Iz Centra za građansko obrazovanje CGO danas su uputili inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta da u okviru svojih nadležnosti, naloži uklanjanje religijskih obilježja u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.
“CGO cijeni da je obaveza svih institucija da doprinesu poštovanju Ustava i zakona, i očuvanju građanskog karaktera države. Inicijativa je upućena, nakon slučaja Gimnazije u Kotoru, koji se odnosi na isticanje slike Sv. Save, u učionici škole, na mjestu pored grba Crne Gore”, poručili su iz CGO.
Podsjećamo, v.d direktorice Gimnazije Kotor, Slavica Stupić saopštila je da dok je na čelu te obrazovne ustanove sliku Svetog Save koja se nalazi u kabinetu CSBH jezika, neće pomjeriti, kako je kazala, ni za milimetar, iako je to naložila Uprava za inspekcijske poslove.
Iz CGO su kazali da su se odmah po prijavi roditelja obratili Upravi za inspekcijske poslove koja je utvrdila da je isticanje ovog obilježja, bez obzira što stoji od ranije, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.
“Inspekcija je, shodno zakonu, naložila uklanjanje ovog obilježja u roku od tri dana, a kako to još nije učinjeno, te imajući u vidu jučerašnju izjavu v.d. direktorke te škole, Slavice Stupić, CGO poziva Ministarstvo da aktivno uzme učešća u primjeni zakona” – navode iz CGO.
Oni su pozvali Ministarstvo da isprati postupanje v.d. direktorke Stupić, i pokaže spremnost da je razriješi ukoliko ne postupi po rješenju inspekcije, na šta je zakon obavezuje, uz napomenu da nepostupanje po tom nalogu predstavlja jedan od osnova razrješenja direktora.
“CGO vjeruje da je važno da Ministarstvo i preventivno djeluje kako bi se obustavila slična praksa, a posebno imajući u vidu tekuću radikalizaciju i ekstremizaciju u crnogorskom društvu”, zaključeno je u saopštenju.
U posljednja 24 sata u Srbiji je registrovano još 8.171 novozaraženih koronavirusom. Preminulo je 45 osoba.
Na respiratorima se nalazi 243 pacijenata.
Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković izjavio je danas da kovid propusnice neće riješiti problem rasta broja zaraženih u Srbiji.
Gojković je kazao za TV K1 da trenutno Krizni štab razmatra da li će se uvoditi kovid propusnice i da u okviru razmatranja sagledavaju i iskustva u inostranstvu koja pokazuju da je broj vakcinisanih neznatno povećan.
“Kovid propusnice neće riješiti problem rasta broja zaraženih, a ključno pitanje je da li ćete sa kovid propusnicama natjerati ljude da se vakcinišu. Francuska je to uvela, ali se broj vakcinisanih neznatno povećao”, kazao je Gojković.
Doktorka Ivana Stefanović izjavila da je Hitna pomoć u utorak intervenisala u gradskom prevozu zbog žene kojoj je pozlilo i koja je znala da je kovid pozitivna.
“Nije dobra situacija sa koronavirusom. Brojke skaču, ali još više zabrinjava to što smo u utorak u javnom prevozu na uglu Kruševačke i Ustaničke ulice u Beogradu dobili poziv na javnom mjestu da je pozlilo nekome u prevozu. Ispostavilo se da žena zna da je kovid pozitivna”, navela je doktorka Stefanović.
Nakon što su danas naplatili skoro 2,4 miliona eura od Porto Montenegra na ime komunalija za poslovno-stambeni kompkes Boka Place što se gradi u tom nautičko-turističkom centru, gradski čelnici Tivta prebrinuli su sve finansijske probleme koji su u protekloj godini mučili Tivat.
Kako se čulo na konferenciji za štampu u Opštini, do danas se u budžet Tivta od početka godine slilo ukupno 14.798.226 eura ili 87,33% od ukupno za cijelu 2021. godinu planiranih primitaka gradske kase u iznosu od 16.945.200 eura. Zbog toga će se ići na rebalans budžeta i njegovo povećanje na nivio od nešto preko 20 miliona eura, ali je neizvesno da li će se to do kraja i sprovesti u djelo zbog aktuelne političke situacije i parlamentarne krize u Tivtu.
Naime, SDP je početkom mjeseca nakon odluke svog Predsjedništva, zvanilno uskratila podršku koju je jedan odbnornik te strane u SO Tivat davao aktuelnoj manjinskoj vlasti građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“. Zbog toga je vlast koja ima 16 odbornika, ostala bez natpolovilne većine u lokalnom, 32-članom parlamentu. SDP je najavio da do daljnjeg, neće učestvovati u radu parlamneta što su odmah iskoristile i opozicione DPS, SD i HGI da nedolaskom svojih 15 odbornika na sjednicu SO što je bila zakazana za 13.septembar, zajedno sa SDP, ostave parlement bez kvoruma.
Novi pokušaj održavanja sjednice SO sa gotovo identičnim dnevnim redom koji je bio planiran za 13.septembar, predsjednikk SO Andrija Petković (BF) zakazao je za petak, 1.oktobra. U međuvremenu je aktuelna izvršna vlast gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), današnjom naplatom komunalija za Boka Place od oko 2,4 miliona eura, dovela do kraja napore koje je u proteklih manje od godinu dana koliko je on na čelu Opštine, ulagala da stabilizuje loše finansijsko stanje Tivta.
Sa pressa
„Sa minusa od 4 miliona eura koliko smo zatekli u budžetu kada sam 16. oktobra prošle godine preuzeo funkciju predsjednika Opštine, danas smo na poziciji da Opština Tivat raspolaže sa ukupno nešto preko 4,2 miliona eura svježeg novca na svojim računima, da smo vratli sve višemilionske kartkoročne dugove koje nam je u nasljeđe ostavila bivša DPS-SD-HGI vlast i da smo grad mjerama štednje i racionalizacije lokalne uprave koje smo sprovodili proteklih mjeseci, bukvalno spasili bankrota i doveli Tivat u poziciju da ponovno bude jedna od najuspješnijih lokalnih uprava u Crnoj Gori.“- nabrojio je Komnenović dodajući da je sada na „donosiocima političkih odluka“ da se adekvatno odnesu prema takvim rezultatima i očekivanjima građana, u situaciji kada SDP i opozicija svojim bojkotom, mogu blokirati rad lokalnog parlamenta.
Direktror Direkcije za investicije Opštine Tivat Budimir Cupara je kazao da će do kraja godine sigurno biti relizovani ili započeti svi projekti koje je aktuelno rukovodstvo grada planiralo proteklih mjeseci dok je radilo na stabilizovanju gradskih finansija, ali da bi, ukoliko se usvoji rebalans budžeta, mogli biti pokrenuti i mnogi drugi milionski vrijedni projekti unapređenja lokalne infrastrukture i javnih objekata.
„Po aktuelnom budžetu, do kraja godine realizovaćemo projekte ukupne vrijednosti preko 2 miliona eura. Od toga se već gradi MR 2 pristupna saobračajnica za Luštica Bay vrijedna 1,15 miliona, uskoro kreće završna faza izgradnje ulice u Cacovu od 300.000 eura, nastavili smo 115.000 eura vrijedne eradove na prvog fazi lungo mare šetališta Belane, a od 20. oktobra nastavićemo i radove na imovinski nespornom dijelu od oko 100 metara trase na prvoj fazi obalnog šetališta u Krašićima. Nastavljeni su i radovi na sportskim terenima u Donjoj Lastvi vod 44 hiljade eura koji će biti gotovi sredinom novembra, a završili smo i 70.000 eura vrijedno asfaltiranje ulica u više djelova grada, dok će do kraja godine za te poslove u još nekim naseljima biti utrošeno još oko 100.000 eura.“- istakao je Cupara.
On se zahvalio SDP-u i njenom odborniku, Aleksandru Đuroviću na “dosadašnjoj podršci, bez koje zavidni rezultati nove gradske uprave ne bi bili mogući.”
“SDP je dao svoj doprinos i ovome što smo danas sa radošću saopštili našim građanima. Svojom podrškom su pomogli da stabilizujemo budžet, a sada nam je ta podrška potrebna za rebalans budžeta. Aleksandra Đurovića pozivam na mudrost i odgovornost prema građanima Tivta, te da OO SDP Tivta preuzme odgovornost u odnosu na odluku centrale svoje partije i da nastavi podršku lokalnoj vlasti Tivta. Nije sramota povući odluku, tim prije što se SDP Tivta i u kampanji zalagao za odbranu interesa grada, a na primjeru naplate komunalija od Porto Montenegra vidimo da ih je aktuelna lokalna vlast itekako znala odbraniti.” – poručio je Cupara, pozivajući Đurovića da se “konsultuje sa vrhom svoje partije i donese ispravnu odluku u korist građana Tivta.”
Sekretar za finansije Opštine Jovan Brinić (NP) ukazao je na paradoksalnu situacij da Tivat, koji je izašao iz finsijke krize i uspio da vrati milionske dugove, sada ima dovoljno novca da se stabilno razvija, ali bi zbog politike, mogao doći u situaciju da taj novac ne može iskoristiti.
“Idemo odmah sad sa rebalanskom i uvećanjem budžeta za 2021., ali smo već i u period kada se pravi i nacrt budžeta za narednu godinu. Zbog blokade rada lokalnog parlamenta, već smo u situaciji da nam se kao neriješene, gomilaju raznoraze administrativne obaveze koje po zakonu Opština mora da završi, a možemo doći i u situaciju da zbog bojkota opozicije i SDP-a, ne usvojimo ni rebalans, ni budžet za 2021. Stoga bi Opština od januara, mogla da dođe u poziciju da ima novca na svojim računima, ali da ga ne može utrošiti u najboljem interesu svih građana, jer budžet njijue donešen, pa se mora pribjeći odkuci o privremenom finansiranju koja je mnogo restriktivnija i nepovoljnije za sve korisnike budžetskih sredstava.”- naglasio je Brinić.
Jubilarna 90. Mrduja starta 2. oktobra (subota) u 11 sati, a za većinu jedrilica će se jedriti kao i do sada, što znači start ispred gradske luke, okret oko otočića Mrduja i cilj podno Sustipana, dok će plovila prijavljena u skupinama „Charter„ i „Classic“ imati cilj na okretu kod otočića Mrduje i znatno jednostavnija pravila prijave.
Želja organizatora je da svi koji imaju plovila na jedra, od posada sastavljenih od mlađih članova obitelji, do jedriličarskih družina kojima rezultat nije primarni cilj, isplove, zajedre i uživaju što su dio ovog najmasovnijeg jedriličarskog spektakla na hrvatskoj strani Jadrana.
„Charter“ posade će tako moći nastaviti sa svojim nautičkim odmorom na Jadranu, a „Classic“ posade će biti u mogućnost pravovremeno stići na večernju feštu koja će biti pripremljena na platou “Labuda”.
S vraćanjem „šušura“ druženja, pisme i spize na plato Labuda, vraćaju se i prigodne majice kao poklon svakom skiperu koji prijavi sudjelovanje na 90. Mrdujskoj regati, ali i besplatna spiza po povratku s regate, te dobra zabava uz koncert grupe „Little sister“.
U petak, dan prije tradicionalne “Mrduje“ sa startom u 12 sati, na posebno kreiranoj jedriličarskoj ruti u Bračkom kanalu, stanovnici Splita, te njihovi gosti moći će uživati u vještini posada i ljepoti jedrenja u jedrilicama MELGES 24 tokom 3 „štap jedrenja“.
U želji da promoviramo nove atraktivne trendove u jedrenju koji imaju sve više poklonika, ove će se posade natjecati kako u petak, tako i na samoj 90. Mrdujskoj regati u subotu u posebnoj skupini, a jedriti će po HJS pravilima za tu klasu.
Na ovogodišnjoj jubilarnoj 90. Mrduji vraća se „Nagrada po srići“ i to ne bilo kakva, već umjetničko djelo našeg poznatog umjetnika Matka Trebotića. Gospodin Trebotić kao Bračanin – Milnaranin kojem se u akvatoriju ispred njegove Milne okreću jedrilice oko Mrduje odlučio nagraditi svojim djelom jednog od natjecatelja koji prođu pomoćni cilj Mrduja.
Labudaši mu se zahvaljuju što je ovim poklonom za 90. rođendan Mrdujske regate omogućio da i najsretniji od skipera na jedrilicama koje sudjeluju na regati, svoj dom oplemeni ovim umjetničkim djelom.
Vebinar u organizaciji gradova Euromed mreže, čiji je član Kotor, na temu: “Mediteran – fokus na zagađenje plastikom: izazovi i rješenja za finansiranje” održan je u utorak.
Tema diskusije je bila stanje opšteg zagađenja, a posebno zagađenja plastikom, koje je zabrinjavajuće na Mediteranu.
Uvodnim govorom prisutnima se obratila Agnes Rampal, zamjenica gradonačelnika Nice zadužena za euro-mediteranske odnose, potpredsjednica mreže Euromed gradova i metropolisa Nica – Azurna obala.
“Ovo more je kolijevka civilizacije, u središtu izuzetne ekološke baštine, ali nažalost, danas je jedno od najzagađenijih mora na svijetu. Plastika predstavlja 95% otpada na otvorenom moru, na morskom dnu i na plažama Mediterana. Ozbiljno mijenja morska staništa. Zajedno sa svim mediteranskim zemljama dostižemo krajnje zabrinjavajuće nivoe i krajnje je vrijeme za konkretne zajedničke akcije. U pitanju je opstanak Mediterana kao i očuvanje naših obala i našeg morskog dna, koji su kolijevka čitavog lanca ishrane u moru i osiguravaju zdravlje staništa, ali i zdravlje ljudi”, kazala je Rampal.
Na panelu koji je uslijedio, govorili su eksperti Richard Chemla, delegat za zdravstvo i zaštitu životne sredine Nice i potpredsjednik zadužen za ekološku tranziciju u okviru metropolisa Nica – Azurna obala, zatim Joao Sousa, viši menadžer projekata/programa IUCN -a, koji je prikazao opšti pregled zagađenja plastikom na Mediteranu.
Laurent Marković, predstavnik Direktorata Evropske komisije za životnu sredinu, održao je prezentaciju pod nazivom “Kvalitet života – morsko okruženje i vodena industrija, predstavljanje Akcionog plana i prioriteta Komisije za nulto zagađenje na Mediteranu”.
Lucile Courtial, izvršna sekretarka udruženja “Beyond Plastic Med”, ovom prilikom je predstavila udruženje, pobjedničke projekte, svjedočenja korisnika i poziv za mikro inicijative u ovoj oblasti.
Labib Akiki, gradonačelnik Antoure, Liban, predstavio je aktivnosti grada u oblastima odvojenog prikupljanja otpada, recikliranja i javne podrške.
U ime Opštine Kotor vebinaru su prisustvovale sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković i koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju dr Jelena Stepčević. U ime JP Morsko dobro događaju je prisustvovala saradnica za međunarodne projekte i saradnju Aleksandra Ivanović. U fokusu vebinara bile su inicijative i projekti koji imaju za cilj smanjenja plastike u moru.
Kotor – Panorama – Photo: Boka News
Opština Kotor postala je članica EUROMED mreže gradova u novembru 2016. godine na Generalnoj skupštini održanoj u prisustvu evropskog Komesara za proširenje Johanesa Hana.
Euromed mreža gradova osnovana je 2000. godine i broji 100 gradova članica iz 22 zemlje sa evropske strane, a takođe i sa južne i istočne obale Mediterana.
Stalni Generalni sekretarijat se nalazi u gradu Nica koja predsjedava organizacijom.
Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro uplatila je jutros na račun Opštine Tivat 2.387.714 eura na ime naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za poslovno-stambeni kompleks Boka Place koji se gradi u Porto Montenegru.
Tim povodom čelnici Opštine Tivat održali su press konferenciju na kojoj su iznijeli detalje o novom načinu saradnje grada i velikog stranog investitora koji je zadnju naknadu za komunalije Tivtu platio još daleke 2012.godine.
Gradonačelnik Željko Komnenović koji je minulih dana o plaćanju komunalija za Boka Place intenzivno pregovarao sa šeikom Mohamedom Al Šajbanijem – predsjednikom korporacije ICD iz Dubaija koja je vlasnik Porto Montenegra, izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorima i uplatom novca koji je grad očekivao od dadžbina za izgradnju novog luksuznog kompleksa vrijednog preko 100 miliona eura.
Čelnici Tivta saopštili su da je da fanašnjom uplatom Porto Montenegra ukupan očekivani prihod Opštine Tivat od komunalija za 2021. probijen za više od 100 odsto u odnosu na plan.
Ukupni prihodi budžeta trenutno su na nivou od 87 odsto godišnjeg plana, zbog čega će se ići na donošenje odluke o rebalansu budžeta koji će biti uvećan na ukupno nešto preko 20 miliona eura -oko tri miliona više od aktuelnog budžeta.
Komnenović je naglasio da je aktuelna vlast građanskih listi NP, BF i GB uspjela da za manje od godinu dana svoje uprave, Tivat sa pozicije minusa od 4 miliona eura u gradskoj kasi dovede u poziciju da Opština trenutno na svojim računima ima preko 4,2 miliona eura raspoloživog novca i vraćene sve kratkoročne dugove.
Kompanija Srbija Voz obavijestila je korisnike da će od 1. oktobra prestati sa radom željeznička stanica Topčider i da se polasci i dolasci vozova za prevoz putnika u međunarodnom i unutrašnjem saobraćaju iz stanice Topčider, izmještaju u stanicu Beograd Centar.
Međunarodni večernji voz koji saobraća na relaciji Topčider – Bar – Topčider, polaziće iz Beograd Centra u 21:10.
Večernji voz koji iz Bara polazi u 19 sati dolaziće u Beograd Centar u 6:15.
U sastavu međunarodnog voza Lovćen od 30. septembra neće biti kola za prevoz praćenih automobila.
Vozovi iz unutrašnjeg saobraćaja koji saobraćaju na relaciji Niš – Topčider – Niš, takođe, saobraćaće do i od stanice Beograd Centar.
Voz koji iz Niša polazi u 3:10, dolaziće u stanicu Beograd Centar u 8:22, a voz iz Beograd Centra za Niš polaziće u 15:12.
Sve informacije o izmjenama u saobraćaju vozova možete naći na sajtu www.srbvoz.rs.
Erupcija vulkana na La Palmi Foto: UME/REUTERS TV / REUTERS
Vrela crvena lava iz vulkana koji je opustošio špansko ostrvo La Palma stigla je do Atlantskog okeana, devet dana nakon što je počela da teče niz planinu obarajući zgrade i uništavaući usjeve.
Veliki oblasci bijele pare podigli su se kasno u utorak uveče, 28. septembra, iz oblasti Plaja Nueva kada je lava dodirnula okean.
Zvaničnici su rekli da bi ulivanje lave u vodu moglo da izazove eksploziju i podizanje oblaka toksičnih gasova, a kanarska služba za hitne intervencije apelovala je da ljudi koji su na otvorenom odmah nađu sklonište.
Nema izvještaja o povrijeđenima.
Lava je počela da teče niz zapadnu padinu vulkana Kumbre Vijeha prema okeanu 19. septembra i od tada je uništila blizu 600 kuća i plantaže banana na ostrvu koje je dio kanarskog arhipelaga u blizini sjeverne obale Afrike.
Španija je u utorak, 28. septembra, proglasila zonu katastrofe na La Palmi, što je potez koji će omogućiti upućivanje finansijske podrške ovom ostrvu.
Vlada je objavila prvi paket od 10,5 miliona evra, što obuhvata oko pet miliona evra za kupovinu kuća, a ostatak je za kupovinu namještaja i osnovih stvari za domaćinstva, rekla je portparolka Vlade Isabel Rodrigez.
Izložba radova akademskog vajara Teofila Okiljevića „Crteži skulpture i objekti“ biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u četvrtak, 30.septembra sa početkom u 19 sati.
Teofil Okiljević je rođen u Trebinju, Srednju likovnu školu ,,Petar Lubarda“ je završio na Cetinju. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, odsjek Vajarstvo u klasi redovnog prof. mr Željke Momirov 2020. Trenutno je student master studija na ALU Trebinje, mentor red. prof. mr Željka Momirov. Dobitnik je više nagrada i priznanja od kojih su najznačajnije:
2013 – I mjesto na VIII bijenalu grafike u Poljskoj;
2012 – II mjestno na međunarodnom konkursu Celje, Slovenija;
2016 – III mjesto na likovnom konkursu ,,Lubarda kao inspiracija“Tivat;
2016 – III mjesto ,,Poslovni izazov zapadnog balkana“ Zagreb;
2016 – III mjesto literarni konkurs ,,Život koji želim i za koji ću se boriti“ Cetinje;
2011 – Posebna sa međunarodnog konkursa – Turska.
Učestvovao je u projektima: 2020 – Međunarodni projekat i izložba Tree of Life, Univerzitet SV. Kliment Ohridski, Sofija, Bugarska/ 2019 – Fluid, Cetinje (u organizaciji FLU Cetinje)/ 2019 – Fluid, Tivat /2019 – ,,Mural of tolerance“ u Poljskoj, Erazmus projekat EU
Teofil Okiljević imao je tri samostalne i više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Likovna publika u Crnoj Gori po prvi put će moći vidjeti radove ovog mladog i talentovanog vajara.
Izložbu će svečano otvoriti direktorica JU Muzej i galerija Tivat mr Jelena Bošković na platou ispred galerije.
Herceg Novi- Dok se hotelijeri i ugostitelji žale na izostanak predsezone i na “posnu” postsezonu, u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom kažu da su u predsezoni poslovali bolje nego u špicu sezone. Najave za postsezonu nijesu obećavajuće, ali smatraju da će, zahvaljući dobrom predsezonskom poslovanju, uspjeti da servisiraju kredit od 20.000 eura koji su morali da podignu kako bi održali poslovanje. Dvije rate su već isplaćene, ostaje još sedam. Vraćaju po 2.300 eura mjesečno.
Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom, kaže da je posjeta luci u predsezoni bila na nivou iz uporedne 2019. godine, u prosjeku od 50 odsto, da bi u špicu sezone pala za 10 do 20 odsto. Dolasci u maju i junu bili su na nivou od 50 do 60 odsto prometa iz 2019. godine. Međutim, u julu i avgustu taj promet je značajno pao, na 40 odsto.
-Desilo se u nekoliko slučajeva da su brodovi ostajali u Splitu, jer ukoliko je neko od posade ili gostiju pozitivan, brod ne isplovljava. Zbog toga smo između ostalog u julu i avgustu imali promet od 30 do 40 odsto iz uporedne 2019.godine. To svakako nije dovoljno da bismo nadoknadili sve što je nedostajalo prošle godine, ali tako nam je kako nam je. Ne možemo mnogo uticati na stvari koje ne zavise od nas, konstatuje Ukropina.
Kad je riječ o predstojećem periodu, 8. oktobra očekuju mini flote od šest do sedam katamarana na vezu ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna.
Agencija potražuje 20.000 eura, a sama je u ukupnom dugu od 30.000 eura.
-Dio tog novca dugujemo i za usluge obezbjeđivanja luke, pa se nadamo da ćemo ubrzo krenuti sa implementacijom video-nadzora, za što je već odabrana firma.
Postavljanjem sigurnosnih kamera u luci Škver neće se samo povećati bezbjednost već će se napraviti i značajne finansijske uštede.
-Riječ je o sigurnosti objekata i plovila koji su u samoj luci. Imaćemo kompletan nadzor u akvatorijumu gradske luke i na šetalištu, gdje svakodnevno imamo kršenje saobraćajnih propisa. To će značiti uštedu u sredstvima, jer umjesto da plaćamo drugima, sada možemo štititi sebe, kazao je Ukropina.
Vrijednost tendera je između 30.000 i 40.000 eura, a sredstva su obezbjeđena iz IPA projekta “Regal Ports” koji se realizuje kroz prekograničnu saradnju malih luka Albanije, Italije i Crne Gore.
Ukropina očekuje da će se tokom ove jeseni riješiti problem koncesije nad gradskom lukom u Herceg Novom.
-Nadam da ćemo sklopiti ugovor sa Morskim dobrom, gdje će Morsko dobro preuzeti brigu o gradskoj luci Herceg Novi, a potom u naše ime Vladi Crne Gore zatražiti koncesiju na 12 godina. Iskreno se nadam da će Herceg Novi dobiti ono što zaslužuje da gazduje i upravlja svojom gradskom lukom na validan način, kazao je Ukropina.
Postsezona loša i za vlasnike izletničkih brodića
Boka Kotorska
Vlasnici brodića za prevoz turista kažu da je sezona ispunila očekivanja, ali da to nije ublažilo posljedice izostanka postsezone.
Danilo Mirković, vlasnik nekoliko plovila “Petar”, kaže da su ostvarili oko 50 odsto prometa u odnosu na 2019. godinu.
-Špic sezone je bio dobar, ali fale predsezona i postsezona, kao i vožnje radnim danima, kazao je Mirković.
Duško Sučević, vlasnik brodova ” Pajo”, kazao je da su oko 40 dana radili baš dobro, ali da je sezona naglo okončana baš kao što je naglo i počela.
-Radili smo ove godine sa pet brodova, koje smo postepeno aktivirali. U avgustu jeste bilo posla i bilo je dobro, dok smo maj i jun vozili po dvaput sedmično. Predsezonu ne možemo nadoknaditi, ali 15 dana jula i avgusta bili su odlični, na nivou 2019.- kazao je Sučević.
