“Kotorska pašta” čuvar gastro kulture (recept)

Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od  najpoznatijih  je svakako kotorska pašta.

I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.

„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji “, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.

Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.

„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“

Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.

Kotorska pašta, kore

Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.

Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne,  „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.

Kotorska pašta, krema

Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.

 

Za kore:

–         500 grama biljne masti

–         500 grama brašna

–         200 mililitara hladne vode

–         Pola kašičice soli

Za kremu:

–         7 jaja

– 1 litra mlijeka

–         200 grama brašna

–         300 grama kristal šećera

–         2 kesice vanilinog šećera

 

Kotorska pašta

/ Milica Cvijović /

Discover Kotor 2021.

0

Kotor je sasvim sigurno, najpoznatiji crnogorski grad po pitanju kulture i kulturnih znamenitosti. Jos krajem XIX vijeka, Kotor, odnosno Bokokotorski zaliv ili najjužniji fjord, kako se taj zaliv u poslednje vrijeme sve češće zove, zbog svoje nenadmasive ljepote, dobio je epitet nevjeste Jadrana.

Njegovu zadivljujucu ljepotu cine modro more, kamenita obala, obronci najčuvenije crnogorske planine Lovčen, zelenilo koje sa stijenama iznad zidina starog Kotora čini neskladni prirodni kolorit, serpentine ka tvršavi San Djovani ili Sveti Ivan, srednjovjekovne palate, stari grad i nezaobilazni, uvijek, vedri duh njegovih gradjana, ma koje nacije ili vjere bili.

Kotor je svakom turisti vjekovima bio izazov, ali ne toliko turistički, koliko kao grad velike kulturne vrijednosti sa starovjekovnim spomenicima kulture, kakve su u prvom redu njegove crkve i katedrale. Na svakom koraku kroz Stari kotorski grad možete se nakratko, vratiti u Srednji vijek, barokno doba ili razdoblje kada su svjetskim obalama gusari dijelili pravdu.

Ako vam se desi da ste po prvi put u Kotoru, utisak ce, sigurni smo, biti mnogo uvjerljiviji nego doživljaji iz filmova koje ste gledali, ili knjiga koje ste pročitali o tim razdobljima ili ovome gradu…

Tivat, policija u akciji – vozio pijan, kazna zatvora u trajanju od 21 dan

3
Policija – foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Sudija suda za prekrsaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanisić izrekla je kaznu zatvora u trajanju 21 dana V.B. iz Podgorice (1976) koji je sinoć u Tivtu uprvaljao putničkim motornim vozillom pod dejstvom akohola u organizmu u koncentaciji od 2,26 g/kg .

Uz kaznu mu je izrečena zastitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 6 mjeseci, kao i 3 kaznena boda .

-Okrivljeni je povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- navodi se u saopštenju Osnovnog suda iz Kotora.

More izvor energije; U Hrvatskoj već na desetak lokacija

0
Energija mora

Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova za koji bi dan trebalo raspisati poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora. Iako je u ostalim zemljama Unije još u začetku, u Hrvatskoj se ona već iskorištava na desetak lokacija. U Poreču se upravo radi na jednom takvom projektu; piše HRT

Ova porečka dama, Gradska vijećnica, stara je 120 godina. Porečko je kulturno dobro, ali i energetski neučinkovita. Unatoč povremenim obnovama, krije poneku zastarjelu tehnologiju. Tako se primjerice djelatnici griju na – loživo ulje. To bi se trebalo promijeniti zahvaljujući europskom projektu CoastEnergy i ugradnji sustava dizalica topline s morskom vodom.

– Ono što će se postići ovim projektom je nakon što se sustav grijanja i hlađenja zamijeni s novim sustavom, CO2 će se znatno smanjiti, a dodatna vrijednost projekta je što budući da u okruženju imamo nekoliko objekata javne nabave možemo raditi na razvijanju koncepta daljinskog grijanja, rekla je Gordana Lalić, direktorica gradskog poduzeća Parentium d.o.o.

Pa se upravo započinje s prikupljanjem projektno-tehničke dokumentacije, a glavni partner u projektu – IRENA – Istarska regionalna enrgetska agencija za to osigurava potrebnih 200 tisuća kuna. Inače Agencija je već sudjelovala u europskom projektu Maestrale u sklopu kojeg se istraživalo Sredozemno more i stvarala baza podataka o plimi i oseci, energiji mora i vjetra. Porečki projekt svojevrsni je nastavak.

– Izradili smo kroz taj projekt analizu potencijala plave energije za područje zapadne Istre i na temelju rezultata odabrala se pilot lokacija ova zgrada gradske palače u Poreču, navodi Dino Glavičić, viši stručni suradnik, IRENA.

Dodajmo da je u Istri već napravljena dokumentacija za ugradnju dizalice topline za jednu zgradu kompleksa rovinjske Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Dr. Martin Horvat”. Sama izvedba u oba projekta stajat će milijune kuna, no korist je nemjerljivo veća, slažu se stručnjaci. I to ne samo zbog uštede energije za krajnje potrošače.

– Kao i svaki projekt obnovljivih izvora energije tako i ovaj doprinosi da manje koristimo naftu, prirodni plin, ugljen i druge energente koji su nas doveli u stanje blage klimatske krize, za sada blage, ističe Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije.

Hrvatska, jasno je, ima itekakav potencijal za plavu energiju, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zainteresiranima, poput porečke gradske uprave, nudi od 200 tisuća do više od milijun eura po projektu. Država će biti spremna sufinancirati do 50 posto.

Predstava “Lepa Brena project” u utorak, 31. avgusta u Tivtu

0
Lepa Brena projet, plakat

Na tivatskoj Ljetnjoj pozornici će u utorak, 31.avgust sa početkom u 21 čas biti odigrana pozorišna predstava “Lepa Brena project” u produkciji Bitef teatra iz Beograda.

Na tekstu su radili Olga Dimitrijević, Vedrana Klepica, Slobodan Obradović, Maja Pelević i Tanja Šljivar dok režiju potpisuju  Vladimir Aleksić i Olga Dimitrijević.
Uloge tumače: Jovana Gavrilović, Jasna Đuričić, Jelena Ilić, Tamara Krcunović i Ivan Marković

O predstavi: Lepa Brena je najveća zvezda Jugoslavije, simbol njenog šoubiznisa i prosperiteta. Njena karijera koja je počela u turbulentnim osamdesetim godinama, kao da prati sve socijalističke i postsocijalističke kulturne, političke i ekonomske transformacije koje su se desile sa Jugoslavijom, uključujući i raspad zemlje i njenu stidljivu reinvenciju u kulturnom prostoru. U figuru Lepe Brene upisane su teme šou biznisa, odnosno tržišno-kapitalističkog funkcionisanja u socijalističkoj ekonomiji osamdesetih; potom rata, tranzicije na kapitalizam i gomilanje bogatstva, i na koncu nostalgije za starom zemljom. Istovremeno, figura Brene neminovno spaja društveno-politički kontekst sa našim ličnim istorijama, afektima, i življenim iskustvom.

Teoretičari su odavno primetili koliko jugoslovenska popularna muzika i dalje često prenosi osećaj zajedničkog iskustva širom jugoslovenskog prostora, i kao takva stoji u kontrastu sa etno-nacionalističkim stratifikacijama kulturnih polja u svim pojedinačnim državama. Pored toga, kako je tačno artikulisala Ana Hofman, javna pojavljivanja Lepe Brene mogu se posmatrati kao „strategije navigacije kroz presek diskursa jugoslovenske prošlosti, konflikta, pomirenja, evropeizacije; kao presek debata o nacionalizmu, balkanizmu, multikulturalizmu, i percepcije svega toga od strane pevačicine publike i šire javnosti“.
Lepa Brena je dakle za nas, ali verujemo i za mnoge druge – simbol; i stare zemlje, i našeg odrastanja, i otkrivanja seksualnosti. Zato i ovaj projekat nije zamišljen kao biografska predstava, već sasvim drugačije: kroz najveći šoubiznis simbol Jugoslavije, želimo da suštinski pričamo o kompleksnosti i unutrašnjim kontradikcijama poslednje skoro četiri dekade ovih prostora, o njegovim društveno-političkim transformacijama, ponosu i bolu, o razočarenjima i nadi, i o nama samima.

Sama predstava podrazumeva istraživanje različitih izvođačkih praksi, od strane autorskog tima i pet izvođača na sceni. Reč je dakle o pet Brena koje kroz monološke iskaze kontekstualizuju temu projekta, problematizuju je i stupaju u međusobne odnose, tvoreći tako od niza monologa jednu široku dijalošku formu.
Projekat mobiliše različite jezike glumačkog i plesnog, te muzičkog teatra, stvarajući poligon za razvoj imverzivnog pozorišnog događaja, gde svi učesnici predstave stupaju u dijalog sa navedenim tematskim okvirom i naslagama sopstvenog sećanaj i ličnim iskustvom kao primarnim kontekstom razumevanja naše kolektivne prošlosti.

Cijena ulaznice je 10€, a uslijed poštovanja epidemioloških mjera broj mjesta je ograničen. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799

Otkazivanja počela čim je Britanija stavila Crnu Goru na crvenu listu

0
Britanija – putovanje, – travel Airport

Nakon što je Velika Britanija stavila Crnu Goru na „crvenu listu“, gosti iz desetak soba u hotelima kompanije Montenegrostars u Budvi prekinuli su odmor i vratili se kući ranije – kazao je suvlasnik ove hotelske grupe Žarko Radulović.

CRVENO

– Vijest za Englesku još nije rasprostranjena u punom kapacitetu, ali su njihovi državljani već počeli da napuštaju Crnu Goru. Gostima koji su otišli, vratili smo novac za dane koje nijesu iskoristili. Ono što brine jeste da su rezervacije iz ove zemlje i Belgije za septembar već otkazane, a počelo je otkazivanje i iz regiona, što može da znači da će u narednih deset dana sezona biti završena – strahuje Radulović.

Ne bi ga, kako navodi, čudilo da se i zemlje regiona odluče na ovakav korak, posebno imajući u vidu nedavnu najavu premijera Zdravka Krivokapića da bi 1. septembra broj dnevno zaraženih mogao da dostigne hiljadu.

– Trenutno nas Moldavija, Ukrajina i Kazahstan još nijesu stavili na ,,crvenu listu“, ali me neće čuditi da nas na tu listu stave i zemlje regiona, jer, sa pozicije zdravlja i bezbjednosti, ima logike da se to desi – smatra Radulović.

Nije optimističan kada je riječ o postsezoni, jer, kako kaže, ne može da zatvori oči i da se pravi da ništa ne vidi, kad vidi. Boji se da nas čeka period otrežnjenja, jer smatra da je ovo moglo da se spriječi. Neće, kako kaže, da kritikuje to što je bio dozvoljen ulazak bez PCR testa, jer je to bila nasušna potreba i nešto što nam je, kako smatra, dalo kakvu takvu sezonu. Za ovu situaciju krivi nas same, a posebno mlade.

Budva, Podizanje Plave zastavice na plaži “Posejdon” na Jazu

ANTIVAKS

– Problem broj jedan smo mi. Ako pogledate statistiku da je od 760 oboljelih, 45 stranaca, jasno je da smo mi raširili ovu pandemiju, jer se nijesmo vakcinisali, a mogli smo. Mi smo dozvolili da se održavaju skupovi gdje je hiljade mladih boravilo na jednom prostoru po nekoliko sati, opušteni uz alkohol i možete samo zamisliti šta to znači za prenošenje virusa – navodi Radulović.

Za njih to i nije toliko strašno, ali zarazili su svoje porodice, a za stariju populaciju to može biti fatalno, na šta, kako navodi, i ukazuju sada već, dvocifrene brojke preminulih.

– Zbog toga nije Institut za javno zdravlje adresa za kritiku, jer sam bio u toku i znam šta su zahtijevali, pa ni Vlada, ali ne mogu da shvatim nas kao pojedince, gdje je nama glava, o čemu smo mislili – kaže Radulović.

HERCEG NOVI

Kakvoj takvoj postsezoni nada se direktor kompanije Light house Jovan Vukalović u okviru koje posluje istoimeni hotel u Herceg Novom. Popunjenost tokom sezone je bila iznad svih očekivanja i skoro na nivou 2019. godine, a u nekim segmentima poslovanja čak je i premašeno. Ipak, nije siguran da mogu računati na uspješnu postsezonu.

– Ukoliko situacija sa koronom bude stabilna, postsezona će biti sasvim solidna. Neće biti na nivou ranijih godina, ali smo, s obzirom na sve, ipak zadovoljni dosadašnjim najavama. Međutim, trenutna epidemiološka situacija nam baš i ne uliva nadu da ćemo uspjeti da realizujemo sve dogovorene aranžmane u ovom periodu – kaže Vukalović za Pobjedu.

Bez besplatnog PCR-a

Od 1. septembra turisti više neće imati mogućnost besplatnog testiranja koje im je ranije bilo obezbijeđeno, u slučaju da njihove matične zemlje to traže nakon boravka u Crnoj Gori. Ovu odluku donijela su ministarstva zdravlja i ekonomskog razvoja uz saglasnost Vlade.

 /M.Leković/

9. Big game fishing od 1.do 4.septembra u Herceg Novom

Big Game H. Novvi

Tradicionalna sportsko zabavna manifestacija lova na velike tune, 9. Big game fishing, biće ove godine upriličen od 1. do 4. septembra, uz za sada prijavljenih 20 ekipa.

Manifestacija će biti otvorena 1. septembra. Lov na tune, sabljarke, lampuge i trupove biće organizovan 2., 3. i 4. septembra od 8 sati ujutru do 17.30 sati poslijepodne, na 12 milja od obale.

Big game fishing

Vaganje ulova i večera za učesnike biće upriličena u resto baru Jadran na Škveru u Herceg Novom od 20 sati uz prateći muzički program.

Organizatori takmičenja kao i svake godine očekuju dobar ulov ali i dobru zabavu za učesnike i goste.

Big Game foto public domein

Prema riječima organizatora i predsjednika istoimenog kluba, Radojice Raca Gardaševića, ekipe dolaze iz Crne Gore, Srbije, Rusije, Francuske, Njemačke, a očekuju i dolazak stalnih učesnika i prijatelja manifestacije.

Proglašavanje pobjednika, uručenje nagrada i zatvaranje manifestacije biće upriličeno 4. septembra.

.

Novi dan prosvjeda protiv zdravstvene propusnice u Francuskoj

0
Francuska -protest zdravstvene propusnice u Francuskoj Foto: REUTERS / Christian Hartmann

Više hiljada ljudi ponovo je u subotu izašlo na ulice Pariza i brojnih drugih francuskih gradova kako bi izrazili protivljenje sanitarnim propusnicama koje je nametnula vlada. U Parizu se oformilo nekoliko povorki rano poslijepodne uz povike “sloboda” i “otpor” sedmog tjedna zaredom, javlja agencija France presse.

Od julaa, svake subote na ulice izlaze stotine tisuća ljudi, bivši pripadnici “žutih prsluka”, protivnici cijepljenja, teoretičari zavjera ili protivnici predsjednika Emmanuela Macrona, ali posljednja dva tjedna pao je broj sudionika prosvjeda.

Obvezno predočenje zdravstvene propusnice pri ulasku u kafiće, restorane te prijevozna sredstva za nešto dulja putovanja, zatim pri ulazu u bolnice, moglo bi biti produljeno nakon 15. studenoga, kako je do sada određeno zakonom, “ako covid ne nestane iz naših života”, upozorio je ministar zdravstva Olivier Véran.

Osim Pariza, prosvjedi su održani u više od 200 gradova.

Prema podacima sanitarnih vlasti, u epidemiji covida-19 umrlo je više od 114.000 oboljelih u Francuskoj.

Od 16. kolovoza, sanitarna propusnica potrebna je i za ulazak u brojne trgovačke centre.

Od ponedjeljka morat će je posjedovati i djelatnici prostora u kojima su one obvezne za kupce. Djelatnicima koji ih odbiju pokazati prijeti prekid ugovora o radu.

– Pozvali su me iz uprave, ne znam što mi je činiti, jer se protivim cijepljenju, ali prijeti mi gubitak radnog mjesta, a imam dijete na skrbi, povjerila je u Toulouseu Nancy Peschtel, specijalizirana odgojiteljica dnevne bolnice, koja drži da je obveza cijepljenja “dovodi u klopku koja je nepodnošljiva”.

Prema posljednjim podacima ministarstva zdravstva, više od 48 milijuna Francuza (71 posto stanovništva) primilo je najmanje jednu dozu, a 42,7 milijuna dvije doze cjepiva.

COVID-19: Na Zapadnom Balkanu najmanje 4.500 novozaraženih

0

Najviše preminulih je na Kosovu – 18; u Srbiji preminulo devet, u Hrvatskoj šest oboljelih

Srbija – pandemija – foto EPA/Hina

Zdravstvene vlasti prijavile su oko 4.600 novih slučajeva korona virusa u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, od čega je samo u Srbiji zabiljeno više od 2.300 novozaraženih u posljednja 24 sata. Najviše preminulih je na Kosovu – 18.

Korona virus u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih dana bilježi porast, zbog čega se zdravstvene vlasti boje vrlo snažnog četvrtog vala, uzrokovan zaraznijim delta sojem korona virusa.

U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 595 novih slučajeva zaraze korona virusom na 10.173 testiranih, a preminulo je šest osoba, izvijestio je u subotu Nacionalni stožer civilne zaštite.

Vakcinacija i epidemiološke mjere

Želi li se produžiti turistička sezona u toj zemlji, zdravstvene vlasti pozivaju građane da se vakcinišu, ali i pridržavaju epidemioloških mjera, poput nošenja maski i drženja fizičke distance.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrovano je 578 novih slučajeva zaraze korona virusom, ali nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva od posljedica virusa.

U Srbiji je u poslednja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminulo devet osoba, testirano je 12.506 uzoraka, a registrovano je 2.314 novih slučajeva COVID-19.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu covid19.rs, na bolničkom liječenju trenutno je više od 1.100 osoba, a na respiratorima su 74 pacijenta, prema podacima prikupljeni u subotu.

Od posljedica infekcije korona virusom preminulo je 18 pacijenata na Kosovu, najviše u regiji, a zabilježen je 1.891 novi slučaj korona virusa, saopštilo je ministarstvo zdravlja.

Međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorstva u novembru

0
Pomorski fakultet Kotor – foto UCG

Prva međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorstva pod nazivom “1st Kotor International Maritime Conference” biće održana od 26. do 27. novembra 2021. godine u Kotoru, u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore.

Naučni radovi prijavljeni za prezentovanje biće odabrani na osnovu konačne odluke sačinjene od strane najmanje dva recenzenta. Zbornik konferencije sadržaće apstrakte radova, a odabrani radovi biće objavljeni u cjelosti u Zborniku Pomorskog fakulteta Kotor. U okviru Konferencije, planirana su i predavanja i okrugli stolovi u vezi sa trendovima razvoja pomorstva u svijetu, kao i aktuelnim zbivanjima iz ove oblasti u Crnoj Gori, saopštio je Univerzitet CG.

Uputstva za autore i druge relevantne informacije u vezi sa organizacijom i održavanjem Konferencije mogu se naći na zvaničnom internet sajtu: www.kimc.ucg.ac.me