Vlasnici noćnih klubova apeluju na nadležne da im pomognu i omoguće rad tokom predstojeće ljetnje turističke sezone. Skoro dvije godine noćni klubovi u Crnoj Gori su zatvoreni, a za državu su gotovo nevidljivi, saop[teno je iy NVO Ugostitelji Crne Gore.
I dok su brojni sektori u prethodnom periodu dobijali pomoć, odnosno subvencije, noćni klubovi nijesu dobili ni centa.
Mislimo da je suvišno napominjati koliko je teško preživjeti u okolnostima ekonomske krize izazvane pandemojom korona-virusa, ali svjesni složenosti zdravstvene situacije nismo se obraćali nadležnima.
Međutim, ovo predugo traje, zbog čega smo primorani da apelujemo na nadležne da razmotre da nam dozvole rad, jer smo gotovo došli do bankrota.
Kako se nadležni stalno pozivaju na iskisustva susjedne Hrvtske, koja je prošle godine radila u sezoni i opet je otvorena, mislimo da bi trebalo da razmisle da nam dozvole rad.
Noćni klubovi predstavljaju prepoznatljivu turističku ponudu naše zemlje, i svi smo svjesni da tokom sezone oni generišu veliki broj radnih mjesta, ostvaruju značajne prihode, a samim tim daju i veliki doprinos punjenju držvanog budžeta. Gotovo dvije godine smo bez subvencija i bez kreditiranja, jer se nalazimo pod drugom šifom djelatnosti koju sistem ne prepoznaje. Dvije godine bez ikakvih prihoda, bez dana rada, odrazili su se na naš biznis i ukoliko ne nađemo zajednički kompromis, pored toga što ćemo morati da zatvorimo klubove, Crna Gora će ostati i bez znatnog broja gostiju koji u našu zemlju dolazi upravo zbog raznovrsnog noćnog života, a samim tim i prihoda.
Podsjećamo da smo predložili kampanju vakcinisanja naših zaposlenih kako bi se smanjio rizik od širenja epidemije. Molimo nadležne da razmotre naše apele i obavijeste nas u što kraćem roku kada će nam dozvoliti rad, s bzirom na to da nam treba vremena da vakcinišemo osoblje, pripremimo objekte za rad, obezbijedimo potrebnu radnu snagu.
Ističemo da smo spremni da poštujemo sve prepisane mjere i uslove koje nam zdravstvene vlasti propišu, vjerujući da ukoliko svi pokažemo odgovornost – zaposleni i gosti, možemo očekivati jednu uspješnu sezonu.
Uz poštovanje mjera, zajedničku odgovornost, smatramo da ova priča može biti uspješna na obostranu korist, kako vlasnika, zaposlenih, gostiju i turista, tako i države kojoj je neophodnan svaki euro od privreda kako bi mogla finansirati plate, penzije, socijalna i druga davanja, kaže se u saopštenju NVO Ugostitelji Crne Gore.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sa 63 glasa za, tri protiv i dva suzdržana usvojio je predloženi zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, kojim se predviđa zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prevozu, te privatnim automobilima ukoliko se u njima nalaze maloljetne osobe.
Da bi stupio na snagu potrebno je da ga odobri i Dom naroda Parlamenta FBiH.
Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Snježana Bodnaruk ukazala je da je zakon osnova za sistematsku zaštitu javnog zdravlja i trebao bi uticati na smanjenje troškova zdravstvene zaštite jer se izdvajaju značajna sredstva za liječenje bolesti izazvane pušenjem, prenosi Fena.
“Zakon je rađen u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije i Direktivom 2014/40/EU Evropskog Parlamenta i Vijeća od 3. aprila 2014. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda”, rekla je Bodnaruk.
U zakonu je, kaže, dat rok od 18 mjeseci za primjenu zakona, odnosno usklađivanje s odredbama.
Kazne za kafiće i restorane
Kazne se neće primjenjivati u tom periodu, a propisane su u iznosu od 2.000 do 5.000 KM ukoliko se kafić ili restoran ne pridržava odredbi zakona o zabrani pušenja.
Federalni kooridinator za kontrolu duhana Aida Ramić-Čatak naglasila je da osam miliona ljudi svake godine umre od posljedica pušenja.
“Spadamo u sramotni regionalni vrh crne statistike ovog dijela Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo 44 posto pušača u odraslom stanovništvu, više od pola muškaraca i jedna trećina žena. U prosjeku puše 17, 18 ili 19 cigareta dnevno – pomnožite to s prosječnom cijenom cigara i prosječnim plaćama pa ćete doći do toga u kakvom se jadnom položaju nalaze ljudi ovisnici o cigaretama”, rekla je Ramić-Čatak.
Dodaje da je 60 posto ljudi svakodnevno izloženo pušenju na radnim mjestima, kućama, sredstvima javnog transporta i drugim javnim mjestima.
Opasnosti kod djece
Radeći istraživanja s djecom navodi da su djeca poručila „pomozite nam“ jer 24 posto djece trenutno konzumira neke od oblika duhanskih proizvoda, a to su najveće i najgore statistike u ovom djelu regiona, četiri puta veće nego u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori.
“Elektronske cigarete konzumira 10,9 posto djece, 13,8 posto cigarete, a 16 posto nargile. Svaki dan djeca ulaze u nargila barove uprkos tome što pričaju vlasnici nargila barova. Šezdeset posto ih je izloženo posljedicama pasivnog pušenja a 80 posto njih svakodnevno kupuje cigarete”, istakla je Ramić-Čatak.
Više stotina građana koji protestuju protiv najavljene smjene direktora Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” dr Vlada Popovića, blokirali su magistralni put Kotor-Risan i ulicu koja vodi ka bolnici.
Podršku je dao i kolektiv Doma starih u Risnu koji su došli na protest. Rišljanin Trojan Čučković u ime građana je poručio da je ovo samo protest opomene, i pozvao Ministarstvo zdravlja da odgovori na njihov zahtjev da doktor Popović obavlja i da da se od toga ne pravi politika.
Građani nose transparente “Ne damo te Vlado”, “Risan ne da Vlada”, “Vlado je dika bolnice”, “Bolnica Risan majka za bolesnike”, Sačuvajte dobri duh bolnice koji bdi nad bolesnicima”.
Njegova smjena je najavljena zbog slučaja koje ispituje Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, zašto niko od dežurnih ljekara u toj bolnici nekoliko dana nije prijavljivao policiji ili nadležnom tužiocu da je mladić iz Berana J. Š. (32) preminuo tri dana, nakon što je u tu ustanovu primljen sa povredama nakon udesa.
Protest u Risnu – foto Pobjeda
Organizatori su juče kazali Pobjedi da mirni protest organizuju u znak podrške ovoj ustanovi, njenom direktoru i ljekarima te bolnice, a povod je kako kažu najava iz ministarstva zdravlja objavljena u Vijestima, da će povodom ovog slučaja uslijediti smjene u toj bolnici.
Magistralni put Risan – Koto je bio blokiran od 9 do 9,50 sati nakon čega je saobraćaj normalizovan
Bjeloruski putnički zrakoplov na letu iz Minska u Barcelonu okrenuo se u srijedu, pokazuju podaci Flightradara24 nakon što ga je Poljska obavijestila da možda neće moći ući u francuski zračni prostor.
Čelnici Europske unije naredili su dužnosnicima da nametnu nove sankcije Bjelorusiji i pronađu način da se zabrani let bjeloruskim prijevoznicima u zračnom prostoru EU-a nakon što je prisilno prizemljen Ryanairov avion u Minsku i uhićen oporbeni novinar.
Let 2869 bjeloruskog državnog prijevoznika Belavie iz Minska trebao je sletjeti u Barcelonu u srijedu poslijepodne.
– Taj pilot je od nas primio informaciju da je francuski zračni prostor blokiran i da možda ima problem s ulaskom, rekao je glasnogovornik Poljske agencije za zračni promet (PANSA) Pawel Lukasiewicz.
Belavia je odbila komentirati slučaj.
Francuski ministar prometa Jean-Baptiste Djebbari rekao je u ponedjeljak da je Francuska suspendirala letove Belavie u svom zračnom prostoru.
Belavia je objavila da joj je zabranjeno letjeti u Litvu, Latviju, Francusku, Švedsku, Veliku Britaniju, Finsku, Češku i Ukrajinu.
Poljska trenutačno dopušta Belaviji ulazak u njezin zračni prostor.
Avion iz Minska u Varšavu sletio je u poljsku prijestolnicu u srijedu u 12:20 po GMT-u, navodi se na web stranici gradske zračne luke Chopin.
Facebook je u srijedu priopćio da će poduzeti snažnije akcije protiv ljudi koji iznova dijele netačne informacije na platformi.
Facebook će smanjiti distribuciju svih objava na stranici novosti korisničkog računa ako korisnik često dijeli sadržaj koji se ispostavio lažnim a koji je provjerila neka od partnerskih tvrtki za provjeru činjenica, saopštio je div društvenih medija.
Također, dodaje da je pokrenuo načine informiranja ljudi o tome koriste li sadržaj koji je procijenjen provjerom činjenica.
Broj netočnih tvrdnji i teorija zavjera porastao je na platformama društvenih medija, uključujući Facebook i Twitter, tijekom pandemije Covida-19.
– Bez obzira radi li se o netačnom ili obmanjujućem sadržaju o Covidu-19 i cjepivima, klimatskim promjenama, izborima ili drugim temama, mi osiguravamo da manje ljudi vidi lažne informacije u našim aplikacijama, navodi se u priopćenju tvrtk
Početkom ove godine Facebook je izvijestio da je skinuo 1,3 milijarde lažnih računa u razdoblju od listopada do prosinca, uoči inspekcije američkog Odbora za energiju i trgovinu s ciljem definiranja kako se tehnološke platforme bore s netočnim informacijama.
Brodu za prijevoz kontejnera X-Press Pearl na kojem ispred obale Šri Lanke već sedmi dan bjesni požar bio je prije izbijanja vatre zabranjen pristup u dvije luke, doznaje Splash247.
Vatra gori čitavom duljinom svega tri mjeseca starog broda nosivosti 2.700 TEU, a vlasnik tvrtke X-Press Feeders pomirio se s gubitkom cijelog plovila.
Brod se zapalio dok je prošlog četvrtka bio na sidrištu ispred Colomba, a jučer je pretrpio eksploziju, što je zahtijevalo brzu evakuaciju posade. Brod je među 1486 kontejnera prevozio i oko 25 tona dušične kiseline.
Krhotine iz zapaljenog kontejnerskog stigle su i do obale, a mještani su upozoreni da ih ne diraju jer bi mogli biti kontaminirani štetnim kemikalijama.
Tim Hartnoll, izvršni predsjednik X-Press Feedersa, rekao je iz Singapura za Splash 247 da je loša ambalaža odgovorna za curenje kiseline, što je posada otkrila dok je bila u Arapskom moru, tisućama kilometara daleko od Šri Lanke.
Otkrivajući istjecanje, kapetan broda potom je kontaktirao dvije luke – Haziru na zapadnoj obali Indije i Hamad u Kataru – tražeći iskrcaj dotičnih kontejnera. Zahtjevi su odbijeni, a brod koji je isporučen iz brodogradilišta u Kini ove veljače krenuo je put Šri Lanke.
“Bio je to slučaj sindroma – nije u mom dvorištu”, rekao je Hartnoll.
Dok se spasilački timovi uz pomoć šrilanških i indijskih vojnih snaga bore kako bi smanjili štetu, smatra se da su se kiselina i gorivo izlili u more, a vlasnik broda predviđa da će osiguranje proglasiti stopostotnu štetu i gubitak cijelog broda.
X-PRESS PEARL U PLAMENU AFP
“Najveća prijetnja brodskom kontejneru je vatra na brodu”, rekao je Hartnoll.
Zasebni izvor u tvrtki komentirao je: “Ova katastrofa mogla se spriječiti da su te luke izvršile svoju dužnost i prihvatile teret, umjesto da ugrožavaju posadu i brod.”
U izvještaju pomorskog osiguravatelja Gard iz studenog prošle godine stajalo je da se požar koji se odnosi na teret u kontejneru sada u svijetu događa u prosjeku jednom u dva tjedna.
Gardov izvještaj izložio je tri glavna razloga za velike vatrene katastrofe. Na prvom mjestu je samozagrijavajući ugljen. Na drugom mjestu su kemikalije koje su pogrešno zapakirane i/ili deklarirane s baterijama koje su navedene kao treći najveći uzrok požara u spremnicima na moru.
Kroz program “Životne vještine” financiran od strane European endowment for democracy, NVO Naša akcija u saradnji sa NVO Prima odrzali su radionicu na temu “Zdrave veze” za mlade Kotora i Tivta u Omladinskom klubu Kotor.
Radionica se fokusirala na pitanja kao sto su:
Je li ovo ljubav ili strah od samoće?
Kako da znam da me voli, i kako da znam da li i ja volim?
Šta je ok a šta nije ok u vezi?
Kako pokazujem ljubav i da li voljena osoba to tako i doživljava?
Da li mi partner/ ka pokazuje ljubav na pravi način?
Svoje JA u vezi
Ljubav je i pripadanje, gdje treba sačuvati individualnost? i
Da li razlikujete ljubav od posesivnosti?.
Pored radionice ova aktivnost pruzila je priliku da mladi Tivta posjete i vide Omladinski klubu Kotor i druze se sa svojim vrsnjacima u prostoru. Za mlade mobilnosti, druzenja i razmjene su rijetke u ovom dobu pandemije, ali mogucnost spajanja mladih na ovaj nacin u Omladinskim prostorima su prava prilika koju nase NVO planiraju da nastave da koriste.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović boravi u Srbiji, gdje je u toku turistička promocija Tivta i Crne Gore. U sklopu ovih aktivnosti on je juče posjetio gradonačelnika prijateljskog grada Novog Sada Miloša Vučevića, pa su u Gradskoj kući organizovani svečani prijem i izjava za medije.
„Želim da prenesem bratski pozdrav iz Boke Kotorske i Tivta bratskom gradu Novom Sadu, sa kojim već duže vrijeme imamo bliske odnose. Ovdje sam sa misijom da poručim da će nova gradska administracija nastaviti tu praksu i ne samo nastaviti već i unaprijediti koliko god je to moguće, bratske bliske veze sa Srbijom, prije svega sa Novim Sadom kao gradom sa kojim Tivat blisko sarađuje. U fokusu nam je predstojeća turistička sezona i želim da pozovem naše drage Vojvođane, Novosađane da dođu u Boku“, rekao je Komnenović podsjećajući na ublažene epidemiološke mjere i neograničavajuće uslove ulaska u Crnu Goru.
Gradonačelnik Vučević čestitao je Komnenoviću izbor na mjesto prvog čovjeka Tivta i poželio mu uspjeh u radu i stabilnost u obavljanju ove funkcije.
„Tivat više nije mjesto kroz koje se samo prolazilo, nego mjesto koje privlači veliki broj turista. Ja im čestitam na tome, jer ima neku svoju draž u odnosu na druge gradove. Tivat se ugnijezdio kao jedan biser Bokokotorskog zaliva“ – kazao je Vučević.
Nakon svečanog prijema, uslijedio je radni sastanak kojem su prisustvovali pomoćnik gradonačelnika Vučevića i šef njegovog Kabineta. Dogovoren je način uspostavljanja i formalne saradnje između Novog Sada i Tivta, a u narednom periodu može se očekivati uzvratna posjeta delegacije Novog Sada Tivtu.
Željko Komnenović posjetio je i opštinu Sremski Karlovci koja godinama unazad ima status grada pobratima sa tivatskom Opštinom. Tamo ga je srdačno dočekao predsjednik opštine Sremski Karlovci Aleksandar Saša Stojkečić. Uslijedio je obilazak čuvene karlovačke Gimnazije i drugih, prije svega prirodnih i istorijskih znamenitosti ovog grada.
Predsjednik opštine danas boravi u Beogradu gdje će obaviti niz medijskih susreta i gdje će zajedno sa direktoricom TO Tivat Danicom Banjević prisustvovati svečanoj večeri sa medijima u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
U Kotoru je danas održana panel diskusija, u organizaciji Instituta za medije Crne Gore, koja je imala za cilj promovisanje Medijske pismenosti kao izbornog predmeta u srednjim školama i dodatne nastave u osnovnim školama, kojoj su prisustvovali direktori osnovnih i srednjih škola iz južne regije, kao i nastavnici koji predaju medijsku pismenost, ili planiraju da je predaju.
U diskusiji su učestvovali novinari Instituta i profesori škola: Olivera Nikolić, novinarka iz Instituta za medije, Zoja Lalović-Bojanić direktorica gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, Tatjana Krstičević iz O.Š. „Njegoš“ i Sonja Golub-Klenak iz Gimnazije Kotor. Medijatorka je bila novinarka Milica Bogdanović.
Panel o medijskoj pismenosti
Nakon uvodnog izlaganja Olivere Nikolić o strategiji uvođenja izbornog predmeta Medijska pismenost u stručne škole i starije razrede osnovne škole, profesori su govorili o značaju i statusu koji ovaj predmet ima u školama u kojima predaju. Moglo se uočiti da postoje velike razlike u statusu koji predmet ima u gimnaziji „Slobodan Škerović“ u kojoj je formirano šest izbornih grupa, ili Gimnaziji Kotor u kojoj se dio aktivnosti iz ove oblasti – priprema školskog lista „Eho“, sprovodi kroz rad novinarske sekcije. U osnovnim školama aktivnosti se odvijaju kroz dodatnu nastavu i rad u sekcijama.
Tema je izazvala veliko interesovanje i u diskusiju su se uključili direktori i nastavnici.
Panel o medijskoj pismenosti
Mogla su se čuti različita mišljenja direktora: od onih da je neophodno javno promovisati sve izborne predmete u srednjim školama kako bi učenici znali što se u okviru njih izučava, do onih da je uvođenje izbornog predmeta Medijska pismenost u srednjim stručnim školama teško izvodljivo, s obzirom na nezavidan status koji predmeti društvene grupe i maju u ovim školama.
Zaključeno je da je potrebno preispitati opstanak onih izbornih predmeta čiji se sadržaji velikim dijelom preklapaju, a Medijska pismenost iz ih sve, na neki način, objedinjuje. U vremenu digitalne ekspanzije koja je zahvatila i nastavni proces, medijska pismenost je najzaslužnija da opstane kao izborni predmet, ako želimo da idemo u korak sa vremenom.
„Za mržnju , nemam ti kad“
Trend uvredljivog govora koji nerijetko prelazi u govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru, a etika u medijima je pred velikim izazovom, ocijenjeno je u drugom dijelu tribine, koja je naslovljena „Za mržnju , nemam ti kad“.
Panel o medijskoj pismenosti
Profesor sociologijeMladen Živković, kazao je da građansko društvo u Crnoj Gori ima manje preduslove za jačanje u odnosu na Evropu.
“Ono čak i ne postoji, postoji samo kao opozit nacionalnom i ruralnom. Kolektivni identitet je nešto što nas obilježava i sprečava taj razvoj građanskog u pravom smislu te riječi. Mi nemamo politike koje proizilaze iz građanske misli. Bitno je pomenuti da pored toga u čitavom svijetu je ljevici teško da se probije i dođe do izražaja”, kazao je Živković.
Urednik onlajn radija Bruškin Tomislav Žegura, ukazao je na probleme govora mržnje u medijima, vijesti sa trivijalnim sadržajem i netačnim informacijama.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić, kazala je da je etika u medijima pod velikim izazovima jer se u cjelokupnom društvu dešavaju velike promjene, počevši od tehnoloških i digitalnih.
Ona je dodala da istraživanja koje je radio Institit za medije pokazuju da se govor mržnje širi putem medija iz regiona, društvenih mreža i desno orijentisani mediji.
“Mi kao građani moramo natjerati medije da budu bolji, a to ćemo uraditi uz pomoću medijske pismenosti koja će mlade generacije usmjeriti na inkluzivnost, toleranciju i odgovornost”, istakla je Nikolić.
Panel o medijskoj pismenosti
Aktivistkinja Paula Petričević, ukazala je da su ključni integritet i poštovanje profesionalnih standarda.
“Pojam građanskog je jedan posebno ambivalentan pojam. Građanin kao pasivni trpilac politike i građanin kao nosilac prava i suvereniteta. Ovo drugo je to određenje na kojem treba da radimo kroz medijsko opismenjavanje. Problem odgovornosti je najbolnija tačka našeg društva. Jer, gdje je svako odgovoran – niko nije odgovoran”, navela je Petričević.
Istakla je da dok ne budu bili procesuirani ljudi koji šire govor mržnje, teško će biti napretka.
Tribinu je organizovao Institut za medije u okviru inicijative “Čitaj između redova” koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine.
Zbog toga što u svojim imovinskim kartonima nisu prijavili udjele u vlasništvu „Srpske kuće“, Agencija za sprečavanje korupcije ispituje da li su, između ostalih, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić prekršili Zakon o sprečavanju korupcije, potvrđeno je “Vijestima”.
Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da prijavi tačne prihode i imovinu u svojim imovinskim kartonima, koji, između ostalog, uključuju i podatke o „akcijama i udjelima u pravnom licu i drugim hartijama od vrijednosti“. „Navedena formulacija odnosi se na bilo koji udio u pravnom licu“, pojasnili su iz Agencije.
„Srpska kuća“ osnovana je 2017. godine a tada je 29 osoba upisano kao vlasnici po 3,44 odsto udjela u ovom privrednom društvu.
Predsjednik Opštine Tivat potvrdio je da nije prijavio udio u „Srpskoj kući“.
„Ne sporeći krivicu, napominjem da je riječ o vlasničkom udjelu koji nema nikakvu materijalnu, već isključivo nominalnu vrijednost. Zbog toga je, a i činjenice da je po mom mišljenju u pitanju benigna stvar, vjerovatno ste se uvjerili da sam u mom imovinskom kartonu naveo precizno imetak moje porodice, i došlo do propusta“, kazao je Komnenović.
On je dostavio Statut „Srpske kuće“, u kojem se navodi da osnivači ne mogu prenijeti, založiti, opteretiti ili na drugi način otuđiti svoj udio u društvu trećim licima osim isključivo uz saglasnost ostalih osnivača. Osnivači, takođe, mogu jedan drugome ustupati svoje udjele takođe samo uz saglasnost ostalih članova društva.
„Kada član društva namjerava da istupi iz društva, dužan je da svoj udio bez naknade prenese na sve ostale članove srazmjerno njihovim dotadašnjim udjelima. U tom slučaju ostali članovi društva su dužni prihvatiti dio udjela od člana koji istupa, te u roku od 180 dana od dana istupanja člana, izabrati novog člana društva na kojeg će bez naknade prenijeti dio udjela koji su primili od člana koji je istupio“, precizirano je Statutom. Takođe se navodi i da se u slučaju smrti člana društva fizičkog lica ili prestanka pravnog lica udio ne može prenositi na njegove nasljednike ili pravne sljedbenike. U tom slučaju, njegov udio će se prenijeti na ostale članove društva srazmjerno njihovim dotadašnjim udjelima.
S obzirom na to da su mnogi od njih sadašnji ili doskorašnji javni funkcioneri, pretragom njihovih imovinskih kartona utvrđeno je da većina među njima nisu prijavili ovaj udio.
Osim potpredsjednika Skupštine i predsjednika tivatske Opštine, udio se ne pominje ni u kartonima poslanika Skupštine Crne Gore Slavena Radunovića, bivših poslanika a sada člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore Budimira Aleksića i članice Odbora direktora Fonda za zaštitu životne sredine Nataše Jevrić, bivše predsjednice Skupštine opštine Kotor Dragice Perović, kao i odbornika iz više crnogorskih opština.
„Provjerom baze podataka utvrđeno je da navedeni javni funkcioneri nijesu procesuirani zbog eventualnog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije u vezi sa konkretnom pravnom stvari. Otvoreni su postupci provjere njihovih imovinskih kartona“, navodi se u odgovoru Agencije na pitanja da li će protiv njih biti pokrenut postupak.
Za neke od njih Agencija je i ranije utvrđivala da su kršili Zakon o sprečavanju korupcije.
Udio su, s druge strane, prijavili bivši poslanici a sada predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović i odbornik u Skupštini opštine Pljevlja Vladislav Bojović.
Radunović je kazao da „znajući intenciju odredbi koje se tiču prijavljivanja prihoda i imovine funkcionera, tu činjenicu ne konstatujem u svojim godišnjim izvještajima“.
„Naime, osnivačkim aktima ‘Srpske kuće’, raspolaganje tom ‘imovinom’ je potpuno onemogućeno i svedeno na mogućnost da je besplatno prenesem na ostale osnivače. Radi se isključivo o počasnoj ulozi ‘čuvara’ zajedničke imovine srpskog naroda u Crnoj Gori, kao jednog od nekoliko desetina intelektualaca, umjetnika i političara“, kazao je on.
Na pitanja da li je prijavila udio u vlasništvu, Jevrićeva je kazala da se „radi se isključivo o počasnoj ulozi čuvara zajedničke imovine srpskog naroda u Crnoj Gori“.
Ostali javni funkcioneri koji nemaju prijavljen udio u imovinskim kartonima nisu odgovarali na pitanja da li su vlasnici udjela i ako jesu, zašto ga nisu prijavili. Pitanja su poslata ili na mejl partije ili na lični mejl.
Za one za koje Agencija utvrdi da nisu dostavili tačne i potpune podatke propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.
„Srpska kuća“, kao društvo sa ograničenom odgovornošću, osnovana je u martu 2017. godine. Ideju da se formira ovakva institucija podržao je i tadašnji premijer a sadašnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Donacijom srpske Vlade kupljen je i opremljen poslovni prostor na samoj obali Morače u centru Podgorice i stvoreni uslovi za rad. Za izvršnog direktora imenovan je bivši poslanik Emilo Labudović.
Vlada Srbije je izdvojila za “Srpsku kuću” oko 3,4 miliona eura. Prema kartonu Đukanovića, riječ je o poslovnom prostoru ukupne površine od 1.551 metar kvadratni. Srpska kuća je otvorena 15. februara 2019. godine, a u njoj su, prema pisanju medija, smješteni Matica srpska, Institut za srpsku kulturu, Srpski nacionalni savjet, Udruženje književnika srpskog naroda, Srpska televizija, Srpski radio, novine, portali, Srpski kulturni centar i druge ustanove.
Prema bilansu uspjeha dostavljenom Upravi prihoda i carina, „Srpska kuća“ je prošlu godinu završila u plusu sa oko 227.000 eura. Prema dokumentaciji na sajtu Uprave, oni su tokom posljednje dvije godine u prosjeku imali dva zaposlena.
U slučaju gašenja, imovina ide SPC
Statusom „Srpske kuće“ propisano je da se ona osniva na neodređeno vrijeme i to sve dok postoje ekonomski i zakonski uslovi za obavljanje njene djelatnosti i postojanje.
„U slučaju likvidacije i prestanka društva sva imovina društva prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve“, navodi se u dokumentu.
Članovi nemaju pravo na udio u godišnjoj dobiti (dividendu) poslije oporezivanja.
Osnivači, precizirano je, mogu odlučiti da se dobit izdvaja za rezerve, reinvestiranje u razvoj društva, povećanje kapitala, donacije ili za druge potrebe duštva.
