Obilježeno 29 godina od deportacije bosansko hercegovačkih izbjeglica iz Herceg Novog

0
Foto S.K.

Ispred zgrade hercegnovskog Centra bezbjednosti danas je obilježeno 29 godina od zločina deportacije  bosansko-hercegovačkih izbjeglica, koji su nezakonito uhapšeni i kao taoci  izručeni vojsci Republike Srpske. Organizatori memorijalnog okupljanja -NVO Akcija za ljudska prava, CGO i Anima ponovo su zatražili od nadležnih da utvrde krivičnu odgovornost i omoguće podizanje spomen obilježja.

“Prošlo je 29 godina od 25. I 27.  maja  1992.godine kada je crnogorska policija uhapsila ,a potom isporučila kao taoce najmanje 66 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine , koji su spas od rata potražili na crnogorskom primorju.Samo 12  ih je preživjelo, a nekima još uvijek nijesu pronadjeni posmrtni ostaci.podsetila je direktorica Akcije za ljudsjka prava Tea Gorjanc Prelević.

Ona jer ustvrdila da su žrtve  nesporne, jer je  država Crna Gora  nakon sudjenja porodicama žrtava na osnovu poravnanja isplatila naknadu odštetu ,ali pod političkim pritisdkom crnogorsko parvosuđe nije smoglo snage da utvrdi da se radilo o ratnom zločinu.

Foto S.K.

Sada se očekuje odluka evropskog suda za ljudska prava,na predstavku koju su podnijele porodice. Sin žrtve  Omera Bajrovića,Alen ogorčen je na državnu i lokalnu vlast, tužilaštvo i sudove, ali  Evropsku Uniju koja nije dovoljno uradila na zaštiti ljudskih prava

“Najveća mi je želja da pronađem posmrtne ostatke oca kako bih ga dostojno sahranio”, kaže Alen.

Jedan od preživjelih , gradjanin Plava i Herceg Novog Emil Redžematović zauvijek pamti  šest  sati provedenih u Centru Bezbjednosti Herceg  Novi 25.maja 1992.godine. Spasio ga je zaposleni na portdirnici hercegnovskog MUPa.

Crna Gora se mora suočiti sa prošlošću ako misli da postane dio evropske zajednice –smatraju Miloš Vukanović iz CGO i Ervina Dabižinović iz Anime

Foto S.K.

Skupu su prisustvovali i predstvanici Uprave policije Dragan Klikovac i predrag Žižić i savjetnice Ministra Sergeja Sekulovića Dijana

Popovic i Jelena Ćorluka koja je upozorila da se nešto tak “više nikada i nikome ne smije dogoditi”

Pored gradjana i rodbine žrtava , skupu su prisustvovali i predstavnici MUP-a, te političkih stranaka: SDP, SD, Ure, Demosa i Bošnjačke stranke. Predstavnika najvećih partija u Opštini i državi nije bilo.

/S.Kosić/

Preminule tri osobe, 67 novozaraženih,Tivat 4, Kotor 2

0
Boka Kotorska koronavirus – foto Boka News

U posljednja 24 sata od poslijedica koronavirusa u Crnoj GOri preminule su tri osobe, dok je dijagnostifikovano još 67 slučajeva infekcije, saopštio je Institut za javno zdravlje.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.330 uzoraka na novi koronavirus.

Tokom jučerašnjeg dana Institutu su prijavljena tri smrtna slučaja i to iz sljedećih opština: Ulcinj (1), Petnjica (1) i Danilovgrad (1), od kojih je najmlađi imao 81 godinu, a najstariji 84 godine starosti.

Novooboljeli su iz:

Pljevalja 14

Podgorice 12

Bijelog Polja 6

Rožaja 6

Berana 5

Bara 5

Tivta 4

Budve 3

Nikšića 3

Kotora 2

Danilovgrada 2

Ulcinja 2

Tuzi 2

Plava 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1577.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1031.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.358.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Podgorica 325

Rožaje 111

Bijelo Polje 100

Pljevlja 97

Nikšić 91

Berane 52

Bar 39

Ulcinj 28

Herceg Novi 25

Budva 24

Tivat 24

Kotor 22

Danilovgrad 15

Tuzi 15

Mojkovac 13

Andrijevica 12

Kolašin 9

Žabljak 8

Cetinje 7

Plav 5

Šavnik 4

Petnjica 3

Gusinje 2

Plužine 0

Povećan broj prelazaka državne granice

0
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Na graničnim prelazima sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, Debeli brijeg i Kobila primjetno je blago povećanje prelazaka u prethodnom mjesecu. Na Sitnici tokom praznika zabilježeno više hiljada prelazaka dnevno.

Prema riječima komandira Granične policije I Herceg Novi Dejana Jankovića, teško je uporediti broj prelazaka u odnosu na prošlu godinu, koju je obilježila pandemija korona virusa, kao i u odnosu na rekordnu 2019.

– Broj prelazaka uslovljen je odlukama zemalja članica EU, koje propisuju izlazak svojih državljana iz Unije prema trećim zemljama. Takođe, u prethodnim godinama u ovom periodu imali smo znatan broj jednodnevnih izleta, gdje su turisti iz Hrvatske posjećivali Boku kotorsku, kao i turisti iz Herceg Novog, Kotora i Budve posjećivali Dubrovnik. Sve u svemu, teško je naći usporedbu, ali možemo konstatovati blago povećanje trenda prelazaka državne granice na graničnim prelazima – informiše on.

Minuli praznici u prethodnom periodu nisu bitnije uticali na povećanje broja prelazaka na granicama sa Hrvatskom, ali je na prelazu Sitnica sa BiH situacija znatno drugačija, priča naš sagovornik.

– U odnosu na prethodni mjesec, kada je dnevni broj prelazaka granice iznosio oko par stotina, za praznike smo imali i po par hiljada, konkretno juče, na graničnom prelazu Sitnica imali oko 4,5 hiljada prelazaka. Primjetna je gužva i na prelazima i u saobraćaju, vidi se da i u gradu ima dosta ljudi, tako da sve to ohrabruje u susret predstojećoj turističkoj sezoni – kazao je Janković.

Granična policija turističku sezonu dočekuje spremno, ističe on. Od 1. jula biće angažovana i ispomoć iz drugih organizacionih jedinica sektora granične policije.

Predstava Druga strana vjetra u četvrtak u Tivtu

0
Druga strana vjetra

U četvrtak 27. maja sa početkom u 20 sati u velikoj sali Centra za kulturu Tivat biće izvedena predstava “Druga strana vjetra” , studenata Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat.

Ispitna predstava iz predmeta Gluma IV – Rad na ulozi, “Druga strana vjetra” rađena je po motivima poeme Miroslava Mike Antića “Nevjerovatna morska pjesma”. Režiju potpisuje Branko Ilić.

Dramatizacija: Branko Ilić
Kompozitorka: Nina Perović
Kostimografkinja: Tijana Todorović
Korepetitorka: Mirjana Živković Kurdadze
Dizajn svijetla: Aco i Kristijan
Direktori produkcije: Neven Staničić
Producent: Vojislav Vojo Kaluđerović
Fotograf: Duško Miljanić
Dizajn promo materijala: Ivan Radulović

ULOGE:

Kapetan – Stefan Vuković
Balavac – Marko Rajković
Kapetanova kći – Lara dragović
Opasni – Pavle Bogojević
Drugarica, al najbolja – Danica Rajković
Mali od palube – Mirjana Spaić
Pijani – Lazar Đurđević

Informacije i rezervacije na telefon 069342799.

Arktik postaje sve zanimljiviji zbog plovidbenih putova i resursa ispod leda

0
Arktik

Novo je mjesto rivalstva velikih sila sjeverna kapa planeta Zemlje. Arktik postaje sve zanimljiviji za strateško pozicioniranje, ne naravno zbog leda, kojega je ionako sve manje, nego zbog plovidbenih putova i resursa ispod leda, piše HRT.

Na snijegom i ledom okovanu Zemlju Aleksandra, arktički otok u Belinguškom moru, slijeće ruski transportni avion Iljušin 76. Ledena pustoš s ekstremnim vremenskim uvjetima, gdje temperatura zimi pada i do minus 42 stupnja, dom je polarnih medvjeda, a od 2019. ondje je i najsjevernija ruska vojna baza.

– Maksimalna temperatura tijekom takozvanog ‘ljeta’ u kolovozu je između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva. Snijeg se potpuno topi u kolovozu, ali sredinom rujna ponovno napada, objašnjava Sergej Murza, ruski vojnik.

Zemlja Aleksandra udaljena je 1300 kilometara sjeverno od Murmanska, u otočnom arhipelagu Zemlje Franje Josipa u Arktičkom oceanu.

Na Zemlji Aleksandara Moskva je razmjestila radare i najsuvremenije proturaketne sustave S-400, a na pistu mogu sletjeti i nuklearni strateški bombarderi.

– Sjeverna flota je zadužena za osiguravanje mira i sigurnosti na Arktiku kao glavni zadatak koji je država postavila, kaže Igor Čurkin, zapovjednik zračnih snaga ruske Sjeverne flote.

Rusija posljednjih 8 godina aktivno proširuje mrežu vojnih baza duž obale Arktičkog oceana, rekonstruira aerodrome i radarske stanice iz sovjetskog vremena. Njezina Sjeverna flota broji 80-ak vojnih brodova uključujući i podmornice.

Arktik smatra strateški važnim za sigurnost te i na tom prostoru odmjerava snage s NATO-om.

Svojedobno strateški važan za Sovjetski Savez, jer je korišten kao zona proturaketne zaštite od SAD-a, otok je ponovno dobio na važnosti zbog rastućeg rivalstva na Arktiku.

– Posljednjih godina vidjeli smo povećanu aktivnost stranih država u blizini obale, posebno u Barentsovom moru na Arktiku. Američka i NATO mornarica započele su redovite individualne i grupne ekspedicije ratnih brodova. To nismo vidjeli od poslijeratnog vremena, rekao je Aleksander Moisejev, zapovjednik ruske Sjeverne flote.

Arktik, što u prijevodu s grčkog znači blizu medvjeda, područje je oko Sjevernog pola na koje pravo polaže osam država: Rusija, Norveška, Švedska, Finska, Danska, Island, Kanada i SAD.

Druge zemlje zabrinute su zbog jačanja ruskih vojnih kapaciteta u regiji, ali Moskva tvrdi da je s pravom osigurala svoje sjeverne obale.

– Svjesni smo prigovora na rusku vojnu aktivnost na Arktiku. Svima bi već odavno trebalo biti apsolutno jasno da je ovo naš teritorij i naša zemlja. Odgovorni smo za osiguravanje sigurnosti naše arktičke obale. Sve što naša zemlja tamo radi je potpuno legalno i legitimno, izjavio je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Ni Sjedinjene Države ne sjede skrštenih ruku, već razvijaju vojne kapacitete kako bi osigurale slobodu plovidbe na Arktiku. Usto povećavaju bilateralnu suradnju na području obrane na Arktiku s ključnim NATO-ovim saveznicima.

Prvi put nakon hladnog rata američki i britanski razarači provodili su zajedničke vježbe u Beringovom moru, a prvi su put i strateški bombarderi sletjeli u Norvešku.

– Brine nas povećana vojna aktivnost na Arktiku koja povećava opasnost ili izglede za pogrešne proračune i nesreću. Potkopava zajednički cilj mirne i održive budućnosti regije, stoga moramo biti oprezni u vezi s tim, upozorio je Antony Blinken, američki državni tajnik.

– Kad NATO pokušava opravdati svoj napredak na Arktik, to je malo drugačija situacija. Imamo pitanja za naše susjede poput Norveške, koji pokušavaju opravdati potrebu da NATO dođe na Arktik. Naravno, o tome ćemo govoriti na ministarskom sastanku Arktičkog vijeća u Reykjaviku, objašnjava Lavrov, prenosi HRT.

Predstavljen novi turistički proizvod “Putevima prošlosti”

0
Putevima-proslosti-Mljet-Primorje

“Putevima prošlosti” – novi je turistički projekt realiziran u sklopu 33,8 milijuna kuna vrijednog projekta “Ruralna, kulturno-etnografska turistička atrakcija”, a u okviru kojega je obnovljeno pet turističkih atrakcija na Mljetu, Korčuli, Pelješcu i u Slanome, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju u Dubrovniku.

U okviru projekta u Korčuli je obnovljena palača Ismaeli-Gabrielis i u njoj smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju obnovljena župna kuća u kojoj je uspostavljena Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, u Smokvici izgrađen Muzej zlata i srebra Smokvice, a na Mljetu obnovljen Austrijski put i uspostavljena tematska staza Babinog polja.

Projekt je proveden kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Vrijednost projekta je nešto manje od 34 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj 27,7 milijuna kuna.

Projekt je započeo u januaru 2017. godine i, uz nositelja Dubrovačko-neretvansku županiju, okupio je još 11 partnera koji su radili na njemu.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić izjavio je kako je riječ o vrlo složenom projektu s 12 partnera, što je bio i uvjet provedbe projekta.

“Dobili smo nekoliko izvanrednih i obnovljenih objekata koji predstavljaju dodatnu turističku ponudu županije. Po vrijednosti je mali, ali po složenosti velik doprinos ukupnom korištenju fondova Europske unije u županiju, a mi smo sa sedam milijardi kuna u tome najuspješnija županija”, rekao je Dobroslavić.

Složenost projekta i velik broj partnera istaknula je i ravnateljica županijske razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, koja je uz ostalo izvijestila i da će do početka srpnja biti izdana uporabna dozvola za Muzej srebra i zlata u Smokvici.

Direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić najavio je kako će se novi turistički proizvod nastaviti promovirati i u sklopu drugih aktivnosti.

“Želimo i na tom inače nešto slabije posjećenom području županije kroz ove atrakcije usmjeriti turiste na dnevne ili nešto trajnije posjete. Vrlo su vrijedni projekti koji doprinose boljem pozicioniranju svojih destinacija, a kroz projekt ‘Putevima prošlosti’ pričaju lijepu priču o bogatstvu kulturne baštine, po čemu smo cijenjeni na svjetskom tržištu”, izjavio je Bakić.

Riječ je o integriranom razvojnom programu temeljenom na obnovi kulturne baštine, a s ciljem stvaranja integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja županije povezana u jedinstveni turistički proizvod. Projekt obuhvaća aktivnosti od obnove kulturnih dobara do digitalnog pristupa kulturnoj baštini.

EU dogovorio nove sankcije Bjelorusiji zbog incidenta sa avionom Ryanaira

0
Foto EPA

Europski čelnici odlučili su u ponedjeljak uvesti nove sankcije Bjelorusiji i zatvoriti europski zračni prostor za avione te zemlje nakon što je Minsk prisilio zrakoplov Ryanaira da sleti kako bi uhitio oporbenog novinara.

Čelnici 27 članica EU-a su na samitu u Bruxellesu zatražili hitno oslobađanje Romana Protašavića i njegove djevojke Sofije Sapega.

U zaključcima sastanka na vrhu pozvali su Vijeće EU-a da proširi popis sankcioniranih pravnih i fizičkih osoba u Bjelorusiji, uvede dodatne ekonomske sankcije i pozvali sve europske zračne prijevoznike da izbjegavaju bjeloruski zračni prostor.

Zatražili su da se bjeloruskim zrakoplovima zabrani prelijetanje europskog zračnog prostora i pristup europskim zračnim lukama.

Od Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo zahtjevaju da provede istragu o tom “nezabilježenom i neprihvatljivom incidentu”.

Bjeloruske vlasti naredile su u nedjelju Ryanairovom zrakoplovu na letu iz Grčke u Latviju da prisilno sleti u glavni grad Minsk i potom uhitile jednog od glavnih oporbenih blogera i aktivista koji se u njemu nalazio.

Privedeni Protaševič bio je na popisu traženih osoba nakon masovnih prošlogodišnjih uličnih prosvjeda koji su izbili poslije Lukašenkove izborne pobjede.

EU je oprezno pristupila nametanju sankcija Bjelorusiji zbog rizika da će to još više pogurati Lukašenka u zagrljaj s Rusijom. “Nije jednostavno kalibrirati sankcije ako želite poštedjeti stanovništvo”, rekao je ranije u ponedjeljak visoki europski diplomat.

Minsk je ignorirao prethodne sankcije od prošle godine, koje se uglavnom sastoje od stavljanja različitih službenika na crne liste koje ograničavaju njihovo pravo da putuju ili posluju u Europi i SAD-u. EU je već radila na četvrtoj rundi sankcija prije nego što se dogodio incident s Ryanairom.

Protaševič se pojavio se u videu, oporba kaže da je “pod pritiskom”

U videu objavljenom u ponedjeljak, uhićeni Protaševič izjavio je da je dobroga zdravlja i priznao da je sudjelovao u organizaciji masovnih prosvjeda u Minsku prošle godine.

Njegovi saveznici odmah su se oglasili tvrdeći da je izjavu dao pod prisilom.

“Ovako Roman izgleda kada je pod psihičkim i moralnim pritiskom. Tražim hitno puštanje Romana i svih političkih zatvorenika”, tvitala je čelnica bjeloruske oporbe Svjetlana Tihanouskaja.

U videu objavljenom na aplikaciji Telegram, Protaševič je rekao da je u pritvoru u Minsku i opovrgnuo da ima problema sa srcem što su prenijeli neki društveni mediji.

Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko (66) suočio se s najvećim izazovom u svojoj 27-godišnjoj vladavini kada su masovni prosvjedi izbili nakon njegove sporne pobjede na predsjedničkim izborima prošle godine.

Oko 35.000 ljudi uhićeno je od početka prosvjeda u kolovozu 2020. Lukašenko odbacuje optužbe za izbornu prevaru i optužuje Zapad da je sponzorirao demonstracije.

Prekid letova iznad Bjelorusije

Francusko predsjedništvo je ranije u ponedjeljak objavilo da je Organizaciji međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) poslan za suspenziju međunarodnih letova preko bjeloruskog zračnog prostora.

Međutim, opcije za odmazdu Zapada čine se ograničenima. ICAO sa sjedištem u Montrealu nema regulatorne moći, a EU nema ovlasti nad letovima koji polijeću i slijeću u Bjelorusiji ili koji lete iznad njezina zračnog prostora, osim direktnih letova koji polijeću ili slijeću u Europi.

Bjelorusija se nalazi na zračnom putu nekih bitnih ruta koje povezuju sjever i jug Europe, kao i ruta na relaciji istok-zapad između Europe i Azije.

ICAO, tijelo UN-a, reklo je da je incident možda prekršio temeljnu povelju koja upravlja globalnim zrakoplovstvom.

“ICAO je izuzetno zabrinut očiglednim prisilnim slijetanjem Ryanairovog zrakoplova i njegovih putnika, što bi moglo biti u sukobu s Čikaškom konvencijom”, rečeno je. “Očekujemo da se države i tvrtke koje su u to umiješani službeno daju više informacija”.

Aleksandar Tasić, Dmitrij Prokofjev i Ratimir Martinović na XX KotorArt Don Brankovim danima muzike

0
KotorArt

U okviru jubilarnog, dvadesetog izdanja KotorArt Don Brankovih dana muzike, planiran je i koncert KotorArt trija. Trio čine izuzetni umjetnici: Aleksandar Tasić, klarinetista i univerzitetski profesor, Dmitrij Prokofjev, vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra i Ratimir Martinović, pijanista, univerzitetski profesor, kao i osnivač i direktor Festivala.

KotorArt Don Brankovi dani muzike ističu se po praksi formiranja festivalskih ansambala, pa je tako Festivalski orkestar KotorArta jedan od važnih stubova programa Festivala, dok KotorArt trio, kamerni ansambl koji okuplja istaknute muzičare iz regiona, izvodi najznačajnija djela pisana za ovaj sastav kao i nova djela i porudžbine Festivala. Osim u Kotoru, KotorArt trio je nastupao i na muzičkim festivalima u inostranstvu promovišući i Festival i Grad.

KotorArt trio će ovog ljeta premijerno u Crnoj Gori izvoditi savremene autore. U pitanju su N. Rota (1911-1979): Trio za klarinet, violončelo i klavir (1973), zatim R. Muczynski (1929-2010): Trio fantazija, op. 26, (1969) kao i djelo Razgovori (2005) za isti sastav, kompozitora Ivana Glebovich Sokolova (1960). Koncert je planiran za ponedjeljak, 9. avgust u koncertnoj dvorani, Crkvi sv. Duha.

Ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike biće održani pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor uz podršku važnih sponzora i partnera.

Zbog nestabilnih epidemioloških i ekonomskih okolnosti, Festival zadržava pravo promjene programa.

U Baošićima počela izgradnja mula i proširenje kupališta, priobalni pojas ugrožen gradnjom plaža

0
Pravljenje mula i proširenje plaže u Baošiću – Foto K.M.

Sav priobalni pojas Boke ugrožen je gradnjom plaža kao i gradnjom marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke već je premašio dozvoljenu brojku, a mislimo da je prethodnim studijama ona bila limitirana na 500 vezova, smatraju u Ekološkom društvu “Boka”

U martu prošle godine dio žitelja Baošića, baš kao i hercegnovski ekolozi, protestovali su zbog najvaljene gradnje hotelskog objekta i nasipanja plaže u ovom mjestu. Tada su izrazili bojazan da će nasipanje plaže ugroziti osjetljivi ekosistem mora, posebno staništa školjke palastura. Ove godine, protesta nema, a u Baošićima teče uređenje pješčanog kupališta na površini od 1.300 m2 čiji je zakupac firma ruskog vlasnika “Plaža Perla” d.o.o., sa sjedištem u Herceg Novom. Prema glavnom projektu, investitor će izgraditi novo zaštitno mulo na istočnom kraju plaže, rekonstruisati i proširiti postojeći betonski dio na kojem će biti postavljeni plažni bar i sanitarni objekat. Radi formiranja nove pješčane mase, investitor će nasuti plažu krupnim kamenjem i završnim slojem pijeska. Planirana novoizgrađena plažna površina iznosiće 1.300 m2 u okviru zahvata od 80 m. Izvođač radova je firma Megatron d.o.o. iz Herceg Novog.

Iz Morskog dobra je potvrđeno da je investitor pribavio neophodnu dokumentaciju za uređenje plaže.
Podsjetićemo, Ekološko društvo “Boka” je i prošle godine potvrdilo da investitor ima sve potrebne dozvole, ocijenivši da do toga ne bi smjelo doći u državi koja nosi epitet ekološka. I danas tvrde isto.

– Sav priobalni pojas Boke ugrožen je gradnjom plaža, bez obzira da li se rade pješčane ili betonske plaže, kao i gradnjom marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke već je premašio dozvoljenu brojku, a mislimo da je prethodnim studijama ona bila limitirana na 500 vezova. Danas imamo Portonovi, Lazure i ove male marine i brojka uveliko prelazi 1.000 i to je jedan od prvih činilaca zagađenja morskog priobalja – smatraju u Ekološkom društvu “Boka”.

Posebno podvalače da je pravi dar prirode kada se pojavi palastura jer ona je činilac zdrave sredine i čistog priobalja.

– Tako da je svako njeno ugrožavanje priča o tome da mi uništavamo našu životnu sredinu i odnose u prirodi. Kada je primijećena palastura, primijećeni su i morski krastavci i neke druge biljne i životinjske vrste koje zaslužuju da budu zaštićene. Zaliv Boke je dio prirodne i kulturne Unesko baštine i zato treba obratiti punu pažnju na zaštitu priobalja i kopnenog dijela – poručili su uz Ekološkog društva “Boka”.

Projekat se realizuje prema planskim dokumentima

– Projekat uređenja realizuje se prema planskim dokumentima, odnosno važećem DSL-u za sektor 5 Kumbor – Đenovići – Baošići. Na osnovu važećeg DSL-a Upravni odbor Morskog dobra je na sjednici 18. juna 2018. godine usvojio odluku (broj: 0203-2441/29) o objavljivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda zainteresovanih investitora. Vlada Crne Gore je zaključkom (broj: 07-4042) od 13. septembra 2018. godine dala saglasnost na odluku o objavljivanju javnog poziva – objašnjavaju iz Morskog dobra i dodaju da je njihova tenderska komisija odlukom (broj: 0210-3755/2) od 3. decembra 2018. godine kao najuspješniju izabrala ponudu Društva “Plaža Perla” iz Herceg Novog i 27. decembra iste godine sa njima zaključilo i ugovor o korišćenju morskog dobra.
U skladu sa ugovorom, korisnik je izradio glavni projekat uređenja. Na idejno rješenje uređenja saglasnost je 22.8.2019. godine dala glavni gradski arhitekta Marina Sekulić.

/K.M./

Promocija Tivta i Crne Gore u Nišu

0
Dnevni promo događaj

Turistička organizacija Tivat u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, predstavila je u Nišu turističku ponudu grada, ali i cijele Crne Gore. Događaj je iniciran uspostavljanjem prijateljske saradnje između Opštine Tivat i Grada Niša, i svojevrsna je najava direktne avio linije na relaciji Niš – Tivat koja se očekuje sredinom juna.

U centru Niša juče je organizovan promotivni događaj zabavnog karaktera, u okviru kojeg je nastupila Leontina Vukomanović sa dječjim horom „Čarolija“ iz Niša. Građanima su dijeljeni promotivni materijali, a organizovano je i nagradno izvlačenje, pa su oni najsrećnije ruke osvojili ljetovanja u Crnoj Gori.

Svecana vecera u Nisu

Direktorica TO Tivat Danica Banjević pozvala je Nišlije da dođu u Tivat i Crnu Goru „Vi ste se uželjeli mora, a more se uželjelo vas“. Ona je istakla da je u Crnoj Gori 2019. godine boravilo preko 400.000 turista iz Srbije, a samo linijom Niš –Tivat došlo je 7.500 gostiju. „I javni i privatni sektor  preduzimaju sve mjere kako bi se turisti u Crnoj Gori osjećali bezbjedno. Usvojeni su sigurnosno-zdravstveni protokoli. Direktna avio-linija omogućava da se do mora i odmora stigne za manje od sat vremena“ – kazala je Banjević.

Na svečanoj večeri kojoj su prisustvovali predstavnici Grada Niša, turističke privrede i medija, goste je u ime domaćina pozdravio i predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović napominjući da su stvoreni preduslovi za što jednostavniji dolazak na crnogorsko primorje: „Turisti koji dolaze u Crnu Goru, u slučaju potrebe, biće zdravstveno zbrinuti. Poznati su zdravstveni protokoli. Za ulazak u zemlju nije potreban PCR test. Lokalne uprave i Vlada Crne Gore potrudili su se da turistička sezona prođe u najboljem redu.“ On je pozvao građane Niša da posjete Crnu Goru i Tivat, i najavio da će promocija Niša u Tivtu biti održana u septembru.

Gostovanje na lokalnoj televiziji

U nekoliko većih gradova u Srbiji u toku je tzv „Road show“ kampanja, u kojoj učestvuju lokalne turističke organizacije Budve, Kotora, Bara i Tivta, pa će slični promo događaji biti organizovani narednih dana u Beogradu i Novom Sadu. Aktivnosti Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, sa velikim interesovanje ispratili su niški mediji.