Pomorski promet u tjesnacu Bosforu zasutavljen je nakon što je tanker hrvatske ‘Tankerske plovidbe’ nekontrolirano krenuo prema obali, javlja turska televizija.
Tanker dug 249 metara iz nepoznatog razloga počeo je plutati prema obali i u posljednji trenutak spriječena je katastrofa. Remorkeri su ga uspjeli zaustaviti na samo 300 metara od obale, piše Jutarnji list.
Ono što je zanimljivo, tanker Rava je plovio pod zastavom Hrvatske, i bio je na ruti Novorosijsk (Rusija) – Cartagena (Španjolska).
Prema prvi izvještajima, došlo je do pogreške u sustavu za upravljanje i na kraju je trebalo čak osam remorkera da ga zaustavi. Postoji i druga verzija priče u kojoj jednostano stoji da je brodu otkazao motor.
NVO “Ugostitelji Crne Gore” nastavila je kampanju zapošljavanja sezonskih radnika iz naše zemlje na primorju.
Kao što smo već ranije saopštili, našim članovima koji se u uslovima ekonomske krize koja još traje zbog pandemije korona virusa spremaju za glavnu turističku sezonu, situaciju dodatno otežava deficit radne snage. Zato prioritet želimo da damo našim sugrađanima da ovog ljeta rade i zarade.
Našu NVO kontaktirao je veliki broj ugostitelja koji još ne mogu da nađu domaću radnu snagu, kojima žele da daju prioritet umjesto stranaca. Zato želimo da podstaknemo i ohrabrimo sve koji traže sezonski posao da se prijave na e-mail crnagora@ugostitelji.me ili pozivom na broj 068/044-488, kako bi ovo ljeto iskoristili da svi zajedno zaradimo, svjesni udarca na naše budžete kako kućne, tako i državnog, zbog kraha glavne ljetnje sezone prošle godine.
Takođe, pozivamo i sve privrednike koji ne mogu da dođu do domaće radne snage da nam se jave i da pokušamo zajedno da dodjemo do zajedničkog rjesenja kako bi sto spremnije dočekali predstojeću ljetnju sezonu, od koje zavisi budućnost čitave zemlje.
Naš cilj je da tokom ljeta zaposlimo što više domaćih radnika i na taj način damo svoj doprinos smanjenu nezaposlenosti, boljem punjenju budzeta jer je privreda ta koja donosi novac za finansiranje zdravstvenog, obrazovnog i ostalog javnog sektora, poručuju iz ove NVO.
Iako ga ove godine zvanično ne sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve koje je to redovno činilo u proteklom periodu, pred početak i ove kupališne sezone na Crnogorskom primorju je na djelu pravi organizovani ekološki zločin koji se u javnosti popularno naziva akcijom tzv. prihranjivanja plaža.
Pod opravdanjem navodnog uređenja plaža i saniranja djelovanja erozije mora na kupališta, na brojnim lokalitetima duž obale u more se ovih dana nasipaju hiljade kubika kamena i pijeska, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, na uštrb mora koje se nemilice zatrpava ovim materijalom. Ovakva praksa inače, izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, a što je potvrđeno i sa Instituta za bioologiju mora u Kotoru (IBMK).
„Generalni stav Instituta je da je ovo veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu, litoralu. Jasno je da je erozija konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne infrastrukture, međutim u poslednjim godinama ovaj je proces dosta zloupotrebljen tj. primjenjivao se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta“- kazao nam je direktor IBMK, dr Aleksandar Joksimović.
On je kao posebno poraznu činjenicu u vezi višegodišnje prakse zatrpavanja mora koje se popularno naziva prihranjivanjem plaža, naglasio to što „prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, naučno misljenje Instituta po ovom pitanju, nije obavezujuće.“
Bivše Ministarstvo održivog razvoja i turizma pod upravom DPS-a, naime, kreiralo je a tadašnja skupštinska većina DPS-SD-manjinske partije sa izuzetkom Force, u parlamentu izglasala zakonska riješenja o planiranju i izgradnji prostora, odnosno procjeni uticaja na životnu sredinu koja graditeljima, Morskom Dobru ili zakupcima djelova obale, daju prilično slobodne rukle da u djelo sprovedu svoje namjere o proširenju komercijalno za njih vrlo bitnih, kupališnih prostora na uštrb morskog ekosistema. Pri tome oni formalno za takve intervencije u prostoru treba da obiju mišljenje IBMK kao naučno-istraživačke instituje najpozvanije da govori o životu u moru. Prema tvrdnjama više sagovornika koji su učestvovali u procjenama koliko će ovakve aktivnosti negativno uticati na prirodu i živi svijet u moru, stručnjaci IBMK gotovo uvijek su izražavali rezervu, ili eksplicitan negativni stav u odnosu na namjere investirora i Morskog dobra da konstantno „prihranjuju plaže“ svake godne na njima prosipajući u more hiljade tona novog pijeska i kamena. Po pravilu međutim, komisija za procjenu koju formira Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore (EPA) nikada ne uvaži stav naučnika koji se bave morem i najbolje ga poznaju, te uvijek na kraju EPA da zeleno svjetlo na ove kontroverzne aktivnosti.
Iz EPA nisu odgovorili na pitanja u vezi sa nasipanjem mora i „prihranjivanjem plaža“, niti na pitanje ko su, imenom i prezimenom i stručnim zvanjem, njihovi predstavnici u komisijama koje na kraju uvijek odobre vakvu praksu. Nije odgovoreno ni na pitanje da li bjesomučno predsezonsko zatrpavanje mora svjedoči o tome da državni organi Crne Gore predvođeni sa EPA koja bi trebala biti glavna brana uništavanju prirode, na ovaj način jasno pokazuju da im je komercijalni interes odnosno profit zakupaca plaža i turističke industrije koja ponudu bazira prvenstveno na kupališnom turizmu, prioritet u odnosu na potrebu očuvanja priorode i vrlo ograničenih resursa koje Crna Gora ima na svojoj maloj morskoj obali.
Prizor kamiona koji ovih dana na brojnim plažama duš crnogorske obale istovaruju hiljade kubika pijeska i rizle i bagera koji te gomile onda guraju u more i ravnaju novostvorene plažne površine, uznemirujući je za lokalno stanovništvo, mjesne ribare i naučnike IBMK, ali ne i za, kada su druga slična ekološka pitanja u Crnoj Gori, inače vrlo glasan NVO sektor i aktiviste za zaštitu prirode. Do sada nije zabilježeno da se, osim Ekolopkog drupštva Boke iz Herceg Novog, ijedna od NVO koje se na papiru, bave zaštitom đživotne sredine i prava životinja, oglasila protestujući proticv možda i najvećeg organizovanog ekološkog zločina u Crnoj Gori koji se na njenoj obali, u susret glavnoj turističkoj sezoni, sprovodi svake godine.
Na pitanja o ovoj temi ćute i u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od koga smo tražili podatke o lokacijima u Boki na kojima se vrši nasipanje mora pod opravdanjem „prihranjivanja plaža“ i količini materijala koji se na njima prosipa.
„Vaša pitanja smo proslijedili kolegama iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine. Kada dobijemo informacije od njih, neophodno je da, u saradnji sa Direktoratom za prirodu i Direktoratom za planiranje prostora, pripremimo kompletne odgovore. Čim budemo imali sve relevantne informacije, poslaćemo Vam odgovore na pitanja.“- rečeno nam je iz PR službe resora koji vodi ministar dr Ratko Mitrović.
Jedna od svjeze prihranjenih plaža u Tivtu
Iz Morskog Dobra nam je rečeno da prihranjivanje plaža u Boki koje je to JP prethodnih godina redovno sprovodilo „u saradnji sa mjesnim zajednicama“ i uz saglasnost EPA, ove godine nije predviđeno Planom koriščenja sredstav tog JP i stoga nisu sprovedeni tenderski postupci za izbor izvođača radova i isporučilaca pijeska i kamenog agregata. To znači da su sve ove aktivnosti koje se sada sprovode, zakupci plaža izveli „na svoju ruku“, pa bi se njima stoga motrali pozabaviti inspekcijski i istražni organi jer su neki od korisnika kupališta nasipanjem, bukvalno uduplali površinu plaža na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje. Donje Seljanovo i Luka kod Plavde u Tivtu, Žuta plaža u Kotoru, Rose i Kumbor u Herceg Novom, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi nečijih komercijalnih interesa…
To indirektrno potvrđuju i iz Morskog dobra ističući da će to JP “u skladu sa svojim nadležnostima i pojačanim kontrolama preduzimati sve neophodne radnje, kako bi se zaustavila devastacija obale.”
Nasipanje plaža foto Boka News
„Aktivnosti dosadašnjeg nasipanja novim pješčanim nanosima na plaže na području zaštićenog područja Kotorsko-risanskog zaliva procjenjivane su na osnovu studije zaštite, a za sve nepravilnosti koje su uočene, JPMDje obavještavalo nadežne inspekcije na dalje postupanje. U prethodnom period Institut za biologiju mora, u načelu je davalo negativno mišljenje za ovakve aktivnovnosti, uzimajući u obzir da nasipanje pijeska u akvatoriji šteti biodiverzitetu. Što se tiče nasipa na kopnenom dijelu, prevashodno se odnosilo na plaže koje su bile oštećene prilikom erozije. Upoređujući podatke iz ranijih zahtjeva za koje je Sektor za zaštitu prirode, monitoring, analizu i izvještavanje izdavao stručno mišljenje, konstatovano je da na veliki broj plaža nije utvrđena opravdanost sprovođenja aktivnosti nasipanjem pijeskom.”- kazala je portparolka Morskog Dobra Kristina Rafailović.
Direktor IBMK ističe da smo kao društvo, „u Crnoj Gori još uvijek daleko od razvijene svijesti koliko je štetno nasipanje raznog materijala u more i koliko je za živi svijet, važan taj priobalni pojas.“
„Poznato je, ako ne svima onda većini, da je Kotorsko-risanski zaliv bio u riziku od izbacivanja sa UNESCO liste zbog prekomjerne izgradnje, a to svi vide svakog dana. Ono što se ne vidi u moru, ne znači da ne postoji i da ne ukazujemo na značaj tih organizama i tih staništa, ali ovakvo ponašanje potvrđuje da nemamo dovoljno svijesti o značaju ovih staništa, njihovoj zaštiti, posebno u dijelu UNESCO-ove kulturne i prirodne svjetske baštine.“- podvlači Joksimović.
IBMK: PITAJU NAS SAMO FORMALNO
Direktor IBMK dr Aleksandar Joksimović kazao nam je da je Institut 2018. godine radio studiju za JPMD i tom prilikom je analizirano u opštini Kotor 41 lokacija, u opštini Tivat 11 lokacija i u opštini Herceg Novi 51 lokacija za potencijalno širenje plažnih kapaciteta nasipanjem mora.
Prihranjivanje mora Donja Lastva – foto arhiv Boka News
„Za svaku lokaciju je od strane JPMD data predviđena količina materijala za nasipanje i naznačeno je da se nasipanje planira na već postojećim plažama, a minimalno u more. Na osnovu stanja na terenu i predviđene količine materijala za nasipanje data su mišljenja za sve lokacije i mišljenje o stepenu uticaja nasipanja je dato u četiri kategorije (nije značajno, manje značajno, značajno i veoma značajno). U studiji Instituta je takođe naznačeno da, ukoliko se koristi drugačiji materijal od naznačenog, drugačija količina i drugačija mikrolokacija nasipanja u more umjesto na postojeće plaže, uticaj se mijenja, naravno u negativnom smislu. Da li se kontroliše količina i tip materijala, te način njegovog nasipanja, nije nam poznato. Osim toga, na nekim drugim lokacijama u zalivu je došlo do velikog nasipanja obale, ali za te lokacije nije bilo traženo mišljenje Instituta, niti Institut daje saglasnost za te aktivnosti.“- ističe Joksimović.
On je potvrdio da IBMK nema saznanja o količinama nasutog materijala koje su ovih dana već prosute u more na bokeljskim plažama ili će to tek biti urađeno, te je ponovio da je generalno, to veoma štetna aktivnost za živi svijet u moru. Nasuti pijesak i kamenje naime, pod morskom površinom prave pravu pustinju sličnu Sahari, poottpuno mijenjajuči habitat brojnim životnjskiim i biljnim vrstama koje inače žive u osjetljivom i biološkmi izuzetno značajnom priobalnom pojasu, a milioni živih organizama –školkjski, rakova, nekih vrsta riba, algi i ostalih živih bića, bivaju bukvalno živi zatrpani, kako bi se proširile plaže i kupalima koji plaćaju mobilijar, ulazak u more učinio udobnijim. Sve to, u državi koja je na papiru zvanom Ustav i ekološka, dešava se uz gromoglasno ćutanje ekoloških NVO i aktivista za zaštitu prirode.
Joksimović je naglasio da će IBMK „i u budućem periodu biti uporan preporukama i slanju apela i poruka u cilju podizanja svijesti o životno važnom očuvanju prirode koja je naš dom.“
“Sačuvajmo našu majku Planetu Zemlju i živi svijet na njoj, drugog izbora nemamo. Neka to bude čojstvo sadašnjeg vremena, Neka ovo bude i naša poruka u susret 5. junu, Danu životne sredine.“- zakjučio je on.
Restrorani i kafići od sjutra mogu da rade sat duže – do ponoći, a muzika uživo na terasama i baštama dozvoljava se od 20 do 23 sata. Novim mjerama dozovoljava se i rad zabavnih parkova, luna parkova i sličnog, saopštio je na press konferenciji Borko Bajić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.
U Crnoj Gori od sutra će biti dozvoljena privatna i javna okupljanja na otvorenom uz prisustvo do 50 ljudi i uz poštovanje preporuka Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Od sutra biti dozvoljeno prisustvo publike na sportskim događajima uz uslov da je popunjenost do deset odsto kapaciteta mjesta za sjedenje i uz uslov da ima minumum jedno slobodno mjesto između gledalaca.
Dozvoljavaju se grupni treninzi na otvorenom, takođe do 50 ljudi, dodao je Bajić.
Trenutno 973 kovid oboljelih
Broj zaraženih korona virusom u Crnoj Gori trenutno je ispod 1.000, saopštio je Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje. Broj trenutno oboljelih je 973.
“U pitanju je pozitivan trend, a epidemijska kriva ukazuje da je epidemija na najmanjem nivou od jula 2020. godine”, kazao je on.
Kako je naveo Galić, prosjećan broj oboljelih prošle nedjelje je bio 56.
Najpovoljnija situacija je u južnom dijelu Crne Gore – gdje se bilježi standardan pad u indikatorima obolijevanja.
“Uporednom anazom može se zaključiti da Crna Gora ima manji broj aktivnih slučajeva u odnosu na zemlje EU i regiona, u odnosu broj stanovnika”, kazao je Galić.
Tokom jučerašnjeg dana Institutu su prijavljena dva smrtna slučaja i to iz sljedećih opština: Podgorica (1) i Herceg Novi (1), od kojih je najmlađi imao 61 godinu a najstariji 80 godina starosti.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 27. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1457 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 41 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
8
Berane
6
Rožaje
6
Nikšić
5
Bar
4
Kotor
3
Bijelo Polje
3
Herceg Novi
2
Budva
1
Danilovgrad
1
Pljevlja
1
Andrijevica
1
Ukupno
41
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1580.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 84 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 928.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.518.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Postupajući prema zahtjevu Uprave policije OB Kotor, juče u kasnim popodnevnim satima, pripadnici Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP izuzeli su eksploziv i opremu namijenjenu za ilegalan ulov ribe.
“Na lokalitetu Zagora u kotorskoj opštini pronađeno je i izuzeto četiri eksplozivne naprave ukupne težine pet kilograma, pet komada inicijalnih sredstava, oprema za ronjenje i sredstva radio veze”, navodi se u saopštenju MUP-a.
Izuzeti eksploziv i oprema, kako su kazali, proslijedjeni su na dalje postupanje nadležnim organima.
“Direktorat za zaštitu i spašavanje još jednom apeluje na građane da ukoliko pronađu bilo koje neeksplodirano ubojno sredstvo isto ne dodiruju ili pomjeraju već pozovu besplatan evropski broj za hitne situacije 112 Operativno komunikacionog centra u Direktoratu za zaštitu i spašavanje”, navodi se u saopštenju.
Ribari u Istri u četvrtak su ulovili rijetkog stanovnika Jadranskog mora. Najvjerojatnije se radi o vrsti ribe poznate po nazivu trnobraz. Ulovljen je na području 5 nautičkih milja južno od Albaneža (rt Kamenjak, Premantura).
Pretpostavlja se da je pojava ove, nama rijetke vrste ribe, samo jedna u nizu naznaka na promjene u morskom ekosustavu, uključujući i dramatične promjene temperature mora te pojavu velikog broja meduza i rebraša.
Direktor Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu Vlado Popović kazao je za Jutarnji program da je informaciju o svojoj smjeni sa funkcije dobio sa portala. Ističe da u liječenju pacijenta iz Berana nije bilo niti jedne greške, te da se desio samo proceduralni propust.
Više stotina građana protestovalo je juče protiv najavljene smjene Popovića. Njegova smjena najavljena je zbog slučaja koji ispituje Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, zašto niko od dežurnih ljekara u toj bolnici nekoliko dana nije prijavljivao policiji ili nadležnom tužiocu da je mladić iz Berana preminuo tri dana, nakon što je u tu ustanovu primljen sa povredama nakon udesa.
Protest u Risnu – foto Pobjeda
“Desilo se to da je mladić zadobio povrede koje su teške, koje su ga životno ugrožavale i ono što je meni najbitnije je da je od prvog momenta kada je ušao u našu ustanovu do na žalost, smrtnog ishoda nije napravljen niti jedan medicinski propust i greška sve je urađeno kako nalaže medicnska doktrina”, kazao je Popović.
Istakao je da je pola sata nakon kliničkog pregleda koji je uradio dežurni ljekar koji je konstatovao teške povrede, mladić bio u operacionoj sali.
“Operacija je potrajala do duboko u noć, do tri. Već tada je konstatovano da se radi o višestrukom prelomu lobanje, prelomu baze lobanje, krvarenju,a ono što je još više ugrožavalo pacijenta su više nagnječenja mozga koje su, nažalost u najvećem broju slučajeva praćene smrtnim ishodom”, objasnio je direktor bolnice.
Tvrdi da je pacijent je tretiran na najbolji mogući način, a što je važno, porodica je od prvog momenta bila obaviještena o svemu i imali su informaciju na svaka tri sata.
“Ono što boli kao čovjeka i ljekara je tendenciozan naslov koji ima za cilj jednu jedinu misiju da diskredituje ovu kuću i mene i mislim da onaj odgovor javnosti koji je bio juče ispred ove bolnice i javnosti preko društvenih mreža je najveća satisfakcija meni lično i svim ljudima koji rade u ovoj bolnici posebno u posljednih godinu”, kazao je on.
Smatra da je najveći razlog nesporazuuma nedostatak komunikacije sa institucijom koja predvodi zdravstveni sistem.
“Jer sve što saznajemo, saznajemo sa portala”, ističe Popović.
Kaže da je dobio mejl da se izjasni o slučaju, koji je, kako kaže, bio dosta štur.
Protest u Risnu – foto Pobjeda
“Mi smo ispisali sve što je urađeno i Ministarstvo je o svemu bilo obaviješteno. Mi smo u dnevniku druge televizije čuli potpuno netačan podatak da nije bilo nikakvog obavještenja.Propust se desio koji je proceduralne prirode, koji je itekako posljedica niza grešaka koje su počinjene ne samo ovdje i koje apsolutno ispituju i naše komisije za kontrolu kvaliteta i svakako da će neko za to snositi posljedice”, kazao je Popović.
S medicinskog aspekta, dodaje, nije napravljena niti jedna greška, niti jedan pogrešan korak i ono što je najbitnije ni jedna informacija nije sakrivena od najbližih.
“Boli jer nas niko nije kontaktirao iz Ministarstva, jer šest mjeseci apsolutno nemamo kontakt ni sa kim iz tog resora”, rekao je Popović.
Kazao je da je za tri godine otkad radi u bolnici zapošljeno samo 25 ljudi.
Kalifornija će ponuditi 116,5 miliona dolara u gotovini i darovnim karticama stanovnicima koji se cijepe protiv COVID-a prije 15. lipnja, što je najnoviji i najunosniji poticaj američkih država očajnih da nagovore skeptike da se cijepe.
Potez guvernera demokrata Gavina Newsoma dio je napora usmjerenog prema poticanju cijepljenja kako bi država potpuno otvorila svoje gospodarstvo 15. juna.
Stanovnici Kalifornije koji će biti cijepljeni prije tog datuma ući će u svojevrsnu lutriju, a među njima će desetero osvojiti nagradu od 1,5 milijuna dolara, a 30 njih osvojit će po 50.000 dolara. Isto tako, prvih dva milijuna cijepljenih od četvrtka dobit će darovne kartice u iznosu od 50 dolara.
Poticaji se nude u isto vrijeme kad se Newsom bori protiv kampanje opoziva koju potiču republikanci diljem zemlje.
To je jedan od mnogih načina na koje Newsom planira potrošiti višak državnog proračuna.
I privatne organizacije diljem Sjedinjenih Američkih Država ponudile su poticaje kao jedan od načina nagovaranja ljudi da se cijepe protiv COVID-a, od posljedica kojeg je preminulo gotovo 3,7 miliona ljudi u svijetu.
Poticaji podrazumijevaju stvari od besplatnih ulaznica za bejzbol i piva do fakultetskih stipendija i gotovine.
Premijerka Srbije Ana Brnabić i Krizni štab, zahvaljujući uspjehu masovne vakcinacije i poboljšanju epidemiološke situacije, zvanično su označili 21. jun kao dan kada će se ta zemlja vratiti normalnom životu i omogućiti održavanje festivala i koncerata. Ovaj plan kreira put ka potpunom otvaranju države što će Exitovu proslavu 20. godišnjice festivala, planiranu od 8. do 11. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi, učiniti jednim od prvih velikih evropskih festivalskih događaja ovog ljeta, saopštili su organizatori festivala.
Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je ovom prilikom da je, zahvaljujući uspjehu u masovnoj vakcinaciji i sve boljoj epidemiološkoj situaciji, želja da za Svjetski dan muzike 21. juna otvorimo zemlju za okupljanja, koncerte i festivale.
– Time pokazujemo brigu za mentalno zdravlje mladih ljudi i na djelu potvrđujemo stratešku opredijeljenost ka razvoju kreativnih industrija. Održavanje EXIT festivala, sa kojim se naša zemlja ponosi u svijetu, biće jedan od važnih simbola pobjede nad pandemijom – kazala je ona.
EXIT i ostali veliki srpski festivali lansirali su prošli petak nacionalnu kampanju za vakcinaciju usmjerenu prema mladima, a talasu optimizma doprinose i rekordno niske brojke novozaraženih u zemlji. Kao doprinos opštoj bezbjednosti, kao i onoj na samom festivalu, Ministarstvo zdravlja će obezbijediti vakcine za 1500 inostranih izvođača i posjetilaca Exita. Takođe, EXIT je opredijelio 3000 ulaznica za otvaranje festivala 8. jula koje će biti podijeljene medicinskim radnicima.
Paralelno s ovom objavom na festivalski line up dodato je nekoliko novih imena. Hitmaker Robin Schulz, izuzetno cijenjeni holandski umetnik Satori, nadolazeća turska house zvijezda Ece Ekren, te niz izvođača omiljene progresivne trance bine Gaia Trance Xperiment svojim nastupima pojačali su proslavu obilježavanja 20. godišnjice festivala. Svi zajedno pridružuju se već ranije najavljenom nizu svjetskih i regionalnih zvijezda među kojima su David Guetta, DJ Snake, Tyga, Asaf Avidan, Sabaton, Paul Kalkbrenner, Nina Kraviz, Boris Brejcha, Artbat, Hot Since 82, Sheck Wes, Meduza, Solomun, Paul van Dyk, Honey Dijon, Amira Medunjanin, Buč Kesidi, Marko Nastić i mnogi drugi. Osim novih imena, EXIT najavljuje i prodaju jednodnevnih ulaznica koja počinje od utorka, 1. juna.
Kampanja za vakcinaciju mladih
Exit i ostali srpski festivali pokrenuli su prošlog petka nacionalnu kampanju za vakcinaciju, čiji su fokus mladi – da daju svoj doprinos vraćanju normalnom životu i vakcinišu se.
– To je jedini način za ostvarenje postavljenog zajedničkog cilja – da pre 21. juna više od 50 odsto punoljetnog stanovništva Srbije bude vakcinisano, da dođe do daljeg smanjenja dnevnog broja slučajeva, te da se pomogne u borbi za mentalno zdravlje mladih ljudi. Trenutno je do postizanja tog cilja potrebno vakcinisati oko 5 odsto punoljetnih, a Srbija ujedno bilježi i pad od 95 odsto dnevno zaraženih u posljednjih nekoliko nedjelja. Sama kampanja djeluje u dva pravca: „Neću više da igram / vrtim / sviram sam(a)“, koja je usmjerena prema svima kojima nedostaju koncerti i festival, i „Ima li neko bolju ideju“, namijenjena svima onima koji nisu sigurni da je vakcinacija najbolji put za izlaz iz pandemijske krize – objasnili su organizatori.
Protokoli za potpuno bezbjedne događaje
Vodeći srpski muzički festivali nedavno su predstavili i protokol kreiran u skladu s posljednjim naučnim istraživanjima širom Evrope, koja potvrđuju da je, uz određena ograničenja ulaska na događaje, rizik od širenja zaraze gotovo zanemarljiv. Protokol tako predviđa da će na festivale moći da uđu oni koji su vakcinisani, imaju potvrdu da su preležali Covid-19, koji posjeduju negativan PCR ili antigenski test. Ovaj protokol ujedno predstavlja i snažnu motivaciju mladima da se vakcinišu, jer je ovoj starosnoj grupi glavna motivacija za vakcinaciju upravo povratak normalnom životu.
20. godišnjica EXIT festivala
Velika proslava 20. godišnjice EXIT festivala biće održana od 8. do 11. jula 2021. na Petrovaradinskoj tvrđavi, a svoje nastupe već su potvrdila neka od najvećih svjetskih i regionalnih imena kao što su David Guetta DJ Snake, Sabaton, Nina Kraviz, Paul Kalkbrenner, Tyga, Solomun, Denis Sulta i DJ Topic, Robin Schulz, Asaf Avidan, Satori, Boris Brejcha, Honey Dijon, Hot Since 82, Meduza, Paul van Dyk, Artbat i Sheck Wes. Potpuni raspored po danima uskoro će biti objavljen na zvaničnom sajtu festivala.
– Srbija je već sad otvorena za turiste, a svi detalji u vezi s ulaskom na festival biće na vrijeme objavljeni na zvaničnom sajtu Exita, u skladu s budućim epidemiološkim mjerama Vlade Republike Srbije – kazali su organizatori.
Ulaznice
U prodaji se trenutno nalazi ograničen kontigent ulaznica za EXIT festival 2021. po promo cijeni od 64 eura i uz uštedu od 40 odsto u odnosu na finalnu cijenu. Pokrenuta je i popularna akcija „Kupi 4, zgrabi 5“, koja će biti dostupna do isteka veoma ograničenih zaliha.
Veoma ograničen kontigent jednodnevnih ulaznica za EXIT biće pušten u prodaju u utorak 1. juna po cijeni od 25 eura. Ulaznice se mogu nabaviti putem Tobacco S Pressa. Ulaznice kupljene za izdanje 2020. važe za ulaz na ovogodišnji festival.
