IJZ: Još 634 novoinficiranih, 81 turista

Boka News
-
1
IJZ: Još 634 novoinficiranih, 81 turista
vaccine – covid

Još jedna osoba preminula je od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 634 novopozitivnih slučajeva – 553 među građanima i 81 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG). Analizirano je 4.182 uzoraka na novi koronavirus.

Kako je saopšteno, preminuli je bio iz Rožaja i imao je 50 godina.

Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 118   118
Ulcinj 68 19 87
Budva 65 18 83
Bar 63 13 76
Bijelo Polje 49   49
Kotor 33   33
Nikšić 26 6 32
Herceg Novi 21 9 30
Rožaje 23 7 30
Berane 20 3 23
Tivat 19 3 22
Tuzi 13   13
Danilovgrad 7   7
Pljevlja 7   7
Petnjica 3 3 6
Cetinje 5   5
Mojkovac 3   3
Plav 3   3
Andrijevica 3   3
Gusinje 3   3
Kolašin 1   1
Ukupno 553 81 634

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za jučerašnji dan iznosio je 15,16%.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.663.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 278 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 5.577. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 108.742”, navode iz IJZ.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1141
Ulcinj 767
Budva 739
Bar 517
Nikšić 372
Herceg Novi 329
Bijelo Polje 267
Kotor 261
Tivat 253
Rožaje 205
Berane 167
Cetinje 115
Plav 85
Pljevlja 83
Danilovgrad 66
Tuzi 62
Petnjica 44
Plužine 21
Gusinje 19
Kolašin 19
Andrijevica 18
Mojkovac 11
Šavnik 9
Žabljak 7
Crna Gora 5 577

Pismo čitaoca: Promjena imena zatvorenog bazena u Kotoru

Boka News
-
9
Pismo čitaoca: Promjena imena zatvorenog bazena u Kotoru
Kotor – bazen

Sa žaljenjem i razočarenjem sam prihvatio vijest o promjeni imena jednog od najbitnijih sportskih objekata u Kotoru, zimskog bazena u Škaljarinma. Bazen je spektakularno otvoren 6. novembra 1984. godine. Izgrađen je uz podršku građana i ljudi sa vizijom i tada je dobio ime po mom đedu antifašisti Nikši Bućinu, piše naš čitalaca Bojan Staničić.

“Za one koji ne znaju Nikša Bućin – revolucionar, intelektualac i sportista je izgubio život u dvadesetoj godini hrabro se boreći protiv okupatora i domaćih izdajnika u borbi za oslobođenje Kotora. Još tužnija je činjenica da je život izgubio par dana pred samu pobjedu, tj.oslobođenje Kotora. On se borio da bi mi živjeli u slobodi, da bi mogli da igramo vaterpolo u našim bazenima.

Kotorski bazen je 37 godina nosio ime Nikše Bućina. Smatran da njegova rekonstrukcija nije ozbiljan i dostojan povod za promjenu naziva. Puno više bi me obradovalo, a vjerujem i mnoge druge, saznanje da povod za davanje imena bude otvaranje nekog novog bazena u našoj Boki, vaterpolo fenomenu i rasadniku talenata. Boka je to zaslužila! Ovako ničim izazvana promjena imena ostavlja gorak ukus.

Moje reagovanje nema nikakve veze sa aktuelnim raspravama da li bazen treba da nosi ime Zorana Gopčevića.

Bazen nije trebalo da menja naziv!”

/Bojan Staničić, Tivat/

Lijepa priča: Crnogorski ruksak promoviše domaće kulturno nasljeđe i poziva na manju upotrebu plastičnih kesa

Boka News
-
1
Lijepa priča: Crnogorski ruksak promoviše domaće kulturno nasljeđe i poziva na manju upotrebu plastičnih kesa
Crnogorski ruksak

Crnogorski ruksak – C.G.R. je brend koji postaje sve poznatiji stanovnicima Crne Gore. Brendom upravlja firma Krearh d.o.o. koja se bavi se proizvodnjom, dizajnom i distribucijom ruksaka i cegera sa motivima crnogorskih arhitektonskih i kulturnih dobara.
Interesantnim dizajnom i kvalitetom proizvoda trude se da kod ljudi promijene percepciju cegera i zainteresuju ih da koriste iste kako bi smanjili upotrebu plastičnih kesa.

Takođe žele da kako domaćim tako i stranim turistima skrenu pažnju na naše bogato kulturno nasljeđe i našu arhitekturu koja je nepravedno zapostavljena.

Ruksak je modni detalj, koji je u ovom slučaju i edukativnog karaktera, ima natpise dvojezično na engleskom i našem jeziku. Cegeri posjeduju sertifikate kvaliteta i urađeni su od recikliranih materijala.

Crnogorski ruksak

Mitar Rakčević kazao je da je ideja za ovaj biznis stara nekoliko godina ali da je realizovao tek u periodu pandemije koronavirusa, kada je 28 dana bio u karantinu.

“Za vrijeme korona-karantina našao sam prostora da se posvetim crnogorskom ruksaku. Sve je počelo prvog juna, tada je objavljen motiv Gimnazije Slobodan Škerović na ruksaku. Onda smo sve više objavljivali, a mediji su to prepoznali i ta priča je sve više rasla”, kazao je on prisjećajuči se početaka poslovanja.

Ističe da je naišao je na veliku podršku iskusne štamparije Vapor koja mu je pomogla kako prilikom štampanja, tako i savjetima iz oblasti štampe i dizajna.

Podrška iz “Okvira pomoći” mnogo im znači jer su firma koja se skoro pojavila na crnogorskom tržištu. Nada se da će njihovi proizvodi naći svoj put do kupaca.

“Mislim da će ova kampanja da dovede naše preduzeće na jedan veći nivo i da će to da postane još ozbiljnija priča. Kada se vidi da smo se uz pomoć NLB Banke posvetili marketingu uvjereni smo da ćemo naići na još ozbiljniji pristup kupaca”, ističe on.

NLB Banka je nedavno najavila donaciju preko 300 sadnica, za svakog svog zaposlenog po jednu sadnicu, za oporavak u požaru stradale park šume Gorica. U tri filijale ove banke istaknute su donatorske kutije kako bi i klijenti banke mogli da doniraju za Goricu.

Crnogorski ruksak

Crnogroski ruksak je na svojoj instagram stranici pokrenuo akciju u kojoj poziva pratioce da kupovinom ruksaka sa motivom Gimanzije „Slobodan Škerović“, te sa motivom Spomenika „Partizanu borcu“ i Sportskog centra „Morača“, podrže ovu donatorsku inicijativu, na način što će od svakog kupljenog ruksaka sa ovim motivima, 1 euro biti uplaćen u donatorsku kutiju.

“Tokom studija u Sloveniji koristio sam NLB iz Crne Gore koji je dobro povezan i svakom studentu bih preporučio jer nema nikavih provizija. To iskustvo mi je bilo dovoljno da i kada osnujem firmu koristim NLB usluge. Koristim i e – banking, ažurni su i sve funkcioniše na zadovoljavajućem nivou”, zaključuje on.

EU poziva najveće svjetske ekonomije da podignu klimatske ciljeve

Boka News
-
0
EU poziva najveće svjetske ekonomije da podignu klimatske ciljeve
Klimatske promjene

Šef europske diplomacije pozvao je u četvrtak najveće svjetske ekonomije da si do klimatskog samita u studenom postave zahtjevnije ciljeve u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Početkom tjedna izvješće UN-a pokazalo je ozbiljnost globalnog zagrijavanja, koje je opasno blizu prelaska granica za koje su države postigle konsenzus da su nužne kako bi se spriječile najteže posljedice klimatskih promjena.

Požari i poplave već izazivaju razaranja, a na Siciliji je u srijedu zabilježila temperaturu od 48,8 Celzijevih stupnjeva, što je prema nekim znanstvenicima možda najveća temperatura u europskoj povijesti.

“Izazov je osigurati da na samitu u Glasgowu sve najveće ekonomije preuzmu dovoljno ambiciozne, mjerljive i provjerljive ciljeve za 2030. i predanost klimatskoj neutralnosti”, napisao je u članku Josep Borrell.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će SAD do 2050. postići ugljičnu neutralnost, dok je isti cilj postao zakon na razini EU-a.

Klimatska neutralnost znači ispuštanje samo onoliko stakleničkih plinova koliko se može ukloniti iz atmosfere vegetacijom ili tehnologijama koje apsorbiraju CO2.

Kina, Indija i Rusija su među zemljama koje se suočavaju s međunarodnim pritiskom da povećaju svoje ambicije u pogledu neutralnosti do klimatskog samita UN-a u Glasgowu.

Kao najveća razvijena ekonomija Europska unija ima obvezu biti primjer drugima, kazao je Borrell.

“Kao jedno od ekonomski najrazvijenijih područja u svijetu, mi smo među onima koji emitiraju, i u prošlosti su emitirali, najviše stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene”, poručio je.

Europska je unija prošloga mjeseca predložila 13 zakona kojima bi se smanjila emisija stakleničkih plinova širom Unije kako bi se postiglo smanjenje emisije od 55 posto, u odnosu na 1990., do 2030.

Ulcinj: I ronioci čiste more od plastike

Boka News
-
0
Ulcinj: I ronioci čiste more od plastike
Stari-grad-Ulcinj
U toku su pripreme četiri akcije čišćenja podvodnog dijela Ulcinjske obale u okviru projekta “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike”, koje će se održati u toku septembra 2021.

NVO Green Life, u saradnji sa sportsko – ribolovnim društvom Neptun iz Ulcinja, započela je implementaciju projekta “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike”. Glavne aktivnosti projekta biće organizovanje ronilačkih akcija izvlačenja otpada iz podvodnog dijela Ulcinjske obale, gdje će se, uz pomoć volontera, vršiti analiza vrste, količine i potencijalnog izvora otpada. Rezultati analiza biće predstavljeni javnosti, kao i nadležnima sa predlogom zabrane korišćenja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

U toku su pripreme četiri akcije čišćenja podvodnog dijela Ulcinjske obale u okviru projekta “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike”, koje će se održati u toku septembra 2021. godine u Ulcinju.  Na svakoj akciji biće angažovani brodići i ronioci, kao i naši volonteri, koji će iz vode izvući otpad i zabilježiti informacije o vrsti i količini otpada. Na ovaj način, dobićemo uvid u to koji plastični predmeti najviše ugrožavaju našu obalu i more i shodno tome napraviti analizu i predlog rješenja ovog problema. Ovo pitanje tiče se građana Ulcinja, ali i svih građana Crne Gore, turista i posjetilaca našeg primorja, uzevši u obzir da je plastika jedan od najvećih zagađivača mora i okeana.

Najavljujemo da je, nakon navedenih aktivnosti, u planu sprovođenje akcija postavljanja info-tabli na tri lokacije na području opštine Ulcinj,  kao i organizovanje tri informativna dana tokom kojih će se govoriti o plastici kao značajnom zagađivaču životne sredine i pružiti mogućnost lokalnom stanovništvu i turistima da se više informišu o štetnom uticaju plastike.

Projekat “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike” realizuje se od maja 2021. i trajaće 16 mjeseci. Aktivnosti su podržane od strane fondacije Princ Albert II od Monaka u okviru inicijative Beuond Plastic Med (BeMed). Cilj projekta je edukacija lokalnog stanovništva i podizanje svijesti o negativnom uticaju marinskog otpada.

Tivatski odbornici redovno dobijaju naknade, bez obzira zasijedaju li ili ne

Boka News
-
0
Tivatski odbornici redovno dobijaju naknade, bez obzira zasijedaju li ili ne
Foto opština Tivat

Opština Tivat redovno izmiruje možda i najveću odnornilku nadoknadu koje dobijaju predstavnici političkih stranaka što imaju mandate u nekom od lokalnih parlamenata u Crnoj Gori. Za te svrhe u budžetu Opštine za 2021. godinu planirano je ukupno 135.000 eura, od čega je za prvih šest mjeseci ove godine isplaćenio 63.292 eura, ili 46,9% ukupno za cijelu 2021. godinu planiranog iznosa budžetskih davanja po tom osnovu.

Naknade odbornicima isplaćuju se bez obzira da li je u mjesecu za koji ih oni dobijaju, bilo zasijedanja Skupštine Opštine ili ne. Tako je za naknade za rad 32 odbornika aktuelnog saziva SO Tivat, iz gradskog budžeta u julu, kada uopšte nije bilo sjednica lokalnog pralemneta, izdvojeno ukupno 7.983 eura neto, odnosno nešto preko 11 hiljada eura u bruto ioznosu sa porezima na ta primanja.

Većina odbornika – njih 23, primili su samo odnovne naknade u iznosu od po 270 eura neto, dok oni koji su članovi raznih skupštinskih radnih tijela, po tom osnovu dobijaju uvećanja na odborničku nadoknadu. Najveće  nedokade za jul u iznosu od po 306 eura neto, dobilo je dvoje odbornika i to Valentina Božović (grupa građana „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“) i Savo Klakor (Narod Pobjeđuje).

Božovićeva u imovinskom kartonu nije navela u kojim je sve skupštinskim radnim tijelima angažovana, dok je Klakor prijavio da je član skupštinskih Odbora za kizbor i imenovanje, Odbora za statut i propise, te Odbora za planiranje kojim i predsjedava, a u ime SO Tivat on je i jedan od odbornika koji po porotokolu, prisustvuju vjenčanjima za što se takođe dobija simbolična naknada.

Inače, SO Tivat je od početka godine do danas održala ukupno pet sjednica, pri čemu tokom februara, aprila i jula mjeseca lokalni parlament uopšte nije zasijedao. Bruto plata predsjednika SO Tivat dr Andrije Petkovića (Bokeški Forum), prema podacima sa sajta lokalne samouprave, u julu je sa, kako je navedeno, „uvećanim iznosom julske bruto zarade zbog naknadno obračunate razlike u radnom stažu”, iznosila 1.930,81 euro, dok je sekretarka SO Tivat Ivana Aranđus  (BF) prošllog mjeseca primila 1.521,61 euro bruto-plate.

Jedan avion i tri helikoptera VCG bi trebalo usmjeriti na gašenje požara na Lovćenu

Boka News
-
0
Jedan avion i tri helikoptera VCG bi trebalo usmjeriti na gašenje požara na Lovćenu
Kanader

Na osnovu izvještaja Područnih jedinica zaštite i spašavanja i Službi zaštite i spašavanja, prispjelih u OKC 112, na današnji dan aktivni su požari u opštini Kotor (Dragalj), Danilovgrad (brdo Lebršnik – Vukotica), Cetinje (Lovćen, Ubli čevski i Trnjine-Cuce), Nikšić (Budoš i Srijede), Pljevlja (Zli Do kod sela Glibaći), dok je na području Glavnog grada Podgorica aktivan manji požar u Zeti, koji gasi služba zaštite, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Oni su kazali da je procijenjeno da bi jedan avion Avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje i tri helikoptera Vojske Crne Gore trebalo usmjeriti na gašenje požara na Lovćenu.

Kako su dodali, takođe je odlučeno da se izvrši izviđanje ugroženog terena iz vazduha, nakon čega će se ponovo razmotriti stanje požara i vršiti eventualna preusmjeravanja letilica.

Mask najavio humanoidnog robota koji će obavljati opasne i “dosadne” poslove umjesto ljudi

Boka News
-
0
Mask najavio humanoidnog robota koji će obavljati opasne i “dosadne” poslove umjesto ljudi
robot, foto: printscreen

Direktor Tesle Ilon Mask rekao je da će taj proizvođač električnih automobila sljedeće godine vjerovatno predstaviti prototip humanoidnog robota za opasne, ponavljajuće ili dosadne poslove koje ljudi ne vole da obavljaju.

Bogati preduzetnik rekao je na prezentaciji povodom Teslinog „dana vještačke inteligencije“ da će robot visine oko 170 centimetara biti u stanju da obavlja razne poslove, od zavrtanja šrafova na automobilima do uzimanja namirnica u radnjama.

Mask je ocijenio da će robot izvršiti „duboki uticaj na ekonomiju“, rješavajući problem nedostatka radne snage. Napomenuo je da je važno postići da ta mašina ne bude izuzetno skupa, prenosi N1.

Prezentacija je održana u vrijeme kada je kompanija „Tesla“ pod pažnjom javnosti i nadležnih službi zbog naprednog sistema za autonomnu vožnju, koji se ugrađuje u automobile te marke.

Mask nije komentarisao pitanja o bezbjednosti te tehnologije, ali je rekao da je uvjeren da će uz pomoć sadašnjih kamera u vozilima i kompjutera biti postignuta potpuna autonomna vožnja, uz viši stepen bezbjednosti nego kada je čovjek za volanom.

Agencija za bezbjednost u saobraćaju pokrenula je istragu o Teslinoj asistenciji za autonomnu vožnju, zbog sudara u kojima su Teslini automobili udarili u nepomična policijska i vatrogasna vozila.

Slovenija zabranjuje prodaju nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu

Boka News
-
0
Slovenija zabranjuje prodaju nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu
Greenpeace – Plasticni val

Slovenska vlada uredbom je u četvrtak odredila zabranju puštanja u promet nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, pa će se tako iz prodaje povući plastični pribor za jelo i štapići, tanjiri, kao i vatirani štapići, osim onih za medicinsku upotrebu.

Zabrana se odnosi i na plastične posude za hranu i piće, lončiće  od ekspandiranog polistirena i  proizvode od oksorazgradive plastike.

Uredba propisuje i označavanje nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i njihovu ambalažu, a označeni moraju biti i higijenski ulošci, tamponi i aplikatori tampona, vlažne maramice  za osobnu njegu i korištenje u domaćinstvu, duhanski proizvodi s filterom i filteri za pravljenje cigareta, objavila je vlada.

Tim oznakama potrošači moraju biti obaviješteni o pravilnom načinu postupanja s otpacima od takvih proizvoda i njihovu odlaganju, o prisutnosti i udjelu plastike u određenom proizvodu, te negativnom utiecaju na okolinu ako se takvi proizvodi budu odlagali i zbrinjavali na neodgovarajući način, navodi se u uredbi.

Uredbom je u slovenske propise s nešto zakašnjenja unesena uredba EU-a o smanjenju utiecaja plastičnih proizvoda na okoliš čiji je rok implementacije u nacionalno zakonodavstvo inače istekao 3. jula ove godine.

Na sceni Grad teatra o stvaralaštvu Radoslava Petkovića

Boka News
-
0
Na sceni Grad teatra o stvaralaštvu Radoslava Petkovića
Radsolav Petković

Književno veče posvećeno Radoslavu Petkoviću, piscu savremene srpske književnosti, 25. dobitniku festivalske nagrade za književno stvaralaštvo “Stefan Mitrov Ljubiša”, biće upriličeno večeras na Trgu pjesnika u Budvi u 21 čas.

Na Trgu pjesnika će govoriti članovi žirija za nagradu “Stefan Mitrov Ljubiša”: Nadežda Čačinović, Slavica Perović i Mihajlo Pantić (predsjednik), a dobitnik nagrade će se prisutnima obratiti putem video snimka.

Ova nagrada se dodjeljuje bijenalno, a dodijeljena je za 2019/2020. godinu. U obrazloženju odluke žirija navodi se da su, nakon više elektronskih konsultacija, na završnoj sednici odluku donijeli jednoglasno i odlučiti da dobitnik nagrade za 2019/2020. godinu bude romansijer, pripovjedač, esejista i prevodilac Radoslav Petković (1953).

”Žiri izražava zadovoljstvo što je bio u prilici da nagradom ‘Stefan Mitrov Ljubiša’ još jednom skrene pažnju na vrijednost književnog opusa Radoslava Petkovića, u jednoj ravni, poput (Stefana Mitrovog) Ljubiše, svakako i pisca Mediterana, i ujedno čestita dobitniku u uvjerenju da svojom odlukom na dostojan način produžava i podiže ugled te višedecenijske nagrade koja služi na čast drevnom gradu Budvi”, ističe se u saopštenju.

Suština Petkovićevog proznog opusa, dodaju oni, mogla bi se opisati sintagmom “istorija u novom ključu”, budući da pisac pitanjima presjeka istorije i pojedinačne ljudske egzitencije, o kojima mahom piše u svojim knjigama, pristupa tako što pripovijedanjem sazdaje u osnovi antiepsku strategiju jezičkih gradivnih postupaka.

”Jezgro Petkovićevog proznog opusa čine tri nadstandardno vrijedna romana: ‘Senke na zidu’, ‘Sudbina i komentari’ i ‘Savršeno sećanje na smrt’, od kojih je roman Sudbina i komentari, višestruko prevođen i nagrađivan, uvršten i na listu deset najboljih romana nagrađenih Ninovom nagradom. To jezgro okružuju i drugi autorovi romani: ‘Put u Dvigrad’, ‘Zapisi iz godine jagoda’, knjige priča ‘Izveštaj o kug’ i ‘Čovek koji je živeo u snovima’, kao i brevijari esejističke proze ‘Ogled o mački’, ‘O Mikelanđelu govoreći’, ‘Vizantijski internet’ i ‘Upotreba vilenjaka’”, dodaje se u saopštenju i zaključuje da je Petković, poput značajnih pisaca bliže i dalje tradicije, u svojim romanima, pripovijetkama i esejima u prvi plan stavio istoričnost narativne konstrukcije.

1...2.0882.0892.090...4.683Stranica 2.089 od ukupno 4.683