Nova gradska vlast Tivta traži da joj država vrati nekretnine u kompleksu aerodroma

32
Aerodrom Tivat

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović kazao je da će ta Opština insistirati kod Vlade Crne Gore da se Tivtu zvanično vrate sve nekretnine u kompleksu ovdašnjeg aerodroma a koje su nesporno vlasništvo lokalne samouprave i kao takve bile uknjižene na Opštinu do prije nekoliko godina. Najavio je i da će Opština Tivat tražiti i izmjenu Prostornog plana posebne namjene obalnog područlja Crne Gore, kako bi kompleks Aerodroma Tivat bio isključen iz zone morskog dobra.

Komnenović je kazao da je imao razgovore sa novim Odborom direktora Aerodroma Crne Gore i sa novim rukovodstvom ovog preduzeća.  Tokom ovog susreta tivatski gradonačelnik je najavio da će Opština zaštiti svoju imovinu na Aerodromu Tivat, na način da će zvanično od Vlade Crne Gore tražiti da se Opštini vrati  oko500.000 m2 zemljišta, koje je uknjiženo na državu u proteklom periodu.

Istovremeno Opština Tivat će pokrenuti inicijativu za izmjenu Prostornog plana obalnog područja posebne namjene kako bi Aerodrom Tivat bio isključen iz zone Morskog dobra. Trenutno stanje je takvo da je kompletan kompks aerodroma formalno u zoi morskog dobra iako se pojedini njegovi djelovi nalaze i do 2 kilometra daleko od najbliže morske površine. Zbog te administrativne činjenice u lokalnoj upravi Tivta smatraju da toj Opštini prijeti opasnost da  u slučaju davanja aerodroma u koncesiju, 70% tako ostvarenog prihoda pripadne državi, umjesto gradu što bi bio slučaj da se striktno primjenjuju riješenja iz Zakona o koncesijama.

„Moj je stav da prihodi po osnovu koncesije treba da pripadnu gradu. Odbranićemo interes grada na ovom strateški važnom području, koje bi da su okolnosti bolje, trebalo da bude pod upravom grada“ – kazao nam je Komnenović.

Bivša DPS-om predvođena Vlada je Tivtu u proteklih nekoliko godina, pod kontrovertnim okolnostima prepisujući na državu kao vlasnika nekretnine koje je u svojini do tada imala lokalna samouprava u i oko kompleksa tivatskog aerodroma, pričinila direktnu štetu od preko 70 miliona eura. Naime, prije stupanja na snagu aktuelnog katastra, na Opštinu Tivat se prema dokumentaciji tadašnje Direkcije za nekretnine Crne Gore, u isključivom vlasništvu, ili suvlasništvu sa privatnim licima, kao svojina vodilo oko 45 odsto od ukupno oko milion kvadrata površine aerodroma Tivat sa zaštitnim pojasem. Sve to u međuvremenu je postepeno administrativnim putem, sa Opštine prepisano na državu, koja se pritom samo pozivala na Zakon o državnoj svojini, ali nikad Opštini nije isplatzla nikakvu nadoknadu za imovinu koju joj je oduzela. Imajući u vidu procjene sudskih vještaka u parnicama koje privatna lica još vode za povraćaj ili obeštećenje za njihovu imovinu na aeerodromu, a koje iznose 109 eura po kvadratu, ispada da je država tako volšebno Opštini Tivat otela imovinu vrijednu najmanje oko 50 miliona eura.

Dodatno, bivša Vlada je, pripremajući se za izdavanje ACG u koncesiju a što ipak nije uspjela ostvariti do kraja svog mandata, 2019. godine bez poštovanja zakonom predviđene procedure, na državu sa Opštine Tivat prepisala i pravo raspolaganja nad još oko 225 hiljada kvadrata zemljišnih parcel u neposrednom susjedstvu aktuelnog kompleksa aeroroma. Te nekretnine vrijede  još najjmanje dvadesetak miliona eura. Lokalna vlast je prethodno dio ove imovine izdavala Aerodromima Crne Gore i od toga ubirala značajne prihode.

Aerodrom Tivat

Iako je bio obavezan zaključkom Vlade i članom 35 Zakona o državnoj imovini, bivši ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković (BS) nikada nije uputiio formalni zahtjev Opštini Tivat da ova na Vladu prenese svoje pravo raspolaganja nad nepokretnostima koje je Vlada procijenila da su joj potrebne “za ostvarivanje državnog interesa” (davanja aerodroma u konceisju – prim.aut.)

Da je to učinjeno, Opština bi po tom članu zakona bila dužna da te nepokretnosti “na zahtjev Vlade vrati na raspolaganje Crnoj Gori”. To međutim, nikada nije zatraženo od Opštine, ali je Nurković uz pomoć Ministarstva finansija koje je tada vodio Darko Radunović (DPS) a u čijoj je nadležnosti bila Uprava za nekretnine Crne Gore sa Draganom Kovačevićem (SD) na čelu, uspio da i pored neispunjenja zakonske porcedure, i tih  nekoliko stotina hiljada kvadrata opštinskih nekretnina na i oko aerodroma, prepiše na državu kao isključivog vlasnika i nosioca prava raspolaganja. Takvo i prijašnje postupanje džave koja je administrativnim putem i izmjenama podataka u katastru, Tivtu bez naknade oduzela imovinu koju je ta Opština legalno sticala prije skoro 70 godina kada je građen aerodrom kupovinom, eksporopijacijom ili poklonom vlastitih gađana, nije međutim ni tada, ni do sada, izazvala nikakvu reakciju državnog tužilaštva.

Aerodrom Tivat

Tužilaštvo koje je lani direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića uhapsilo zbog sumje da je na sličan način neosnovano sa države na privatna lica prepisivao mnogo manje zemljišne komplekse drastično manje vrijednosti od ovih Ioptinje Tivat na i oko aerodroma, već godinama nijemo posmatra ovu kontroverzno sprovedenu pravu pljalču grada Tivta od strane bivše Vlade,  i štetu nanesenu Opštini od preko 70 miliona eura. Sve to Tužilaštvo čini ikao je svjesno da je promjena prava svojine i raspolaganja nad ovim nekretninama u katastarskoj evidenciji izvršena bez obzira što država Opštini nije dala nikakvu naknadu za faktički joj ekspropiisane nekretnine. Promjena je urađena administrativnim putem, uprkos činjenicama koje zna i svaki brucoš Pravnog fakulteta – da Opština i država nisu ista pravna lica, odnosno da je Opština Tivat, a ne tadašnja SR Crna Gora, odnosno država SFRJ, bila kupac, poklonoprimac ili korisnik ekspropijacije kada je lokalna uprava pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, sticala tu zemlju od dotadašnjih njenih privatnih vlasnika, a sve sa namjerom da se ovdje izgradi aerodrom. Zbog toga Opština i nije mogla tek tako – dekretom i bez plaćana naknade, ostati bez ove svoje legitimno stečne imovine jer i Ustav Crne Gore propisuje da “niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu”. Takvu naknadu Opština Tivat nikada nije dobila od države za praktično joj otetih 70 miliona eura nekretnina na i oko ovdašnjeg aerodroma.

JEDINO DPS NIJE BIO PROTIV POHARE TIVTA

Interesantno je napomenuti da su kompletna aktuelna tivatska vlast koju sada čine građanske liste NP, BF i GB, te SDP koji im daje podršku u parlamentu, 2018. bili odlučno protiv ovakve volšebne administartivne pljačke gradske imovine od strrane tadašnje Vlade premijera Duška Markovića (DPS). Njihov stav dijelio je i dio tadašnje lokalne i državne vlasti, odnosno SD i HGI kao kolaicioni peratneri DPS-a jer su i te dvije partije tražile da se raspravlja o načinu na koji je Vlada na državu prpeisala nekoliko desetina miliona eura vrijedne nekretnine Opštne Tivat.

„Desila se blago rečeno, otimačina i nezakonito prebacivanje na Vladu imovine grada Tivta, a mi se sa time ništa nismo pitali.“- kazao je odborni SD Igor Petković na sjednici SO 20.avgusta 2018., zatraživši da lokalni parklement usvoji zaključak da se preispita prenos prava raspolaganja nad više stotina hiljada kvadrata opštinske zemlje na i oko aerodroma, bez naknade na Vladu i da tadašnji gradonačelnik Sinioša Kusovac (DPS) o tome pribavi i odbornicima pokaže svu relevantnu dokumentaciju. Glasovima  17 odbornika DPS, to je međutim odbijeno.

Fenomen valova vezanih uz otok proučavat će se i na Lastovu

0
Lastovo
Lastovo

Istraživanje oceanografske pojave “valova vezanih uz otok” koja se događa na Lastovu i na još nekoliko otoka na svijetu, predmet je interdisciplinarnog projekta koji pokreće tim međunarodnih stručnjaka a vodi ga biologinja Zrinka Ljubešić s PMF-a iz Zagreba.

Valovi vezani uz otok događaju se zbog Zemljine rotacije, pri čemu obale otoka “zarobljavaju” te pojave na površini i u dubini. Ta je pojava zabilježena na svega nekoliko otoka poput Bermuda, Havaja i Gotlanda u Baltiku.

Tako “zarobljeni” valovi nedovoljno su istražen mehanizam donosa hranjivih tvari iz dubina na površinu kroz turbulentna miješanja, kaže se u saopštenju Društva 20000 milja u četvrtak.

Četiri od pet udaha koje učinimo možemo zahvaliti oceanu i njegovoj tvornici kisika – fitoplanktonu. Sitni su to fotosintetski organizmi koji uz to što stvaraju kisik su i osnova hranidbene mreže. Fitoplanktonom se hrani zooplankton, njime mala riba, malom ribom velika riba, a velikom ribom se hrane vršni predatori – među koje se upleo i čovjek, objašnjava se.

Fenomen valova na Lastovu do sada je još uvijek neistraženi dodatni pogon u uobičajenom vertikalnom prijenosu hranjivih tvari do površinskog sloja.

Jedan od ciljeva istraživanja jest kako progresivno zagrijavanje mora, te sve zagrijanija vodena masa koja svake godine prodire dublje i dublje, može utjecati vertikalni prijenos hranjivih tvari.

Tako klimatskim promjenama uzrokovana neuobičajeno visoka temperatura na 20 metara se može spustiti i na 45 metara. Istodobno se na drugom mjestu hladnija vodena masa s 50 metara u valnom kretanju nađe na 25 metara.

Zajednice u podmorju već godinama pate od zbog takvih ekstremnih događaja. Životinje koje su osjetljive na visoke temperaturu povlače se u dubinu, a one nepokretne često obolijevaju ili – umiru, kaže se.

Promjene su se događale i nastavit će se događati, samo je pitanje kojom brzinom. Lastovo stoga možemo promatrati i kao mali prirodni laboratorij, kaže se.

Projekt traje četiri godine, a ekipu čine stručnjaci s Biološkog i Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Instituta za more i priobalje iz Dubrovnika, društva istraživača mora 20000 milja iz Zadra, GEOMAR Centra iz Kiela (Njemačka) i Stazione Zoologica Anton Dohrn iz Napulja (Italija), zatim Fakulteta za oceanografiju Sveučilišta Rhode Island (SAD), Instituta za biologiju mora iz Kotora te pridruženi stručnjaci iz NASA-e i Instituta za ribarstvo i oceanografiju Split.

Potencijal vjetra u Hercegovini veći od potrošnje električne energije u BiH

0
Vjetroelektrana / foto energetika,net

Druga vjetroelektrana koju će graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne bit će ona na lokaciji Poklečani sjeveroistočno od Posušja, odnosno nedaleko od mjesta Rakitna, s instaliranom snagom 132 megavata.

To je tek jedna u nizu vjetroelektrana za koje postoje golemi potencijali, ponajprije u Hercegovini i na području koje pokriva Elektroprivreda sa sjedištem u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Kako je to i nedavno istaknuo generalni direktor EP HZ HB Marinko Gilja na temelju studije međunarodne agencije International Renewable Energy Agency (IRENA), urađena je studija procjene potencijala obnovljivih izvora energije na ovom prostoru.

Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, po podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u 2019. cijela potrošnja električne energije u BiH iznosila je 12.330,13 GWh, s tim da se mora imati na umu kako je sredinom te godine ugašen i mostarski Aluminij, koji je bio najveći potrošač električne energije, što onda značajno smanjuje ukupnu bilancu u BiH.

Potencijali vjetroenergije pokazuju, zapravo, da su dvostruko veći od trenutnih potreba cijele Bosne i Hercegovine, uključujući čak i velike potrošače, kakva je bazna i metalska industrija.

Upravo je na obnovljivim izvorima energije cijelo svoje funkcioniranje i utemeljio EP sa sjedištem u Mostaru, a puno je manje to slučaj s EP BiH, a tek djelomično i Elektroprivreda Republike Srpske, kojoj je ipak najveći potencijal dovršetak planova vezanih uz Gornje horizonte, uz što se veže proizvodnja električne energije od vode.

EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne radi na 30-ak razvojnih projekata obnovljivih izvora energije koji su u različitim fazama, od kojih su pojedini na početku, dok su drugi u visokoj fazi pripremljenosti za izgradnju.

Veliki problem za realizaciju projekata predstavljaju spore procedure. Treba imati na umu da su vjetroelektrane najčešće smještene u područjima udaljenim od komunikacijskih infrastruktura, potrošača i prijenosne mreže. Zbog toga su troškovi izgradnje vjetroelektrana značajno veći.

No, s druge strane, ta činjenica predstavlja izvjesnu prednost zbog mogućnosti pokrivanja šireg prostora BiH elektroenergetskom mrežom. To onda dugoročno smanjuje energetska ograničenja za izgradnju industrijskih kapaciteta.

Vjetroenergija je iznimno isplativa. Naime, u vijeku trajanja od oko 20 godina vjetroturbina ima “faktor iskorištenja” između čak 3000% i 8200%. To u prijevodu znači kako turbina proizvede između 30 i čak 82 puta više energije nego što je cijena njene izrade, dostave, korištenja i kasnijeg razmontiranja.
S tim da se ponovno na istome mjestu mogu postaviti novi vjetroagragati bez dodatnog ulaganja u infrastrukturu.

Nije nebitno i da izgradnja ovih objekata može u značajnoj mjeri potaknuti i domaću građevinsku operativu. Procjene govore kako se na taj način usmjeri najmanje 20 posto investicije za lokalne izvođače radova.

Zbog zavidnog potencijala u Bosni i Hercegovini, otvaraju se perspektive za razvoj pogona koji bi izrađivali dijelove za vjetroelektrane. I to ne samo za one koje bi se gradilo u BiH nego i cijelom svijetu s obzirom na veliki porast broja vjetroparkova koji se grade.

SAD: Potpuno vakcinisani ne moraju nositi maske

0
SAD – foto EPA

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u četvrtak je izdao uputstvo u kome navode da potpuno vakcinisane osobe ne trebaju nositi maske na otvorenom i da, u većini slučajeva, ni u zatvorenom ne treba maska.

Nove upute pozivaju da se maske i dalje nose u prenatrpanim zatvorenim prostorima poput autobusa, aviona, bolnica, zatvora i skloništa za beskućnike. Preporuka je i da potpuno vakcinisani ne trebaju održavati socijalnu distancu.

“Svi koji su potpuno vakcinisani mogu učestvovati u aktivnostima na otvorenom i zatvorenom, bez nošenja maske ili fizičkog distanciranja”, rekla je doktorica Rochelle Walensky, direktorica CDC-a. “Ako ste potpuno vakcinisani možete početi raditi stvari koje ste prestali raditi zbog pandemije…Svi smo čeznuli za ovim trenutkom – kada se možemo vratiti nekom osjećaju normalnosti”, navela je ona na brifingu u Bijeloj kući, navodi AP.

CDC se takođe nada da će ove upute podstaći više Amerikanaca da se vakcinišu.

Do danas je oko 154 miliona Amerikanaca, više od 46% stanovništva, primilo najmanje jednu dozu vakcine protiv COVID-19 , a više od 117 miliona je potpuno vakcinisano. Stopa vakcinacije usporila se posljednjih sedmica, ali odobravanjem vakcina kompanije Pfizer za djecu od 12 do 15 godina, očekuje se ponovno ubrzanje tempa.

Agresivna kampanja vakcinacije u SAD se isplatila budući da imaju najmanji broj slučajeva od septembra, broj smrtnih slučajeva najniži je od prošlog aprila, a stopa pozitivnih testova najniža od početka pandemije.

Školjke Boke – Prva izložba patentiranih amfora i vina

Školjke Boke – amfore

Prva izložba patentiranih, pečatiranih, deklarisanih, prirodno oplemenjenih AMFORA I VINA iz mora koje je patentirao dipl.ing. Nevres Đerić održaće se na plantaži “Školjke Boke “ Orahovac u srijedu, 19. maja sa početkom u 13 sati.

Zbog poštovanja zdrastvenih mjera može prisustvovati samo ograničen broj posjetilaca.

Prodaja izložbenih eksponata će početi u četvrtak, 20. maja svakim radnim danom od 13 do 18 sati na plantaži “Školjke Boke”.

Školjke Boke – amfore

Dobrodošli!  – poručuju iz “Školjke Boke”.

“Planeta Boka” za svečano otvaranja XX KotorArt Don Brankovih dana muzike

0
KotorArt

KotorArt Don Brankovi dani muzike svečano otvaranje dvadesetog, jubilarnog festivala planiraju za srijedu, 14. jula, u okviru proslave Dana državnosti Crne Gore. Naziv programa je Planeta Boka a tradicionalno, događaj je planiran za pjacu ispred Katedrale sv. Tripuna.

Muzički dio programa obuhvata tri kompozicije i to: Concertino kompozitora Iva Brkanovića (1906 – 1987), Divertimento Željka Brkanovića (1937 – 2018), kao i Ja sam mrtav sada, vi ste bili prije, djelo Aleksandra Perunovića (1978), posvećeno don Branku Sbutegi (1952 – 2006), a nastalo kao porudžbina festivala 2016. godine, povodom desetogodišnjice smrti smrti don Branka. Izvodiće ih Festivalski orkestar KotorArta pod upravom maestra Roberta Homena, a čitavo će veče biti posvećeno nedavno preminulom mestru Miru Homenu (1940 – 2021).  U djelu posvećenom don Branku, solista će biti violončelista Dmitrij Prokofjev, vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra. Isto veče, planiran je i retrospektivni film Radio Televizije Crne Gore o jubileju festivala.

Veče će upotpuniti i prva dodjela nagrade Darinka Matić Marović (1937 – 2020) izabranoj umjetnici sa prostora Crne Gore i regiona. Prijava je i dalje u toku a sve dodatne informacije mogu se pronaći na zvaničnom sajtu Festivala www.kotorart.me.

KotorArt Don Brankovi dani muzike slave Bokelje, čuvaju i unapređuju ono što je bokeško, otkrivaju stara i stvaraju nova djela. Boka je uvijek bila mjesto suživota, umjetnosti i napretka a festival dvadeset godina na mnogo načina daje svoj doprinos da se ovakav imidž grada i Boke očuva, prenese i unaprijedi.  Jedan od njih je i tradicionalno svečano otvaranje ispred Katedrale Sv. Tripuna – istakli su iz PR službe Festivala.

Ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike biće održani pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i Opštine Kotor uz podršku važnih sponzora i partnera. Zbog nestabilnih epidemioloških i ekonomskih okolnosti, Festival zadržava pravo promjene programa.

Veliki broj saobraćajnih nezgoda na crnogorskim putevima

1
Saobraćaj

Ukupan broj saobraćajnih nezgoda u prvom kvartalu 2021. godine iznosio je 1. 161, što je 10,2 odsto više u odnosu na isti kvartal prethodne godine, saopštio je Monstat.

Broj nastradalih lica u prvom kvartalu 2021. godine iznosio je 472 (od čega je 465 povrijeđenih lica), što je za 4,8 odsto manje u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Prema informacijama Monstata, broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u prvom kvartalu 2021. godine iznosi 51. 173 ili 9,3 procenta  više u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Broj prvi put registrovnih drumskih motornih i priključnih vozila u prvom kvartalu 2021. godine iznosi 3. 504 što je za 25 procenata manje nego u istom kvartalu prethodne godine.

Novljani osvojili sedmu uzastopnu titulu

0
Jadran – foto FB Jadran

Novljani su sinoć kod kuće u četvrtom meču finalne serije savladali Primorac 10:5 i stigli do sedme uzastopne, a ukupno desete titule. Domaćin je u meč ušao mnogo bolje, prvu četvrtinu riješio 3:0, a Kotorani su do prvog gola, u četvrtom meču na Škveru, stigli tek nakon devet minuta. Strijelac je bio Đorđije Stanojević, koji je do tog minuta osvojio čak četiri lopte! Gosti su imali šansu da potpuno preokrenu meč, ali su promašili dva peterca – Molten (jedan odbranio Petar Tešanović) i dva puta nijesu realizovali igrača više.

Nakon slabije realizacije (u prvoj četvrtini šut 11-0) Mlađan Janović je uspio da savladala Tešanovića (MVP finalne serije) za 3:2, da bi u finišu domaći sa dva brza gola Danila Radovića i Martina Gardaševića vratili prednost. Nakon odmora Jadran je nastavio da pogađa i serijom 3:0 (Vasilije Radović i Marko Petković 2) stigao do velike zalihe od šest golova (8:2).

Do kraja meča novljanski vaterpolisti znali su da sačuvaju prednost.

– Čestitam Jadranu. Finalna serija bila je zanimljiva i dali smo joj visok nivo. Teško je bilo igrati kada se promaše tri peterca, a kasnije je Jadran dobijao priliku na minut, dva, da poentira. Ponovo čestitam na zasluženoj pobjedi ekipi Jadranu. Treba biti realan, Jadran je bio puno uigraniji što je odlučilo finalnu seriju. Našim mladim igračima i u budućnosti treba pružati šansu, a bez bazena će stagnirati. Najteže je bilo momcima, putovali su do Budve – gubili vrijeme, ali idemo dalje – kazao je trener Primorca Sandro Sukno.

Jadran je sezonu završio duplom krunom.

– Svaka utakmica je bila interesantna, zanimljiva i teška. Finale je zaslužilo epitet finala i nadam se da ćemo u narednim godinama uspjeti da klupski vaterpolo podignemo na viši nivo. Primorac je ozbiljnim radom zaslužio svako poštovanje, a mi smo uspjeli da odbranimo titulu što je ogroman uspjeh. Prezadovoljan sam. Natavićemo da radimo, a nadamo se da će iz rada izaći rezultati. Mislim da se i vide po našoj nacionalnoj selekciji – kazao je Petar Radanović, trener Jadrana.

Novljanski tim je u Ligi šampiona bio blizu da dođe do završnog turnira, međutim povrede i korona uticali su na izdanja mlade ekipe. Sa druge strane Primorac je u drugom po kvalitetu takmičenju u Evropi zaustavljen u osmini finala od Solnoka koji je kasnije osvojio trofej Evrokupa.

Nacionalni tim okuplja se u ponedjeljak 

Pripreme za Olimpijske igre u Tokiju vaterpolo reprezentacija Crne Gore počeće u poneđeljak. Selektor Vladimir Gojković okupiće uglavnom igrače iz domaćih klubova, a kasnije će se nacionalnom timu priključiti reprezentativci iz inostranstva.

Blagdan Svetog Leopolda proslavljen u Herceg Novom

2
Foto Kotorska biskupija

Blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića svečano je proslavljen u srijedu 12. maja u Herceg Novom. Tri blagdanske svete mise slavljene su u kapelici – svetištu Sv. Leopolda i župnoj crkvi sv. Jeronima u kojoj je svetac kršten. Prvu svetu misu u slavio je župnik don Siniša Jozić koji je svojoj propovijedi rekao: „Svetost nije samo ono što mi činimo, nego ono što Bog u nama čini. Jer postati svetac ne znači udaljavati se od ljudskosti, nego joj se približavati dovodeći je do savršenstva. Sv. Leopold – po zavičaju i rodu pripada nama, a kao svetac svim narodima i svim vremenima – imao je vrlinu strpljivosti s čovjekom grešnikom. Takvo povjerenje u ljude i vjera u čovjeka davala je svakome novu priliku da može postati bolji ako se kao grešnik iskreno pokaje i zazove Božje milosrđe“.

Misu u 10 sati predvodio je don Dražen Kraljić, župnik u Bogdašićima. U svojoj propovijedi istaknuo je sv. Leopolda kao duhovnog uzora mnogim kršćanima kroz obećanje koje daju redovnici kada polažu svoje zavjete, a to su: siromaštvo, čistoća i poslušnost.

Posebno je svečana bila sveta misa koju je u večernjim satima predslavio kotorski biskup mons. Ivan Štironja, uz koncelebraciju svećenika Kotorske biskupije.

Foto Kotorska biskupija

Mons. Štironja je u svojoj propovijedi progovorio o osobnom hodočasničkom iskustvu na grobu sv. Leopolda za vrijeme svojeg studija u Padovi:

“Redovito sam navraćao u tu sobicu, gdje je svetac svakodnevno dočekivao duše koje su se željele pomiriti s Bogom. I tu sam uvijek nalazio ne samo mir, nego i snagu za daljnje korake. Pod onim istim križem Spasitelja, i uz onaj isti lik Blažene Djevice Marije, posebno sam ga molio da nama svećenicima, svojim kolegama ispovjednicima izmoli milost i dar strpljivosti i blagosti u ispovjedi. Danas mu rado ponavljam tu istu molitvu, da pastiri Istoka i Zapada ne budu najamnici nego pastiri i zagovornici pomirenja i jedinstva, kako bi svi ljudi u svijetu živjeli u istinskom miru i ljubavi, kao braća i sestre jednoga nebeskoga Oca”. Biskup Štironja potaknuo je okupljene vjernike da nasljeduju osobine dobrog pastira: “Ponajprije, to je pastir koji je spreman svoj život dati za svoje stado. Nije to najamnik koji bježi kada stadu zaprijeti opasnost, nego pastir koji je tu osobito u trenucima kušnje i opasnosti. Pastir se suživljava sa svojim stadom, toliko vremena provodi s njim da stado upozna njegov glas. Naposljetku, pastir ima srca za sve, posebno za izgubljene bez obzira kojem stadu pripadaju”. Navodeći dar prorokovanja kojeg je posjedovao skromni kapucin, svoju propovijed kotorski biskup je zaključio: “Možda bismo kao hodočasnici željeli čuti i osjetiti odgovor na naše molitve. To ipak prepustimo Bogu. Neka glavni razlog našega hodočašća bude spasenje duša, evanđeoska ljubav utemeljena na Bogu koji je ljubav. Ljubav koja ujedinjuje Istok i Zapad, sjever i jug, ljubav koja je jača od nacionalnih i vjerskih razlika”.

Po završetku misnog slavlja, don Siniša je, čestitajući blagdan zahvalio svima koji su utkali sebe i svoje slobodno vrijeme u proslavu blagdana. Neizmjeran doprinos proslavi dale su kao i uvijek sestre milosrdnice Svetog Vinka Paulskog koje su pobrinule oko svih potrebnih priprema za slavlje. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor sv. Jeronima pod ravnanjem s. Antonije Vugdelije i uz orguljsku pratnju gđe Marine Tušup.

Foto Kotorska biskupija

Biskup Štironja je na kraju euharistije svim župljanima i hodočasnicima čestitao blagdan sv. Leopolda, posebno pohvalivši ministrante i ministrantice za njihovo svjedočanstvo radosnog služenja oltaru, te zahvalio župniku na brizi i ljubavi koju iskazuje u radu na župi. Zbog epidemioloških mjera nije bilo procesije i cjelivanja relikvije.

Nije izostalo hodočašće omiljenom svecu vjernika iz cijele Kotorske biskupije te susjedne Dubrovačke biskupije, osobito iz Konavala koji su tijekom cijelog dana dolazili u njegovo svetište u Herceg Novi proseći potrebne milosti i zagovor.

ODT Kotor ponovno da razmotri slučaj Leković

0
Opština Tivat – foto Boka News

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru pogrešno je i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, odbacujuć kao neosnovanu, krivičnu prijavu koju je Opština Tivat podnijela protiv bivšeg načelnika Komunalne policije u tom gradu Novaka Lekovića (DPS).

Navodi se to u odluci koju je po žalbi Opštine u slučaju Leković, donijelo Više državno tužilaštvo u Podgorici. Državni tužilac i Višem državnom tužilaštvu Željko Tomković u rješenju koje je donio 6.maja i u koji su „Vijesti“ imale uvid, naveo je da su osnovani navodi pritužbe koju je Opština Tivat podnijela na odluku ODT Kotor o odbacivanju krivične prijave protiv Lekovića zbog čega je naložio ODT-u da „potpuno i pravilno utvrdi činjenično stanje i nakon toga donese odluku u skladu sa zakonom“.

ODT u Kotoru je 24.marta odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Komunalne policije Opštine Tivat Lekovića  uslijed nedostatka dokaza. Zbog sumnje da je počinio krivično djelo „oštećenje i uništenje tuđe stvari“, prijavu  protiv Lekovića podnijelo je Odjeljenje bezbjednosti Tivat, tvrdeći da je on početkom novembra prošle godine, demolirao sopstvenu kancelariju u staroj zgradi lokalne uprave Tivta.

„Nalazim da u konkretnom slučaju nema dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da je osumničeni (Leković-prim.aut.) izvršio prijavljeno krivikno djelo, niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Naime, nesporna je činjenica da je odbačeni kancelarijski inventar pripadao kancelariji Leković Novaka, kao što je nesporno da je osumnjičeni bio u zgradi stare Optine Tivat nakon 15.00 časova, a što se utvrđuje uvidom  u video snimke sa nadzornih kamera, a što ne spori ni sam osumnjičeni. Međutim, sa stanovišta ove tužiteljke, nije dokazano da je upravo on izvršio inkriminisane radnje,odnosno da je on oštetio kancelarijski materijal, što bi činilo obilježja krivičnog djela uništenje i opštećenje tuđe stvari iz člana 235 Krivičnog zakonika Crne Gire.“- stoji u riješenju državne tužiteljke Anđe Radovanović iz ODT Kotor, a koja je nakon skoro pola godine izviđaja, odbacila krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika tivatske Komunalne policije.

Prema tvrdnjama rukovodstva Opštine Tivat, Novak Leković je 4.novembra oko 15 časova, nakon što je prethodno ujutro razgovarao sa gradonačelnikom Željkom Komnenovićem (Narod Pobjeđuje) o svom novom statusu u opštinskoj administraciji Tivta, došao u svoju kancelariju koja se nalazi u staroj zgradi Opštine u ulici Luke Tomanoviča i dobio izliv bijesa u kome je, glasno psujući i prijeteći funkcionerima nove opštinske vlasti Tivta, počeo da lomi i izbacuje kroz prozor službeni inventar. On je navodno, kroz prozor kancelarije na zelenu površinu pred starom zgradom Opštine pored ostaloga, izbacio kućište i monitor službenog kompjutera, kancelarijsku stolicu i još neke manje predmete i pritom je otjerao jednu od svojih koleginica iz Komunalne policije koja je verbalno pokušavala da ga smiri. Nakon što je demolirao kancelariju, Leković ju je demonstrativno napustio, sjeo u službeni automobil „dacia sandero stepway“ (TV CG 106) i pod ukjučenom rotacijom, navodno se velikom brzinom vozio po gradu.

Njegovom ispadu kako tvrde, iz rukovodstva Opštine, prisustvovao je više ljudi, između ostaloga i pripadnik privatne sekjuriti firme koju je Opština Tivat angažovala da obezbjeđuje staru zgradu lokalne uprave. U toj zgradi je inače, smješteno nekoliko gradskih službi, političkih partija, državnih inspekcija kao i privatni Fakultet za mediteranske poslovne studije sa svojim Centrom za obuku pomoraca.

Radnik obezbjeđenja međutim, nije reagovao i spriječio uništavanja opštinske imovine, niti je Lekovićev ispad prijavio policiji. Saznavši za incident, rukovodstvo Opštine Tivat u kojoj je inače, na izborima 30.avgusta od koalicije DPS-SD-HGI, vlast preuzela koalicija tri građanske liste NP-BF-GB, podnijelo je prijavu Odjeljenju bezbjednosti Tivat i zatražilo zvanično izjašnjenje od vlasnika sekjuriti firme koja je angažovana da obezbjeđuje opštinske nekretnine i imovinu. Policija je pokrenula istragu i saslušala radnika obezbjeđenja i samog Lekovića koji je negirao da je on bio ta osoba koja je demolirala njegovu kancelariju i istakao da on o tome ništa ne zna. On je dan nakon incidenta, otvorio bolovanje i više nije dolazio na posao, a u međuvremenu je stupanjem na snagu nove Odluke o organizaciji i načinu rada službi Opštine Tivat, i smijenjen sa mjesta načelnika jer je Komunalna policija prestala da postoji kao samostalna služba i sada je dio novoformiranog opštinskog Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor.

Leković je i tokom izviđajnog postupka u ODT Kotor nastavio da negira da je on počinilac ovog u Tivtu do sada nezabilježenog skandala i kazao da oštećene i kroz prozor izbačene stvari, nisu pripadale njegovoj kancelariji. Iz iskaza još četiri saslušana svjedoka, tužiteljka Radovanović nije našla dokaze da je je upravo Leković počinilac ovog incidenta, pri čemu je čak službenica Komunalne policije J.V. pred tužiteljom, negirala da se upravo ona nalazi na fotografiji ženske osobe  a koja je stajala stoji u dvorištu opštinske zgrade, pred prozorom Lekovićeve kancelarije, neposredno nakon što su kroz njega izletjele kancelarijska stolica i kućište službenog računara, i koja u razgovoru tada pokušavala da smiri osobu što je iz kancelarije izbacivala taj inventar.

Iako je odbacilo krivičnu prijavu protiv Lekovila, ODT Kotor je odlučilo da nastavi rad na ovom predmetu „pod oznakom odgovarajućeg broja Krivičnog upisnika za nepoznate učinioce“, jer iako u izviđaju protiv bivšeg načelnika Komunalne policije „nije utvrđen identitet lica koje je oštetilo predmetni kancelarijski inventar, postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari“.

Aktuelno rukovodstvo Opštine Tivat iz koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje-Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, već je ranije u više navrata javno izrazilo sumnju u profesionalnost postupanja tivatske policije i ODT Kotor u ovom slučaju, sumnjajući da policija i tužioci pokušavaju da iz kolegijalnih razloga, zaštite Lekovića od krivičnog gonjenja jer je on bivši dugogodišnji inspektor Centra bezbjednosti Herceg Novi. U međuvremenu, direktor Uprave policije Crne Gore Zoran Brđanin, smijenio je kompletno dosadašnje rukovodstvo OB Tivat, ali nije poznatom da li je i „slučaj Lekovič“ uticao na takvu njegovu odluku.