Nakon prijema poziva putem radio stanice VHF ch16, na Pomorskom operativnom centru, od stane jedrilice ”EPIFANI” koja plovi pod zastavom Belgije, sa 8 članova posade, 4 odrasle osobe i 4 djece, da uslijed otkazivanja oba motora i nemogućnošću sidrenja zbog jakog sjevernog vjetra koji je duvao na udare do 40 čvorova, uslijedila je brza akcija spašavanja na području Kraljičine plaže kod Čanja.
Operateri na POC, Čejović Marko i Bezoki Milo su detektovali jedrilicu sa radarskim sistemom VTMIS sistemom Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, te su uputili dva spasilačka čamaca SAR-1 sa posadom Koković Jasmin i Zaganjor Ekrem, te SAR-3 sa posadom Asović Stevan i Karadjuzović Kamber, koji su isplovili iz luke Bar i za 40 minuta stigli do jedrilice koja se nalazila u opasnosti te je prihvatila u tegalj na nekih 3 nautičke milje od obale.
Jedrilica je uspješno dotegljena do AD Marine Bar, gdje je vezana na siguran vez, saopšteno nam je iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) o večerašnjoj akciji spašavanja kod Čanja.
Foto Uprava pomorske
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je u predhodnih dva dana imala nekoliko intervencija spašavanja plovila, koja su bila ugrožena uslijed pojačanog sjevernog vjetra, te ovim putem apelije na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da vode računa o vremenskim prilikama, ispravnosti svojih plovinih objekata, te poštuju pomorske propise i ponašanje na moru, a koja mogu prouzrokovati neželjene poslijedice.
Evidentan je povećan pomorski saobraćaj na cijelom području crnogorske obale.
Za sve informacije, prijave turisti i građani mogu potvati broj 129 koji je u funkciji 24/7,
Komisija za novac Hrvatske narodne banke (HNB) utvrdila je konačan predlog motiva za buduću hrvatsku kovanicu eura i to šahovnicu, geografsku kartu Hrvatske, kunu, glagoljicu i Nikolu Teslu, saopštila je hrvatska Vlada.
Motiv Nikole Tesle došao je na listu na osnovu internet ankete i tako s liste pet predloženih izbacio motiv Dubrovnika.
U saopštenju Vlade se ističe da je riječ o konačnom predlogu koji će razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, i o čemu će Vlada donijeti zaključak.
Šahovnica kao motiv će biti zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni na način da će na kovanici od dva eura biti prikazana geografska karta, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centi naći će se motiv glagoljice.
Kako je saopšteno, Komisija se rukovodila i ocjenama motiva građana koji su učestvovali u izboru nacionalne stranice eurokovanica u internet anketi i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1.000 građana.
Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, ali su građani mogli da predlože i po jedan dodatni motiv koji bi, po njima, najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.
U anketi ocjene je dalo gotovo 50.000 građana. Bilo je više od 11.000 dodatnih predloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle koji je pojedinačno predložilo 2.599 građana ili više od 20 odsto. Taj motiv imao je daleko najviše glasova, a drugorangirana je bila kravata sa 1.063 glasa.
U saopštenju se navodi da će HNB na osnovu odabranih motiva početkom avgusta otvoriti konkurs za izradu idejnog rešenjaj, a grafički oblikovani motivi će u oktobru biti poslati Evropskoj komisiji i Vijeću EU, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.
Izrada kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebalo bi da počne najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da će učiniti sve da se stvore pretpostavke za ulazak u europodručje 2023.
Potopljen je metro, poplavljene četvrti i oslabljena brana nakon što su jake kiše, nezapamćene u posljednjih 60 godina usmrtile najmanje 25 ljudi i napravile milione eura šteta u kineskoj pokrajini Henan.
Od subote naveče do utorka kasno u noći na području grada Zhengzhoua, s 10 miliona stanovnika, izmjereno je 617.1 milimetara kiše, gotovo jednako godišnjem prosjeku za to područje.
“Ovo su iznimno teške poplave”, rekao je predsjednik Xi Jinping, iako ljeti zemlju redovno zahvaćaju teške posljedice klimatskih promjena.
Količina kiše koja je pala na području Zhengzhoua u posljednja tri dana zabilježena je “samo jednom u zadnjih hiljadu godina”, izjavili su meteorolozi,
Voda je brzo začepila kanalizacije i pretvorila prometnice glavnog grada pokrajine Henan u bujice blata.
Državna televizija CCTV prikazala je snimke ulica potopljenih bujicama blatne vode i stanovnike u vodi do struka dok guraju svoja vozila poplavljenim ulicama.
Na drugim snimkama na društvenim mrežama vide se pješaci, zatečeni haosom koje odnosi voda.
Meteorološke službe pokrajine Henan i grada Zhengzhoa podigle su u utorak pripravnost službi za katastrofe na 1. razinu, ali zbog prekasne objave brojni stanovnici su krenuli na posao.
Najdramatičnije stanje je u metrou tog grada, gdje je putnicima voda dosezala do ramena, prema video snimkama na društvenim mrežama koje su prenosili i mediji.
U protekloj noći kiše su prouzročile 20-metarski proboj na brani Yihetan u gradu Luoyangu, zapadno od Zhengzhou, te “brana može popustiti u svakom trenutku”, upozorile su lokalne vlasti.
Milioni ljudi u Zhengzhouu pogođeni su posljedicama nevremena koje traje od vikenda, nakon što je područje Henana zahvaćeno poplavama okolnih rijeka koje su nabujale uslijed neuobičajeno aktivne sezone kiša.
Brojne željezničke linije duž pokrajine, koja je glavno čvorište središnje dijela Kine, obustavljene su. Takođe je zatvoren i veliki broj autocesta, a letovi su ili otkazani ili odgođeni.
Ceste su poplavljene u desetak gusto naseljenih gradova. Na snimkama objavljenim na društvenim mrežama mogu se vidjeti stanovnici tog područja kako se, držeći se za ruke, probijaju kroz poplavljene ulice. Jedna od snimki prikazuje kako poplavne vode niz glavnu ulicu, zatrpanu napola potopljenim autima, nose odraslu osobu i dijete.
Prema prognozama, obilne kiše trajat će do srijede, no oborine će se u cijeloj provinciji nastaviti iduća tri dana.
Proslava dvadesetogodišnjice istraživanja poljskih arheologa na prostoru Risna
Proslava dvadesetogodišnjice novijih arheoloških istraživanja na prostoru Risna, u organizaciji Ambasade Republike Poljske u Podgorici, Centra za antička istraživanja Jugoistočne Evrope i Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, održana je na lokalitetu Rimski mozaici.
“Ambasada Poljske još od 2015. godine ima uspješnu saradnju sa Rimskim mozaicima, tako da danas, nakon pauze izazvane pandemijom, imamo priliku vidjeti nove informativne panele na kojima su prikazana istraživanja arheologa sa kojima sarađujemo. Takođe, zadovoljstvo nam je što nastavljamo saradnju”, kazala je Ivona Vujisić, ekspert za ekonomske odnose i medije pri Ambasadi Poljske, dodavši kako u ime opravdano odsutnog ambasadora Artura Dmohovskog ima čast pozdraviti novoizabranu direktoricu OJU “Muzeja” Kotor Dušicu Ivetić.
Od 2001. godine stručnjaci sa Varšavskog univerziteta, koje predvodi Pjotr Diček sa Janušom Reclavom i Martinom Lemke, sprovodi u Risnu naučni projekat “Rizon – prijestonica kraljice Teute”. Poljskim arheolozima najprije je partner na projektu bio Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, a nakon transformacije 2011. godine Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Arheološkim radovima upravljali su Jovan Martinović, Vilma Kovačević, a od 2014. Dejan Gazivoda. Kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crna Gora sufinansira projekat.
“Zahvaljujući radu arheologa iz Crne Gore i sa Varšavskog univerziteta”, kazao je Pjotr Diček, “mnoge misterije grada kraljice Teute i kralja Balajosa su razriješene.”
“Zlatni prsten, najveće svjetsko blago novčića, brojne helenističke posude, amfore, jedini poznati ilirski kompleks palata, mozaici otkriveni u rimskoj zgradi u kojoj se nalazimo, ali i svakodnevni predmeti, čine jedinstvenu kolekciju lijepih nalaza”, ustvrdio je Diček, naglasivši kako je pred arheolozima još dosta posla. Riječ je o nastavku istraživanja na ilirskoj palati, te proučavanju takozvane agore koja se nalazi u centra Carina nasuprot hotela “Teuta”.
“Nadam se da će vlasti Opštine Kotor i zajednice u Risnu uložiti sve napore da osiguraju da ovo područje ostane namijenjeno samo za iskopavanja, a ne u svrhu prodaje ili razvoja. Ovo drugo izazvalo bi proteste u evropskom naučnom svijetu. Novac je prolazan, a priča u Risnu temelj je identiteta i treba da bude ponos Crne Gore”, zaključio je Diček.
Moderator prezentacije bila je Aleksandra Simeunović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u OJU “Muzeji” Kotor.
Brojne jahte mnogih bogataša i slavnih ličnosti ovih dana pohode Boku Kotorsku , ali u moru modernih i najčešće bezličnih takvih brodova za uživanje lišenih bilo kakve harizme, povremeno se pojavi i po neka jahta koja izgledom ili istorijatom razveseli sve zaljubljenike u brodove i pomorstvio. Tako je preksinoć iz Dubrovnika u Boku stoga predivna stara morska dama -64 metra duga klasična motorna jahta „Shemara“.
Riječ je o oldtajmeru starom čak 83 godine koji plijeni svojom ljepotom onoga što se nekada u kolijevi svjetskog jahtinga – Velikoj Britaniji, zvalo „klasična džentlmenska jahta“. „Shemara“ koja je preksinoć zvanično crnogorsku državnu granicu prešla u tivatskoj marini Porto Montenegro, a juče se usidrila ispred Orahovca u Kotorskom zalivu, napravljena je daleke 1938.godine u čuvenom britanskom brodogradilištu „John I. Thornycroft & Company” u Sauthemptonu po posebnoj narudžbi britanskog tajkuna i fabrikanta naoružanja Bernarda Dokera. Lijepa jahta deplasmana 830 tona je tokom Drugog svjetskog rata bila mobilisana za ratne svrhe i ušla je u sastav britanske Kraljevske mornarice gdje je služila kao školski i brod za uvježbavanje protivpodmorničkih dejstava. Tokom jedne od tih vježbi 30.maja 1943., “Shemara” je simulirala napad na zaronjenu podmornicu sa britanskom podmornicom HMS “Untamed”, kada je podmornica doživjela iznenadni kvar i katastrofu u kojoj je “Untamed” potonula i sa sobom na dno zaliva Firth of Klajd u Škotskoj, povukla cijelu svoju posadu od 35 ljudi.
Po završetku rata “Shemara” je demobilisana iz viojne službe i vraćena kao jahta svom originalnom vlansiku pa je tokom pedesetih postala poznata kao jedan od najluksuznijih takvih brodova na kome je Doker priređivao raskošne zabave za VIP oobe tog vremena, među kojima i egipatskog kralja Faruka. Jahta je narednih decenija dva puta mijenjala vlasnika, da bi je 2010. kupio aktuelni njen vlasnik, britanski biznismen u oblasti telekomunikacija, ser Čarl Danston.
SHEMARA sinoć na graničnom prelazu Porto Montenegro
On je 2014. staru jahtu detaljno rekonstruisao i remontovao, zadržavši što je moguće veći dio “Shemarinih” origiunalnih starih karakteristika, njene čelične knstrrukcije i palube presvučene plemenitom tikovinom, ali je zato potpuno primijenio pogodni sistem jahte koji sada čine moderni dizel-električni agregati sa dva Rols Royce azipoda umjesto klasičnih propelera. Umjesto svojih starih drvenih, “Shemara” je dobila identične nove jarbole od karbonskih vlakana, a staro čelično nadgrađe joj je zamijenjenejo novim, istog izgleda, napravljenim od aluminijumskih legura. Luksuzna unutrađnjost “Shemare” dizajnirana je u klasičnom stilu pa ukupno 12 gostiju koje ona može da primi u šest kabina, zaista ima osjećaj da su na brodu, a ne nekom modernom hotelu na kopnu, kakav im utisak daje većina mlodernih superjahti. Jahta ima 16 članova posade, a krstari brzinom od 14 čvorova.
“Shemara” je inače, na raspolaganju za čarter, a iznajmljivanje tog broda košta 275.000 eura sedmično u ljetnjoj sezoni.
U akciji dobrovoljnog davalaštva krvi, danas održanoj u Opštini Tivat, učestvovala su 22 dobrovoljna davaoca. Cjelokupan događaj održan je u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore – odjeljenje Kotor i uz podršku opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat.
„Dati krv jedan je od najhumanijih gestova, i ovdje smo da promovišemo ovaj posebno važan vid društveno-odgovornog ponašanja“ – rekao je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović upućujući riječi podrške organizatorima, ali i onima koji su se odlučili na ovaj gest humanosti.
Potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović, inicijator događaja, podsjetio je da je ovo jedanaesta po redu akcija dobrovoljnog davanja krvi u Opštini Tivat. „Nakon dvije godine pauze obnavljamo akciju i ličnim primjerom ukazujemo da je davanje krvi gest koji treba afirmisati u što većoj mjeri. Puna afirmacija davanja krvi mogla bi spriječiti stresne situacije namjenskog traženja krvi u momentima kada je ugroženo zdravlje naših najmilijih“ – istakao je Božović.
Čelnici lokalne uprave zahvalili su na korektnoj sradnji Zavodu za transfuziju krvi i opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Tivat. Volonterka tivatskog Crvenog krsta Nevena Božović podsjetila je na značaj davanja krvi i činjenicu da u toku jedne godine, žene imaju tri puta priliku da daju krv, a muškarci četiri. Iz Crvenog krsta Tivat podsjećaju da je posebno značajno krv dati u ljetnjim mjesecima kada su rezerve krvi na niskom nivou, zbog velikog broja turista i većeg broja mogućih nesreća.
Krv su danas dali zaposleni u organima lokalne uprave, zaposleni u lokalnim javnim preduzećima i javnim ustanovama, odbornici Skupštine opštine Tivat, ali i drugi zainteresovani građani. Opština Tivat dobitnik je plakete zahvalnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore iz 2015. godine, čime je prepoznat doprinos u promociji i popularizaciji dobrovoljnog davalaštva krvi. Naredna akcija dobrovoljnog davanja krvi u Opštini Tivat, planirana je za decembar tekuće godine.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata registrovano 47 novih slučajeva korona virusa, a preminula je jedna osoba. U pitanju je pacijent iz Nikšića, star 84 godine.
Opština
Oboljeli
Budva
14
Podgorica
12
Nikšić
5
Tivat
5
Cetinje
4
Kotor
2
Andrijevica
2
Bar
1
Danilovgrad
1
Ulcinj
1
Ukupno
47
Obrađeno je gotovo 1.700 uzoraka, a najviše novoinficiranih registrovano je u Budvi – 14, u Podgorici – 12, dok ih je u Nikšiću i Tivtu bilo pet.
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 20. jul je 2,77%.
“Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 20.07.2021. godine je iznosila 65,83”, saopštio je IJZ.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.624.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 439. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.802”, saopštio je IJZ.
Tradicija maškaranja spada u najstarije tradicije čovječanstva i ona je dio kulturne baštine brojnih naroda. Nezaobilazno je u tom smislu, vrijeme karnevalskih fešti koje samo u Kotoru, traju duže od 500 godina, ali samo maškaranje u Boki je mnogo starije i traje preko dva milenijuma.
Čulo se tio sinoć na priomociji monografije „Tradicija maškaranja u Tivtu“ autora Lazara Božovića, a koja je uz finansijku podršku Opštine Tivat, objavljena u izdanju ovdašnje NVU „Maškarada“. Izuzetno posjećena promocija knjige održana je u sklopu ljetnjeg festivala kulture „Purgatorije“ u Tivtu, a brojnoj publici pružila je multimedijalni uvid u dio bogate tradicije maškara i karnevala u tom gradu i Boki.
Lazar Bošović i sam jedna od vodećih karnevalista u Tivtu, potrudio se da sakupljanjem raspoložive relativno male sačuvane dokumentacije, ali i drugih pisanih izvora iz periodike novijeg vremena, te kroz foto dokumentaciju, razgovore sa starijim sugrađanima i lična iskustva, napravi djelo koje na jednom mjestu donosi najbitnije aspekte tradicije maškaranja koja je važan dio ovdašnje etnografske i kulturne baštine.
„Potvrdu preko dva milijenijuma duge tradicije maškaranja u Boki imao u antičkim iskopinama u Risnu gdje je nađena malena statua grčkog boga Dionisa, kao i kalupi za iradu reljefnih pločica – Dionisovih menada koje su bile neizostavni dio tadašnjih maškaranih i svakih drugih neobuzdanih svečanost, povezanih sa ovim božanstvom. Karneval kakav ga mi znamo i kakav u Kotoru traje duže od pola milenijuma je jendo, ali tradicija maškaranja u narodu je je mnogo starija i ima korene u paganskim običajima i potrebi ljudi da zastrašujućim maskama „uplaše zlo“ i istjeraju ga sa prostora u kojem obitavaju. Kasnijim razvojem, maškaranje je od te početne paganske religijske dimenzije, dobijalo i čitav niz novih – estestsku, sociološku, etnografsku, kulturološko-politilku, do današnje dimenzije humora, satire i zabave“- kazao je recenzent monografije, tivatski novunar i pubicusta Mašo Čekić.
On je govorio o razvoju običaja maškaranja kroz vjekove, do pojave srednjevjekovnih karnevalskih svečanosti kakve u manje-više, neizmijenjenom obliku, poznajemo i danas. Istakao je da se tek u kasnim srednjem vijeku počinju maškarati i žene jer je to do tada bila privilegija samo muškaraca i da u cijeloj toj društvenoj djelatnosti i simbiličkoj igri tokom stoljeća, „dominiraju stari običaji postupno obogaćivani novim elementima“. Čekić je govorio i o posebnostima mnogih seoskih karnevala u Boki koji su stariji i od kotorskog gradskog karnevala koji je „evropski gradski običaj“ i posebno naglasio kulturološku, ali i društveno-političku dimenziju ovog običaja kroz njegov ključni dio – suđenje i spaljivanje karnevala kao simbola svega lošeg i zlog što se narodu dešavalo.
Sa promocije
„Narod ovdje odlučuje i presuđuje. Narod spaljuje zlo.“- istakao je Čekić dodajući da su nerijetko zbog toga oficijelne državne vlasti imale rezervu prema ovim svečanostima.
„Ova monografija, kao kolektivni album uspomena, čuva od zaborava oblast društvenog djelanja koji je tek sporadično prisutan u naučno istraživačkoj praksi i publicistici. Autorova namjera nije pisanje naučnog rada, mada se toga ne odriče, već da na jednom mjestu sačuva dio prošlosti Tivta, koji su naši prethodnici stvarali. A na sreću, priča ima nastavak sa novim generacijama.”- zaključio je Čekić.
„Kad ste vi pod maskom, onda ste neko drugi i sebi dozvoljavate ono što inače, u „redovnim okolnostuima“ ne bi. Zbog toga je maškaranje i vid svojevrsne psihološke ventilacije ljudi i kao odušak, dobro je za zdravlje.“- naglasio je autor monografije, Lazar Božović. On je istakao da je najstariji sačuvani dokument o karnevalima u Boki scenario karnevala u Perastu iz 1715. godine na latinskom jeziku, koga je napisao znameniti Peraštanin, kapetan Marko Martinović.
Božović govorio o raznim aspektioma maškaranja u Tivtu – od seoskih maškaranih zabava i seoskih karnelava po gotovo svim ovdašnjim mjestima, do najnovijeg internacionalnog velikog tivatskog ljetnjeg karnevala kakav se posljesnjh godina, prije koronavirusa, priređivao u tom gradu. Božovič je kao posebnost istakao tradicionalni stari Krtoljski karneval koji je danas na žalost, gotovo izumro obilaj, a koji je podrazumijevao da se karnevalska lutka na magarcu ili konjskoj zaprezi, iz Radovića u centru Krtola nosi do svih luštičkih sela što je simbolizovalo zajedništvo jedne mnogo šire zajednice od uske, seoske krtoljske. Suđenje krtoljskom karnevalu koji je potom spaljivan opet u Radovićima, obavljalo se uvijek u stihu uz domišljate i duhovito sročene opaske naroda na lošu vlast, ili živiotne probeleme sa kojima su se u datom vremenu nosili.
On je u knjizi opisao bukvalno sve što se u pisanim izvorima, usmenom predanju i na drugi način moglo sakupiti o ovom važnom aspektu lokalne kulture i etnografske baštine, posebno kističući da narod od karnevala i maškaranja nije odustajao ni u najtežim vremenima i da je tako jednom Lastovski karneval održan protivno izričitoj zabrani te manifestacije koju su izrekle tadašnje vlasti. Kao kuriozitet istakao je da Tivćani nisu odustajali ni od, za određenu vlast provokativnih i „problematičnih“ maškaranja čak ni onda kada nisu mogli računati na anonimnost i zaštitu maske koju su nosili, jer su vlasti jednom čak bile propisale da se prije karevala svi koji se maskiraju, moraju javiti u policiju i ostaviti svoje lične podatke. Božović je u monografiji sabrao i dostupne podatke o ovdašnjim karnevalskim grupama, plesnim grupama, svim, pa čak i maškaranim manifestacijama po ovdašnjim pkolama, te posebno istakao nezaobilaznu ulogu u karnevalskim svečanostima Glazbeno-prosvjetnog društva „Tivat“ – tivatske Gradske muzike koja na njima redovno nastupa i pritom i sami njeni muzičari nose maske i kostime.
„Protiv maski su otprilike svi bili protiv, a otprilike svi su ih nosili. Na kraju balade, prije ili poslije, maske padnu. Postoje maske koje teško padaju, kad glumimo ono što zapravo nismo. Postoje i tzv. političke maske. Dugo smo imali masku bratstva i jedinstva, pa je, na žalost, pala. Sad trenutno imamo masku demokratije. Vidjećemo koliko će trajati i da li će da se primi. To se sve, na neki način osjeća i na koricama ove monografije.”- nagalsio je direktor tivatskog Centra za kulturu, profesor Neven Staničić.
Umjesto velikog internacionalnog ljetnjeg karnevala u Tivtu koi se ni ove godine zbog korona prilika, ne može održati, NVU “Maškarada” će, kako se čulo, organizovati posebni likovni konkurs na kojem će 15-tak tivatskih slikara izraditi umjetničke slike na temu maske i maškaranja. Prodajna izložba tih radova u humanitarne svrhe biće otrganizovana u novembru gokom svečanosti vezanih za Dan Opštine Tivat.
Fešta “Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“ održana je sinoć, 20. jula u Gornjem Stolivu, povodom zaštinika mjesta, Svetog Ilije.
Hodajući prema vrhu kroz višestoljetnu šumu kostanja, posjetioci su imali priliku da sretnu animatore koji su kroz vremeplov dočarali život mještana i demonstrirali kako se kovao lokalni novac. Nakon nešto više od 35 minuta hoda, na gumnu ispred ckrve u Gornjem Stolivu, nakon svečane mise, uslijedio je kulturno-umjetnički program.
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva, 20. jul 2021
1 od 6
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva
Gornji Stoliv - Foto Boka News
Prema riječima organizatora, ovo je prvi put da se proslava organizuje u večernjim satima.
„Ranije smo feštu organizovali u jutarnjim časovima, posle mise uz nešto skromniji program. Kako se osnovlao NVO Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva u saradnji sa župnikom odlučili smo da ispoštujemo tradicijiu ujutru misa a uveče svečana misa i bogatiji kulturni program sa čašćenjem i delicijama“, rekao nam je Marko Mihović ispred Društva prijatelja Gornjeg Stoliva.
Proslavu povodom zaštitinika mjesta, Svetog Ilije upotpunile su pjesme klape Bisernice Boke, recitacije Hrvatskog akademskog kazališta, škerce Dragana Bukija Buzdovana, kolo Bokeške mornarice te nastup hercegnovskog benda Castel nuovo.
Voditeljica sinoćnje maifestacije i članica društva, Vlasta Mandić kaže da je ovo veče samo jedna od priprema za uvođenje Gornjeg Stoliva kao segmetna turističe ponude „Povod ove fešte je mnogo značajan jer planiramo da od septembra da počenemo sa pripremama za uvođenje Gornjeg Stoliva u prostorno planiranje Boke Kotorske kao jednog segmenta ruralne turistcke ponude, što će na dugim stazama biti odlično za ovaj kraj“
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva
Ovo veče organizovano je u pod pokroviteljstvom Opštine i Turističke organizacije Kotor.
„Uvijek je veliko zadovoljstvo kada imamo priliku da budemo pokrovitelji ovakvih maifestacija koje oživljavaju ovakve male urbane sredine iako su malo dislocirne od grada.
Gornji Stoliv je jedan od bisera tih starih cijelina u Boki i nadam se da ce njegovim primjerom krenuti i druga mjesta poput Špiljara, Zalaza, Oravca…Imamo zaista mnogo šta ponuditi i bilo bi lijepo da s ovakve maifestacije šire i poprime jedan tradicinalni krakter“ kazao nam je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.
Uz melodije primorske muzike, ukuse domaćih delicija poput mušulja, pršuta, sira, pamidora, vina fešta je potrajala duboko u noć.
Prema riječima Bora Lučića, v.d.direktora Uprave javnih radova, do juče prvog čovjeka Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, za ovaj grad je opredijeljeno preko 2,3 miliona eura, a posebno raduje izvjesna sanacija tvrđave Kanli kula.
Ulaganje u ovo srednjovjekovnu tvrđavu, kako je istakao, Uprava javnih radova doživljava kao unapređenje turističke ponude.
– Od februara 2021. godine uspjeli smo da intenziviramo aktivnosti. Urađene su istražne bušotine i postavljene su sonde, koje prate kretanje tla. Do kraja godine biće završen geotehniči elaborat sa revizijom, što je osnova za početak izrade glavnog projekta. Nadam se da ćemo sledeće godine raspisati tender za izradu glavnog projekta i napraviti procjenu, koliko će koštati, jer nemamo vremena s obzirom na to da su oštećenja na Kanli kuli poslednjih godina sve veća. Ubrzali smo procedure, izrada elaborata je u toku a rok da se sve završi i preda je do kraja decembra ove godine, što će biti osnova za izradu glavnog projekta sanacije – objasnio je Lučić.
Geotehnika Montenegro okončala je geotehnička istraživanja tla oko Kanli kule, a iz Uprave javnih prihoda, koja je sa 220.000 eura finansirala ovaj posao, saopštavaju da će rezultati istraživanja poslužiti za izradu projekta sanacije klizišta, koje mora prethoditi sanaciji tvrđave.
Reviziju glavnog projekta sanacije klizišta, radiće podgorički “Civil engineer”, po cijeni od 27.600 eura.
Sanacija klizišta je prvi dio velikog projekta sanacije tvrđave Kanli kula, započetog prije četiri godine.
Da postoji veliko kretanje tla od magistrale do crkve Sv. arhangela Mihaila u Starom gradu, koje je prouzrokovalo i oštećenja na Kanli kuli, utvrđeno je tokom istražnih radova 2017.godine, nakon što je resorno ministarstvo izdalo urbanističko tehničke uslove za rekonstrukciju tvrđave.
Istražni radovi su pokazali da je klizište zahvatilo više od tri hektara.
Nakon sanacije klizišta potrebno je godinu i po dana hidrološki pratiti taj teren i tek onda ukoliko nema promjena početi sanaciju tvrđave.
Podsjećamo i da je Ambasada Republike Turske u Crnoj Gori bila zainteresovana da, u saradnji sa gradom i državom, nađe model da pomogne projekat sanacije Kanli kule i klizišta koje prijeti ovoj tvrđavi, ali i ne samo njoj nego okolnim naseljima i centru grada.
To je tokom posjete Herceg Novom prošle godine poručila turska ambasadorka u Crnoj Gori, Songul Ozan. Ona je tada pozvala rukovodstvo Opštine da razmotri kandidovanje projekata u Turskoj agenciji za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).
Inače, još polovinom 2015.godine Mladen Kadić, u to vrijeme sekretar za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Opštine Herceg-Novi, pokrenuo inicijativu sanacije i rekonstrukcije tvrđave, na način da ona uđe u državni kapitalni budzet 2016. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 2019.godine izdalo UT uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju tvrđave.
No, od tada, kao da je sve zastalo, pa je JUK Herceg Fest, koja gazduje hercenovskim tvrđavama, lani, u iščekivanju ozbiljne sanacije, popravilo binu, tribine i zamijenilo instalacije u cilju bezbjednih obilazaka i održavanja programa.
Danas je sanacija, makar klizišta, nešto izvjesnija, a da li i koliko Kula može da čeka, pokazaće vrijeme.
Od turskog kazamata do velelepne pozornice
Kanli kula je, ustvari,-kastel Sulimanega iz 1687.g.
Prvi pisani trag o Kanli kuli, tvrđavi koju su Turci izgradili u 16. vijeku ostavio je čuveni turski putpisac Evlija Čelebija, koji je u Novom boravio 1664. godine.
– Pred svakom kapijom, iznad svakog otkopa nalazi se pokretni most od drveta i oni se podižu na točak. Kule koje su okrenute prema tim otkopima, jako su tvrde. Na prvom mjestu nalazi se Krvava kula sa gornje strane velike kapije. To je velika kula, koja je okrenuta gore prema vinogradima Voranice i gleda čak gore do citadele, zapisao je Čelebija.
Za vrijeme turske vladavine u Novom su se razvila dva grada Gornji (sadašnja tvrđava Španjola) i Donji (sadašnji Stari grad). Spajao ih je tunel kojeg su vremenom Turci sve više koristili kao tamnicu. Istoričari smatraju da je upravo nad dijelom tog tunela i počela izgradnja Kanli kule i u njoj kazamata po kojoj je i dobila ime Krvava kula.
Danas se na njoj nalazi jedna od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu sa oko 1.500 mjesta, na kojoj se održavaju različite kulturne manifestacije od kojih je najznačajnija Hercegnovski filmski festival.
