Krašići - Lungo mare - foto Boka News i čitaoci, MORT

1 od 17

“Korupcija!… Država se ne smije suprotstaviti bogatašima koji su napravili vile na pjeni od mora!… Nedostatak političke volje i zavisnost od Podgorice!… Kriminal, mito i korupcija” – odgovori su koji preovlađuju među ocjenama građana, učesnika u anketi portala Boka News na temu “Zašto država nema rješenje za problem izgradnje šetališta Lungo mare u Krašićima”.

Online ankneta sprovedena preko našeg portala pokazala je da 71% posto ispitanika smatra da lokalna tivatska vlast nije imala želju, ni dovoljno kapaciteta da riješi problem izgradnje šetališta “Lungo mare” u Krašićima.

Fazna realizacija ovog projekta bila je jedna od ključnih investicija u lokalnu komunalnu infrastrukturu koju je u proteklom četvorogodišnjem periodu svog mandata, obećavala bivša administracija tivatskog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS). Opština Tivat je na taj način, zvanično, namjeravala da vrati građanima i najširoj javnosti, već godinama uzurpiranu i privatizovanu morsku obalu u Krašićima.

Javna pješačka staza uz more, inače je predviđena aktuelnom Državnom studijom lokacije (DSL) koju je Vlada Crne Gore naručila i usvojila 2009. godine za taj dio tivatske obale. Kontroverzna DSL Krašići je dozvolila gradnju na uskom pojasu nekada prirodne kamenite obale tog dijela Tivta, ispod lokalnog puta za Petroviće, pa su se Krašići u proteklih nekoliko godina pretvorili u pravi urbanistički horor. Moćni pojedinici i bogati domaći i strani tajkuni su na obali, bukvalno sa temeljima u moru, sagradili vile za sopstvene potrebe ili za prodaju na tržištu i „privatizovali“  dio mora i obale, ogradivši ga i „zaštitivši“ kapijama i katancima koji ne dozvoljavaju prilaz mjestima koja su, po zakonu, dobro u opštoj upotrebi i državnom vlasništvu. Zbog toga već godinama protestvuje dio mještana Krašića i onih koji imaju nekretnine u „starom dijelu“ tog nekadašnjeg velikog vikendaškog naselja, iznad lokalnog puta.

Opština Tivat je do sada deklarativno  davala podršku takvim zahtjevima javnosti i u novembru 2018. zajedno sa JP Morsko dobro iz Budve, krenula u prvu fazu izgradnje „Lungo mare“ šetališta, dugog 420  metara, na potezu od kraja Krašića prema Petrovićima na zapadu, do nekadašnje terase kafića „Zanzibar“ na istoku. Investicija vrijedna 800 000 eura je trebalo da bude završena u februaru 2019, međutim, ni do danas nije okončana jer su se tivatski opštinari suočili sa žestokim otporom i raznim pravnim smicalicama nezadovoljnih vlasnika vila na obali, koji su uspjeli da zaustave i osujete radove na najmanje polovini dužine trase prve faze.

Prošle godine, u junu mjesecu, pojavio se problem bespravno izgrađenih zidova na samoj trasi javnog šetališta koje je urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma srušila, ali su kasnije pokrenuti imovinsko-pravni sporovi koji su spriječili dalju gradnju šetališta.

Iako je na dan početka gradnje tadašnji voditelj ovog projekta, bivši menadžer Opštine Tivat Marko Petričević (DPS) javno tvrdio da je trasa nesporno u državnom i vlasništvu Opštine Tivat koja je sprovela eksproprijaciju, i da se na njoj nalazi 10-15 nelegalnih objekata koji će svi biti beskompromisno uklonjeni, to se nije desilo ni do danas.

Izvođač radova, nikšićka firma „Artek“ do sada je uspjela sagraditi samo dva dijela prve faze novog šetališta, međusobno odvojena dijelovima obale na kojima, kako se u međuvremenu ispostavilo, još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pa su ih graditelji morali „preskočiti“.   Tako to sve stoji već duže od dvije godine, a nova lokalna vlast Tivta koju sada čini koalicija građanskih lista Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“ je od bivše DPS-SD-HGI gradske uprave, naslijedila jedan od najvećih problema koje mora rješavati…

„Trenutno imamo dvije ključne prepreke da nastavimo radove u Krašićima: prva je nedostatak novca u budžetu Opštine jer za završetak radova treba između 350 i 390 000 eura, a druga je činjenica da se pravno još nije okončao postupak sa jednim od vlasnika nekretnina na trasi budućeg šetališta, firmom „Adria Bau“ iz Bara. Oni su, naime, uspjeli da na sudu obore rješenje o ekspropijacionoj naknadi koja im je već isplaćena i sada idu na to da im se taj iznos poveća, prije nego što dopuste nastavak radova na parceli ispod njihovog objekta u Krašićima. Uskoro ćemo sa predstavnicima „Adria Bau“ imati sastanak na kome očekujemo da nađemo zajednički jezik i otklonimo tu prepreku za nastavak radova na šetalištu“ –  kazao je za portal Boka News direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat, Budimir Cupara.

On je pojasnio da je bivša gradska uprava Tivta imala dogovor sa, sada već bivšim rukovodstvom JP Morsko dobro iz Budve da Opština i to državno preduzeće, po pola finansiraju izgradnju ovog i lungo mare šetališta na Belanima, ali do sada nisu uspjeli dobiti pouzdanu informaciju da li je „Morsko dobro“ u slučaju Krašića i ispunilo sve svoje finansijske obaveze. Cupara je pojasnio da je zvanični investitor ovih radova Opština Tivat i da stoga ona treba da plaća sve fakture izvođaču, ali da nije upoznat kako je bilo zamišljenio da lokalnoj upravi „Morsko dobro“ isplati svoj dio obaveza za realizaciju te investicije.

„Pomaka oko „Lungo mare“ Krašići ipak ima jer smo, u međuvremenu, postigli sporazum sa vlasnikom parcele preko koje je bivša gradska uprava izvođaču radova obezbijedila prilaz na gradilište, a da pritom sa vlasnikom te nekretnine nije postigla nikakav dogovor oko ometanja i narušavanja njegovog posjeda. Mi smo to završili i postigli sporazum sa vlasnikom o uslovima pod kojima možemo nastaviti da koristimo njegovu parcelu za prilaz gradilištu, kada se radovi budu nastavili. Izvođač je, u međuvremenu, pribavio najveći dio potrebnog materijala i opreme za nastavak izgradnje prve faze šetališta i sve je spremno da se svi ti radovi, čim dođemo dio novca neophodnog za zatvaranje finansijske konstrukcije, odnosno riješimo problem sa „Adria Bau“, završe u roku od dva, najduže tri mjeseca“ – istakao je Cupara.

Besparica u gradskom budžetu već se i lani, još za vrijeme bivše DPS-SD-HGI uprave, odrazila i na planirani nastavak fazne izgradnje obalnog šetališta u ovom dijelu tivatske opštine, jer administracija bivšeg gradonačelnika Kusovca nije realizovala ni planiranu javnu nabavku vrijednu 15.000 eura za izradu glavnog projekta druge faze „Lungo mare“ staze u Krašićima, a koja treba da se gradi od kafića „Zanzibar“ dalje prema istoku.

Inače, u anketi koju je sproveo Boka News, 65% ispitanika smatra da je jedan od razloga zašto se šetalište u Krašičima do sada nije završilo, centralizacija vlasti i činjenica da se sve bitnije odluke, pogotovo kada je u pitanju postupanje određenih inspekcija i službi u zoni „Morskog dobra“, donose u Podgorici. Da razlozi neriješenog problema izgradnje šetališta leže u privatnim interesima pojedinaca koji su bili dio vlasti ili su na vlasti, misli 90% anketiranih, dok je 77% ispitanika potvrdno odgovorilo na pitanje: da li smatra da problem u Krašićima do sada nije riješen zbog korumpiranih državnih organa.

Tivćanin Mario Penava čija je majka rodom iz Krašića i koji posjeduje djedovinu na samoj obali na trasi dijelova šetališta što tek treba da se grade u budućem periodu, ističe da iako niko od vlasnika placeva uz more, generalno ne voli da mu javna infrastruktura poput šetališta pređe preko imovine, postojanje šetališta u Krašićima je nešto što je dobro i u opštem je interesu.

“Naravno, bilo bi lijepo da Krašići imaju šetalište, kao i Tivat, do Opatova ili Lepetana. Međutim, mislim da je generalno, vrlo problematično kako su se dosadašnja vlast u Crnoj Gori i bivša u Tivtu, odnosile prema morskoj obali i problemima sa njom u vezi. Više sam za to da se pokrene priča o povraćaju privatne imovine na obali, ili priča o tome kako se npr. nekim velikim investitorima poput “Orascoma”, dozvoljava sve što požele. Dozvoljeno im je da prave plutajuće pontone u moru u Petrovićima gdje toga nikada nije bilo, plus što im je bivša Vlada dala tamo dvije parcele na neograničeno korišćenje, iako je to zemljište pod imovinskim sporovima”- ističe Penava.

I učesnici ankete Boka News-a u komentarima o razlozima zašto se na atraktivnoj obali tog dijela Tivatskog zaliva već godinama događa pravi urbanistički haos i vandalska privatizacija obale koja bi svima trebalo da bude dostupno javno dobro, ukazuju na moć sprege krupnog kapitala i donosilaca odluka u sistemu državne uprave. “Ljudi iz vlasti su uzurpirali obalu, sudije, bankari, tajkuni, pojedinci jači od države”; “nije lako rušiti vile moćnika”; “ne postoji volja da se problem riješi”; “korumpirana je vlast, a objekti koji su izgrađeni u zoni Morskog dobra pripadaju funkcionerima te iste tadašnje vlasti”; “uzurpiraju se plaže; kako ‘gazda’ naredi tako se radi”; “sve je to došlo iz PG”; “glavni razlog su MNE tajkuni i slični koji su se navukli u Krašiće da peru pare”… – samo su neki od odgovora naših ispitanika.

Među onima koji su posebno pogođeni ovakvim razvojem situacije su vikendaši – mahom državljani Srbije koji već decenijama imaju kuće i stanove za odmor u ovom dijelu Tivta. Žitelji vikendaških naselja Krašići i Maslinjak koji su izgrađeni iznad trase lokalnog puta za Petroviće, ogorčeni su aktuelnim prilikama u tom nekada popularnom turističkom naselju. Ovdje je počev od kraja 60-tih do početka 2000-tih, podignuto oko 1.700 vikendica čiji su vlasnici mahom ljudi iz Srbije, a njihovi problemi počeli su 2009. kada je Vlada Crne Gore na prijedlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijela Državnu studiju lokacije Sektor 29 Krašići, kojom je urbanizovala do tada neizgrađeni uski pojas prirodne kamenite obale mora, ispod puta za Petroviće. Nakon toga, na samoj obali mora, sa temeljima bukvalno u morskoj vodi, ovdje je niklo 30-tak luksuznih privatnih “turističkih vila” čiji su vlasnici u većini slučajeva svojim komšijama iznad puta, počeli braniti pristup moru i obali kao javnom dobru.

“Osnovni problem Krašićana – većinom vlasnika parcela u prostoru od hotela „Anderba” prema Rosama (mada se to odnosi i na vlasnike iz naselja „Maslinjak”) je što ostaju i ostajaće bez izlaska na morsku obalu. Dakle, doslovno “bez izlaska na morsku obalu”, a ne bez plaža! Istina je da pravu plažu, uređenu i pripremljenu za kupače nikada nismo ni imali. U dugom nizu godina sami smo uređivali morsku obalu, betoniranjem segmentno dio po dio, u skladu sa svojim mogućnostima. Sve što je urađeno ničim nije ugrožavalo i remetilo morsku obalu, a pružalo je njeno sigurnije i udobnije korišćenje” – kazala nam je Veselinka Obradović, jedna od vlasnica vikendica u ovom dijelu Tivta.

Podsjetila je da je nakon talasa kupoprodaje parcela ispod puta na obali mora, što se desilo 2007-2008, naknadno donesena DSL koja je legalizovala gradnju na tom prostoru. Novi objekti i njihovi vlasnici tada su bukvalno “privatizovali” i more podno svojih kuća i vila, pa su Krašići već godinama ljeti poligon pravog malog rata između nekih od bahatih vlasnika vila i bespravnih ponti, i ljudi koji se žele okupati na mjestima gdje su nekada bile svima dostupne plaže ili kamene seke.

“Nestaje obala na kojoj su se kupali ne samo Krašićani i njihovi gosti, već i stanovnici Zabrđa. Tendencija prelaska morske obale u ruke privatnih lica se uporno nastavlja, pa se pitamo gdje ćemo se kupati za koju godinu? kako ćemo doći do mora? zašto smo uzalud ulagali svoj novac, vrijeme i strpljenje?”- kazala je Obradovićeva.

Sada kada je prirodna kamenita obala u Krašićima bukvalno gotovo potpuno nestala pod novim, luksuznim objektima koje su od 2009. ovdje izgradili privilegovani i bogati pojedinci, izgradnja lungo mare šetališta kao svojevrne nove vještačke javne zone ispod tih privatnih objekata, nameće se kao jedini način da se stanovnicima i gostima Krašića, ponovo obezbijedi nesmetani prilaz i kontakt sa morem.

*Ovu temu obradili smo u okviru našeg projekta “Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ koji je dio je programa „Media for All“. Taj program realizuje se uz finansijsku podršku Vlade Velike Britanije, a sprovodi ga Britanski savjet zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.