Povodom obilježavanja 2. aprila – Svjetskog dana dječije knjige JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica organizuju promociju romana “Milan, Vesna i jedna kuća tesna” autorke Jelene Vukić.
Promocija će se održati u Press sali Kulturnog centra, u utorak 5. aprila 2022. godine sa početkom u 12 sati. Sa autorkom će razgovorati Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica.
Ukrajina je u nedjelju optužila Rusiju za “genocid”, ustvrdivši da je pronašla tijela 410 civila u okolici Kijeva koju je ovih dana vratila pod svoju kontrolu, što je zločin koji je zgrozio javnost u Evropi i u Sjedinjenim Državama.
“Da, to je genocid. Istrjebljenje čitavog naroda i ljudi (…) I to se događa u Evropi u 21. stoljeću”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij za američku mrežu CBS. Kako je rekla ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova, tijela 410 civila pronađena su u okolici Kijeva koju su ukrajinske snage oslobodile ovih dana. Washington, Pariz, Berlin i London zaredom su osudili “strahote”, pa i “ratni zločin” počinjen u Buči, gradiću sjeverozapadno od Kijeva, gdje se na ulicama mogao vidjeti velik broj mrtvih tijela.
KIJEV – Više od pola miliona ljudi vratilo se u Ukrajinu
Više od pola miliona ljudi vratilo se u Ukrajinu od početka ruske invazije, saopštilo je u nedjelju ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.
“Protekle sedmice iz Ukrajine su otišle 144.000 ljudi, a 88.000 je došlo. Ukupno (…) oko 537.000 naših sunarodnjaka vratilo se u Ukrajinu”, saopštilo je ministarstvo, pozivajući se na podatak Državne granične službe. UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (HCR) u subotu je pak evidentiralo 4.176.401 Ukrajinca koji je izašao iz zemlje od početka invazije 24. veljače, što je za 38.559 više nego u izvješću dan ranije. Evropa nije doživjela takav izbjeglički val od Drugog svjetskog rata.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, stropovane književnosti, istorije, arhitekture, gastronomije, prevodne folklorističike i knjiga za djecu.
Ja nemam svoje ime autora Ju Hue zbirka je koja obuhvata priče nastale u drugoj polovini prošlog vijeka. Rijetki su savremeni kineski, a i svjetski pisci koji tako dosljedno i hrabro ukazuju na probleme s kojim se suočava ugroženi i marginalizovani dio društva. Ju Hua u svom stvaralaštvu preuzima imena svih onih potlačenih Kineza koji nemaju mogućnost da progovore o teškom položaju koji im je namijenio protivurječni društveni sistem, podsjećajući nas pritom da su, u stvari, istinski bezimeni svi oni koji do sopstvene sreće dolaze gazeći po dostojanstvu drugih, jer ne zaslužuju da se nazovu čovjekom. Izdavač je Geopoetika.
Gorski vijenac u stripu: Urednici ovog specifičnog izdanja su, kao ljudi posvećeni stripu, dugo vrebali priliku i pregovarali sa raznim autorima da bi do ovakvog specifičnog izdanja došlo. Dodatno su bili podstaknuti saznanjem da većina učenika u školi ne pročita Gorski vijenac do kraja, ponajviše zbog nerazumijevanja arhaičnog jezika. Slikovni prikaz će većini približiti lakše razumijevanje i djelo približiti mladim naraštajima. Crteže potpisuje Geza Šetet, a izdavač je Forma B.
Knjiga Albanci Petera Bartla jedan je od onih istorijskih priručnika koji daju opšti uvid u glavne tokove istorije albanskog naroda od srednjeg, do kraja 20. vijeka. Ovo je dragocjen prilog proučavanju nacionalne istorije jednog naroda koji je u evropskoj javnosti dugo bio zanemaren, a imao je važnu ulogu u prošlosti jugoistočne Evrope. Bartl je burnu, a ponekad i dramatičnu istoriju albanskog naroda dopunio mnogobrojnim ilustracijama, kartama i kratkim biografijama važnih ličnosti postavivši se kao hronolog i kloneći se iznošenja subjektivnih tumačenja i istorijski nepotvrđenih stavova. Izdvač je Klio.
Gradimo u kamenu priručnik je o suhozidnoj baštini i vještini gradnje. Oplemenjivanje okoline oduvijek je bila ljudska misija kao što je poštovanje tradicija bila odgovornost. U ovoj knjizi je detaljno pokazano šta se sve može napraviti kada se pravi kamen nađe u pravim rukama. Svi podaci i uputstva u njoj oslanjaju se na izvorno i održivo. Opisane su karakteristike i tehnike vađenja i prenošenja kamena, odabir lokacije, priprema terena, gradnja zidova, krovnih konstrukcija. Iz knjige ćemo saznati sve i o izoriranju i završnoj obradi kao i o održivom korišćenju energije i vode. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Mrsni kuvar bez mesa priredila je monahinja Atanasija Rašić iz manastira Rukumija. Ono što je u kuvaru napisano i ilustorvano bez sumnje će biti od koristi pred nastupajuće praznike. Knjiga počinje receptima za paštete: od tunjevine, od sardina, oraha i krompira, pašteta od pasulja. Uz to saznaćemo kako da napravimo sos od suncokreta i badema. Zatim dolaze razna jela od jaja; sa pečurkama, sirom, pečenom paprikom, potom pohovane tikvice, šnicle od krompira. Naučićemo spremati majonez od badema, kačamak i poparu na mlijeku. Što se tiče glavnog jela tu su recepti za riblju čorbu, supu od zeleni, musaku od karfiola i još mnogo toga. Izdavač je Kolor Pres.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpsko i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
Arhitektura i čuvene građevine bogato je ilustrovana knjiga za mlađe čitaoce u kojoj se nalazi apsolutno sve na ovu temu, od praistorije do danas. Saznaćemo mnogo zanimljivih stvari o čudima prošlosti, neobičnim kućama, neboderima, mostovima, tornjevima, katedralama, dvorcima. Stounhendž, Kineski zid, Koloseum, Aja Sofija,Tadž Mahal, Versajski dvorac, Big Ben, Bijela kuća, Kip slobode, Ajfelova kula, Luvr, samo su neke od građevina sa kojima ćemo se upoznati. Knjiga je idealna i kao poklon jer je na samom njenom početku predviđeno mjesto da se upiše kome knjiga pripada. Izdavač je Publik praktikum.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Jedriličarski klub Delfin danas je otvorio prijave za učešće na trećem izdanju Virtuelne regate UNA Montenegro CUP, jedne od sportskih manifestaciju u okviru FESTIVALA VJETRA, koji će biti održan u Tivtu od 16-24 aprila ove godine.
Virtuelna Tivatska regata UNA Montenegro Cup je online događaj nastao u aprilu 2020. u periodu karantina uslijed prvog vala COVID pandemije. Filip Franović iz JK Lahor Kotor je na australijskoj platform, koja simulira jedrenje po svim zakonima fizike, kreirao virtuelnu Boku Kotorsku i omogućio takmičenje na istoj navigacionoj ruti na kojoj se jedri Tivatska regata: Ponta Seljanova – Gospa od zdravlja – Ralo – Peraški Otoci – Ponta Seljanova.
Izazov u organizaciji JK Delfin i kompanije UNA Montenegro uz partnerstvo sa MM Sailing Team JK Lahor Kotor, nastavlja se i u okviru FESTIVALA VJETRA, i to live projekcijom finala na gradskoj rivi Pine.
Na ovom takmičenju primjenjivaće se pravila WS 2021-2024. Maksimalan broj jedrilica koje startuju regatu je 25. Ukoliko se prijavi više učesnika, jedriće se više kvalifikacionih regata, a za plasman u finale biće bodovano jedreno vrijeme.
Prijave za regatu su otvorene do petka, 8.aprila do 19h. Kvalifikacione regate se jedre 9. i 10. aprila, dok će finalna jedrenja biti održana 16.aprila, uživo u okviru ceremonije otvaranja FESTIVALA VJETRA.
Učesnici se mogu prijaviti putem e-maila esailing@jkdelfin.me ili pristupiti u Viber Grupu: 3. Virtuelna Tivatska regatta UNA Montenegro Cup putem linka:
https://invite.viber.com/?g=97K24f9a707azFCUMszaNfTAVdXEGO3W
Jedri se na platformi VirtualSkipper5 koju učesnici mogu besplatno preuzeti sa Interneta. Nakon instalacije, potrebno je kreirati lični profil i preko opcije “multiplayer” odabrati server “Virtuelna Tivatska regata – UNA Montenegro Cup”. Šifre za pristup server biće dodijeljene svim prijavljenim učesnicima.
Proglašenje pobjednika Virtuelne Tivatske regate UNA Montenegro Cup biće upriličeno u okviru ceremonije zatvaranja FESTIVALA VJETRA, na Ponti Seljanova, 24.aprila od 20 sati. Pobjedniku će biti dodijeljena nagrada- Bitcoin vaučer u vrijednosti od 100 eura.
Zelena Pjesma
U cilju podizanja ekološke svijesti i edukacije djece o načinu očuvanja životne sredine planirana je realizacija edukativne predstave za djecu koja za temu ima ekologiju, očuvanje životne sredine i klimatske promjene, pod naslovom “Zelena gora”.
Predstava će premijerno biti prikazana u Kotoru, a nakon toga u ostalim crnogorskim gradovima.
Predstava će imati edukativni karakter, ali kroz zabavni i emotivni sloj poučavaće djecu o tome šta su klimatske promjene, šta je zaštita životne sredine, koji je način da utičemo na oporavak ekološkog stanja planete. Priča obuhvata odnos djece i odraslih prema planeti, konzumerizmu, materijalnim dobrima, odnosno svijesti o očuvanju životne sredine, ljubavi prema živom svijetu, te o neminovnosti globalne međuzavisnosti i zajedničke budućnosti na Zemlji. Na emocionalnom planu predstava dočarava povezanost ljudi i cjelokupnog živog i neživog svijeta, nedovoljnost materijalnog izobilja za sreću, kao i ljubav, zajedništvo i poštovanje kao jedini način za ispunjen i srećan život.
Svi koji učestvuju na projektu imaju za cilj da djeci prenesu ideju da budućnost svih stanovnika naše planete leži u poboljšanju i očuvanju ekološkog stanja i da svako može i treba da da svoj doprinos da naše okruženje bude zdravo.
Pokrovitelji projekta su #MEPG Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Eko-fond Prirodnjački Muzej Crne Gore i Nacionalni parkovi Crne Gore / National parks of Montenegro” a projekat će realizovati Teatar mladih u koprodukciji sa Kulturni Centar “Nikola Đurkovic” Kotor.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica tradicionalno, ove godine dvadeset prvi put, organizuje Nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Stalni povod Konkursa je Svjetski dan bez duvana – 31. maj (World No Tobacco Day – 31. May 2022.), za koji je SZO (WHO) odredila 7. januara tekuće godine temu:
„Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu” – („Tobacco’s threat to our environment”). Ovo predstavlja apel, ne samo za ovaj dan, nego i način u borbi za smanjenje u svijetu tokom cijele 2022. godine.
Tema našeg ovogodišnjeg dvadeset prvog nagradnog Konkursa, kako za likovne, tako i za literarne radove je: „Zdravlje je bez duvana”, što pogotovo treba znati i poštovati u vrijeme pandemije izazvane virusom Covid – 19.
Likovni radovi moraju biti rađeni na formatu bloka broj 5 (pet), a tehnika rada je dozvoljena svim mogućim likovnim sredstvima, dok bi literarni radovi trebalo da budu napisani najduže na dvije stranice.
Konkurs je otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda naših osnovnih škola u vremenu od 01. do 30. aprila tekuće godine kada je posljednji dan do kada treba dostaviti radove na adresu: JU Dječji savez Podgorica, ulica Bokeška br. 2, 81000 Podgorica.
Tročlani žiri će odabrati po tri najbolja rada iz obje oblasti i nagraditi ih, s tim što je prva nagrada za mlade likovnjake i literate sedmodnevni boravak u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorice na Veruši. Nagrade za druga i treća mjesta, kao i specijalne nagrade i pohvale najboljima u obje konkurencije, obezbjedio je CDPR u vidu kompleta CD-a, kao i knjiga – monografija slikara u saradnji sa Crnogorskom akademijom za nauku i umjetnost (CANU).
Nagrade će biti dodijeljene na Izložbi najboljih i izabranih radova, koja je predviđena da bude održana na Svjetski dan bez duvana u jednom od izložbenih prostora u Podgorici ukoliko situacija sa pandemijom izazvanom virusom Covid – 19 to dozvoli.
Tankerska plovidba Zadar zbrinula je svoje pomorce i njihove obitelji iz Ukrajine, a zbog činjenice da oko 15 posto svih pomoraca na svijetu čine Ukrajinci i Rusi, svoje posade zadarski će brodar morati popunjavati i pomorcima iz drugih država, piše HRT Radio Zadar
Brodovi zadarske Tankerske plovidbe prije izbijanja rata u Ukrajini često su bili u crnomorskim lukama. Je li se nešto promijenilo otada govori predsjednik Uprave najvećeg hrvatskog brodara Mario Pavić.
– Bili smo otpočetka rata već četiri, odnosno radimo peto putovanje za ruske luke. Nikakvih problema dosada nije bilo niti s ukrajinskom niti s našom posadom. Međutim, na oprezu smo, redovito se konzultiramo i s domaćim i stranim te europskim i američkim odvjetnicima, kontaktiramo sve moguće službe koje nam mogu pomoći kako ne bismo prekršili sankcije. Međutim, naše ugovorne obveze su takve da moramo ići u ruske luke, rekao nam je Pavić.
Dvjestotinjak tisuća ili gotovo 15 posto pomoraca dolazi iz Ukrajine ili Rusije. Mnogi ukrajinski pomorci zbog vojne obveze ne smiju napuštati državu – što brodare dovodi u probleme s popunjavanjem posada.
– Već krećemo s alternativnom posadom, prvi Gruzijac se ukrcava na flotu Tankerske plovidbe. Isto tako u redovitom smo kontaktu s nekoliko indonezijskih i filipinskih agencija, kaže predsjednik Uprave najvećeg hrvatskog brodara.
Pavić pojašnjava i što s ukrajinskim pomorcima kojima istječu ugovori i ne mogu se vratiti u domovinu.
– Pomorce i njihove obitelji ukrajinske nacionalnosti, dio smo smjestili i u Zadru, njih je trenutno dvadeset u Zadru i nadamo se da ćemo u neko dogledno vrijeme uspjeti im naći neki trajniji smještaj. Oni su sada smješteni u privatnim aranžmanima, zaključuje Pavić.
U međuvremenu Ministarstvo mora izdalo je uputu za ukrcaj ukrajinskih pomoraca s privremenim boravkom u Hrvatskoj. Na njih se jednako odnose sve odredbe kao i na pomorce s hrvatskim državljanstvom.
Autor: Vladimir Šetka
U posljednja 24 sata registrovan je 61 novi slučaj koronavirusa, na 937 analiziranih uzoraka. Nije bilo preminulih.
Oporavilo se 50 osoba, pa je trenutno aktivno 614 slučajeva infekcije.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/7gG0ape5Jx
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) April 3, 2022
Udruženje Roditelji zahtijeva od Vlade i svih ostalih državnih resora zaduženih za bezbjednost da se hitno obrate roditeljima u Crnoj Gori i kažu im da li je od zagarantovana bezbjednost njihovoj djeci u školama i vrtićima od ponedjeljka.
Tražimo da predstavnici nadležnih institucija nedvosmisleno i jasno stanu pred roditelje i građane i uvjere ih, ako je tako, da će svako dijete biti bezbjedno i da sjutra mogu da ih pošalju u vrtiće i škole bez straha da će ih neko evakuisati ili im reći da ne dolaze u obrazovnu ustanovu jer postoji mogućnost da je u njoj postavljena bomba.
Nakon što su djeca u Podgorici i Bijelom Polju prije dva dana evakuisana zbog dojave o bombi, a dio njih nije ni išao u školu iz predostrožnosti, i dalje se čeka obraćanje nadležnih uznemiranim roditeljima od kojih jedan dio razmišlja o bojkotu nastave sve dok se ne zadovolje bezbjednosni uslovi i neko im ih bude garantovao.
Šture poruke javnosti u kojima se govori o tome da ovakve situacije nijesu nepoznanica ni razvijenim zemljama, osim što nijesu uvjerljive jer se za njih nije čulo, nijesu ni za utjehu nikome u Crnoj Gori, a najmanje zabrinitim roditeljima koji su u strahu za bezbjednost svoje djece.
Zato se ostavimo priče koja nije konkretna u vezi sa ovom temom ali i dnevnopolitičkih prepucavanja, barem sada kada se neko usudio da prijeti da će dići u vazduh škole u Crnoj Gori.
Još jednom pozivamo nadležne da ulože maksimalne napore da se istraži ko su oni koji prijete našoj djeci, a zatim da budu strogo sankcionisani, bez obzira da li su istinite ili lažne dojave u pitanju, saopšteno je iz Udruženja Roditelji.
Projektili su pogodili ukrajinski lučki grad Odesu u ranim jutarnjim satima u nedjelju, objavilo je gradsko vijeće.
Jedan od “ključnih infrastrukturnih objekata” grada je pogođen, rekao je glasnogovornik regionalne administracije Sergej Bratčuk za ukrajinski javni servis.
“Nadamo se da neće biti žrtava”, rekao je Bratčuk.
Britanska vojna obavještajna služba objavila je da ruske pomorske snage nastavljaju blokadu ukrajinske obale na Crnom i Azovskom moru, sprječavajući opskrbu morem.
Rusija ima i dalje sposobnost amfibijskog iskrcavanja, ali će takva operacija vjerojatno biti sve rizičnija zbog vremena koje su ukrajinske snage imale za pripremu, tvitalo je Ministarstvo obrane u redovnom biltenu.
“Mine u Crnom moru predstavljaju ozbiljan rizik za pomorsku aktivnost”, navodi se.
U izvješću se navodi da je podrijetlo mina nejasno i sporno, ali da su gotovo sigurno rezultat ruske pomorske aktivnosti na tom području što pokazuje kako njezina invazija na Ukrajinu utječe na neutralne i civilne interese.
Glavni ruski pregovarač s Ukrajinom Vladimir Medinski u nedjelju je objavio na Telegramu da pregovori nisu dovoljno napredovali da bi došlo do susreta vođa dvije države i da je stajalište Moskve o Krimu i Donbasu nepromijenjeno.
Ruska vojska priopćila je da će u nedjelju otvoriti koridore za evakuaciju stranaca iz ukrajinskog lučkog grada Mariupolja i obližnjeg Berdjanska.
General bojnik Mihail Mizincev rekao je da će strani državljani moći napustiti Mariupolj i putovati prema Berdjansku, dok će oni u Berdjansku moći napustiti to područje ili kopnenim putem preko Krima ili kroz područja pod kontrolom Ukrajine, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.
Pozvao je ukrajinsko vodstvo da jamči sigurnost koridora.
Riječ je o stranim državljanima uglavnom članovima posada teretnih brodova koji su od početka rata blokirani u obje luke.
Potpredsjednik poljske vlade Jaroslaw Kaczynski pozvao je na mirovnu misiju NATO-a u Ukrajini i da članice NATO-a isporuče oružje na zahtjev ukrajinskog predsjednika, u komentaru objavljenom u njemačkom listu Welt u nedjelju.
Također je rekao da bi Varšava pozdravila povećanje američke prisutnosti u Europi sa 100.000 na 150.000 vojnika u trenutku kad Rusija postaje sve agresivnija, te da bi Poljska bila otvorena za stacioniranje američkog nuklearnog oružja u zemlji ako se to pitanje postavi.
© BokaNews, 2021
