Sa stišavanjem epidemije, ali i približavanjem Hrvatske ulasku u šengensku zonu bez granica u EU-u, ponovo raste slovensko zanimanje za kupnju hrvatskih nekretnina, najviše u Istri, prenose slovenski mediji.
Stan od sto kvadratnih metara na slovenskoj obali treba platiti i do 270 tisuća eura, a za to se na hrvatskoj strani može dobiti velika kuća.
“Lani su naši klijenti radije kupovali nekretnine u Sloveniji, zbog pandemije i Schengena, a sada je trend obratan”, kazao je u razgovoru za ljubljansko “Delo” od utorka Daniel Lovšin, direktor nekretnine agencije Casabela.
“Hrvatske nekretnine su opet zanimljive, dok u Sloveniji ponude gotovo da nema”, dodao je.
Na slovenskoj obali su cijene zbog slabe ponude “astronomske”, dodao je.
Kao reakcija na visoke cijene u Sloveniji nekretninski agenti u zadnje vrijeme primjećuju i praksu da se neke obitelji sele u Hrvatsku gdje su cijene nekretnina niže.
Kupci tih nekrentina uz to se nadaju i širenju Schengena na Hrvatsku, te veću protočnost na granici, kazao je za vodeći slovenski list jedan od stručnjaka iz slovenskih nekretninskih agencija.
Marko Balaban iz agencije Urbanistica kaže da trend “seobe” slovenskih obitelji na područje Istre i Kvarnera zbog jeftinijih nekretnina, koji u zadnje vrijeme primjećuju, nije masovan.
Međutim, takvi slučajevi nisu usamljeni te ih uvjetuje i očekivanje da će cijene u Hrvatskoj s ulaskom u Schengen samo rasti, rekaoje Balaban.
Letjelica je nosila trojicu astronauta do svemirske stanice koja je još uvijek u izgradnji, a bit će to i najduži boravak bilo kojeg kineskog državljanina u niskoj Zemljinoj orbiti.
Kina je u u četvrtak ujutro upješno lansirala letjelicu s ljudskom posadom Shenzhou-12 prema svojoj svemirskoj postaji u izgradnji, javljaju kineski mediji, prenosi Hina.
Letjelica je nosila trojicu astronauta do dijela svemirske stanice koja je još uvijek u izgradnji, a bit će to i najduži boravak bilo kojeg kineskog državljanina u niskoj Zemljinoj orbiti.
Raketa “Dugi marš 2F” koja je prevozila Shenzhou-12 ili “Božanski brod”, krenula je prema modulu svemirske stanice Tianhe iz lansirnog centra Jiuquan u sjeverozapadnoj provinciji Gansu.
Shenzhou-12 je treća od 11 misija – od kojih će četiri biti ljudskom posadom – potrebne za dovršetak prve kineske svemirske stanice, čija je izgradnja započela u aprilu lansiranjem Tianhea, prvog i najvećeg od tri modula.
Astronauti Nie Haisheng (56), Liu Boming (54) i Tang Hongbo (45) trebali bi raditi i boraviti tri mjeseca u Tianheu, koji izgleda poput cilindra malo većeg od gradskog autobusa.
Prethodnog vikenda u Portonovi marini održana je druga po redu regata “Bokeška ostrva” koja je okupila 37 jedrilica i preko 250 ljubitelja jedrenja.
Nadmetanje je trajalo dva dana, sa dvije jedriličarske rute oko predivnih bokeških ostrva. Kuriozitet ovogodišnje regate jeste da je umjesto startne bove bio usidren posebno uređen ponton na kojem se nalazio najnoviji BMW motocikl.
Druženja jedriličara su se produžavala do kasnih večernjih sati unutar luksuznog kompleksa Portonovi. Noći su bile rezervisane za muziku, ples i osvježenje uz bogat zabavni program. Naši domaćini bili su Koffein Bar Portonovi u ’’ Noći piva i koktela ’’ i Portonovi Beach Club u ’’ Noći degustacije vina ’’.
Zatvaranje događaja i dodjela nagrada uprličeni su u restoranu Perla Square. Najbrži učesnici nagrađeni su peharima, medaljama i nagradama naših sponzora: BMV Voli Motors, Hipotekarna banke, Entekt, Asmira & Co, Compania de Vinos i DNS Nautica.
Crkva Svetog Antuna Padovanskog, na drugoj plaži Mogren, koja je nakon Drugog svjetskog rata porušena, još nije obnovljena, iako su gradske vlasti još prije dvije godine obećale da će to učiniti.
Ideja o obnovi jedne od nekadašnjih svetinja Budve, kojoj su pohodili ne samo katolici, nego i pravoslavni vjernici, i pored stalnih obećanja koja su stizala iz gradske uprave nikako da se krene u realizaciju.
Zbog toga je 13. jun, kada se obilježava Sveti Antun, bio je povod da iz Mjesne zajednice “Stari grad“ ponovo upute apel Opštini Budva da se krene u obnovu crkve.
“Od davnina su Budvani obilježavali 13. jun posjetom crkvi Svetog Antuna sve dok nije srušena. Kasnije su posjećivali mjesto gdje se nalazila, kako bi pokazali da je ona samo fizički srušena, ali da je u našim srcima uvijek tu postojala i postojaće. Tim datumom je ujedno i simbolično obilježavan početak kupališne sezone u Budvi. Nadamo se da su se stekli uslovi da konačno krenemo sa obnovom crkve. Opština Budva je obećala prije dvije godina da će da pokrene akciju obnove crkve. Menadžer grada je tada obećao da čim se steknu uslovi da će lokalna uprava da finansira troškove projekta i pomoći u gradnji. Nadamo se brzoj realizaciji projekta”, kazao je član Savjeta MZ “Stari grad“ Luka Vučković.
Crkva Svetog Antona izgrađena je 1571. godine. Vremenom je crkva propadala, da bi je na kraju veliko nevrijeme 1899. godine gotovo potpuno uništilo. Sljedeće godine su građani Budve odlučili da izgrade novu i veću crkvu i počeli su sa sakupljanjem dobrovoljnih priloga u čemu su podjednako učestvovali i katolici i pravoslavni i 1. maja 1905. godine don Ćiril Rosić je blagoslovio kamen temeljac uz veliko veselje građana obje vjeroispovijesti, propraćeno gradskom muzikom. Siromašniji građani koji nijesu mogli da pomognu izgradnju crkve novcem, pomogli su dobrovoljnim radom. Decenijama prije i poslije posvećenja crkve na dan 13. juna su se održavale svečanosti u čast Svetog Antuna, u kojem su mnogi stanovnici vidjeli zaštitnika svog grada. Ova tradicija trajala je do 1952. godine kada je crkva Sv. Antona porušena.
Odbor za obnovu-izgradnju crkve Svetog Antuna obratio se Opštini Budva još 29. januara 2013, međutim, nije se daleko otišlo od pokretanja inicijative.
Originalni planovi za izgradnju crkve su sačuvani, postoje i brojne fotografije, tako da ne bi postojao problem da se crkva obnovi u izgledu kakvom je bila, nakon posljednje rekonstrukcije početkom XX vijeka.
Mogren – Sveti Anton – foto V.L.
Zemljište na kom se crkva nekada nalazila pripada katastarskoj parceli broj 2652 KO Budva i u vlasništvu je HG “Budvanska rivijera”.
Kako je ranije saopšteno iz Opštine Budva, u katastarskoj evidenciji nalaze se opisi ograničenja koji se odnose na zahtjeve za restituciju, te zbog toga bi u saradnji Opštine Budva, HG “Budvanska rivijera” i predstavnika katoličke crkve u Budvi trebalo postići dogovor o rješavanju statusa tog zemljišta kako bi se moglo pristupiti izgradnji crkve.
“Vijesti“ su ranije objavile priču predstavnika Odbora koji su ispričali da je crkva vandalski porušena 25. juna 1952. oko dva sata iza ponoći, dan nakon Svetoga Ivana, zaštitnika grada Budve.
“U ranim jutarnjim satima su minirali crkvu i zna se ko je to učinio. Navodno da je greškom minirana i porušena, ali ta greška nikada nije ispravljena, niti je crkva ikada ponovo bila rekonstruisana“, ispričali su tada staromještani koji za Dan Svetog Antuna pohode plažu Mogren na kojoj se nalazila crkva.
Svetac označavao početak sezone u Budvi
Crkva Svetog Antuna sa sobom je nosila i simboliku za cijelu Budvu, jer su je davno vjernici i jedne i druge vjeroispovijesti pohodili na Dan Svetoga Antuna. Procesije, kada su građani Budve brodićima odlazili na plažu Mogren II, označavale su ujedno i početak kupališne sezone u Budvi.
O ovoj katoličkoj crkvi ostao je pomen u priči o svetkovini starih Budvana koji detaljno opisuje mr Lucija Đurašković:
“Na dan Sv. Antuna Padovanskog, 13. juna svake godine je iz crkve Sv. Ivana Krstitelja kretala svečana procesija sa ikonom Sv. Antuna Padovanskog, bogato ukrašenom zavjetnim zlatom. Ikona je iznošena iz mogrenske crkve Sv. Antuna devet dana prije proslave, da bi svih tih dana u crkvi Sv. Ivana održavana misa. Poznato je da je ikona, tom prilikom obično iznošena barkom morskim putem, a na sam dan svetkovine (13. juna) vraćana u crkvu Sv. Antuna kopnenim putem. Toga dana se poslije svečane mise na plaži Mogren slavilo do zalaska sunca. Kod starih Budvana je ostao običaj da se ovog dana počinju kupati u moru“.
Snižene cijene smještaja, ukidanje naplate boravišne takse za djecu mlađu od 12 godina, dobar marketing ka emitivnim tržištima, bogatija ponuda i povoljna epidemiloška situacija su, kako smatra Dalibor Vuković, menadzer u Turističkoj organizaciji Herceg Novog, recept zahvaljujući kojem očekuju bilans sezone 60 odsto u odnosu na 2019.
Kako pojašnjava, podaci o broju gostiju se ažuriraju svakog petka, pa prema poslednjim pokazateljima, u gradu trenutno boravi oko 5.000 gostiju, što je 43 odsto u poređenju sa 2019. godinom.
-Možemo slobodno reći da je rezultat zadovoljavajući, jer se sve svodi na projektovanu cifru od 50 do 60 odsto koju smo dobili od državnog vrha, ističe Vuković.
Dodaje da su gosti pretežno iz regiona, a najviše iz Srbije.
– Na osnovu prijava boravka, 38 odsto gostiju je iz Srbije. Na drugom mjestu je Rusija sa 24 odsto, a na trećem mjestu su gosti iz Bosne i Hercegovine- 18 odsto. To je nešto što se uklapa u naše projekcije i aktivnosti koje smo radili na marketinškom planu, jer smo se fokusirali na region i istočnu Evropu, pojasnio je Vuković.
Naveo je da su cijene smještaja pratile potražnju, te da su, u odnosu na 2019. godinu, niže i do 30 odsto.
– Privatni smještaji imaju veću fleksibilnost, jer mogu lakše da rade redukciju svojih cijena. Hoteli to rade opreznije, jer jednom drastično spuštene cijene se teško vraćaju na prvobitni nivo, ističe Vuković.
Naglasio je da su se u turističkoj ponudi Herceg Novog, osim sunca i mora, našli brojni interesantni sasvim novi sadržaji.
-Pripremili smo pješačke i biciklističke ture. Ponudu dosta baziramo na prirodnom kontrastu. Takođe, kreirana je gradska šetačka tura, koja se oslanja na novootvorenu Kuću nobelovca Iva Andrića, a kreće od Paviljona Gradske muzike do Njegoševe kuće. Sticajem okolnosti, zbog neizvjesne situacije, pripreme su započete sa zakašnjenjem, ali su u ovom trenutku na vrhuncu- kazao je Vuković.
Dodaje da je avio-konekcija sa zapadnom Evropom još uvijek otežana.
-Pojedini letovi za sada nisu potvrđeni, neki su pomjereni, poput “Lufthanze” koja je trebalo da startuje u maju, a pomjerena je za jul. Situacija sa tim tržištima će uveliko zavisiti od avio- konekcija, koje će opet zavisiti od situacija u tim državama. Iako smo se mi otvorili, ipak nije sve do nas – kazao je Vuković.\Pandemija je umnogome oslabila platežnu moć pa su hotelijeri oprezni pri formiranju novih cijena.
-Na osnovu našeg manjeg istraživanja, cijene će ove godine biti od 10 do 30 odsto niže, u zavisnosti o kojim smještajima je riječ- ističe Vuković.
Pored cijena, navodi da su Herceg Novi, pa i Crna Gora konkurentniji i s turističkim proizvodom, ali i sa epidemiološkom situacijom, što bi moglo ne samo da poveća bilans, već i da produži period sezone i postsezone. Boravišna taksa i ovog ljeta iznosiće euro za odrasle. Za djecu se ne plaća taksa.
Iako je epidemiološka situacija iz dana u dan sve bolja, zahvaljujući masovnoj vakcinaciji i razvijanju kolektivnog imuniteta, realizacija ljetnje turističke sezone biće izazov, s obzirom na veliku frekventnost ljudi na Crnogorskom primorju, posebno kada ponovo zaživi avio -konekcija sa zemljama zapadne Evrope.
Otežana konekcija sa zapadnom Evropom
Crna Gora je odnedavno otvorena za region, ali i za zemlje Evropske unije, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, Izrael. Ipak za goste iz pojedinih zemlja potrebni su PCR ne stariji od 72 sata ili pozitivan test na IGG antitijela ne stariji od 30 dana.
-Postoje tu i određeni detalji kod prelaska granica koji su donekle izmijenjeni. Iz Srbije i BiH sada je potrebno da djeca posjeduju pasoše. Trenutna situacija je da avionske konekcije sa regionom, istočnom Evropom, Rusijom, Ukrajinom, pa i Bjelorusijom postoje i iz tih zemalja se možemo nadati značajnijoj posjeti, smatra Vuković.
Od etnonacionalizma se ne živi, naprotiv, on razara građansko društvo i vrijednosti. “Jede li se nacionalizam” ključna je poruka kampanje koju su pokrenuli mladi političkih partija iz Crne Gore, članovi Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI), programa za mlade lidere koji sprovodi Međunarodni republikanski institut (IRI).
Ova kampanja je usmjerena protiv rasta svih nacionalizama i njen cilj je skretanje pažnje na negativne posljedice očiglednog jačanja etnonacinalizma u Crnoj Gori.
Prošlogodišnje istraživanje IRI-ja pokazalo je da 57.9% građana ne misli da ima dobru budućnost u Crnoj Gori, a 47% vidi ekonomsko stanje (nezaposlenost, troškovi života, visoke cijene) kao najveći problem s kojim se naša država suočava. Pritom, evidentno je da je došlo do rasta etnonacionalizma u istom periodu, što treba da posluži kao upozorenje svim relevantnim društvenim akterima koji moraju aktivnije da se pozabave ovim problemom.
U okviru ove kampanje kreirana je posebna brošura koja na kreativan način oslikava šta etnonacionalizam stvarno nudi građanima. Slike iz brošure, bit će dostupne na Facebook stranici kampanje (https://www.facebook.com/jedelisenacionalizam) i na ALPI nalozima na Instagramu i Twitteru.
ALPI je program koji okuplja mlade lidere iz šest političkih partija u Crnoj Gori i pruža im platformu da kroz interaktivne module, diskusije i radionice, uče i izgrađuju svoje kapacitete te sarađuju na temama od zajedničkog interesa sa kolegama i koleginicama iz drugih partija.
ALPI je prvi put pokrenut 2018. godine u Bosni i Hercegovini, a danas se implementira u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji te broji preko 100 članova i alumnista iz regiona.
Evropsko prvenstvo u olimpijskim klasama za jedriličare do 21 godine, koje je organizovano u Tivtu u uvali Trašte, danas je završeno, dodjelom nagrada najboljima u amfiteatru u marini Luštica Bay.
Nakon šest dana velikih borbi, kako sa vremenskih uslovima, tako i na regatnom polju, nakon osam regata u klasi ILCA 7 (jedriličari), odnosno devet u klasi ILCA 6 (jedriličarke), dobili smo nove šampione Starog kontinenta u olimpijskim klasama.
Zlatnu medalju prigrabio je Julijan Hofman iz Njemačke, Leopoldo Bareto Haške iz Španija je osvojio srebrno odličje, dok je Gutijer Verhuls donio bronzanu medalju za Švajcarsku. Pomenuti momci su osvojili medalje i u otvorenom dijelu takmičenja.
Ugled regiona su najbolje odbranili Bruno Gašpić iz Hrvatske, Ilija Marković iz Crne Gore i Božidar Golubić, koji su u paklenoj konkurenciji momaka koji sanjaju mjesto na Olimpijskim igrama u Parizu, stigli do zlatne grupe, a na kraju, Bruno Gašpić je bio šesti, Ilija Marković 27. a Božidar Golubić 37.
Nikola Banjac iz Srbije je posljednjeg dana kvalifikacija ostao bez mjesta u zlatnoj grupi, ali nije odustao od borbe, pa je na kraju osvojio drugo mjesto u srebrnoj grupi, odnosno 43. u generalnom plasmanu. Antun Tomašević iz Hrvatske je završio na 59. mjestu, Antonio Marendić iz Hrvatske na 63. mjestu, Marko Petković iz Srbije na 73. Danilo Bešić na 74, dok je Stefan Anđelić zauzeo 75. mjesto.
EP u jedrenju
U konkurenciji jedriličara do 19 godina u klasi ILCA 7, zlatnu medalju je osvojio Mihal Krasodomski iz Poljske, srebrnu medalju je osvojio Tomas Flašon iz Francuska, dok je Tiodor Midlton iz Norveške, osvojio bronzanu medalju.
Jedriličari iz regiona su u ovoj kategoriji zauzeli: Antun Tomašević iz Hrvatske 20. mjesto, Antonio Marendić 24. Danilo Bešić iz Srbije 37. mjesto, dok je Stefan Anđelić iz Crne Gore na 38. mjestu.
EP u jedrenju
U konkurenciji jedriličarki u klasi ILCA 6, zlatnu medalju je osvojila Marilena Makri sa Kipra, koja je obezbijedila mjesto na Olimpijskim igrama u Japanu.
Srebrnu medalju je osvojila Kjara Benini Florijani iz Italije, dok je bronzano odlličje pripalo Alesiji Palanti iz Češka.
Od djevojaka iz regiona, Ursula Balaš iz Hrvatske je osvojila 23. mesto, Kristina Boja iz Srbije je na koti 32, Carla de Karina iz Hrvatske na koti 43, Ana Jovanović iz Srbije je 45, Jana Jakšić iz Crne Gore je 46. a Anja Lučić iz Crne Gore je na 47. mestu.
Komnenović: Hvala vam što ste ovih dana Tivat učinili epicentrom evropske sportske scene
EP u jedrenju
Sportiste i organizatore pozdravio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović:
“Hvala vam što ste zajedničkim zalaganjem podrškom i učešćem ovih dana Tivat učinili epicentrom evropske sportske scene. JK “Delfin” se još jednom dokazao kao dobar domaćin velikih takmičenja i moram reći da je to nemjerljiv doprinos pozicioniranju Tivta kao grada jedrenja. Kao zajednica pokazali smo spremnost i zrelost da uspješno iznesemo ovako ozbiljna takmičenja” – poručio je između ostalog Komnenović.
U petak u Split nakon dugo, dugo vremena dolazi prvi veliki kruzer i dovodi oko 1 200 putnika, koji bi se tu trebali zadržati desetak sati, javlja Slobodna Dalmacija
Kako je kazao Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, luksuzni brod na kružnim putovanjima MSC-ova Splendida, trebao bi uploviti 18. juna u sedam ujutro na vanjski vez splitske Gradske luke, a odlazak je najavljen istoga dana za 17 sati.
– Splendida dolazi iz Krfa, a putnici će s kruzera izlaziti u grad organizirano, autobusima i pješačkim turama. Nadamo se dobroj epidemiološkoj situaciji kako bi u Split u narednim mjesecima uplovilo što više brodova s turistima – kaže Vice Mihanović.
U Split je, doduše, prije Splendide već ovoga ponedjeljka također došao jedan kruzer, ali riječ je o daleko manjem brodu – Belle de l’adriatique. Zadnji veći kruzer u Split je došao lani u rujnu, nakon čega su uslijedili mjeseci suše koji su koincidirali s lošom epidemiološkom slikom u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.
– Trenutno u najavama za ovu godinu imamo dolazak 155 kruzera u Split, ali sve je to vrlo neizvjesno i ovisi o pandemiji. Otkazi su česti. Sve je to daleko od rekordne 2016. godine kada je u Split došlo 286 kruzera, no situacija pomalo ide nabolje, a dobrim dijelom će ovisiti o nama samima – kaže ravnatelj splitske Lučke uprave.
Diplomate država članica EU-a dogovorili su se u srijedu da se zbog povoljne epidemiološke situacije Sjedinjene Države, Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Tajvan stave na popis zemalja iz kojih se može putovati u Evropsku uniju.
Riječ je o preporuci koja nije obavezujuća za države članice i koje mogu same odlučiti hoće li tražiti negativan test na koronavirus ili odlazak u karantin za putnike iz tih zemalja.
Na popisu sigurnih zemalja do sada je bilo osam zemalja: Japan, Australija, Izrael, Novi Zeland, Ruanda, Singapur, Južna Koreja i Tajland.
EU je u martu prošle godine uvela ograničenja za sva neobavezna putovanja iz trećih zemalja, dok je osobama koje u Evropu putuju iz nužnih razloga ulazak bio dopušten.
Prošli mjesec članice EU-a su ublažile kriterijume za ulazak za turiste iz trećih zemalja, te odlučile dopustiti ulazak svima koji su potpuno vakcinisani.
Karijerni centar Univerziteta Crne Gore ove godine organizuje sezonsko zapošljavanje namijenjeno svim studentima, maturantima i mladim ljudima u Crnoj Gori, koji će i u ovoj turističkoj sezoni imati priliku za sticanje novih iskustava i radnih navika.
Karijerni centar je kroz saradnju sa NVO Udruženje ugostitelji okupio 86 renomiranih poslodavaca iz oblasti turizma i srodnih djelatnosti koji otvaraju vrata mladima i pružaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva.
Svi zainteresovani kandidati se mogu prijaviti slanjem popunjenog CV formulara na e-mail adresu sezonskiposlovi@ucg.ac.me i ispunjavanjem kratke onlajn Prijave za sezonsko zapošljavanje u kojoj će označiti maksimalno sedam poslodavaca.
Prijave su otvorene do petka, 25. juna.
Spisak poslodavaca i CV formular dostupni su ovdje.
