Kako rano jutros javljaju BBC i Rojters, spasilački timovi su potvrdili da su u Izraelu poginule 44 osobe u stampedu tokom religijskog festivala u Meronu u sjevero-istočnom dijelu zemlje. Prethodno je izraelska nacionalna služba za vanredne situacije MDA potvrdila da je stradalo više destina ljudi, ali nisu objavili tačan broj poginulih. Takođe, prema nekim procjenama povrijeđeno je preko 100 ljudi, od kojih su mnogi kritično.
Premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je ovo “velika tragedija”.
Još uvijek postoje različiti navodi o tome da li su sve žrtve poginule i povrijeđene u stampedu na hodočašću u Meron na Lag BaOmer, godišnjem jevrejskom vjerskom prazniku, na kom je, procenjuje se, bilo više od 100.000 ljudi, ili se, kako neki prenose, jedna od bina na kojoj su se nalazili učesnici proslave urušila.
Ono što se na snimcima i slikama sa lica mjesta može vidjeti, veliki broj ljudi “tiskao” se na malom prostoru neposredno uoči tragedije, a nakon nje na ulicama Merona nalazi se veliki broj pokrivenih tijela.
Ovo je najveći skup u toj zemlji od početka pandemije, a prošlogodišnja proslava je, upravo zbog pandemije, bila otkazana.
Zvaničnici su saopštili da su pokušali da kontrolišu masu u Meronu ali su kasnije naveli da nisu uspjeli u tome da sprovedu pandemijske restrikcije.
U slučaju iznenadnog zagađenja Jadrana, država neće imati spremne mehanizme da reaguje na adekvatan način, imajući u vidu da je Državna revizorska institucija utvrdila da postojeći sistem zaštite nije dovoljno efikasan, te da su potrebne djelotvornije mjere za njegovo unapređenje.
Ova revizija dio je šireg projekta u koji su, zbog izlaska na Jadransko more, uključene revizorske institucije Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Italije i Albanije. Da li su ove zemlje spremne da reaguju u slučaju zagađenja, biće poznato 12. maja kada je planirana prezentacija izvještaja, kazao je rukovodilac revizije senator dr Branislav Radulović.
Ono što je sada poznato jeste da ni nakon devet godina od izrade nacionalnog akcionog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađenja mora sa plovnih objekata, Crna Gora nema materijalno-tehničke niti kadrovske resurse, ne postoji mapa osjetljivih područja, a nije rađena ni konstantna procjena rizika, što je od značaja za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima. Nije usvojen ni revidirani nacionalni plan, nije uspostavljena odgovarajuća koordinacija među onima koji imaju ulogu u tom planu, a nije potpisan ni jedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju u slučaju zagađenja. Neophodne konvencije i dalje čekaju na ratifikaciju, a više ratifikovanih na ispunjenje obaveza.
-Nalazi predmetne revizije su ukazali na identifikovane probleme i slabosti koji ograničavaju uspješnost sistema zaštite Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja i ocijenila da Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja – navode iz DRI.
Ukazuju da nijesu realizovane sve aktivnosti, preporuke i mjere zaštite životne sredine iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu. Direktiva EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru još nije implementirana u zakonodavstvo, jer nije donijet Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju.
Ovom revizijom obuhvaćene su brojne institucije počevši od Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, barska i kotorska Lučka kapetanija, Inspektorat sigurnosti pomorske plovidbe, Direktorat za klimatske promjene i mediteranske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine, JP Morsko dobro, Uprava za ugljovodonike, Direktorat za vanredne situacije.
-U postupku vršenja revizije, DRI je izvršila pregled regulative i dokumentacije koja se odnosi na aktivnosti nadležnih institucija, načela rada i djelovanja, zadatke i dužnosti, mjere i postupke za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posledica iznenadnog zagađenja Jadranskog mora, sa kojom raspolažu subjekti revizije, a koja se odnosi na period od 4 godine, tačnije od 2017. do 2020. godine – navode iz DRI.
OJU Muzeji Kotor – Muzej grada Perasta, u okviru saziva Udruženja Balkanske mreže muzeja za 2021. godinu, projektom “A Long Tradition Of Maritime Sciences”/”Duga tradicija pomorskih nauka”, ostvario pravo na grant koji predstavlja bespovratnu novčanu podršku. Partner na ovom projektu je Srednja pomorska škola Kotor.
OJU ”Muzeji” Kotor je član Balkanske Mreže Muzeja od 2015. godine. Značaj ove saradnje ogleda se u većoj vidljivosti muzeja u Perastu, širenju dobrih praksi i saradnji sa drugim muzejima u okviru mreže.
Projekt menadžerka i koordinatorka na projektu, Biserka Milić i muzejska savjetnica Danijela Đukić realizovaće sa Srednjom Pomorskom školom pomenuti projekat, u Kotoru, u periodu od 6. septembra do 21. novembra 2021. godine. Zbog mogućih epidemioloških mjera, projekat je napravljen sa praktično dva plana, tako da će realizacija biti omogućena i online sistemom.
Riječ je o projektu koji podrazumijeva angažovanje profesorskog kadra Srednje pomorske škole, u smislu predavanja svim zainteresovanim mladim ljudima, prvenstveno đacima Srednje pomorske škole, sa temama koje su direktno vezane za pomorstvo Boke, prvenstveno Perasta i iskustva pomoraca, stečena na plovidbama.
Teme predavanja koje vezuju ove dvije institucije, ovim projektom su Osvrt na istorijat pomorstva u Boki kotorskoj, Značaj pomorstva i trgovine, kao i uvažene ličnosti iz pomenute sfere, Pomorstvo za vrijeme Venecijanske Republike, Pomorstvo u XX vijeku, Značaj pomorstva u svjetskoj industriji, Razlike između navigacionih instrumenata nekad i sad, Prezentacija i upoređivanje nekadašnjih i današnjih navigacionih mapa. Prije same evaluacije i izvještavanja, planira se Test – kviz za sve one koji su prisustvovali prezentacijama i predavanjima. Za pobjednika kviza predviđena je prigodna nagrada.
Napominjemo da je OJU Muzeji Kotor – Muzej grada Perasta, u poslednjih četiri godine, kroz projektne predloge obezbijedilo nešto više od 49.000 eura, kao i mnogobrojna sponzorstva, kao dopune istih.
Imajući u vidu nezavidnu finansijsku situaciju, kao posljedicu pandemije izazvane COVID – 19 virusom, najavljujemo da su u narednom periodu planirana još dva značajna projekta, čiji budžeti, kao ni ovaj, neće opteretiti budžet kako ustanove, tako i osnivača.
U Crnoj Gori su do sada prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primile 40.092 osobe, odnosno 6,5 odsto stanovništva, a drugu dozu 20.724 građanina, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.
Revakcinisano je 3,3 odsto od ukupnog broja stanovnika.
U posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primile su 63 osobe, a drugu 127.
Za vakcinaciju protiv koronavirusa prijavile su se 94.103 osobe, što je 15,2 odsto stanovništva.
Norwegian Cruise Line je najavio ponovno pokretanje krstarenja u Evropi, iz Barcelone i Rima s prethodno planiranim putovanjima Mediteranom i grčkim otocima, počevši od 5. septembra 2021. godine; piše Cruise Industry News.
Kruzer koji isplovljava iz Barcelone, Norwegian Epic, imat će u ponudi sedmodnevna krstarenja zapadnim Mediteranom od 5. septembra 2021. do 24. oktobra 2021., dok će Norwegian Getaway imati 10 i 11-dnevna putovanja Grčkim otocima iz Rima (Civitavecchia) od 13. septembra 2021. do 25. oktobra 2021.
Ova vijest slijedi nakon prethodno najavljenog ponovnog pokretanja krstarenja s Jamajke, Dominikanske Republike i Grčke s Norwegian Joy, Jade and Gem.
Potpredsjednik sindikata Aerodroma Crne Gore Igor Petković kazao je da ta radnička asocijacija insistira da Odbor direktora Aerodroma Crne Gore učini sve kako bi ta kompanija naplatila 9,4 miliona eura koliko joj je pravosnažno dosuđeno na ime dugova Montenegro Airlinesa prema ACG, a kako bi aerodromi bili u stanju da sigurno i beznjedno opslužuju avione i putnike tokom predstojeće ljetnje turistilke sezone.
Prema njegovim riječima, sindikat neće dopustiti da Odbor direktora na isplatu zarada radnika potroši nepunih 600 hiljada eura koliko je dada na računu firme i najveći dio sredstava od oko million eura koliko ih ima u stambenom fondu, odakle se novac ni ne može trošiti bez saglasnosti sindikata.
“Nama nije clj da dobijemo plate i da firma onda ostane na finansijskoj nuli čime bi bilo ugroženo njeno normalno fumcionisanje”- kazao je Petković.
On je, iako je odbornik i funkcioner OO SD Tivat, kazao da njegov sindikalni angažman i javni istupi u vezu sa aktuelnom krizom u poslovanju ACG. nemaju nikakve veze sa politikom.
“Ako novi Odbor direktora i Ministarstvo kapitalnih investicuhja (MKI) sumnjaju da je sa ACG loše rukođeno u proteklom peridou i da ima nezakonitih radnji, neka to slobodno istražuju kako najbolje smatraju za shodno, ali neka zbog toga ne blokiraju rad cijele ove kompanije. Nama je sezona na pragu i sa pripremama za nju se već ozbiljno kasni, tako da nam je novac koji je pravosnažnom i izvršnom presudom u sporu ACG protiv Montenegro Airliensa nama dosuđen, a država preuzela taj dug na sebe, nepphodno potreban da ACG ne stanu kao tehnološki sistem”- kazao je danas “Vijestima” Petković.
On je inače, dan ranije bio akter incidenta sa članom Odbora direktora ACG Edinom Dobardžićem (URA), nakon sastanka Odbora sa predstanicima sindikata u Podgorici, a na kojem je tema bila upravo naplata spornih 9,4 miiona eura koje Vlada sada ne želi da isplati ACG-u.
Petković je Dobardžića sinoćo prijavio policiji tvrdeći da mu je ovaj prijetio otkazom.
„Rekao sam da preduzeće mora insistirati da od države naplati 9,4 miliona eura, na osnovu izvršne presude. Na to mi je član Odbora Dobardžić zaprijetio da će mi, kad bude imenovan za izvršnog direktora, dati otkaz, Neprimjeren je pokušaj da se predstavi moje sindikalno djelovanje kroz političku prizmu i time se skrene pažnja sa činjenice da sam dugogodišnji potpredsjednik sindikata Aerodroma Tivat. Moje djelovanje je isključivo u cilju zaštite prava radnika i preduzimanja sindikalnih aktivnosti. Zastrašivanje zaposlenih nije mehanizam koji će dovesti do rjeđavanja najvažnijih pitanja u vezi održivosti kompanije. Svi subjekti koji učestvuju u ovom procesu moraju pokazati poštovanje prema sagovornicima, bez obzira na različita mišljenja. Ovakve poruke koje imamo prilku da vidimo su isključivo radi skretanja fokusa sa potraživanja od 9,4 miliona koje su novac ACG dobijen izvršnom presudom.”- istakao je Petković.
Drugi sagovornik iz vrha donedavnog menadžmenta ACG kazao nam je da je ta firma računala na novac koji je dobila izvršnim presudama za dugove Monenegro Airlinesa prema njoj, u sporovima pokrenutima još 2017. i 2018. godine i da u presudama Privrednog suda jasno stoji da ta dugovanja na sebe preuzima država kao većinski vlasnik u međuvremenu prizemljene nacionalne aviokompanije.
“Iako im je lani zbog pandemije više mjeseci bila potpuno zaustavljena osnovna djelatmost i iako je obim aviosaobraćaja lani i nakon ukidanja zabrane letjenja za Crnu Goru, bio mnogo manji nego ranije, ACG od države nisu tražili ni dobili nikakvu direktnu pomoć. Stoga smatramo da nam država mora dati naš novac koji smo zaradili opslužujući avione MA i za koji imamo izvđne presude da nam on pripada. ACG zbog loše finansijske situacije uzrokovane koronom i ne isplaćivanja tog novca, već drastično kasne sa pripremama za sezonu. Nisu obavljeni uobičajeni servisi opreme i sredstava za opsluživanje vazduhoplova, kasni se sa obukom osoblja i obnavljanjem njihovih licence, a bez svega toga nema ni pouzdanog rada aerodroma u punom obimu njihovih fizčkih kapaciteta.”- kazao je naš sagovornik.
LUKOVIĆ: NIJE BILO PALJENJA PAPIRA U POSLJEDNJE DVIJE GODINE
Šef bezbjednosti Aerodroma Tivat Boško Luković je danas kazao da na tom aerodromu u posljednje skoro dvije godine nije bilo nikakvog paljenja dokumentaciji ni papira.
Njega je indirektno za navodno uništavanje dokumnetacije prozvao državni sekretar MKI Zoran Radunovič koji je od sada već bivše v.d. izvšne direktorice ACG Ane Lončarević Badnjar, prekjuče tražio informaciju “u vezi sumnji da se u dužem vremenskom periodu, a posebno nakon 30. avgusta prošle godine, uništavala dokumentacija većinom na osnovu usmenih naloga šefa bezbjednosti Boška Lukovića.”
MKI je, kako je prethodno “Vijestima” rečeno jz resora kojeg vodi ministar Mladen Bojanić, od bivše v.d. direktorice ACG tražilo i da se navedu imena “svih odgovornih službenika u Podgorici i Tivtu, kao i šefova bezbjednosti, koji su prema raspoloživim podacima, od 30. avgusta prošle godine do danas, rukovodili aktivnostima i spaljivali dokumentaciju ACG.“
Luković je kategorički demantovao da je u protekle dvije godine na aerodromu Tivat spaljivanja bilo kakva dokumnetacija ili, kako je on to nazvao “papirologija”.
“Dokumenta imaju pečate, djelovodne brojeve, potpise i sve ostalo što ih čini dokumentima, a ono što smo mi do prije dvije godine uništavali paljenjem je papirologija koja nema ama baš nikakvu vezu sa poslovnom dokumnetacijom aerodroma. Riječ je o starim ispunjenim formularima o svakodnevnim aktivnostima i evidencijama Službe bezjednosti a koji se ni po jednom važećem propisu, ne moraju dugotrajno čuvati, jer im je i važenje vrlo ogranićeno – najčešće na samo 24 sata.”-kazao je “Vijestima” Luković precizirajućii da su paljenjem uništili “ček liste istravnosti RTG uređaja, SMD uređaja, EMA uređaja, MDV, ček liste obilaska ograde oko aerodromskog kompleksa, javne zone, terminala, evidencije ulaska vozila, razdužene i istekle ID kartice, evidencije ulaska Jugopetrolovih cisterni, te evidencije ulaska catering vozila.
“Ovo sve nema nikakvu arhivsku ili dokumetacionu vrijendost i to smo ranije uništavali paljenjem da to ne bi bacali u kontejne re koje bi eventualno, sutra neko prevrtao na nekoj deponiji i našao ove papire među smećem, pa ih onda pokušao na bilo koji način zloupotrebiti. Ništa međutim, nije uništavano u peridu od 2019. do danas i sada opet imamo gomile tih bezvrijednih papira koji nam zauzimaju ogroman prostor u prostorijma Službe bezbjednosti.”- kazao je Luković pokazujući u protekle dvije godine sakupljenu dokumentaciju i evidencije identične sadržine kao i papiri koje su ranije spaljivali.
On nam je pokazao i detaljne odgovore na ovo i još neka pitanja u vezi kojih mu je zvanično izjašnjenje nedavno tražila unutrašnja kontrolaa ACG, a na osnovu “usmenog naloga novog Odbora direkltora”.
Luković naglašava da Službe bezbjednosti Aeodroma Tivat kojom on rukovodi od 2017. ima sačuvanu vrlo obimnu dokumentaciju koja se tiče svakog dijela njenog rada i postupanja, a što potvrđuje i linjenica da su upravo zahvaljujćii njenoj previzno vođenoj evidenciji, vatrogasci sa Aerodroma Tivat prošle godine uspjeli da u sporu koji su pokrenuli protiv ACG zbog neisplaćenih im prekovremenih sati i dežurstava, dokažu svoje tvrdnje i dobiju novčane odštete.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je započelo provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Kosovo, zbog pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo druge države.
“Izvršena je provjera za ukupno 2.703 lica, od čega će za 2.108 lica biti pokrenuti postupci za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, dok je za 595 lica utvrđeno da u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu imaju dvojno državljanstvo”, saopšteno je iz MUP-a.
Ističu da će, shodno Zakonu o upravnom postupku, svakom biti omogućeno da se izjasni o činjenici i okolnostima da je MUP u saznanju da su dobrovoljno stekli državljanstva druge države, što je odlučujuća činjenica za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona.
Dodaju da će licima biti omogućeno da se izjasni koje državljanstvo želi da zadrže, što znači da ne gube crnogorsko državljanstvo po automatizmu. “Tačnije, licima se daje rok od tri mjeseca da dostave dokaz o podnešenom zahtjevu za otpust iz državljanstva druge države, a u roku od godinu da dostavi dokaz o otpustu iz državljanstva druge države. Nakon toga, ako je neko dostavio dokaz o otpustu iz državljanstva druge države, donosi se rješenje o obustavi postupka i on zadržava crnogorsko državljanstvo i navedeno lice, ostaje potpuno zakonito u biračkom spisku. U suprotnom se crnogorsko državljanstvo gubi po sili zakona. Tek gubitkom crnogorskog državljanstva, na ovaj način, dolazi do brisanja iz biračkog spiska”, kazali su iz MUP-a.
Kako se naglašava u saopštenju, lica koja su dobrovoljno stekla državljanstvo druge države, prije 3. juna 2006. godine imaju pravo na dvojno državljanstvo, što se dokazuje uvidom u Uvjerenje o državljanstvu, Izvodom iz matične knjige rođenih sa konstatacijom o datumu upisa u državljanstvo druge države ili Rješenjem o prijemu u državljanstvo druge države, nakon čega će ovaj organ pokrenuti upravni postupak obustaviti.
Recesija crnogorskog turizma u odnosu na pred koronavirus period nastaviće se izgleda i ove godine. Oporavak i rezultate iz 2019. nije ni realno očekivati ove godine, ali ono što smo očekivali, ili čemu smo se barem nadali, je drugačiji pristup aktuelne vlasti jednoj od najvažnijih privrednih grana u Crnoj Gori, saopštio je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Crne Gore, Aleksandar Đurović.
“Crnogorski turizam je nažalost, jedini ili najvažniji brašnjenik dobrog dijela naših familija te mu je zbog toga i zbog njegovog tradicionalnog udijela u našem BDP-u neophodno pristupiti sa mnogo više ozbiljnosti nego što to radi aktuelna vlast”, navodi Đurović.
Prema njegovim riječima, za crnogorski turizam inače, a pogotovo u ovom trenutku bitan je rad ministarstva zdravlja, kako bi se što veći broj crnogorskih građana imunizovao i kako bi na taj način poslali poruku da smo sigurna turistička destinacija iako se nažalost, a to je problem naslijeđen od prethodne vlasti, ne možemo pohvaliti kvalitetom zdravstvenog sistema i njege bez obzira na predan i požrtvovan rad naših doktora i našeg medicinskog osoblja.
“Za crnogorski turizam bitna je i nacionalna aviokompanija, stara ili nova ona mora biti alat u rukama Vlade kojim će omogućiti pristup našim turističkim centrima. Za crnogorski turizam bitni su i aerodromi Crne Gore koji su naša kapija u svijet i kapija svijeta u Crnoj Gori”, kazao je Đurović.
Kako dodaje, za crnogorski turizam bitan je, naravno kao i za funkcionisanje same države, državni budžet čijim odlaganjem se samo komplikuje ekonomska situacija u Crnoj Gori i koji kao takav, kao što vidimo nije u stanju ni da pomogne privredu ni da sačuva radna mjesta ni da omogući pripremu za ovu turističku sezonu.
“Predsezona je prošla a nije je ni bilo, sezona je na pragu a djeluje da će biti loša, ako je uopšte i bude. Svaki dan iskrsnu novi problemi, ostavka vd direktorice aerodroma, nefunkcionisanje nacionalnog avio prevoznika, otkazivanje letova iz važnih nam turističkih destinacija”, ističe potredsjednik SDP-a.
Poštovana gospodo iz aktuelne vlasti, kako ističu, učinite ono malo što ove sezone zavisi od vas.
“Okrenite se turizmu, okrenite se privredi, crnogorski narod neće nahranit ni temeljni ugovor sa komšijskom crkvom a većinu njega ni dobro poznato partijsko zapošljavanje po dubini, narodu ne treba ni hljeba, ni političkih igara onako kako je od naše političke scene nažalost naučio”, napominje Đurović.
Dodaje, da narodu i privredi treba mogućnosti i uslova da taj hljeb sami zarade i stabilan sistem koji im neće bit prepreka nego podrška u ostvarivanju tih ciljeva.
“Okrenite se zakonodavstvu, podsticajima poslovanja, suzbijanju korupcije i nepotizma, okrenite se malo svojoj kući i svom dvorištu, Crnoj Gori ne treba više problema, trebaju joj rješenja”, zaključio je Đurović.
Gradske vlasti Singapura odlučne su u provedbi važnog ekološkog projekta koji će im osigurati struju s neba. Naime, u toku je izgradnja velike ploveće konstrukcije sastavljene od nekoliko hiljada spojenih solarnih panela, koji će isporučivati struju za nekoliko gradskih četvrti.
S obzirom na veliku površinu solarne farme, ona će biti postavljena u moru. Singapur je otočni grad-država u jugoistočnoj Aziji na vrhu poluotoka Malake, a na malajskom mu ime znači Lavlji grad.
Evropski parlament je u četvrtak (29. aprila) zaključio da bi na 12 mjeseci i ne duže od toga trebalo uvesti potvrdu za Covid-19, a ne “digitalnu zelenu potvrdu” kako je predložila Evropska komisija.
Promjena u nazivu potvrde zatražena je kako bi se izbjegla bilo kakva sugestija da je to “vakcinalni pasoš”.
Tim će se dokumentom za državljane Evropske unije (EU), koji može biti u digitalnom ili papirnatom obliku, potvrditi da je osoba vakcinisana protiv korona virusa ili da je nedavno dobila negativni rezultat na testiranju ili da se oporavila od zaraze.
Međutim, potvrda EU-a za Covid-19 neće služiti kao putna isprava niti će postati preduslov za ostvarivanje prava na slobodno kretanje, naveli su zastupnici u Evropskom parlamentu.
Evropa namjerava da do juna kao potvrdu uvede dokaz o statusu vakcinacije, rezultate testa na virus korona ili dokaz da je oboljenje preležano.
U toku je rad na tehničkim pitanjima kako bi se obezbijedilo da potvrda bude priznata u svim članicama EU, ali na završnim detaljima rade prijestonice evropskog bloka, Evropska komisija i Evropski parlament.
