NVO Ekološko društvo “Boka” je, sagledavajući oba rješenja, protiv bilo kakve intervencije u zalivu

Pitanje načina premošćavanja Boke kotorske na relaciji rt Sv. Neđelja – rt Opatovo, u neposrednoj blizini tjesnaca Verige, staro je preko pet decenija, a ponovo ga je aktuelizovao Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija.

On je saopštio da se traži idealno rješenje prelaza preko Veriga u Boki, odnosno da li će biti građen most ili tunel. Premošćavanje zaliva sastavni je dio brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom.

-Ključna je obaveza, komunikacija sa UNESCOM i izrada procjene uticaja na baštinu. Zaštita Bokokotorskog zaliva je prioritet. Oko 30 kilometara oko Budve je dogovoreno. Dalje je pitanje saobraćajnice ka Herceg Novom. Imamo dvije alternative, jedna je preko Bokokotorskog zaliva mostovskog tipa, druga je novija tunelskog tipa. Nezvanično i u razgovoru sa projektantima pojavio se problem uspona od 11 procenata. To je neprihvatljivo i traže se rješenja. Dobio sam interesantnu informaciju, takođe nezvanično, da se podmorski tuneli rade mnogo jednostavnije nego ranije. Sve su opcije na stolu, kazao je nedavno ministar Bojanić.

Podsjetićemo da se prethodna Vlada nije proslavila realizacijom obećanog mosta.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su 2019.godine saopštili da ne odustaju od mosta, te da je odredbama Prostornog plana posebne namjene obalnog područja definisana obaveza izrade posebne tzv. HIA studije za sve veće objekte, pa tako i za most preko Bokokotorskog zaliva. Definisana je obaveza da se urađeno idejno rješenje i HIA studija prije dalje realizacije dostave na uvid Unesku.
S druge strane, tunel predstavlja starije rješenje za premošćavanje zaliva na već pomenutoj lokaciji, kojeg je prije više od dvije decenije izradio inženjer mr Mirko Balabušić. Tunel bi bio dug 1.400 metara.

NVO Ekološko društvo “Boka” je, sagledavajući oba rješenja, protiv bilo kakve intervencije u zalivu. Olivera Doklestić, inženjer hidrogradnje i ekolog, smatra da ukoliko dođe do izgradnje mosta, konstrukcija će biti mnogo atraktivnija od prirodne datosti okruženja zaliva Boke kotorske.
-Zaliv će mnogo izgubiti u estetskom i ekološkom smislu, ali dobija u ekonomskom i socijalnom. Naime, izgradnja mosta podrazumijeva, izgradnju novih prilaznih saobraćajnica, jer su postojeće uske i nedovoljne, izmjenu značajnih konfiguracijskih elemenata, poput novih zasjeka i betonskih i čeličnih konstrukcija, uništavanje autohone vegetacije, ugrožavanje postojećih naselja, crkvenih areala, pa i samih sakralnih objekata, poput Crkve Sv. Neđelje u Kamenarima, a izgradnja novih saobraćajnica, povećava rizik od pojave požara, smatra Doklestić. Ona smatra da će se, ukoliko se bude pitala ekonomija, odlučiti za most, a ako se budu pitali oni koji štite estetske elemente tada će izbor pasti na tunel.

Doklestić je kazala da ni postojeći trajektni prevoz nije najsrećnije rješenje, jer stvara buku, zagađuje more, formiraju se kolone automobla ljeti, pa Kamenari i Lepetani ne mogu računati na sopstvene razvoje kao turističke sredine, ali ni kao luke.

Presjekli bi se tokovi podzemnih voda

Doklestić smatra da je podmorski tunel kvalitetnije rješenje u smislu trajnog premošćavanja problema prevoza, ali da i ono u ekološkom smislu ima nedostatke. Izrazila je bojazan da bi se izgradnjom tunela presjekli tokovi podzemnih voda, kojima se “hrane” brojni izvori, u više nivoa, na potezu od Bijele do Morinja. Ukazala je i na problem geološkog sastava tla, jer se pretpostavlja da postoje duboke pukotine u tlu, rasjedne zone, koje se u vrijeme zemljotresa otvaraju, progutaju dio tla, a s njim i objekte.

/K.Matović/