Tradicionalno prepoznati kao dio zajednice, prijatelj i veliki pobornik lokalne kulture i
nasljeđa, Portonovi i njegovi zaposleni odlučili su da podrže snimanje muzičkog spota
dječijeg hora ‘’Cvrkutići’’ za pjesmu „Gorsko oko“. Pjesma, koja je inače pobjednička
pjesma sa dječijeg muzičkog festivala „Naša radost 2020.“ u Podgorici, koju su
“Cvrkutići” premijerno izveli u horskom aranžmanu, tokom Portonovi bazara, kada je
hor nastupao dva dana.
„Za nas je posbna vrsta povezanosti to što možemo podržati trud ove divne djece i
njihovih mentora. „Cvrkutići“ su bili važan dio mnogih proslava koje smo imali u našem
rizortu i osjećali smo se i obavezanim i privilegovanim da pružimo priliku što većem
broju ljudi da uživaju u njihovoj muzici, barem gledajući i slušajući ih na video
platformama i društvenim mrežama. Spot je premijerno biti prikazan na Dan državnosti,
a imajući u vidu da je hor nastupio u Portonovom tokom programa Dana nezavisnosti,
ovo putovanje dobija najlepšu moguću simboliku. Biti očevidac kako ova djeca
napreduju i kako im nastupi pomažu da jačaju samopouzdanje u svakom životnom
poduhvatu, bio je samo još jedan razlog da budemo pokrovitelj ovog divnog projekta “,
rekao je gospodin Rashad Alijev, izvršni direktor kompanije Azmont Investments.
Lidija Ivanović, mentorka i dirigentkinja dječijeg hora, iskazala je zahvalnost za svu
promociju i finansijsku podršku koju su dobili od tima Portonovi. „Muzika i muzički
spotovi koje objavljujemo povezani su direktno sa našom misijom – da promovišemo
najviše društvene vrijednosti i naučimo djecu da njihov mali glas može poslati i najjače
poruke. Još jednom bih željela da se zahvalim Portonovom na njihovoj stalnoj podršci i
razumijevanju koliko je važno podržati lokalne projekte i njegovati lokalne talente “.
Ova podrška je samo mali dio aktivnosti, podrške i investicija koje Portonovi pruža
lokalnoj zajednici. Kako samo simbioza lokalne zajednice i poslovanja mogu donijeti
održivi napredak, Portonovi će nastaviti da podržava i ulaže u lokalnu zajednicu u
godinama koje dolaze.
Muzički spot premijerno je prikazan 13. jula putem YouTube kanala hora:
U cilju diverzifikacije i poboljšanja turističke ponude Herceg Novog te podizanja atraktivnosti kulturne i prirodne baštine zaleđa kroz unapređenje outdoor sadržaja u rurarnim dijelovima grada, Turistička organizacija Herceg Novi (TOHN) je zahvaljujući podršci Evropske unije u okviru prekograničnog projekta “Cycling Rural” ugovorila izgradnju 2 vidikovca na dijelu makadamske trase „Salty and Sweet“, u srcu Orjena. Takođe, ugovorena je zamjena stare i postavljanje nove mtb signalizacije na tri jedinstvene montbike rute (Salty and Sweet, Boka Bay View, Rocks and Trees), kao i postavljanje 6 novih info tabli sa mtb kartom zaleđa i opisom atrakcija na stazama.
Izgradnja 2 vidikovca planirana je na 1400-1500 mnv. u skladu sa visokim ekološkim standardima i primjerima dobre prakse za ovakvu vrstu objekata primjenjenim u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Sa odabranih lokacija pruža se pogled na obronke Orjenskog masiva, serpentine austrijskog puta i Boku. Formiranjem vidikovaca obezbjeđuje se prostor za odmor na mtb trasi „Salty and Sweet“, namijenjen izletnicima, biciklistima, planinarima i ljubiteljima prirode. Za opremanje odmorišta i formiranje staza i platoa koristiće se isključivo prirodni materijali – drvo i kamen sa lica mjesta.
Vidikovac planirano stanje
Kroz zamjenu stare i postavljanje nove mtb signalizacije izvršiće se uklanjanje dotrajalih metalnih stubova duž trasa i postavljanje novih drvenih, sa odgovarajućim smjerokazima i piktogramima. Drvene info table sa mtb kartom zaleđa i opisom atrakcija biće postavljene na 6 odabranih lokacija duž tri promovisane biciklističke rute. Rok za završetak radova je 31.08.2021.
Projekat “Biciklističke rute za unaprijeđenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural” realizuje se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora. Implementacija je počela 1. oktobra 2019. i trajaće 24 mjeseca. Ukupna vrijednost je 495.000 eura, od čega je Evropska unija obezbijedila 400.000 eura bespovratnih sredstava, a sve s ciljem jačanja i poboljšanja kvaliteta turističke ponude, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će projekat rezultirati stvaranjem novog brenda „Cycling Rural”, koji će postati dio turističke ponude obje zemlje i Jadranskog zaleđa. Partneri na projektu su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, gradovi Široki brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi.
Tokom prošlog vikenda na pistu aerodroma Tivat zabilježeno je ukupno 78 aviona od čega su 53 bila veliki komercijalni putnički vazduhoplovi u redovnom i čarter saobraćaju.
Ukupno je u komercijalnom saobraćaju kroz terminalnu zgradu tivatske vazdušne luke u subotu i nedjelju prošlo 14.048 putnika, od čega ih je u Crnu Goru doputovalo 7.479, a iz nje preko Tivta otputovalo 6.569 putnika. Računajući i putnike koji su prospjeli ili otputovali avionima tzv. generalne acvijacije (mali poslovni ili privatni vazduhopolovi) ukupan promet na aerodromu Tivat proteklog vikenda iznosio je 14.209 putnika.
Putnici, odnosno turisti redovnim i čarter linijama ovdje trenutno dolaze iz Srbije, Ukrajine, Moldavije, Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Poljske, Litvanije, Švajcarske, Francuske, Njemačke, Luksemburga, Bosne i Hercegovine, Slovenije…
Da se špic sezone u tivatskoj vazdušnoj luci zahuktao, pokazuje i podatak da sve veći broj aviokompanija uvodi letove za taj grad, a odnedavnmo na tom spisku je i nekoliko značajnijih prevoznika sa područja zapadne Evrope: njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa, britanski loukoster Easy Jet, francuski niskobudžetni prevoznik Transavia France, njemački loukoster Eurowings i nacionalna aviokompanija triju skandinavskih država SAS, luksemburški nacionalni avioprevoznik Luxair, kao i poljska nacionalna aviokompanija LOT.
Za Tivat redovno leti i hibridni aviorevoznik FlyDubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, litvanski AvionExpress, kao i moldavski luokoster FlyOne.
Osnovu redovnog saobraća na tivatskom aerodromu međutim, predstavljaju letovi srpske, odnosno crnogorske nacionalne aviokompanije Air Serrbia i Air Montenegro koje svakodnevno zajedno imaju i po desetak letova za Beograd, dok Air Serbia uz to iz Tivta redovno leti i za Niš. Air Montenegro tivatski aerpodrom redovno povezuje dva puta nedjeljno i sa Banjalukom, odnosno Ljubljanom, a uskoro će ta kompanija početi da redovno iz Tivta leti i za Istanbul.
Među kompanijama koje su minulog vikenda obavile črter letove za Tivat su izraelski Israir, te ukrajinske SkyUp, Jonika, Bees Airlines, Ukraine International Airlines i Windrose. Upravo su Ukrajinci najveće i najprijatnije iznenađenje sezone 2021. kada je u pitanju promet na tivatskom aerodromu jer čak pet njihovih kompanija svakodnevno obavlja letove sa ovog aerpodroma za više gradova u toj istočnoevropskoj državi: Kijev, Harkov, Odesu, Ljvov, Zaporožje i Dnjipro. Posebno brojni su letovi komnpanije SkyUp koja je ove sezone, uz Air Serbiu i Air Montenegro, najveći poslovbni partner tivatskog aerodroma. Ukrajinci su djelimično nadoknadili gubitak za tivatski aerodrom do sada najvžažnijeg- ruskog tržišta čije je iz političkih razloga ove godine zatvoreno za direktne letove sa Crnom Gorom. Osim ruskih prevoznika, Aerodrom Tivat je ove godine takođe zbog politike i sankcija EU prema režimu u Minsku, izgubio i veliki broj planiranih letova bjeloruske nacionalne aviokompanije Belavia.
Aerodrom Tivat – foto S.L
Sve to, uz manji obim saobraćaja nego ranije i sa zapadnih tržišta, rezultira činjenicom da je aerodrom u Tivtu ove godine, uprkos solidnom obumu saobraćaja, ipak još dosta daleko od rezultata koje je ostvarivao u ovom dijelu sezone rekordne 2019.godine. Tako je ukupan promet tokom prošlog vikenda, bio za oko trećinu manji nego u uporednmom vikendu sezone 2019. jer je prije dvije godine tokom tog vikenda opsluženo ukupno 21.449, a ove godine 14.209 putnika. Pri tome je broj dolazećih putnika sada na nivou od 75% u odnosu na broj doputovalih putnika uporedivog vikenda 2019.godine.
Odgovarajućeg vikenda u sezoni 2019. na pistu tivatskog aerpodroma sletječlo je ukupno 98, a sada 78 aviona.
Iz menadžmenta kompanije Aerpodromi Crne Gore su „Vijestima“ kazali da su ove sezone, kada je tivatski aerpdrom u pitanju, najprometnije tržišta Srbija i Ukrajina.
„Za ovu ljetnju sezonu, počevši od 31.marta, najprometnije detinacije su Beograd iz kojeg u Tivtu zaključno sa 11.julom imamo 45.626 dolazećih putnika i Kijev iz koga smo na aerodromu Tivat do sada imali 26.000 dolazećih putnika“- kazala nam je portparolka ACG Marina Miketić Nikolić.
Ono što posebno karakteriše dosadašnji tok špica sezone na tivatskom aerodromu je značajan porast prometa u segmentu tzv.generalne avijacije. Name, od početka ljetnje IATA sezone 31.marta do zaključno sa 11. julom ove godine, u tivatskoj vazdušnoj luci prihvatili su i opslužili ukupno 712 vazduhoplova iz tog segmenta u koji spadaju poslovni i privatni mali avioni, kao i helikopteri. To je za čak 37,7% više nego u uporednom periodu rekordne, 2019.godine, a za skoro pola u odnosu na sezonu 2019. porastao je i broj putnika koji stužu ili odlaze iz Tivta generalnom avijacijom, Njih je od kraja marta do 1.jula ove godine bilo ukupno 3.688, dok je generalna avijacija na aerodromu Tivat u uporednom periodu 2019. imala skor od ukupno 2.416 putnika.
„Ove godine je u segmentu generalne avijacije na aerodromu Tivat, primjetan i osjetan porast broja vazduhoplova veće tonaže, od kojih se neki gabaritima i težinom približavaju ili čak prevazilate i neke od najmanjih komercijalnih putničkih aviona na redovnim ili čarter linijama“- kazali su nam iz ACG.
U požaru koji je danas nešto poslije 12 sati izbio u Tivtu na Gornjem Seljanovu iza nekadašnjih tzv. švedskih baraka, izgorelo je nekoliko stotina kvadratnih metara niskog rastinja i žbun ja, ali na sreću vatra nijezahvatila nekoliko kuća kojima se opasno približila.
Prema riječima komandira Službe zaštite Opštine Tivat Milorada Giljače, oko 12.15 sati prijavljeno im je izbijanje požara na Seljanovu i na intervenciju je odmah izašloo 11 vatrogasaca sa sedam protivpožarnih vozila, a u gašenju vatre pomagalo je i članstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Tivat“.
Požar – Seljanovo
„Srećna okolnost je što je vatra izbila na mjestu koje nije puno udaljeno od sjedišta SZ Tivat pa smo vrlo vrzo bili na licu mjesta i uspječli smo obuzdali plamen kioji se izuzetno brzo širio u suvoj vegeteciji. Plameni jezici već su bukvalno „lizali fasade“ nekih od kuća u ovom dijelu grada, ali smio uspjeli da ih zaštitimo i na vrijeme ugasinmo vatru-„- kazao je Giljača dodajući da je spriječena veća materijalna šteta i teže posljedice po građane ovog dijela Tivta.
Požar – Seljanovo
Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da je uzrok izbijanja požara ljudski faktor, odnosno neodgovorni pojeidinci koji su uprkos zvaničnoj zabrani loženja vatre i upotrebe otvorenog plamena koja je na snazi tokom ljetnjih mjeseci, palili smeće na jednoj od ovdašnjih livada. Čak su i žitleji jedne d stambenih zgrada u ovom dijelu Seljanova snimili dvije osobe kako pale vatru, a prema nezvanićnim informacijama, izazovače požare je odmah po njegovom uspješnom gašenju, identifikovala i privela tivatska policija.
U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka Instituta za javno zdravlje registrovano je 24 pozitivna slučajeva na Kovid 19, dok je nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1569 uzoraka na novi koronavirus.
Novozaraženi su iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
7
Budva
6
Nikšić
5
Herceg Novi
3
Bar
2
Žabljak
1
Ukupno
24
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 13.jun je iznosio 1,53 %.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 13.07.2021. godine je iznosila 46,84.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1621.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 23 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 323.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 543.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Na putu od Kotora prema Perastu, u mjestu Orahovac, gdje se rijeka Ljuta uliva u more, nalazi se prvo uzgajalište ostriga (ostea edulis) i mušulja (mytilus galoprovincialis) u Crnoj Gori koje je ekipa Boka News-a nedavno posjetila. U ovoj oazi mira, na splavu iznad mora, okruženi vršama, primjercima različitih vrsta školjki, amfora, morskih zvijezda, osjetićete potpunu povezanost s prirodom i imati prilike da probate plodove koji rastu u moru, tog trenutka izvađene.
Blagodeti ovakvog užitka odlično poznaju i veoma cijene inostrani turisti koji su se smjenjivali na splavu, zadovoljni što mogu da vide kako se uzgajaju školjke i koliko je potrebno vremena da se proba njihov ukus. Idejni tvorac ovog projekta, koji funkcioniše po svim ekološkim standardima, uz primjenu “Dobre higijenske prakse” i HACCP, njegov vlasnik i domaćin, je Nevres Đerić, dipl. ing.
Od 2002. godine, on istražuje koji su uslovi optimalni za uzgoj školjki i zasluženo dobija oznaku kvaliteta i poslovne izvrsnosti Excellent MNE i Solvent Rating.
Školjke Boke – foto Boka News
Njegovo iskustvo je da se upravo miješanjem slatke i slane vode stvara idealan salinitet za uzgoj ovih vrsta školjki. Kamenice se uzgajaju na dubini 7 – 28 m i mogu se jesti tek nakon dvije ipo do tri godine.
Za sve to vrijeme traže dosta brige i rada da bi dostigle veličinu od oko 6 cm. Tu su i popularne mušlje (dagnje) koje rado spremaju bokeljske domaćice, ali gastronomski užitak koji posjetioce očekuje na ovom mjestu, drugačiji je od svega poznatog.
Školjke Boke – foto Boka News
Kada se sve to zalije dobrim domaćim vinom čije boce hlade brojni izvori u moru, onda dobijate iskustvo o kojem morate i drugima ispričati. To potvrđuju i brojni zapisi iz knjige utisaka, posjetilaca iz 128 zemalja koji su oduševljeni kada vide suvo ozidane bazene, vjetrogenerator i solarne panele. I oni koji su posjetili najpoznatija uzgajališta kamenica u Japanu, Francuskoj, Tajlandu, Norveškoj, kažu da ovako nešto nijesu vidjeli i doživjeli i da su kamenice iz Boke nešto najbolje što su probali.
Školjke možete i kupiti i sami ih pripremiti!
Boka je puna tajni. Pored sofisticiranog, pitomog krajolika, valovitih linija i boja koje će vas osvojiti, nemojte propustiti da okusite plodove koji su dugo i polako sazrijevali, osoljeni čistim morem. U ovakvoj ljepoti, može se samo uživati!
Situacija u Herceg Novog sa aspekta broja gostiju je zaista izuzetna, kazao je za Agenciju Mediabiro predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić.
„Mi danas zaista imamo veliki broj gostiju, po zvaničnim podacima to je oko 80 odsto u odnosu na isti period 2019. što je i mimo naših očekivanja jer smo mi mislili da će biti oko 50-60 odsto“, kazao je on i istakao da je u razgovoru sa hotelijerima vidio da je zadovoljstvo veliko.
Veliki hoteli su, kaže, popunjeni i do oktobra mjeseca.
„Velike su gužve i na graničnim prelazima, posebno na graničnom prelazu Sitnica nakon ukidanja naplatne rampe. To je trenutno najfrekventnii granični prelaz kako za Crnu Goru tako i za BiH gdje se čekaju velike gužve. Preko tog graničnog prelaza dolazi veliki broj gostiju iz regiona. Region se vratio u Herceg Novi – i Srbija, i BiH i RS“, naglašava Katić.
Smatra da su turističku sezonu dočekali potpuno spremni.
„Iskoristili smo situaciju iz prethodnog perioda da radimo na infrastrukturnom uređenju grada kako bi dočekali turiste i posjetioce“, rekao je Katić.
Herceg Novi foto Mediabiro
Zanimljiv je podatak, naglašava, koji je iznijela direktorica Vodovoda – potrošnja vode u Herceg Novom je za 30 odsto veća nego u 2019.
„To je ozbiljan podatak jer se u odnosu na utrošenu vodu može primijetiti da ima dosta gostiju“, konstatuje Katić.
Podsjetio je da su otvoreni i Dani muzike te da kreću i festivali.
Filmski festival sada već od 1. avgusta a nakon toga organizovaće se i brojni koncerti.
„Imaćemo i Gitar art koji će se organizovati ove godine, zatim Opera festival. Sve ide po planu kao što je nekad bilo samo sada u skladu sa epidemiološkim mjerama“, poručuje Katić.
Smatra da posebno treba voditi računa o epidemiološkoj situaciji.
„Ne smijemo dozvoliti da broj zaraženih kulminira kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu. Zato posvećujemo poseban oprez i sa nivoa našeg tima za praćenje i pripremu turističke sezone“, kazao je on.
Katić je pozvao sve građane Crne Gore da se i dalje pridržavaju propisanih epidemioloških mjera.
Iz poznate barske Kalafatske radionice Bokovac, čije drvene ojedrene barke već godinama krase ovaj dio Mediterana, objavili su da im još nije obrazloženo zašto nisu podržani na nedavnom opštinskom konkursu u okviru Programa podsticaja preduzetništva kroz finansijsku podršku za 2021. godinu
“Ovim putem želimo da obavijestimo javnost da Komisija Opštine Bar koja je imenovana u cilju raspodjele sredstava u okviru Programa podsticaja preduzetništva kroz finansijsku podršku za 2021. nije dostavila pojašnjenje odluke, uprkos višednevnim pokušajima da saznamo zašto naš projekat “Green Arsenalka” nije odobren za finansiranje.
Kalafatska radionica Bokovac
Radi se o inovativnom projektu koji bi bio značajan za dalji razvoj kalafata, odnosno samog preduzetništva. Sa dozom gorčine moramo prokomentarisati da je Komisija ocijenila da projekat nije dovoljno kvalitetan i da se ne nalazi među 32 projekta koji su odobreni za finansiranje što ukazuje na to da Opština Bar ne vrednuje zanate kao što vrednuje digitalne vještine, koje su u velikom broju podržane” -navela je Lala Bokovac.
Ističući da “ne ulazi u motive za takav tretman”, Lala Bokovac je ukazala na nekoliko činjenica o radu ove kalafatske radionice.
Kalafatska radionica Bokovac
Kalafatska radionica Bokovac nastala je šezdesetih godina prošlog vijeka iz čiste ljubavi prema zanatu i prema radu s brodovima. U međuvremenu je Kalafatska radionica postala ne samo barski već i crnogorski brend što najbolje ilustruje podatak da više od 80 odsto materijala utrošenog za pravljenje barki mora biti crnogorskog porijekla.
Na inicijativu porodice Bokovac tadašnje Ministarstvo kulture je zaštitilo izradu drvenih barki kao nematerijalno kulturno dobro, a u 2019. i 2020. godini Kalafatska radionica je imala čast da sprovodi projekat CattaroSail koji je finansirao UNDP, i na taj način promoviše tradiciju barskog kalafata duž cijele crnogorske obale-rekla je Bokovac.
Kalafatska radionica Bokovac
Ona je podsjetila i na uspostavljanje saradnje sa kraljevskom porodicom iz Abu Dabija koja je “prepoznala kvalitet i iskazala spremnost da zanatlije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u skoroj budućnosti prođu obuku u Baru”.
“Svi navedeni uspjesi su rezultat predanog rada, a kalafatski zanat će nastaviti da živi sa ili bez podrške Opštine Bar jer kao što kaže slavni filozof Artur Šopenhauer “Da je čovječanstvo oduvijek bilo razumno, istorija ne bi bila dugačka hronika gluposti”-zaključila je Lala Bokovac.
Bokovcima stižu poruke podrške
Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
“Odluka nadležne komisije Opštine Bar o uskraćivanju financijske potpore Kalafatskoj radionici Bokovac, nadaleko poznatom malom brodogradilištu specijaliziranom za drvene barke tradicionalne gradnje zvane Arsenalke, bila bi čudna i nerazumna. Što drugo reći kad se jedno tijelo lokalne samouprave tako nemarno ponese prema nositelju inicijative za očuvanje brodogradnje u drvu, “škveru” općepriznate kvalitete, inovativnosti i ustrajnosti u promociji gradnje pasara s latinskim jedrom i svladavanju vještine jedrenja njima?
Zaista nema potrebe podsjećati na uspjehe Nenada Bokovca i njegove obitelji, ukazivati na neodrživost izostanka potpore njegovom trudu i djelu – ostaje samo pitanje: koja je to lokalna djelatnost već promotor Bara i nekoga tradicionalnog umijeća koja vrijedi društvenog poticaja od male brodogradnje od ni najmanje malog doprinosa identitetu Bara i crnogorske nautičke proizvodnje?” – samo je jedna od brojni poruka koje su stigle na njihovu adresu od brojnih poštovalaca njihovog djela.
Američka tehnološka kompanija Google kažnjena je u Francuskoj sa 500 miliona eura zbog spora sa francuskim novinskim izdavačima koji žele da kompanija plati za korišćenje njihovih vijesti.
Francuska agencija za zaštitu konkurencije saopštila je da kompaniji Google prijeti dodatnih 900.000 eura kazne dnevno ukoliko u roku od dva mjeseca ne iznese predloge o tome na koji način će nadoknaditi proizvođačima vijesti.
Iz kompanije Google su saopštili da su razočarani odlukom, ali da će se pridržavati.
“Naš cilj ostaje isti – želimo da okrenemo stranicu sa konačnim sporazumom. Uzećemo u obzir povratne informacije francuske agencije za zaštitu konkurencije i prilagoditi naše ponude”.
Portparol Googla je dodao: “Ponašali smo se dobronamjerno tokom čitavog procesa. Kazna zanemaruje naše napore da postignemo sporazum i realnost kako vijesti funkcionišu na našim platformama”.
Izdavači vijesti APIG, SEPM i AFP optužuju tehnološku kompaniju da nije uspjela da održi dobre razgovore sa njima kako bi pronašla zajednički jezik za naknadu za vijesti na mreži, prema nedavnoj direktivi Evropske unije.
APIG, koji zastupa većinu glavnih francuskih izdavača štampanih vesti, uključujući Figaro i Monde, i dalje je jedan od tužilaca, iako je ranije ove godine potpisao okvirni sporazum sa Google, rekli su izvori za agenciju Rojters.
Okvirni sporazum, koji su kritikovali mnogi drugi francuski mediji, bio je jedan od najprofesionalnijih poslova u okviru Google programa “Izlog vijesti” o obezbjeđivanju nadoknade za isječke vijesti koji se koriste u rezultatima pretrage i prvi takve vrste u Evropi.
Google se složio da tokom tri godine plati 76 miliona dolara grupi od 121 francuskog izdavača vijesti kako bi okončao spor oko autorskih prava, pokazali su dokumenti u koje je agencija Rojters imala uvid.
Uslijedili su višemjesečni pregovori između Google, francuskih izdavača i novinskih agencija oko primjene preoblikovanih pravila EU o autorskim pravima, koja omogućavaju izdavačima da zahtijevaju naknadu od mrežnih platformi koje prikazuju izvode njihovih vijesti.
Od 19. jula državljani Velike Britanije moći će putovati u inostranstvo i po povratku u zemlju više neće morati u obaveznu samoizolaciju. Aviokompanije su odmah reagovale, booking je porastao, a ponovno se uvode brojne linije, uključujući i prema Hrvatskoj.
Treći najveći avioprijevoznik u Velikoj Britaniji, Jet2, od kraja ovog mjeseca uvodi čak 9 linija prema hrvatskim zračnim lukama. Direktna je to posljedica najavljenog popuštanja restriktivnih mjera u Velikoj Britaniji (od 19. jula). Naime, od spomenutog datuma Jet2 ponovno uvodi gotovo 40 linija prema popularnim turističkim odredištima u Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj, piše Croatian Aviation.
Kompanija je nakon objave ukidanja strogih mjera odmah reagirala i otvorila booking na nizu linija, a u svega nekoliko dana mnogi su letovi rasprodani, što samo potvrđuje tezu da su putnici željni putovanja te većinu u tome spriječavaju samo restriktivne mjere zemalja iz kojih dolaze ili onih u kojima žele provesti odmor.
Jet2, treća kompanija po veličini u toj zemlji (nakon British Airwaysa i EasyJeta) povezuje Veliku Britaniju s nizom leisure destinacija. Dodatno, preko sestrinske kompanije Jet2 Holidays kompanija nudi aranžmane za odmor (uključujući i let) u inozemstvu, pritom su u ponudi i odredišta u Hrvatskoj.
Zbog svega navedenog, Jet2 od kraja ovog mjeseca ponovno uvodi čak devet redovnih linija prema Hrvatskoj, najviše prema aerodromu Split:
iz Londona, od 22. srpnja, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom,
iz Manchestera, od 22. srpnja, tri puta tjedno, utorkom, četvrtkom i subotom,
iz Leedsa, od 24. srpnja, dva puta tjedno, utorkom i subotom,
iz East Midlandsa, od 25. srpnja, jednom tjedno, nedjeljom,
iz Birminghama, od 25. srpnja, jednom tjedno, nedjeljom,
iz Edinburgha, od 25. srpnja, jednom tjedno, nedjeljom
Uz Split, Jet2 vraća i drugo odredište u Hrvatskoj – aerodrom Dubrovnik. Od kraja jula u najavi su tri međunarodne linije:
iz Birminghama, od 29. srpnja, dva puta tjedno, četvrtkom i subotom,
iz Londona, od 25. srpnja, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom,
iz Manchestera, od 29. srpnja, dva puta tjedno, četvrtkom i subotom.
Radi se o manjem broju linija prema aerodromu Dubrovnik, no kompanija ostavlja mogućnost povećanja linija i operacija prema Dubrovniku već u avgustu, uz uslov dobre epidemiološke situacije u obje zemlje.
U prvoj sedmici operacija prema Hrvatskoj , kada će s prometom krenuti svih 9 spomenutih linija, Jet2 će odraditi ukupno 46 povratnih letova te ponuditi gotovo 8.700 sjedišta prema odnosno iz Hrvatske!
Na svim linijama ovog britanskog avioprijevoznika prometovat će avioni tipa B737-800, kapaciteta 189 sjedala.
