Napušteno vulkanski ostrvo koji se nalazi u Tirenskom moru, a na kojem se prije 56 godina nalazio funkcionalan zatvor, italijanske vlasti planiraju da pretvore u turističku atrakciju koja će za posjetioce biti otvorena do 2025. godine.
U novom naporu da podstaknu turizam u regiji Ventotene, vlasti kažu da će obnoviti i oživjeti ostrvo pretvarajući ga u muzej na otvorenom, prenosi CNN. Poput kalifornijskog Alkatraza, Italija će od napuštenog zatvorskog ostrva napraviti turističku atrakciju. Prema planu, zatvorska pekara biće pretvorena u kafić, a fudbalska svlačionica u hostel.
Zemlja planira da potroši 86 milona dolara “preuređujući” ga u muzej na otvorenom, navodi američki medij. Osim predstavljanja prošlosti zatvora, muzej je zamišljen kao akademski centar koji će ugostiti umjetničke radionice i seminare o Evropskoj uniji. Plan je u ranoj fazi, trenutno službenici osiguravaju osiguravaju, a kasnije ovog mjeseca očekuje se da će vlasti raspisati poziv za podnošenje predloga za obnovu zatvora. Izvještaj CNN-a sugeriše da će neke zgrade i područja biti obnovljeni i da će imati svoje izvorne funkcije, dok će druge služiti potpuno novoj namjeni.
Kazneno-popravni zavod Santo Stefano dovršen je i otvoren 1795. godine, navodi Atlas Obscura. Zatvor sa 99 ćelija bio je pod strogim centraliziranim vodstvom, dok su kazne bile oštre, a količine hrane vrlo male. Tokom italijanske fašističke vladavine od 1922. do 1943. godine zatvor se uglavnom koristio za političke disidente poput Sandra Pertinija, koji je kasnije postao italijanski predsjednik.
Trenutno posjetioci mogu zakoračiti u dosta otvorenih ćelija, gdje se sa zidova ljušti boja i vrata vise na šarkama.
Prema izvještaju CNN-a, cilj vlasti je oporavak i očuvanje zgrada i djelova ostrva ekološkim pristupom koji uzima u obzir jedinstvenost prirodnog staništa. Vlasti se nadaju da će obnova Santo Stefana povećati turističku privlačnost Ventotenea. Ovo turističko odredište, prepoznatljivo je mjesto za izlete brodom i posmatranje zalazaka sunca.
Takođe, u Ventoteneu posetioci već mogu spavati u bivšim kućama zatvorenika, sada obojenim u žutu i ljubičastu boju, i jesti u menzama na seoskom trgu u blizini zamka Bourbon.
B.Karić i D.Stanivuković/Draško Stanivuković facebook stranica
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastali su se prvi put u Banjaluci, te najavili saradnju dva grada.
Prvi je ovo susret čelnih ljudi dva bosanskohercegovačka grada, Sarajeva i Banjaluke nakon 27 godina.
”Želimo ovim susretom pokazati ono što nas spaja i to predstaviti građanima ova dva prelijepa bh. grada. Zahvaljujem se gradonačelniku Stanivukoviću što je pružio ruku, uzvraćamo i pozivamo i njega na uzvratnu posjetu ali i sve Banjalučane da dođu u Sarajevo. Sarajevo je grad mostova. Mi želimo sarađivati. Idemo graditi hiljadu mostova. Ja ću uraditi sve što u mojoj moći da mostovi budu usmjereni na najpozitivnije projekte”, kazala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Karić je istakla da je njen cilj pružiti ruku prema svim bh. gradovima, te “da gradimo budućnost, podržavamo mladost i ostavljamo iza sebe sve ono što su različitosti i što može biti kamen spoticanja”. Poručila je da ”trebamo biti dašak svježeg vjetra, dašak promjene, zajedno, gradeći mostove saradnje”.
Stanivuković se zahvalio na pozivu i najavio uskoro uzajamnu posjetu.
”Oba grada izabrali su pripadnike mlađih generacija kojima je prijateljstvo i saradnja imperativ”, rekao je gradonačelnik Banjaluke, te dodao „naša poruka je univerzalna, prelazi granice Bosne i Hercegovine. Poslaće poruku regiji i šire. Ponosan sam i srećan zbog toga“.
”Dogovorili smo saradnju u oblasti turizma, zajedno ćemo predstavljati turističke potencijale dva grada i na domaćem i na inostranom tržištu. Predstavljaćemo mostove, rijeke, a razgovarali smo i o saradnji u oblasti sporta”, kazao je Stanivuković.
Poručio je da ovaj susret u Banjaluci nije samo susret gradonačelnika dva grada jer šalje poruku o dobroj namjeri da se zajednički grade bolji odnosi.
Gradonačelnici su otvorili i prvu humanu česmu napravljenu u Banjaluci i najavili otvaranje jedne takve i u Sarajevu.
Humana česma je postavljena kod Hrama Hrista Spasitelja, pored skulpture Bana Tisa Milosavljevića, u centru Banjaluke.
Gradonačelnica Sarajeva ovom prilikom poklonila je Banjaluci dječiji park sa opremljenim dječijim igralištem uz poruku da treba ulagati u mlade generacije.
”Neka svako dijete koje se igra u tom parku uživa i neka gradi sretno djetinjstvo i sretnu budućnost. Neka naša djeca budu sretnija, perspektivnija od svih nas. Sretna sam što Draško i ja danas pišemo neke ljepše i bolje stranice”, kazala je Karić.
”Mi ne želimo da prošlost i različita razmišljanja o mnogim temama kvare našu priliku da danas pružimo ruku i da gradimo mostove prijateljstva. Ponosan sam što sam domaćin ovog značajnog, a u suštini jednostavnog ljudskog susreta”, kazao je Stanivuković.
U srijedu, 23. juna 2021. u 21 čas u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ biće otvorena izložba akvarela „Izranjanje“ Marice Kuznjecov Boljević. Izložbu će zvanično otvoriti Radmila – Beća Radulović, diplomirani grafički dizajner.
„Tehnika akvarela, od latinske riječi aqua – voda je potpuno novi izraz u slikarstvu Marice Kuznjecov Boljević. Hrabrost da, iz veoma apstraktnog, ekspresivnog i koloristički snažnog načina slikanja prethodnih godina, napravi iskorak ka lakom, nježnom i naoko transparentnom akvarelu, je samo dokaz da u nama postoje neistražene mogućnosti i čitav svijet tananih emocija koje podjednako traže svoj put ka vani. Marica Kuznjecov Boljević je napravila taj korak i neočekivano na nepoznatom terenu uspjela potpuno da nas osvoji, da nas povede na svoje putovanje, da nas očara magijom, da nas umiri lakoćom „postojanja”, a nas ispuni emocijom i nedvosmisleno nam pokaže da je, u moru svega čega smo bili lišeni prethodnih godinu dana, izlaz, pa i suština čovjeka samo čista LJUBAV. Ta ljubav koja diše i treperi iz svakog poteza četkicom, iz svakog akvarela koji se nižu pred nama, je osnovni princip po kome živi i radi Marica. Ljubav je jedina istina i vrijednost iz koje mogu nastati vrhunska umjetnička djela poput ovih“, istakla je u tekstu kataloga Radmila – Beća Radulović.
Marica Kuznjecov Boljević je rođena 4. oktobra 1972. godine na Cetinju. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1995. godine, na odsjeku za grafički dizajn (u klasi prof. M. Grozdanića). Samostalno je izlagala u Budvi, Petrovacu, Kotoru, Herceg Novom, Podgorici i Beogradu. Značajnije kolektivne izložbe: Crna Gora, Srbija, Poljska, Mađarska, Makedonija, Sjedinjene Američke Države, Čehoslovačka. Kao umjetnički direktor agencije „Focus Communications“ iz Beograda učestvovala je u kreiranju plakata „Free Press“ (u produkciji B-92) koji je nagrađen srebrnom medaljom na festivalu Epica u Njujorku 1998. godine. Studijska putovanja: SAD (Njujork, San Francisko, Berkli – Institut umjetnosti KALA), Francuska (Marselj). Sem grafičkim dizajnom i slikarstvom, bavi se izradom unikatnog nakita. Živi i stvara u Budvi.
Izložba će biti otvorena do 10. jula 2021. godine.
Španski premijer Pedro Sanchez pomilovao je svih devet katalonskih separatističkih vođa, koji su osuđeni zbog organiziranja, po španjolskim zakonima, nelegalnog referenduma o neovisnosti i donošenja deklaracije o neovisnosti Katalonije 2017.
Sanchez je obznanio pomilovanja u televizijskom obraćanju. Pomilovanja su uvjetna i zabrana obnašanja javnih dužnosti za te katalonske vođe ostaje na snazi.
Sanchez je opisao pomilovanja kao znak dobre volje i prvi korak prema rješavanju političkog sukoba Madrida s bogatom sjeveroistočnom regijom, čija vlada traži novi referendum o neovisnosti, ali uz pristanak Madrida.
Socijalistički čelnik rekao je nakon sjednice vlade da će taj potez otvoriti “novu etapu dijaloga” koji će omogućiti “da se jednom zauvijek završi s podjelama i sukobljavanjem”.
Devet katalonskih čelnika osuđeno je 2019. na kazne između devet i 13 godina zatvora zbog pobune i zloupotrebe javnih sredstava prilikom organiziranja referenduma o neovisnosti Katalonije od Španjolske.
Madrid je zabranio održavanje referenduma koji su bojkotirali pristaše ostanke Katalonije u Španjolskoj, a katalonska regionalna vlast jednostrano je nakon referenduma proglasila neovisnost.
Tadašnji šef katalonske diplomacije Raul Romeva, koji je osuđen na 12 godina zatvora, kazao je da će se Katalonija nastaviti boriti za pravo na samoopredjeljenje.
– Pomilovanjem devet ljudi neće sakriti represiju koju nastavljaju vršiti nad stotinama separatista. Nećemo odustati od borbe: amnestija i samoopredjeljenje!, objavio je na Twitteru.
Separatistički vođe bit će pušteni iz zatvora nakon što pomilovanja, kojima se prema anketama protivi većina Španjolaca, budu objavljena u narodnim novinama.
Konzervativne španjolske opozicijske stranke objavile su da će osporiti pomilovanja na sudu, dok je nekoliko stotina separatista prosvjedovalo u Barceloni u ponedjeljak, smatrajući Sanchezov plan nedovoljnim, tražeći pritom novi referendum o neovisnosti.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) će se, prema riječima njenih predstavnika, truditi da ima više razumijevanja za turstičku privredu i nastojati da djeluje prije svega preventivno, a ne kazneno.
Vršilac dužnosti direktora UIP-a, Ilir Harasani, je na sastanku sa predstavnicima Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) u hotelu Splendid kazao da će ovo biti specifična sezona.
„Trudićemo se da imamo više razumijevanja za turstičku privredu. Nastojaćemo da djelujemo prije svega preventivno, a ne kazneno, i stalno ćemo biti na raspolaganju u skladu sa nadležnostima“, rekao je Harasani.
On je, kako je saopšteno iz UIP-a, naveo da će smanjiti i broj inspektora u skladu sa redukovanim poslovanjem usljed korone.
„Domicilnih inspektora na primorju je 40, a dodatno će biti angažovano tokom sezone još oko 30. Želimo dugoročno da mijenjamo imidž organa, jer je nažalost pojam ‘kazna’ trenutno prva asocijacija na našu Upravu, umjesto onoga što jeste naš posao – da riješimo nedoumice koje privrednici imaju i da ih uvedemo u regularno poslovanje. Jedni bez drugih ne možemo”, poručio je Harasani.
Predstavnici CTU apelovali su na UIP da svojim radom ne utiče negativno na konsolidaciju pandemijom ugroženog poslovnog ambijenta.
Predsjednik CTU, Žarko Radulović, zahvalio je Harasaniju što se odazvao pozivu za sastanak sa turističkim poslenicima kako bi definisali konkretne goruće probleme i razgovarali o modalitetima njihovog rješavanja.
On smatra da je saradnja CTU-a i UIP-a nužnost i u redovnim okolnostima, a kamoli sada, u uslovima rada koje je nametnula pandemija.
„Ako ne budemo sarađivali kao partneri nećemo stati na kraj problemima koji nas godinama opterećuju, a još manje se izboriti sa sivom ekonomijom. Zarad profita malobrojnih pojedinaca koji rade u sivoj zoni, građani ove države gube milionske prihode od turizma, što se ogleda u nemogućnost ulaganja u svu prateću infrastrukturu, zdravstveni, obrazovni i kompletan ekonomski sistem. Vrijeme je za iskorak, ali ne po principu korak naprijed pa dva unazad”, kazao je Radulović.
Kotor- foto Boka News
Harasani je najavio modernizaciju rada UIP-a.
Novi elektronski servisi bi od sljedećeg ljeta trebalo da olakšaju i unaprijede neke administrativne obaveze koje privrednici imaju.
“Planirali smo uvođenje digitalne check liste. Primjera radi, za hotele će sadržati 25 stavki – počevši od odobrenja za rad zaključno sa knjigom žalbi. Vlasnici na taj način imaju pregled onoga što nedostaje, a i što je ispunjeno s njihove strane, kao i šta bi trebalo regulisati unaprijed i jesu li u legalnoj zoni ili ne“, objasnio je Harasani.
On je najavio formiranje posebne Služba za unutrašnju kontrolu kako bi se stalo na kraj korupciji, a bez narušavanja samostalnosti u radu.
Turistički poslenici su pozdravili ideju o pojačanoj kontroli obje strane i apelovali da inspekcijski timovi, koje čine članovi više nadležnih službi, ne dolaze u kontrolu u pratnji policije.
Budvanski ugostitelj Krsto Niklanović smatra da to izaziva uznemirenost gostiju, a i vlasnike objekata stavlja u nelagodnu poziciju objašnjavanja da nije u pitanju niti akcija hapšenja kriminalca, niti nekog od vlasnika.
„To su sigurno neke od asocijacija koje pojava policije izaziva među gostima, ali i prolaznicima“, dodao je Niklanović.
Harasani je potvrdio da je UIP spremna da izađe u susret zahtjevima privrednog sektora, poručujući da će biti otvoreni da direktno razgovaraju o problemima i zajednički sagledaju moguća rješenja.
Na sastanku je bilo riječi o problemima koji predstavljaju veliko opterećenje za rad turističkih privrednika, u vezi sa najavljenim rastom akciza, visokom stopom oporezivanja zarada, komplikovanim procedurama pri zapošljavanju stranaca, procesom fiskalizacije.
„Kako navedeni problemi nijesu u nadležnosti UIP-a, prisutni su izrazili potrebu za planiranjem sastanka sa vršiocem dužnosti direktora Uprave prihoda i carina, Aleksandrom Damjanovićem, kojem bi prisustvovao i Harasani, sa ciljem kompletnog pružanja podrške turističkim poslenicima“, zaključuje se u saopštenju.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 12 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a prijavljena je i smrt pacijenta iz Pljevalja (82) povezana sa Kovid-19 infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Podgorica
4
Bar
4
Budva
3
Rožaje
1
Ukupno
12
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.606.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 13 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 296. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.104”, saopštili su iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Predsjednica Rusko-srpske fondacije za kulturu i naslijeđe Natalija Šatilina boravila je juče u posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Skupštine opštine Ivanom Otovićem razgovarala o uspostavljanju saradnje na polju kulture i obrazovanja, ali i ekonomije, što će za rezultat imati bolju posjećenost ruskih građana Crnoj Gori i Herceg Novom, a ujedno i saradnju ustanova kulture i umjetnosti.
Kako je tokom sastanka istaknuto, Rusko-srpska fondacija za kulturu i naslijeđe je već bila aktivna ove godine, kako na polju nabavke vakcina Sputnjik V u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, u čemu je Šatilina imala aktivnu ulogu, tako i u posredovanju između gradova, univerziteta i asocijacija u cilju uspostavljanja sporazuma o saradnji, a jedan od primjera je i bratimljenje Ivanjice (Srbija) i Rostova Velikog (Rusija).
Ona je podsjetila i da je u međuvremenu otvoren Dom rusko-srpskog prijateljstva u Ivanjici, uz napomenu da fondacija posreduje između ustanova kulture dvije zemlje, u cilju uspostavljanja kulturne razmjene i gostovanja folklornih i etno grupa na muzičkim festivalima.
Predsjednik lokalnog parlamenta Otović uvjeren je da će saradnja sa fondacijom doprinijeti razvoju odnosa između Herceg Novog i Sankt Peterburga i Rusije u cjelini.
-Svaku incijativu koja za cilj ima poboljšanje odnosa dvije zemlje, saradnju na poljima kulture, ekonomije, obrazovanja, mi ćemo podržati. Siguran sam da će ova saradnja, koja je tek u povoju, donijeti nova iskustva i privredni boljitak, ne samo u toku ljetnje turističke sezone, već cijele kalendarske godine, zaključio je Otović.
U gradu Šibeniku 18. juna održana je 8. Skupština mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa. Skupština je održana u hibridnom obliku u Multimedijalnoj dvorani “Kuća umjetnosti Arsen” te putem platforme ZOOM.
Potpredsjednik opštine Tivat Vladimir Arsić prisustvovao je skupu čiji je Opština Tivat aktivni član mreže CIVINET-a od 2017. godine. Ova mreža okuplja gradove i različite institucije ujedinjene u primjeni održivog planiranja i upravljanja mobilnošću u gradovima.
Na Skupštini je razmatran program rada za 2021. i rad mreže u protekloj godini. Uslijedio je okrugli sto pod nazivom “Mjere za održivu urbanu mobilnost u turističkim destinacijama”. Učesnicima su predstavljeni primjeri prakse održive mobilnosti iz Šibenika, Slovenačkog turističkog područja Rogle i Zlatibora. Na okruglom stolu bilo je riječi i o upravljanju parkingom u turističkim mjestima, projektu nove žičare u Zagrebu i cikloturizmu u ruralnim područjima BiH.
Potpredsjednik Arsić se tokom svog boravka u Šibeniku sastao i sa direktoricom Razvojne agencije šibensko-kninske županije Mirom Lepur. Na sastanku je bilo riječi o mogućnostima uspostavljanja saradnje i skoroj posjeti Tivtu.
Iako je Kotor već godinama bez bazena ono što ostaje kao svijetla tačka našeg vaterpola jesu puleni “Primorca” koji grade uspješnu karijeru u inostranstvu.
Jedan od njih je Goran Grgurević, bivši centar ovog kluba iza koga je dvogodišnji ugovor sa Tourcoingom iz Lila.
Grgurević sezonu nastavlja u Provansi u klubu koji ima za cilj da osvoji 3.mjesto i kvalifikuje se za Ligu sampiona.
Za sada već bivši klub Grgurević ima samo riječi hvale. Kaže da su ga saigrači odlično prihvatili iako je očekivao da će se teško naviknuti na novu sredinu.
“Što se tiče prilagodbe bilo je mnogo lakše nego sto sam očekivao. Uz to imao sam 4 igraca sa ovih prostora koju su dosta stariji i iskusniji od mene tako da i uz njihovu pomoć to je sve teklo mnogo lakše”, kazao je mladi sportista.
Govoreći o novom ugovoru, Grgurević smatra da je još mlad i ne želi da se vezuje za neki klub više od godinu. Očekuje da će ponoviti prethodni uspjeh kada je sa 48 postignutih golova proglašen najboljim “centrom” prve francuske vaterpolo loge.
U novoj sezoni mladi Kotoranin zaigraće u kapici kluba Pays d”Aix Natation.
Relativno iscrpne zemljopisne podatke o planini Orjen moguće je (pro)naći na Vikipediji i u relevantnoj zemljopisnoj literaturi. Zato se ja u ovom članku neću baviti time, nego ću odmah preći na pitanje porijekla i smisla ovog oronima.
Oronim Orjen, po našem mišljenju, slavenskog je porijekla. Preciznije: ovaj oronim izveden je od leksema orao, tj. od osnove zavisnih padeža ove imenice: orl-. Na koji način, u kojem semantičkom pravcu? Smatramo da je prvi korak u oformljenju ovog leksema bilo dodavanje na osnovu orl– nekadašnjeg sufiksa za tvorbu posesivnih pridjeva – jь, –ja, –je. Treba na ovom mjestu nešto ukratko reći o sufuksu – jь (-ja, – je). Autori „Gramatike starobugarskog jezika“ o ovom sufiksu kažu sljedeće:“Суфиксите *-jь и *-ьjь са наследени в праславянски от индоевропейския праезик- ие. –įо– и * -įio. Техните застъпници на славянска почва обаче са си взаимодействували и са се смесили, и така първоначалото им разпределение вече не личи (…) Прилагателните се образуват чрез прибавяне на тези суфикси към различни основи- съществителни за лица и животни, предложни изрази, наречия, словосъчетания, прилагателни, глаголни основи и др. Наставките * –jь * и *-ьjь– запазват своята продуктивност и по-късно, доколкото служат за образуване на прилагателни със значение на принадлежност“ (Граматика на старобългарския език 1993: 221). U mom prevodu:“Sufiksi *–jь i *-ьjь naslijeđeni su u praslavenski iz indoevropskog prajezika- ie. –įo– i -*įio. Njihovi zastupnici na slavenskom terenu ipak su uzajamno djelovali jedan na drugog i pomiješali se međusobno, tako da im prvobitna distribucija nije više očita (jasna) (…) Pridjevi se obrazuju dodavanjem ovih sufiksa na različite osnove- imenice za lica i životinje, prijedložne izraze, priloge, sintagme, pridjeve, glagolske osnove itd. Nastavci (sufiksi) * –jь i * –ьjь čuvaju svoju produktivnost i u kasnijem periodu ukoliko služe za obrazovanje prisvojnih pridjeva“. Zatim se navodi niz primjera posesivnih pridjeva izvedenih sufiksom –jь: грѣшьничь ( grešnikov, dodatak je moj. M.A.) од грѣшьникъ, епискѹпл’ь (episkopov; dodatak je moj, M.A.) od епискѹпъ, игѹмен’ь (igumanov; dodatak je moj, M.A.) od игѹменъ, кънѧжь (knežev; dodatak je moj, M.A.) od кънѧзь, ловьчь (lovčev; dodatak je moj, M.A.) od ловьць, мѫченичь (mučenikov; dodatak je moj, M.A.) od мѫченикъ, отьчь (očev; dodatak je moj, M.A.) od отьць, пророчь (prorokov; dodatak je moj, M.A.) od пророкъ, чловѣчь (čovjekov; dodatak je moj, M.A.) od чловѣкъ, авраамл’ь (Avramov; dodatak je moj, M.A.) od Авраамъ, Иерѹсалимл’ь (Jerusalimov; dodatak je moj, M.A.) od Иерѹсалимъ, соломон’ь (Solomonov; dodatak je moj, M.A.) od Соломонъ, вьдовичь (udovičin; dodatak je moj; M.A.) od вьдовица, дѣвичь (djevičin; dodatak je moj, M.A.) od дѣвица itd. (isto: 222). Znameniti ruski lingvist grof Nikolaj Sjergjejevič Trubjeckoj konstatuje da su posesivi na –jь u staroslavenskom- a samim tim i u posljednjoj fazi praslavenskog jezika- još u potpunosti živa gramatička kategorija:“Не подлежит сомнению, что притяжательные с изменением конечной согласной основы в староцерковнославянском языке являются еще вполне живой формой. Об этом свидетельствуют такие образования от иностранных собственных имен“ (Трубецкой 1987: 222). Međutim, pošto nema sumnje ni u to da se u tvorbi posesivnih pridjeva od inostranih imena sufiksu –jь pretpostavljaju sufiksi –ov i –in, Trubjeckoj zaključuje:“Хотя притяжательные с изменением согласной основы в староцерковнославянском языке и были eще живы, они все же находились уже на пути к умиранию (isto: 222). U mom prevodu:“Nema sumnje da su posesivni pridjevi sa promjenom završnog suglasnika osnove (termin kojim Trubjeckoj nominuje posesivne pridjeve izvedene sufiksom –jь; dodatak je moj, M.A.) u starocrkvenoslavenskom jeziku još u potpunosti živa forma. O tome svjedoče derivati od inostranih ličnih imena (…) Mada su pridjevi sa promjenom (završnog) suglasnika osnove bili još živi, oni su se ipak već nalazili na putu ka izumiranju“. Dakle, u vrijeme dolaska Slavena na prostor današnje Boke Kotorske sufiks –j(ь), (-ja, –je) bio je uveliko produktivan u tvorbi posesivnih pridjeva, a- bez obzira na tvrdnju Trubjeckoja da su se pridjevi izvedeni sufiksom –jь već tada nalazili na putu ka izumiranju- taj sufiks biće produktivan i značajno vrijeme nakon dolaska Slavena na Balkan: dokaz za to su, npr., naziv gradaBanjaLuka (Banova Luka) i/ili naziv krsne slave Nikoljdan (Nikolin dan). Stoga je- posmatrano sa jezičnopovijesnog aspekta- sasvim moguće da je oronim Orjen nastao dodavanjem sufiksa za tvorbu posesivnih pridjeva –jь (-ja, –je) na osnovu zavisnih padeža leksemaorao: orl-. Konkretno, došlo je do dodavanja, na osnovuorl-, najprije sufiksa –j– : preciznije, forme ovog sufiksa sa markerom –e za srednji rod, tj. forme –je; zatim je došlo do jotacije nakon koje je l jotovano i prešlo u lj. Kao rezultat opisanog procesa dobili smo oblik *Orlje, koji bi- ako ga parafraziramo pomoću sufiksa –ov-, produktivnog (i) u današnjoj štokavštini- u savremenom B/CG/H/S jeziku glasioOrlovo. Zanimljivo je da posesivni pridjev orl’ь (orlov, -a, -o) bilježi i Rječnik staroslavenskogjezika:“орл’ь adj. poss. orlovski, orlov. обновитъ сѩ ѣко орълѣ юность твоѣ Ps 102,5 Sin Bon; лице орле Ez. 1,10 Grig Zach“ (Словарь старославянского языка, Том 2 2006: 556), što znači da je posesivni pridjev izveden sufiksom –jь od imenice orьlъ (današnje orao) postojao već u periodu stvaranja staroslavenskog književnog jezika, tj. neposredno nakon doseljavanja Slavena na Balkan.
Proljeće na Orjenu
Dalji tok razvoja naziva za planinu iznad Herceg-Novog bio je sljedeći. Sa nestajanjem sufiksa –jь (-ja, -je) iz jezične upotrebe gubila se i svijest o (posesivnom) značenju ove jezične jedinice. Posljedica toga bila je da je vremenom u jezičnoj kompetenciji nestala poveznica između naziva *Orlje i (prvobitnog) posesivnog značenja ovog oronima (Orlovo). U jednom trenutku formu *Orlje– koja, kako smo naglasili, nije više imala značenje posesivnog pridjeva izvedenog od leksemaorao i, u smisaonom pogledu, postala je nejasna- tadašnji govornici ovog dijela štokavskog narječja- svakako dijelom i zbog njene smisaone neprozirnosti- percipirali su kao, u glasovnom pogledu, nedostatnu i nedovršenu. To je za posljedicu imalo proširivanje oblika *Orlje formantom –n, nakon čega smo dobili formu *Orljen. Konačno, kao završni čin uobličenja aktualnog glasovnog lika ovog oronima, došlo je do uprošćavanja- unekoliko neprijatne za izgovor- medijalne sonantske grupe –rlj– u –rj-. Tako smo dobili današnji fonološki lik ovog oronima: Orjen.
Treba reći i to da je, premda je oronim Orjen (najvjerovatnije) nastao na način koji smo opisali, tvorbena raščlamba ovog leksema u svijesti govornika B/CG/H/S jezika u aktualnom sinhronijskom presjeku jezika sasvim različita od one u trenutku nastanka ovog oronima. Današnja jezična svijest, kad jeOrjen u pitanju, u tvorbenom pogledu člani ovaj leksem na sufiks –en ( prisutan u leksemama kao što su prsten, busen, grmen, strmen itd.) i na segment orj-, koji fungira kao tvorbena osnova. Upravo segment orj-, koji u svijesti današnjih govornika štokavskog narječja fungira kao tvorbena osnova- a koji se ne može dovesti u paradigmatsku relaciju ni sa jednom leksemom u B/CG/H/S jeziku koja bi imala isti korijen- element je koji predstavlja najveći problem u eksplikaciji porijekla i smisla oronima Orjen. Još jedan dokaz da klasična strukturalistička, sosirovska postavka da se lingvistika treba baviti proučavanjem samo aktualnog sinhronijskog presjeka (nekog) jezika ne omogućava cjeloviti uvid u poznavanje (tog) jezika.
Imamo i jedan posredni- povijesni dokaz u prilog tezi o porijeklu i smislu oronima Orjen koju smo predstavili u ovom članku. Taj dokaz u formi naučnog podatka iznio je, u svojoj doktorskoj disertaciji (koja je u završnoj fazi izrade), kotorski arheolog g. Miloš Petričević; ovdje mu zahvaljujem što mi je nesebično ustupio tu informaciju. Radi se o sljedećem: austrijski pukovnik i kartograf Maximilian de Traux izradio je, 1808. godine, kartografski prikaz Boke Kotorske i Crne Gore na kojem se javljaju i neki, danas iščezli, toponimi. Za nas je ovdje interesantan oronim Mont Falcon, koji možemo lokalizirati na području masiva Orjena. Naziv Orlovska planina,Sokolskaplanina na de Traux-ovoj mapi- koju prilažemo niže- činjenica je koja definitivno potvrđuje da je oronimOrjen (prvobitno) nastao kao posesivni pridjev izveden sufiksom –j(e) od osnove orl– imenice orao.
Dan čistih planina – Orjen
U zaključku možemo rezimirati: oronim Orjen je supstantivizirani posesivni pridjev izveden nekadašnjim sufiksom za izvođenje posesivnih pridjeva –j(e) od leksema orao. Orjen je, dakle, ono što bismo danas nominovali kao Orlovo. S obzirom na činjenicu da orlovi svakako nastanjuju (ili su nekad nastanjivali) ovu planinu i da na istoj viju (ili su nekad vili) svoja gnijezda, ovakva nominacija ove planine ne začuđuje; naprotiv. Etimološka veza oronima Orjen sa leksemom orao u današnjoj štokavštini nije više prozirna; ali čemu jezikoslovci jedu kruha na ovom svijetu nego da rješavaju ova pitanja, objašnjavaju ono što jezikoslovni laici ne mogu sami dokonati i time, sa aspekta svoje znanosti, povećavaju ukupan fond ljudskog znanja o svijetu koji nas okružuje.
LITERATURA:
Граматика на старобългарския език: Фонетика: Морфология: Синтаксис. 1993. София: Издательство на Българската академия на науките.
Словарь старославянского языка. Том 2. 2006. Санкт-Петербург. Издательство Санкт-Петербургского Университета.
Трубецкой Н.С. 1987. Избранные труды по филологии. Москва: Прогресс
