Za borbu protiv šumskih požara ove će godine evropska flota imati na raspolaganju 11 kanadera, među kojima dva iz Hrvatske, te 6 vatrogasnih helikoptera, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.
U okviru RescEU-a, zajedničke europske rezerve resursa, zajednička flota uključuje po dva kanadera iz Hrvatske, Grčke, Italije i Španjolske te šest vatrogasnih helikoptera iz Švedske. Tome treba pridodati još dva kanadera iz Švedske i jedan iz Francuske, koji su dio dugoročnih kapaciteta RescEu-a.
“Prije ovogodišnje sezone šumskih požara moramo učiniti sve što je potrebno kako bismo smanjili njihov učinak. Naša predložena RescEu flota od 11 aviona i šest helikoptera moći će biti brzo raspoređena u svako doba tijekom sezone šumskih požara”, rekao je povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič.
Flota je strateški smještena u Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Švedskoj.
Ove godine očekuje se iznadprosječni rizik od šumskih požara u Sredozemlju s obzirom na to da se očekuju iznadprosječne temperature u razdoblju od lipnja do rujna.
Dugoročne prognoze predviđaju i manje kiše u srednjoj Evropi i u mnogim područjima Mediterana.
Evropska komisija je u listopadu prošle godine predstavila izvješće o šumskim požarima u Evropi, na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, za 2019. godinu u kojoj su svijet pogodili najteži šumski požari u novijoj povijesti.
Izgorjelo je više od 400.000 hektara prirodnih površina u Evropi, a šumskim požarima pogođen je rekordan broj zaštićenih prirodnih područja.
Prema rezultatima izvještaja, klimatske promjene i dalje utiču na trajanje i intenzitet sezone požara u Europi
Do marta 2019., prije „sezone požara” u većini zemalja, ukupna opožarena površina EU-a već je premašila godišnji prosjek posljednjih 12 godina. Međutim, zahvaljujući boljoj pripravnosti i učinkovitijem odgovoru, 2019. spriječeno je više nesreća i izgubljeno manje života nego prethodnih godina.
U Tivtu je danas počela akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada koja će trajati do 4. jula 2021. godine. Akciju je organizovalo Komunalno preduzeće u saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za uređenje prostora.
Opština Tivat treći put za redom organizuje ovu akciju, imajući u vidu dobar odziv i velike količine do sada sakupljenog elektronskog otpada. Prikupljaju se odbačeni računari, baterije, akumulatori, monitori, televizori, štampači, skeneri, toneri za štampače, mobilni telefoni, punjači i drugi uređaji. Ovakav otpad tretira se kao opasan zbog svojih specifičnosti.
Opština Tivat pozvala je sve građane i privredne subjekte da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu na lokaciju Velikog gradskog parka (Arsenalska ulica, kod magacinskog prostora preduzeća Komunalno), svakog dana od 7 do 20 sati. Tamo je postavljen kontejner za sakupljanje, a ovim gestom građani će doprinijeti očuvanju prirode i zaštiti životne sredine.
Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.
Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.
Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.
Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.
“Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.
Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.
Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.
“Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 74 dolara, potaknute snažnom potražnjom u ljetnoj sezoni vožnje na sjevernoj hemisferi i stankom u pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 14 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 73,65 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent višoj cijeni, od 71,85 dolara.
U protekla četiri nedelje podršku cijenama na oba tržišta pruža optimizam zbog ubrzane vakcinacij protiv covida-19 širom svijeta i očekivanja intenzivnijih putovanja u ljetnoj sezoni.
„Slika temeljne fizičke potražnje za naftom ostaje pozitivna. Uprkos buci na finansijskim tržištima, stvarni je svijet na dobrom putu i trebat će mu sve više energenata u otvaranju” nakon koronakrize, rekao je analitičar OANDA-e Jeffrey Halley.
Buru na finansijskim tržištima izazvala je američka središnja banka prošlonedeljnom porukom da će početi podizati ključne kamatne stope već u 2023., godinu dana ranije no što su bili najavljivali, i bržim tempom no što su planirali.
Podršku cijenama pružio je na početku sedmice i zastoj u pregovorima o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine nakon pobjede konzervativnog suca Ibrahima Raisija na predsjedničkim izborima u Iranu.
Dvoje diplomata reklo je da bi stanka po njihovim procjenama mogla potrajati desetak dana.
Iranski i zapadni funkcioneri smatraju da Raisijeva izborna pobjeda vjerovatno neće promijeniti iransku pregovaračku poziciju.
Dogovor bi mogao rezultirati povratkom milijun iranskih barela na tržište, što odgovara jedan posto globalne rezerve. Iranska je nafta zbog američke blokade trenutno u spremištima, napominje Reuters.
Podršku cijenama pružaju i prognoze ograničenog rasta američke proizvodnje nafte, što bi Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC) kratkoročno osiguralo veći manevarski prostor za upravljanje tržištem, prije potencijalno snažnog rasta proizvodnje iz škriljaca u 2022.
Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica prošlog petka iznosila 71,56 dolara, što znači da je bila manja 73 centa nego prethodnog dana trgovanja.
Koncerti pod nazivom „Miša Majski i solisti Verbije festivala” (Švajcarska), biće organizovani u srijedu, 11. avgusta u Porto Montenegru, kao i u četvrtak, 12. avgusta u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa različitim repertoarima Na koncertu nastupaju: violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt Teh Engstrom, violončelista Miša Majski i pijanistkinja Lili Majski, najavili su iz Kotor Arta.
Koncerti se organizuju uz podršku Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Henley & Partners, i Sotheby’s.
Planirani program za 11. avgust sadrži djela Šumana, Albeniza, Granadosa, i Mendelsona dok će se na koncertu 12. avgusta čuti djela Šuberta i Bramsa.
KotorArt Don Brankovi dani muzike svojim umjetničkim sadržajem, visoko kvalitetnom produkcijom programa i izuzetnom profesionalnošću uspjevaju da Crnu Goru afirmišu kao destinaciju za vrhunske umjetničke programe i to već dugi niz godina, prepoznaju prijatelji Festivala.
Miša Majski, violončelista i umjetnik svjetskog renomea, redovni je gost najvećih međunarodnih festivala. Sarađivao je sa svim vodećim dirigentima današnjice, solistima, a ekskluzivni je i umjetnik izdavačke kuće Dojče Gramofon. Ostvario je više od 35 albuma a čuvena Svita br. 1 kompozitora Johan Sebastijan Baha u njegovom izvođenju na Jutjubu je doživjela više od 45 miliona pregleda. Tokom svoje bogate karijere dobio je brojne nagrade i priznanja. Mark Bučkov, violinista, kao jedinstveni umjetnik nove generacije, izgradio je međunarodnu karijeru nastupajući sa vodećim orkestrima i dirigentima širom Evrope. Počeo je da svira violinu sa pet godina učeći od svog djede. Trenutno radi kao profesor na Kraljevskom konzervatorijumu u Liježu i Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Lihtenštajnu.
Saša Majski, violinista, počeo je da svira sa 3 godine. Od najranijeg uzrasta imao je privilegiju da uči od nekih od najboljih violinista današnjice. Nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama a takođe, često nastupa i sa ocem, Mišom Majskim u kamernim sastavima.
Blajt The Engstrom, violinistkinja i violistkinja, pasionirani je kamerni muzičar. Pomogla je stvaranje Kamernog orkestra Festivala u Verbijeu gdje je sada vođa dionica viole.
Lili Majski, pijanistkinja i ekskluzivna umjetnica kompanije Stenvej, počela je da svira klavir sa četiri godine učeći od eminentnih pijanista današnjice kao učenica najstarije škole za muzičke talente u Velikoj Britaniji – Persl u Londonu. Koncerte održava širom Evrope, na Dalekom istoku, u Sjevernoj i Južnoj Americi. Ponosna je vlasnica posljednjeg instrumenta legendarnog pijaniste Artura Benedetija Mikelanđelija.
Prema istraživanju Cruise Industry News-a, neki članovi posade koji rade na brodu već mjesecima nisu zakoračili na kopno, piše Cruise Industry News.
Zaposlenici velikih linija za krstarenje, između ostalog AIDA, Norwegian Cruise Line i Marella Cruises, izjavili su da im nije dopušteno napuštati brod na kojem rade, a jedan od njih je priznao da se zbog cijele situacije s pandemijom osjeća poprilično depresivno.
Zaposlenik koji radi na Norwegian Jade je da je zajedno s ostalom posadom u dva mjeseca samo jednom napustio brod- i to zbog cijepljenja. ”Brod smo napustili samo da se cijepimo, nakon čega smo se odmah morali vratiti nazad. Svakom od nas dodijeljena je grupa i vođa koji nas je brojio na ulazu i izlazu”, rekao je naglasivši da smatra da će norveška politika zabrane napuštanja broda biti preispitana za dva mjeseca kad se završi krstarenje.
”Prije pandemije, mogli smo napustiti brod kad god nismo bili na dužnosti. Bilo sa shuttle autobusima koji idu svakih 30 minuta bilo samostalno”, izjavio je član jedne druge linije za krstarenje.
Zaposlenik koji je posljednja dva mjeseca radio na liniji Marella Cruisea imao je sreće jer je uspio napustiti brod prije zabrane. ”Napustio sam brod jednom na 30 minuta jer sam morao kupiti osnovne potrepštine. Ubrzo nakon toga, kompanija je u potpunosti zabranila napuštanje broda zbog rizika da posada ne unese Covid-19 na brod i tako ugrozi putnike koji će se ukrcati. Ostajem da brodu još nekoliko mjeseci i sumnjam da ću moći ponovno zakoračiti na kopno”, rekao je.
Također je dodao da je posada prije pandemije ”više-manje” mogla napuštati brod svaki dan te da se zbog cijele situacije i nedostatka socijalizacije, svi osjećaju poprilično depresivno.
Međutim, nekoliko članova posade je optimistično. ”Što se tiče kupovine, linije za krstarenje omogućile su kupovinu osnovnih potrepština na brodu. Sve osobne potrepštine možemo kupovati online budući da su kompanije sklopile ugovor s Amazonom i lučkim agentima. Treba se pridržavati pravila kako bi mogli nastaviti s radom”, rekao je.
Institut koji je proizveo rusko cjepivo protiv koronavirusa, Sputnjik V, objavio je u ponedjeljak da to ono štiti protiv svih poznatih varijanti uključujući deltu, odgovornu za eksploziju epidemije u Rusiji.
Ruski glavni grad i regija, kao i drugi grad zemlje, Sankt Peterburg zahvaćeni su novim valom i imaju rekordne brojeve zaraženih.
Aleksandar Guintsburg, direktor centra Gamaleja koji je proizveo Sputnjik V, rekao je da dvije doze tog cjepiva štite od svih sada poznatih varijanti, od britanske do indijske delte.
Tim izjavama potiče se rusko stanovništvo na cijepljenje u vrijeme kada je kampanja cijepljenja u zastoju zbog nepovjerenja i unatoč opetovanim pozivima predsjednika Vladimira Putina.
Vlasti s područje Moskve u ponedjeljak su izvijestile o najvećem dnevnom broju zaraženih od početka pandemije s 1811 slučajeva, a u Moskvi je 7.584 novozaraženih.
Krajem prošle sedmice dnevno je bilo i više od 9000 novozaraženih.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin je rekao da je oko 90 posto novozareženih zaraznijom delta varijantom, koja se pojavila u Indiji i koja bi mogla preplaviti bolnice glavnog grada.
Snimke lokalnih medija pokazuju prepunu bolnicu Sankt Peterburga gdje neki pacijenti leže na podu.
U Rusiji je vlada objavila da je od covida-19 umrlo 129.801 oboljelih, što je najviše u Europi, a statIstička agencija navodi da ih je od početka pandemije umrlo oko 270.000.
Prema statističkim podacima u Tivtu je protekle sedmice boravilo 2960 gostiju, od čega su 130 domaći, a 2830 strani gosti, što predstavlja 63% ostvarenog prometa iz istog perioda 2019. godine.
Kada su dolasci turista i najavljene rezervacije u pitanju popunjenost objekata se razlikuje u zavisnosti od kategorije i vrste smještaja, blizine mora i sl. Manji hoteli su slabije popunjeni i ne mogu se pohvaliti velikim brojem rezervacija. Ove godine su aktuelni individualni dolasci, dok grupnih tura još uvijek nema u najavi. Veći hoteli odnosno hoteli visoke kategorije su većinom popunjeni i takav trend se očekuje i u narednom periodu, saopšteno je iz TO Tivat.
Budući da je zbog epidemiološke situacije, evidentiran trend otkazivanja rezervacija u posljednjem trenutku, svaka rezervacija se uzima sa rezervom, tvrde tivatski hotelijeri.
Tivat posjećuju turisti sa tržišta regiona i to najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije. Prema najavama tivatske hotelske privrede u nastavku ljetnje sezone mogu se očekivati gosti iz Rusije, Ukrajine, Izraela i Kazahstana.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 17 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 infekcijom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Podgorica
8
Bijelo Polje
3
Bar
2
Budva
1
Tivat
1
Pljevlja
1
Petnjica
1
Ukupno
17
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 20. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 914 uzoraka na novi koronavirus”, navodi se u saopštenju IJZ.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.605.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 22 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 298. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.092”, piše u saopštenju.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Itana Lalović, Zlata Marjanović, Tina Braić Ugrinić i Lucija Đurašković
Ispred Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi u nedjelju, 20. juna održan je četvrti po redu mediteranski dogadjaj Srdelada, u okviru kog je predstavljen bogat kulturni program o muzičkoj tradiciji Budve.
Dogadjaj je počeo sa budvanskim pjesmama koje su izvele sopran Emilija Minić i Milica Radoman na klaviru, po tonskim i notnim zapisima docenta dr Zlate Marjanović iz 2002. godine – Zvijezdo večernja, Danice moja nesuđena (prema pjevanju Marije Šumić i Ljuba Rađenovića), Još ne sviće bjela zora (prema pjevanju Marije i Petra Jelušića) i Na Mogren se je sela (prema pjevanju Marije Šumić).
Prisutnima se obratila Itana Lalović ispred NVO Feral koja je istakla da su pjesme na početku posvećene nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, koja je bila poveznica između budvanske muzičke prošlosti i sadašnjosti, a NVO Feral je se truditi da se njen glas čuje u budućnosti. Takođe, Itana je publici predstavila kulturni program i učesnike:
„Srdelu nikada nismo posmatrali kao prehrambenu namirnicu ili jednu od brojnih vrsta ribe koju mozemo naći u budvanskom akcatorijumu. Ona je za nas uvjek bila simbol kulturne istorije našeg grada. Kao glavni ili sporedni junak prisutna je u pričama, jelovnicima, receptima, ali i brojnim nezapisanim događajima koji svjedoče o životu, svakodnevnici, navikama i kreativnosti Budvana koji su nekada hodali ulicama Starog grada. Ove godine, tokom pripreme kulturnog programa za Srdeladu kontaktirali smo Zlatu Marjanović koja se godinama posvećeno bavi istraživanjem muzičke i kulturne tradicije našeg kraja. Iako smo od nje na samom početku očekivali savjet, ona se velikodušno i sa puno posvećenosti i ljubavi sa kojim pristupa svom pozivu, priključila kreiranju koncepta programa, i večeras je na veliku našu radost sa nama. Ovo veče i publika, svi vi koji ste večeras sa nama, su zapravo idealna prilika za predstavljanje Zlatine knjige Koralj’ca srebrom zakovana – Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine u kojoj ona otkriva nove obrise muzičke tradicije Budve. Ovu dragocenu knjigu je izdala JU Muzeji i galerije Budve koja je NVO Feralu partner u organizaciji ovog dogadjaja, a kasnije ce Vam o knjizi govoriti i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve i Tina Braić Ugrinić, prof. maternjeg jezika i književnosti i Zlatina saradnica na projektu. Ovo predstavljanje knjige neće biti uobičajno, već ce biti ilustrovano notama iz budvanske prošlosti koje će nam izvoditi Milica Radoman na klaviru i sopran Emilija Minić koje koje ste čuli na samom početku. Pored njih recitacije i pjesme će Vam donjeti i mladi glumci iz škole glume Jovane Todorović i klapa Primorkinje, a budvanske igre FA Nikola Đurković. Posebna kosmička koincidencija je što je večeras u spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ postavljena izložba fotografija iz kolekcije Anta Urbana, kojom je NVO Feral započeo svoju budvansku misliju.“
Publika
Mr Lucija Đurašković je govorila o knjizi Koralj’ca srebrom zakovana– Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine docenta dr zlate Marjanović: „U ovoj knjizi autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog Pjesme i drugi napisi iz Budve (1854), koji je do 1949. čuvan u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kojoj ovom prilikom izražavamo zahvalnost na dozvoli za istraživanje i objavljivanje. Valja istaći da je rukopis do pojave ovog izdanja bio nedovoljno poznat široj javnosti, a najveća nepoznanica odnosila se na autorstvo same građe, sastavljene od rukom pisane bilježnice, dodataka (dva lista) i prepisa pjesama iz bilježnice. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, dr Zlata Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u posnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790–1865) iz Dubice na Uni. U pitanju je čovjek brojnih interesovanja, po činu major austrijske vojske, čiji je život u zrelim godinama obilježen putovanjima po jadranskom priobalju i zaleđu, terenskim etnografskim radom, sakupljanjima najrazličitijih pokretnih starina (prirodni ostaci, arheološki nalazi, pisani izvori…), te bilježenjem raznih osobenosti ovoga kraja, sa kojima se na putu susretao.“
Knjiga – naslovna
Tina Braić Ugrinić je govorila o svojoj saradnji sa Zlatom i njenom načinu rada, nakon čega je docent dr Zlata Marjanović publiku povela na putovanje kroz muzičku prošlost Budve, koje je bilo oslikano recitacijama mladih glumaca iz škole glume Jovane Todorović, pjesmom klape Primorkinje i igrom FA Nikola Đurković, u kom je brojna publika uživala.
Emilija Minić i Milica Radoman
Kulturni dio programa je zaključen sa dvije kompozicije italijanske kamerne muzike u izvođenju Emilije Minić i Milice Radoman. Veze Budve sa Italijom, su duboke i viševjekovne, čak je i dr Zlata Marjanović u svom predavanju navela da su Budvani bili razočarani kada je Mletačka republika napustila Budvu, jer su tada živjeli u blagostanju i redu.
Nakon završetka kulturnog programa posluženi su raznovrsni specijaliteti od srdele, koji se u Budvi prave vjekovima.
klapa Primorkinje i FA Nikola Đurković
Projekat je realizovan u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, a projekat su podržali Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva (TOB), Unibrand Communications, Sunraf, Rockler, Talas M, Impress Budva, Spidermax, Terae taxi, Notar Rade Jovanović, porodica Dragičević i HG Budvanska rivijera.
Srdelada se održava već četiri godine zaredom (2017, 2018, 2019. i 2021.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.
NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri. NVO Feral je dobio priznanje od strane organizacije Interpret Europe, i kao jedina organizacija iz Crne Gore je uvršten u primjere dobre prakse u interpretaciji nasleđa, po kriterijumu uključivanja lokalne zajednice.
