“Herceg Novi, zahvaljujući humanistima i dobrotvorima sada ima 14 registrovanih zadužbina, i nedopustivo je da one danas propadaju zbog nebrige lokalne i državne uprave“, saopštio je član Bokeškog foruma koji je na listi kandidata za odbornike koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, Lazar Doklestić.
Prema njegovim riječima, u najgoroj situaciji su zadužbine Đurović-Bošković-Laketić i Musić.
,,One su u ruševnom stanju, o njima govori samo spomen ploča, a da ne spominjem da ne ispunjavaju funkcije za koje su zavještane”, navodi Doklestić.
cnb-bokeski_staticni-baner-bez-broja_728x90
Iako su funkcionalni objekti, ni zadužbine Pavković i Popović danas ne služe namjeni, jer pravno ne postoje kao zadužbine i ne ispunjavaju volju zadužbinara, naveo je Doklestić i istakao da u koaliciji Crno na bijelo – Može Bokeški smatraju da se zadužbinama može gazdovati mnogo bolje i u svrhu ispunjavanja plemenitog cilja za koje su zavještane.
,,Dobar primjer je zadužbina Aleksandra Dukovića, koja ima status zadužbine, upravni odbor, a u svom portfoliju ima dva objekta u Trstu i jedan na Toploj, od kojih ostvaruje prihod i uspješno stipendira studente muzičke umjetnosti”, kazao je Doklestić uz napomenu da će koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški zadužbine obnoviti i vratiti im pravni status i privesti sve zadužbine namjeni, kako bi na najbolji način služile gradu i ispunjavale želju zadužbinara.
Virtuelna Tivatska regata UNA Montenegro Cup je online događaj nastao u periodu prvog karantina prošle godine tokom prvog vala pandemije.
Tada zamijenski događaj za realnu regatu privukao je ljubitelje jedrenja i spojio ih i u digitalnom svijetu. I ove godine se nastavlja izazov u organizaciji JK Delfin i kompanije UNA Montenegro uz partnerstvo sa MM Sailing Team iz JK Lahor Kotora, čiji član Filip Franović je domaćin u digitalnom okruženju.
Prijave za regatu su otvorene do četvrtka 15.aprila do 19h. Kvalifikacione regate se jedre od 15. do 17. aprila i finalno jedrenje će biti 18. aprila. Filip Franović je kreirao virtuelnu Boku Kotorsku i omogućio da se takmičenje održi na istoj navigacionoj ruti na kojoj se zapravo jedri Tivatska regata: Ponta Seljanovo – Gospa od zdravlja – Ralo – Peraški Otoci – Ponta Seljanovo. Na ovom takmičenju primjenjivaće se pravila WS 2021-2024. Maksimalan broj jedrilica koje startuju regatu je 25. Ukoliko se prijavi više učesnika, jedriće se više regata, a za plasman u finale takmičenja biće bodovano jedreno vrijeme.
Jedri se na platformi VirtualSkipper5 koju učesnici mogu besplatno preuzeti sa Interneta. Nakon instalacije, potrebno je kreirati lični profil i preko opcije “multiplayer” odabrati server “Virtuelna Tivatska regata – UNA Montenegro Cup” kome se može pristupiti sa šifrom koju će dobiti svi učesnici. Proglašenje pobjednika virtuelne regate biće takođe u digitalnom okruženju. UNA Montenegro je obezbijedila nagradu za pobjednika, Bitcoin vaučer u vrijednosti od 100 evra.
Vrijeme je ostavilo trag i zapis u drveću čija stara stabla pamte klimatske promjene, a posredno daju vrijedne podatke o mogućim predikcijama sličnih promjena u budućnosti.
Upravo će analiza tih podataka biti u fokusu istraživanja koje uz podršku Evropske komisije radi Crnogorsko društvo ekologa. Riječ je o projektu ,,Od edukacije i povezivanja djece sa prirodom, preko dendrohronoloških istraživanja, do podizanja svijesti o promjenama klime u proteklih nekoliko vjekova u Crnoj Gori!“
– Projekat će biti fokusiran na proučavanje šuma munike – endemskog, reliktnog bora, koje formiraju posebna i veoma značajna staništa na crnogorskim planinama. Munika je vrsta koja je preživjela posljednje veliko ledeno doba, a pojedinačna stabla mogu biti stara i više od 1.000 godina. Ova vrsta naseljava prostor siromašan plodnom zemljom, na kom drugo drveće teško može da opstane – saopšteno je iz te organizacije.
CDE će tim projektom započeti izučavanje zapisa koje je vrijeme ostavilo u pojedinačnim starim stablima.
– Razne promjene u mikroklimatskim i drugim uslovima kojima je neko stablo bilo izloženo u toku svog života zabilježene su u prstenovima stabla – godovima. CDE će ovim projektom pokrenuti rad prve dendrohronološke laboratorije u Crnoj Gori, gdje će raditi rekonstrukciju uslova u kojima su stabla rasla. Tako ćemo doći do podataka o tome kako se klima mijenjala proteklih vjekova, ali i o iznenadnim nepogodama koje su zadesile neko područje, kao što su na primjer požari. Na osnovu ovih podataka kasnije je moguće predvidjeti promjene u budućnosti, kao i dizajnirati adaptivna scenarija za šume i prirodu izloženu ovim promjenama. Ovaj tip istraživanja posebno je važan za šume munike, jer su ova stabla lako zapaljiva, pa svake godine izgore veliki djelovi njenih šuma – navode iz CDE-a.
Munika – Orjen
Poseban fokus će u okviru projekta biti stavljen na ponovno uspostavljanje i jačanje odnosa između prirode i djece koja rastu u blizini šuma munike.
– Organizovanjem dva kampa u divljini, kao i na radionicama u prirodi i u školama, CDE će djeci prenositi znanje o vrijednostima i važnosti biodiverziteta kao najdjelotvornijeg štita protiv klimatskih i drugih promjena, ali i kao izvor raznih usluga koje priroda oduvijek besplatno daruje čovjeku – ističu iz ove organizacije.
Planirana je i umjetnička egzibicija posvećena šumama munike i njenom biodiverzitetu, preko koje će javnosti biti prenijete važne poruke o međuzavisnosti prirode i čovjeka.
– Ako zavirimo u muniku vidjećemo prošlost, a ako je zasadimo sigurnije predviđamo i pripremamo se za budućnost – poručuju iz Crnogorskog društva ekologa.
Lokalni izbori u Herceg Novom biće održani 9. maja. Opštinskoj izbornoj komisiji predato je šest izbornih listi.
Novi saziv hercegnovskog parlamenta imaće 35 ili jednog odbornika više nego sada. To je u skladu sa Zakonom o izboru odbornika koji predvića jednog odbornika na pet hiljada stanovnika. Očekuje se da OIK verifikuje sve liste a žrebanje za konačan redosled na zbirnoj izbornoj listi biće održano 17. aprila.
Na biračkom spisku za majske izbore je 25.532 građana ili 25 više nego na parlamentarnim izborima prošle godine. Spisak bi trebalo da bude zaključen 29. aprila i tada će se znati tačan broj građana sa pravom glasa.
Na spisku je pet koalicija, a samostalno će nastupiti Novska lista. Oni su prvi OIK predali spisak svojih kandidata pod sloganom “Naš grad, naš brod”. Prvi je na listi dr Savo Marić, kao i na lokalnim izborima održanim 2017. godine.
Na lokalnim izborima učestvovaće koalicija “Stevan Katić – Ni lijevo ni desno, pravac Novi” U koaliciji su Demokratska Crna Gora, Novi pobjeđuje, Demos i Partija penzionera, invalida i restitucije. Na prvoj poziciji ove liste je hercegnovski predsednik Stevan Katić. Na izborima 2017. Demokratska Crna Gora je išla samostalno i osvojila najviše odborničkih mjesta.
“Za budućnost Herceg Novog i Boke” izborna je lista koja je udružila DF, SNP i Radničku partiju. Politikolog – master međunarodnih poslova, Ivan Otović na čelnoj je poziciji. Nakon prošlih izbora na kojima su učestvovali samostalno DF i SNP su bili partneri u sadašnjoj hercegnovskoj vladajućoj koaliciji.
Koalciju “Crno na bijelo – može bokeški” predvodi URA, a partneri su Bokeški forum, Inicijativa Bokobran, CIVIS i nestranački pojedinci. Nosilac liste je dr Draško Rašković. URA je na prošlim izborima bila u savezu sa SDP-om, koji je ovoga puta odustao od izborne utrke.
Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate su u koaliciji, a njihova izborna lista je “Evropski tim za Herceg Novi”. Na čelu je dr Predrag Dabović. Valja podsetiti da je DPS od 2000. godine opozicija u Herceg Novom, a od 2014. do 2017. sa grupom građana Izbor činili su vlast. Koalicija je raskinuta na inicijativu Izbora u trenutku kada je DPS trebalo da preuzme čelne funkcije u gradu jer tokom dve godine iz DPS nisu ispunii niti jedno obećanje dato u trenutku kada je saradnja dogovorena.
Prvi put će snagu na majskim izborima odmeriti koalicija Prava Crna Gora i Grupa građana Glas za naš Novi. NJihov slogan je “Pravi Novi – sloboda u našim rukama” a na prvoj poziciji na listi je Milan Zarić.
NATO saveznici najavili su u srijedu da su odlučili od 1. maja započeti povlačenje snaga koje su u misiji u Afganistanu kako bi ga završili “u nekoliko mjeseci”, prema priopćenju Saveza.
Savez je donio tu odluku na sastanku ministara vanjskih poslova i obrane u srijedu navečer.
“Saveznici su odlučili da ćemo početi povlačenje snaga misije ‘Odlučna potpora’ od 1. maja. To povlačenje će biti uredno, koordinirano i promišljeno. Predviđamo da će povlačenje svih američkih i snaga misije biti završeno u nekoliko mjeseci”, precizira se u priopćenju objavljenom nakon najave američkog predsjednika Joea Bidena.
Biden je najavio u srijedu da će se američke snage početi povlačiti iz Afganistana 1. svibnja a proces će biti završen do 11. septembra ove godine, kada se obilježava dvadeset godina od napada za tornjeve blizance u New Yorku.
Taj datum 11. septembra, 20. obljetnica napada, nije spomenut u saopštenju NATO-a.
“Nakon svakog napada talibana na postrojbe saveznika tokom povlačenja, uslijedit će energičan odgovor”, upozorio je NATO u priopćenju.
“Nastavit ćemo podržavati mirovni proces u Afganistanu i podržavamo mirovnu konferenciju u Istanbulu koja se treba održati između 24. aprila i 4. maja kao “priliku za napredovanje tog procesa”, dodaje su u saopštenju objavljenom nakon videokonferencije ministara vanjskih poslova i obrane 30 zemalja članica Saveza.
Zemlje koje su najviše angažirane u Afganistanu su Sjedinjene Države, Njemačka, Turska, Velika Britanija i Italija.
Tih pet zemalja su rasporedile 6000 od 9592 vojnika iz 36 zemalja članica NATO-a i partnera poput Ukrajine u operaciji ”Odlučna potpora”.
Proizvodnja ruskog cjepiva Sputnjik V počela je u beogradskom institutu Torlak, a ono bi se u doglednoj budućnosti moglo izvoziti i u države u regiji, javili su u srijedu beogradski mediji, pozivajući se na priopćenje ruskog RDIF-a.
„Ovim je Srbija postala prva država u južnoj Europi koja će proizvoditi Sputnjik V. Proizvodnja u Srbiji u skladu je s najstrožim standardima“, priopćili su iz Ruskog fonda za izravne investicije (RDIF).
“RDIF i Institut za virusologiju, cjepiva i serume Torlak udružuju snage kako bi svijetu donijeli više cjepiva Sputnjik V”, objavila je ruska strana na svom službenom Twitteru-
Toj se objavi pridružio i srbijanski ministar bez portfelja i predsjednik Međuvladina povjerenstva za suradnju s Rusijom Nenad Popović najavljujući punu proizvodnju od 20. majaa.
Popović je naveo kako je danas “u nazočnosti stručnjaka iz ruskog fonda i ruske farmaceutske tvrtke Generijum” u Torlaku “obavljeno punjenje prve serije kontrolnih doza” cjepiva Sputnjik V.
“Od 20. maja kreće proizvodnja”, istaknuo je Popović na Twitteru.
Srbija u kampanji masovnog procjepljivanja sada, uz ruski Sputnjik V, koristi još tri cjepiva – Pfizer/BioNTech, AstraZenecu, te kineski Sinopharm koji je, s dosad isporučenih 2,5 milijuna doza, najzastupljeniji u procesu imunizacije.
Srbijanski ministar zdravstva Zlatibor Lončar izjavio je u utorak za Radioteleviziju Srbije kako zemlja teži k tome da u sljedeća dva mjeseca dosegne 3,5 milijuna cijepljenih, što, po njegovoj ocjeni, donosi optimizam da se epidemiološka situacija može imati “pod većom kontrolom”.
Srbija je u srijedu prijavila još 38 smrtnih ishoda covida-19, ukupno 5846 od početka epidemije, te dodatnih 3154 slučaja zaraze, što je 651.899 od 6. ožujka prošle godine kada je registriran prvi slučaj infekcije.
Covid odjeli srbijanskih bolnica i dalje trpe veliki pritisak, a u srijedu je na liječenju ukupno 7511 pacijenata, od kojih je 247 na respiratoru.
Stopa smrtnosti, koja je na vrhuncu trećeg vala bila iznad jedan posto, sada iznosi 0,9 posto.
Putnički brod Titanic potonuo je na današnji dan, 15. aprila 1912. godine, u najranijim jutarnjim satima, na svom prvom putovanju nakon što je u blizini Newfoundlanda udario u santu leda. U jednoj od najvećih pomorskih nesreća u povijesti poginule su 1523 osobe.
Nakon udara u ledenjak brod se počeo puniti vodom. Posada je imala točno 2 sata i 40 minuta da evakuira prije nego što brod potone.
Problem je bio u tome što je na svom prvom putovanju Titanic nosio samo 20 čamaca za spašavanje, koji su mogli primiti točno 1.178 ljudi, piše Pomorac.net. No, ukupan broj ljudi na Titanicu u trenutku katastrofe bio je oko 2.224.
Razlog zašto je stavljeno samo 20 čamaca bio je u zastarjeloj pomorskoj zakonskoj regulativi. Naime, ona je obvezivala brodove preko 10.000 tona da nose samo 16 čamaca s kapacitetom 990 ljudi. Dakle, Titanicovi čamci za spašavanje čak su i nadmašivali zakonske norme!
Zanimljivo je da je Titanic projektiran tako da je mogao nositi čak 64 čamca za spašavanje, koji bi mogli primiti oko 4.000 ljudi.
U kotorskoj kovid bolnici trenutno je 20 pacijenata (popunjenost kapaciteta 80 odsto), od kojih je pet životno ugroženo, a ostali imaju srednje tešku ili lakšu kliničku sliku. To je za Radio Kotor jutros kazao direktor Opšte bolnice Davor Kumburović.
Prema njegovim riječima, nova kiseonična stanica je puštena u rad prije nekoliko dana i predstavlja značajnu tehničku podršku u liječenju kovid pacijenata.
-Kiseonična stanica znatno olakšava rad medicinskom osoblju, liječenje je kvalitetnije, pacijenti sada imaju adekvatnije snabdijevanje kiseonikom-, kaže Kumburović.
Prema njegovim riječima do sada je vakcinisano 140 zaposlenih, a već duži period među zaposlenim u ovoj zdravstvenoj ustanovi nema oboljelih od korona virusa.
Zemljotres, kod većine ljudi izazivaju iskonski strah, a njegove posljedice, u pogođenim područjima osjećaju se od privatne do društvene sfere. Kod starijih žitelja, koji su mu svjedočili, još je živo sjećanje na razorni zemljotres koji je pogodio Crnogorsko primorje 15. aprila 1979. godine. O posljedicama tog zemljotresa mjesecima su izvještavali mediji u tadašnjoj zajedničkoj državi -Jugoslaviji, ali i u svijetu.
Šta je bilo u fokusu njihovog interesovanja, pokušao je da odgovori producent Vuk Vuković autor izložbe “EarthQuake Montenegro“.
“Izložba je namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – više od 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do danas, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno“, ocijenio je Vuković.
Riječ je o interaktivnoj izložbi, koju mogu da vide posjetioci portala Boka News. Zanimljiv je Vukovićev pristup i temi i izložbi.
Kako su mediji prije 42 godina izvještavali o zemljotresu koji je pogodio Crnogorsko primorje? Kako prvog dana nakon zemljotresa, a kako u kasnijem periodu? Šta je bilo u fokusu interesovanja novinara?
Istraživanje o medijskom izvještavanju je koncipirano na osnovu štampanih medija, odnosno medija koji o događaju govore „dan nakon“ što se desio. Tada je, kada je riječ o brzini izvještavanja, apsolutni pobjednik bio radio – koji je plasirao prve informacije o zemljotresu, o čemu svjedoči i štampa. Do redakcije beogradske „Politike“ je prva informacija stigla od Radio Dubrovnika kojem se iz Radio Bara obratio novinar-dopisnik Božidar Milošević. Poruka je glasila da je zemljotres bio „katastrofalan“, odnosno da „prvi podaci govore da ima žrtava i na stotine povređenih. Najveći broj objekata je sravnjen sa zemljom“, te da se „plač i jauk čuju na svakom koraku“. Pregledom ključnih štampanih medija tog vremena – Pobjede, Politike, Politike ekspres, Prvoborca, Boke, Jugopetrola, Našeg lista, Naših novina – može se zaključiti da su prve informacije svuda bile slične, a vjerujem da bi leksička analiza dovela do toga da je ključna riječ 16. aprila 1979. godine bila – katastrofa. Podjednako važno tema, u trenutku „katastrofalnog“ zemljotresa je – drug Tito, što dosta govori o društveno-političkoj atmosferi tog vremena, pogotovo o kultu ličnosti Josipa Broza Tita koji su mediji tada njegovali. Tito je tada bio u Herceg Novom, a mediji su zabilježili da je obišao hercegnovsku luku Zelenika i Brodogradilište u Bijeloj, te da je „uputio svoj lični prilog za ublažavanje poslednica potresa“. Ne može se reći da Tito nije poslužio kao primjer – potres je ujedio tadašnju Jugoslaviju i afirmisao „solidarnost“ – kako se može označiti i druga faza izvještavanja. Već nakon nekoliko dana, počinju da dominiraju izvještaji o planovima, kako zvaničnim, tako i ličnim podrškama i prilozima. „Katastrofu“ polako zamijenjuju teme iz svih sfera društvenog života, kulture i umjetnosti, a sve sa ciljem da se skrene pažnja na važno kulturno-istorijsko blago Crne Gore i Boke Kotorske. Vremenom smo došli i do naslova koji posebno ističem: „ČESTITAMO VAM ŽIVOT, LJUDI“.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU
Earthquake Montenegro
Kratak je period za ozbiljnije analize, ali ako možete uporedite ondašnje i sadašnje izvještavanje o posljedicama zemljotresa u našoj i susjednoj zemlji? Tek u kriznim situacijama možemo da vidimo da se suština medija za više od 40 godina – nije izmijenila. Mediji, dakle, nisu tu samo da bi nas zabavili što im, nažalost, danas jeste dominirajuća funkcija. Trebalo bi da nas, pogotovo u kriznim situacijama kakve su potresi, mobilišu i orijentišu, odnosno – informišu i edukuju. I mediji su to prije 40 godina, zaista, činili – bilo je dovoljno informacija o tome šta je potrebno, kako pomoći drugima, koji su dalji planovi, gdje su krizne situacija, ko su najugroženiji… Ako to poredimo sa potresima koji su aktuelnih poslednjih desetak dana, pitanje je koliko smo napredovali, pogotovo ako uzmemo u obzir zvanična saopštenja koja izdaju nadležne institucija i državna tijela, a koja potpuno liče na ona iz 1979. godine. Izgleda da, ipak, nismo toliko tehničko-tehnološki napredovali, ako je i danas ključna preporuka da pored sebe imamo tranzistor na baterije. Preporuke o tome kako se zaštiti od zemljotresa gotovo su identične.
Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da fenomen tabloidnog novinarstva, medijske panike ili, ako hoćete, fake news-a nisu u potpunosti proizvod današnjih medija. Skrećem pažnju na naslov „Neistine o Dubrovniku“ u kome turistički radnici Dubrovnika demantuju „zlonamerne“, a svjetske naslove o tome kako je dubrovačko područje sravnjeno sa zemljom, što je bila i okosnica tekstova u zapadnoevropskim, američkim i kanadskim medijima.
Vuk Vuković
Mediji i njihov uticaj na oblikovanje shvatanja o svjetu i na ponašanje ljudi i društvenih grupa u njemu, opšteg sistema vrijednosti… teme su vašeg naučnog interesovanja. Odakle to intresovanje i kako ocjenjujete današnji uticaj medija na sve sfere individualnog i društvenog života?
Promišljanja o tome kako mediji utiču na svijet, prisutna su otkad i mediji, a posebno su afirmisana kroz mnogobrojne teorije iz XX vijeka. One su uglavnom pozicionirane kroz studije društva, a mislim da bi danas trebalo govoriti i o individualnim uticajima, što potiče direktno od načina na koji mi danas koristimo medije. Naravno da štampa, radio i televizija imaju svoju rutinu, program po horizontali i vertikali, ali mi sve te sadržaje možemo, zahvaljujući internetu, koristiti kada mi želimo i kako mi želimo, dopuštajući medijima da utiču na naš dnevni ritam. Ideja da smo tako „pokorili“ medije je potpuna iluzija jer mediji sve više upadaju u naš lični prostor, slobodno vrijeme, ali i – emotivnu sferu, što je – možda – i poslednji zadatak medijske industrije gdje ubrajam i popularnu kulturu, fenomen televizijskih serija i specifičnosti savremene filmske produkcije.
Vaša knjiga “Društveni mediji i upravljanje komunikacijama” koju je izdao Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, jedna je od rijetkih u regionu koja se studiozno bavi ovom temom, a uvrštena je i u obaveznu literaturu na fakultetima u regionu. Između ostalog konstatujete da “društveni mediji omogućavaju i veliki stepen interaktivnosti – što je, možda, i ključna riječ savremene medijske kulture”. Znači li to i veću demokratizaciju društva i značajniji uticaj pojedinca na sve sfere njegovog života?
Sve više se govori o interaktivnosti, ali se rijetko postavlja pitanje – u odnosu na šta smo interaktivni. Ako je riječ o tehničkoj interaktivnosti – zaista jesmo, kako u odnosu prema medijima, tako i međusobno. Međutim, ako je riječ o sadržajnoj interaktivnosti, dakle – interaktivnosti u odnosu na medijske sadržaje, čini se da je to ipak „mit o interaktivnosti“, o čemu piše i jedan od vodećih teoretičara novih medija Lev Manovič, naglašavajući da su sve opcije do kojih možemo da dođemo već algoritamski određene i da, simulirajući interaktivnost, dobijamo samo ono nam što je medijski sistem i namijenio. Dakle, opet smo „poslušni“ u odnosu na sadržaj. To, naravno, „nosioci demokratije“ prepoznaju pa sve više zadiru kako u strukturu digitalnih medija, tako i u sve sfere našeg života, a zarad nekog (komercijalnog) interesa. O tome dosta dobro i zanimljivo govori igrani film „Brexit“ ili dokumentarac „The Great Hack“.
Može li se prognozirati u kom pravcu će se ubuduće razvijati mediji?
Vjerujem u tezu da nijedan medij neće izumrijeti, bar kada je riječ o sadržajima, ali će svi mediji morati da se prilagođavaju i mijenjaju kako bi opstali, kako bi se uklopili u medijski pejzaž sadašnje medijske kulture ili one koja nam slijedi. Ako to ne uspiju, neće moći da ostvaruju svoju osnovnu misiju. Međutim, isto tako se nadam da će jedna od strategija razvoja, uz toliko promovisanu medijsku pismenost, biti i digitalni ili medijski detoks, a sa idejom da možemo da živimo i bez konstantnog i kontinuiranog samo-bombardovanja informacijama i sadržajima.
O AUTORU
Vuk Vuković je rođen u Dubrovniku, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi, a doktorirao na interdisciplinarnim studijama u polju umjetnosti i medija. Dobitnik je nagrade Arhont za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio. Dodatno se usavršavao u oblasti transakcione analize kao teorije komunikacije i ličnosti. Od 2009. godine angažovan je na Univerzitetu Crne Gore kao saradnik u nastavi i predavač, a od 2017. godine kao docent za oblast medijske produkcije. Predaje na Fakultetu dramskih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka i Fakultetu likovnih umjetnosti. U periodu od 2014. do 2019. godine bio je predsjednik Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi.
Bokeljska mornarica Kotor uputila je pismo zahvalnosti Ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore prof. dr Vesni Bratić, koja je pokazala veliko interesovanje za Mornaricu, obećala punu podršku nominaciji, kao i finansijsku podršku, u okviru mogućnosti, prije svega za restauraciju Doma Mornarice.
„Ubrzo ste to potvrdili i potpisivanjem ugovora o finansiranju restauracije Doma Mornarice, koji predviđa finansijsku pomoć od 9.800 eura, na čemu smo Vam izuzetno zahvalni. Projekat restauracije je već napravljen i uskoro ćemo izabrati izvođača, te će projekat biti realizovan u predviđenom roku i sredstva namjenski iskorištena, o čemu ćemo podnijeti izvještaj Ministarstvu. Izuzetno smo zadovoljni što su od strane Ministarstva prepoznati značaj i vrijednosti Bokeljske mornarice za kulturu Crne Gore i uvjereni smo da će se naša saradnja uspješno nastaviti“ – kaže se u pismu zahvale Bokeljske mornarice.
Podjetimo, ministarka Bratić sa saradnicima i predsjednikom Opštine Kotor, Vladimirom Jokićem, posjetila je Dom Bokeljske mornarice u Kotoru 9. februara 2021.
Tom prilikom rukovodstvo Bokeljske mornarice Kotor goste je upoznalo sa velikim kulturnim i društvenim nasljeđem Mornarice, poslije Crkve najstarije postojeće institucije u Crnoj Gori i najstarije postojeće pomorske organizacije na svijetu.
“Informisali smo i o brojnim aktivnostima u toku, uprkos pandemiji, posebno o nominaciji Mornarice za upis na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, prvoj takve vrste od strane Crne Gore. U pripremi je i izdavanje zbornika „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“, i knjige „Bokeljska mornarica 809-2019“ što će biti značajan doprinos istoriografiji“ – kaže se u pismu koje potpisuje Antun Sbutega, Admiral Bokeljske mornarice.
