Projekat MIDAS 2 – poraz ribara, izraz neznanja i nemoći države

0
Plivarica – mreža, riba

Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore u saopštenju za javnost ocijenilo je da je projekat MIDAS 2 bio posljednja nada ribara da dolaze bolji dani za njih, te da projekat zapravo znači pokretanje, modernizaciju i osnaživanje posrnule crnogorske ribarske flote, ali, da je zapravo riječ o potpunom fijasku.

Predsjednik udruženja Marko Kise kaže da je ovakav projekat “poraz ribara, a izraz neznanja i nemoći države da potpomogne ribarski sektor”.

– Smatramo da ovaj dokument nije radila administracija Aleksandra Stijovića, ministra, već da je to kukavičje jaje bivšeg ministra Milutina Simovića, zbog čega od Stijovića zahtijevamo da u roku od pet dana organizuje sastanak sa udruženjem i zaposlenima u Direkciji za ribarstvo – poručio je Kise.

On naglašava da je sa stanjem ribarske flote i ribarskog sektora u cjelini, još prije par godiona upoznao kako predstavnike Svjetske banke, tako i Direkcije za ribarstvo, ali da sada, kada je projekat nova Vlada predstavila na isti način, jasno vidi da je posao bio zaludan.

– Tada sam ih upoznao da imamo par stotina registrovanih ribara i da se od ovog broja njih oko 70 bavi komercijalnim izlovom, i to 17 kočara, oko 13 manjih i većih plivarica i nekih 40 ribara koji se izlovom bave uz pomoć mrežica i parangala, te da se ostali bave rekreativno ovom djelatnošću.

Upozorio sam da MIDAS 2 mora da osnaži, pokrene i razvije komercijalni lov ribe, odnosno ribare koji žive isključivo od ribanja. Predložio sam sa kolegama da se dozvoli kupovina drvenih brodova do 20 godina starosti, a metalnih i plastičnih do 10 godina starosti, jer su to praktično još uvijek novi brodovi, a jeftiniji su.

Par godiona kasnije, dakle u Herceg Novom 9. jula 2021. saznajemo gorku istinu da moramo da kupimo isključivo nove brodove i da ukupnu cijenu koštanja moraju da plate ribari, te da će po registraciji broda doći komisija ustanoviti da li ribar ispunjava uslove za odobravanje realizacije, a nakon realizacije da mu se isplaćuje 80 odsto povraćaja – konstatuje Kise.

On kaže da je ovdje riječ “očito o onima koji brod žele, a ne onima kojima je brod potreba”. Kise kaže da na osnovu svega zaključuje da državu ne zanima komercijalni izlov ribe, niti fabrike ribe, niti ribarstvo generalno.

– MIDAS 2 unosi razdor u ribarenje. Rok za predaju zahtjeva od 15. jula do 15. septembra je problematičan jer je vrijeme godišnjih odmora, pa je nemoguće pribaviti potrebnu dokumentaciju, posebno u državama u okruženju – zaključuje Kise.

Ko od ribara može sebi da priušti brod od 200.000 eura?

– Ako ribar poželi da uđe u MIDAS 2, za investiciju od oko 200.000 eura, mora da obezbijedi novac u punom iznosu. Ako nema gotovinu, mora podići kredit i mora da obezbijedi fiduciju banci za vraćanje kredita u vrijednosti 400.000 eura i da posjeduje izvanredne bilanse firme.

Pitamo se, ko od ribara može sebi da prušti brod od 200.000 eura? Tvrdimo, niko – isključiv je Marko Kise.

On smatra da uslove MIDAS 2 projekta, mogu ispuniit samo oni koji se bave nekomercijalnim izlovom, pomorci ili razna preduzeća, jer novca, za razliku od ribara, imaju.

/K.M./

Velikim platnima sa motivima Risna prekriven Dom kuture, do juče ruglo danas obučen novo ruho

6
Foto Ranko Maraš

Dom kulture u Risnu sinoć je prekriven “mesh” platnima sa fotografijama Ranka Maraša.

Ideja je potekla od radne grupe potpredsjednika Opštine Kotor Siniše Kovačevića, a prema njegovim riječima ideju je do kraja realizovala Stanislavka Beba Bogdanović, načelnica Službe zajedničkih poslova.

Kako je za Radio Kotor kazala sekretarka Mjesne zajednice Risan Andrijana Petričević, projekat je finansirala Opština Kotor.

“U susret turističkoj sezoni, a sa ciljem da se prikrije ružna slika doma kulture, postavljena su dva velika platna sa motivima Risna. Na ovaj način će se dok ne dođe do rekonstrukcije ove građevine, Risan svim posjetiocima prikazati u ljepšem svijetlu“, dodala je Petričević.

Risan foto Boka News

Podsjetimo, Dom kuture u Risnu sagrađen je prije više od 35 godina, a radovi na izgradnji nikada nisu do kraja završeni.

Počinju Tivatske ljetne fešte, defileom i nastupom…

2
GPD Tivat proslava 110 godina

U organizaciji Turistička organizacija Tivat večeras, ponedjeljak 12. jul počinju Tivatske ljetne fešte. Manifestacija počinje defileom učesnika ulicama grada u 20, 30, a nastaviće se njihovim nastupima od 21 sat  na gradskoj rivi Pine.

U programu učestvuju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Folklorni ansambl „Boka” i mažoretke plesnih klubova „Modest” i „Bellissima”.

Posjetioci će biti u prilici da uživaju u zvucima gradske muzike, tradicionalnim folklornim igrama, kao i mažoret koreografijama tivatskih plesnih klubova.

Iz Turističke pozivaju građane i goste Tivta da im se pridruže i uz poštovanje važećih epidemioloških mjera uživaju u ovom događaju. Dobro došli!

Svečano otvaranje XX KotorArt Don Brankovih dana muzike PLANETA BOKA – sjećanje na naše Bokelje

0

Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike započinju festivalski program svečanim koncertom na trgu ispred Katedrale sv. Tripuna, u srijedu, 14. jula, sa početkom u 21.30h. Tradicionalno, početak festivalskog programa se vezuje za proslavu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore a ovoga puta, veče pod nazivom Planeta Boka posvećeno je nedavno preminulom Kotoraninu, maestru Miru Homenu (1940 – 2021).

Muzički dio programa obuhvata tri kompozicije i to: Concertino Iva Brkanovića (1906 – 1987), Divertimento Željka Brkanovića (1937 – 2018), kao i Ja sam mrtav sada, vi ste bili prije, Aleksandra Perunovića (1978), posvećeno don Branku Sbutegi (1952 – 2006), a nastalo kao porudžbina festivala 2016. godine, povodom desetogodišnjice smrti don Branka. Izvodiće ih Crnogorski orkestar mladih pod upravom maestra Roberta Homena. U djelu posvećenom don Branku, solista će biti violončelista Dmitrij Prokofjev, vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra.

Sastavni dio svečanog programa biće i kratki osvrt Radio Televizije Crne Gore na jubilej festivala.

Veče će upotpuniti i dodjela prve nagrade Darinka Matić Marović (1937 – 2020) koja je ove godine pripala dirigentkinji  prof. dr Dragani Jovanović.

Don Branko Sbutega je o Boki znao reći kako je “mnogo lakše saditi oaze u pustinjama nego vraćati sjaj bašti, nekada raskošnoj, a tokom vremena zapuštenoj i zarasloj u korov”. Upravo to je jedna od misija festivala i fondacije sa njegovim imenom. Takođe, na jednom je mjestu don Branko zapisao kako “Crna Gora nije ni pravoslavna, ni katolička, ni muslimanska, ni ateistička, ni paganska, ni bizantska, ni romanička, ni gotska, ni barokna, nije ona ni brdska, ni ravničarska ni primorska, već je ona nadređeni pojam svemu tome – obzirom da sve to sadrži u raznim dozama i da sebe manje-više ima u svemu od pobrojanoga, i ni u čemu nije manje istinita jer se istina jednog prostora nalazi u cjelovitoj evidenciji, a ne u komparativnoj preferenciji”. KotorArt i ovim  svojim svečanim programom žele doprinijeti upravo ovakvom doživljaju Grada, Boke i Crne Gore.

Dmitrij Prokofjev, violončelista, diplomirao je 2003. i magistrirao 2005. godine na Konzervatorijumu Petar I. Čajkovski u Moskvi, u klasi prof. Natalije Gutman. Pobjednik je međunarodnih takmičenja A. Tansman (Poljska), P. I. Čajkovski (Rusija), A. Junigro (Hrvatska). Od 2000. godine solista je državnog kamernog orkestra Moskovski virtuozi, pod rukovodstvom Vladimira Spivakova. Kao pedagog, počeo je da radi 2008. godine, na Moskovskom konzervatorijumu, a 2016. na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore. Vođa je sekcije violončela u Crnogorskom simfonijskom orkestru i umjetnički direktor NVO Ars Industria. Kao solista nastupao je u prestižnim salama, kao i na festivalima: Moskovska jesen, Primavera classica u Moskvi, Festival Vladimira Aškenazija (Finska), Memorijalni festival Oleg Kagan u Krojtu (Njemačka), KotorArt i dr. Nastupao je u kamernim ansamblima sa Vladimirom Spivakovim, Natalijom Gutman, Nikolajem Luganskim, Džesi Norman, Žanom Gijuom, Ilijom Gringolcem, Elizo Virsaladze i dr. Prvi kompakt-disk snimio je kao šesnaestogodišnjak, s profesorom Moskovskog konzervatorijuma Aleksejem Nasednikom, a 2004. godine s Aleksandrom Kobrinom snimio je CD s djelima Debisija, Bramsa, Šumana i Paganinija.

Crnogorski orkestar mladih (COM), koji se prije svega obraća publici mlađe generacije, osnovalo je Udruženje mladih umjetnika Crne Gore, 2018. godine. Već naredne godine COM je postao predstavnik Crne Gore u Evropskoj orkestarskoj federaciji. Orkestar čine mladi crnogorski muzičari koji su svoju muzičku karijeru uglavnom započeli u inostranstvu i koji, okupljeni oko ideje nacionalnog ansambla mladih, teže ostvarivanju zajedničkih ciljeva u sferi umjetnosti i kulture. Repertoar Orkestra čine poznata djela klasične literature, savremena umjetnička muzika domaćih i stranih kompozitora, kao i umjetnički poduhvati zasnovani na spoju drame i klasične muzike. COM je ostvario više praizvođenja savremenih kompozicija, dok je za djelo Nokturno za solo violinu, orkestar i elektorniku snimio prvi koncertni spot takve vrste u Crnoj Gori. Orkestar je učestvovao u manifestacijama kao što su Evropski dani kulturne baštine, Festival mladih umjetnika 19, Humanitarni gala koncert, multimedijalna izložba Eros, krv i svetlost, KotorArt.

Robert Homen

Robert Homen, dirigent, muzičko obrazovanje stekao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, na odsjeku za klavir, a potom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na odsjeku za dirigovanje. Dugi niz godina djeluje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu – prvo je bio dirigent hora, a potom stalni operski dirigent. Bio je finalista Međunarodnog takmičenja mladih dirigenata Lovro fon Matačić. Takođe, on je i simfonijski dirigent, i ostvaruje saradnju s brojnim orkestrima i operskim kućama u Hrvatskoj i šire. Vodio je Hor Bazilike Srca Isusova u Zagrebu Palma, a trenutno rukovodi Horom Jevrejske opštine u Zagrebu Lira. Dobitnik je više nagrada, među kojima je Rektorova nagrada za uspješno dirigovanje Sedme simfonije, Ludviga van Betovena, u saradnji sa Zagrebačkom filharmonijom, 1997. godine. U njegovoj karijeri veoma je zapaženo postavljanje opere La serva padrona, Đovanija B. Pergolezija, u Zagrebačkom kazalištu Komedija, kao i opere Mila Gojsalića, Jakova Gotovca, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Održava seminare iz dirigovanja u Hrvatskoj i inostranstvu. Redovni je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i sponzora Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, ambasade Njemačke i Austrije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugih.

Grčka: Nagrada za cijepljenje izazvala kontroverze

0
Grčka – Santorini

Kako bi spasila turističku sezonu, vlada u Ateni ljudima koji su cijepljeni plaća premiju od 150 eura. No to ne nailazi na odobravanje kod svih.

Ulica ispred “Chelsie” je krcata. Teoretski, ne možete stajati ispred puba otkad postoji korona, već morate sjediti na stolicama koje ne bi trebale biti blizu. No, čini se da su gosti Chelsiea, većina mladih između 20 i 30 godina, zaboravili na pandemiju virusom korona.

Ljeto je, vruće je, vrijeme je za zabave. I strah od virusa je splasnuo – kao i volja za cijepljenjem. Umjesto više od 100 000 cijepljenja dnevno, učestalost cijepljenja u Grčkoj pala je na 85 000. Zbog toga vlada u Ateni sada pokušava potaknuti građane na cijepljenje. Uz ostalo i nudeći im novac.

Od 15. srpnja sve cijepljene osobe mlađe od 26 godina dobit će 150 eura. Bonus se isplaćuje kao digitalni kredit nakon prve doze cijepljenja, a može se koristiti za brodove, vlakove i avionske karte, smještaj za odmor ili za ulaz na koncerte i muzeje. Premijer Kyriakos Mitsotakis svečano je govorio o “propusnici slobode”.

“Mislim da je ideja sjajna. Tako mogu provesti vikend na otoku”, kaže Marialena (20) koja svoje pivo pije u Chelsieu, a još nije cijepljena. Nakon premijerovog obraćanja – kojim, kako je rekao Mitsotakis, država želi zahvaliti mladima na odgovornom ponašanju – rezervirala je prvi termin cijepljenje.

Paru koji sjedi za susjednim stolom se uopće ne sviđa Marialenina izjava: “To je nečuveno. Već smo se cijepili jer mislimo da je to ispravno. Ne treba nam nagrada”, kaže Kostas (24) koji se vozio 140 kilometara od Atene do priobalnog gradića Nafpliona radi cijepljenja protiv korone. Njegov prijatelj Chrysanthi dodaje da se ljudi koji su odbili cijepljenje neće predomisliti zbog novca.

Za Nenu, koja radi u susjednom baru “Ramon”, 150 eura je “čisto mito”. Ova dvadesetpetogodišnjakinja je stvarno bijesna: “Vlada bi novac trebala uložiti u više autobusa kako se ne bismo morali voziti poput stoke i pri tome se inficirati.” Nena na putu do posla mora dva puta presjedati, autobusi su gotovo uvijek puni, a putnici često ne nose masku – ili je nose pogrešno.

Nena je bijesna i na starije građane koji se ne cijepe: “Cijelu godinu brinuli smo se da zaštitimo bake i djedove i roditelje – a sada, kad postoji zaštita, mnogi od njih ne sudjeluju”, objašnjava. Zapravo, od stanovnika Grčke između 50 i 60 godina starosti, samo je 62 posto cijepljeno do 2.7., iako su mogli rezervirati termine prije više od dva mjeseca.

Uz novčani poklon za mlade, vlada je također najavila pogodnosti za sve potpuno cijepljene – i daljnja ograničenja za one koji nisu cijepljeni. Od 15. srpnja 2021. ugostitelji bi trebali sami odlučiti dopuštaju li samo cijepljenima ulazak u kafiće, barove i restorane, a zatim ih ispuniti do 85 posto kapaciteta – ili ponuditi “mješovite sobe” i 50 posto ispunjenog kapaciteta.

Postoje dvije opcije, najavilo je nadležno ministarstvo krajem lipnja: “COVID Free” trgovine u kojima je ulazak dopuštene samo potpuno cijepljenim osobama ili osobama koje su bolovale koronu i “mješovitih prostorija” koje mogu posjetiti i necijepljene osobe. Osim gastronomije, i klubovi mogu sami odlučiti kako postupati sa zaštitom od COVID-a.

Lina Haritou, vlasnica Ramona, već se odlučila: “Odreći ću se pogodnosti “COVID Free”. Neću provjeravati jesu li moji gosti cijepljeni ili – još gore! – je li njihova potvrda o cijepljenju autentična”, kaže ona za DW. Ova 40-godišnjakinja je već dugo cijepljena i pokušava uvjeriti sve svoje zaposlenike da se i oni cijepe. Ali misli da je ideja “COVID Free” loša.

“Još više diskriminacije ne trebamo”, kaže Lina. “A koliko znam, u Grčkoj ne postoji obvezno cijepljenje”, dodaje. Prije tri tjedna ministar gospodarstva Adonis Georgiadis rekao je na televiziji da bi radnici koji odbiju cijepljenje mogli dobiti otkaz. Ovu je izjavu odmah demantirala vladina glasnogovornica. Ali rasprava o obveznom cijepljenju i dalje će se zahuktavati, čak i ako to nije u okviru grčkog ustava.

Samo potpuno cijepljene osobe imat će pristup stadionima koji su prvi put u godinu dana otvoreni za posjetitelje od 1. srpnja. Vlasnik nogometnog kluba Olympiakos, Vangelis Marinakis, prvi je to objavio za njegov stadion – a tek nakon toga vlada je isto objavila za stadione u cijeloj zemlji.

I putnici na brodovima, koji nisu cijepljeni, moraju od 5. srpnja pokazati negativni brzi test, koji mora biti napravljen kod liječnika. Jednostavno – i često nepouzdano – samotestiranje više nije dovoljno. To ima smisla ako se želi pravovremeno zaustaviti širenje delta varijante virusa korone na grčkim otocima. Ali: barem zasad nema kontrola na trajektima.

Od ovog ljeta puno se očekivalo, najmanje 50 posto prihoda od 2019. Tada, u toj vrlo uspješnoj turističkoj godini, prihod je iznosio 18 milijardi eura bez krstarenja. Ali turisti iz Engleske još ne dolaze, Nijemci tek polako počinju, a Rusi su vrlo neodlučni. Jedan od razloga: cijepljeni ljudi imaju gotovo svaku slobodu u Grčkoj – ali rusko cjepivo “Sputnik V” nije priznato. San o dobrom turističkom ljetu mogao bi ostati samo san.

Europarlamentarci za alternativu naučnih istraživanjima na životinjama

0
Testiranje na životinjama / ilustacija

Inovativna rješenja postoje i promjene se moraju ubrzati jer živa bića ne smiju patiti, složili su se zastupnici u Evropskom parlamentu raspravljajući o alternativnim naučnim istraživanjima koja ne uključuju životinje.

Evropska unija se prije gotovo trideset godina obavezala na zamjenu i smanjenje broja životinja koje se koriste u naučne svrhe, no promjene se odvijaju vrlo sporo.

S obzirom na evropski zeleni plan, zdravstvene i okolišne izazove i sve veću zabrinutost javnosti zbog upotrebe životinja u pokusima, važno je da EU ubrza prijelaz sa zastarjelog modela na modernu nauku, smatraju eurozastupnici, piše Hina.

Oni su na plenarnoj sjednici raspravljali o planovima i mjerama za ubrzanje prelaza na inovacije bez upotrebe životinja u istraživanjima, regulatornim ispitivanjima i obrazovanju, o čemu će glasati u septembru.

„Milioni mačaka, pasa, čak i riba, životinje su koje jedu toksične tvari, kojima se mijenjaju geni, kojima se lome kosti“, rekla je Jytte Guteland.

“Neke životinje pokazuju iste simptome (kao ljudi), pa zašto onda ne bismo koristili njihove stanice i podvrgnuli ih testovima kojima podvrgavamo i ljudske stanice“, predložila je.

“Ali to nije samo etičko pitanje. Na ovaj način ne iskorištavamo potencijale inovativne metodologije koja se temelji na čovjeku, koja već pokazuje konkretan napredak u liječenju bolesti poput raka i Alzheimera gdje nisu uspjele tradicionalne metode“, dodala je.

Zagovaratelji prava životinja upozoravaju da životinje ne mogu opisati kako se osjećaju i da su brojni lijekovi odobreni za ljudsku uporabu na temelju ispitivanja na životinjama trebali davno biti povučeni s tržišta zbog nuspojava koje nisu otkrivene na životinjama.

EU je u martu 2009. zabranila stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama.

Četiri godine kasnije zabranila je i ostale kozmetičke tvari testirane na životinjama.

Završen novosadski Exit, prvi veliki evropski festival za vrijeme pandemije

0
Exit festival

Nakon četiri dana muzičkog programa, završeno je dvadeseto izdanje novosadskog Exita  na Petrovaradniskoj tvrđavi. Prvi veliki festival koji je održan od početka pndemije korona virusa, prema tvrdnjama organizatora zabilježio je više od sto hiljada pojedinačnih ulaza. Pristup festivalu imali su samo vakcinisani ili oni koji su bili negativni na prisustvo korona virusa.

Festival je održan nakon godinu dana pauze, a ove godine ugostio je približno trista izvođača na dvadeset bina. Pandemija korona virusa promjenila je pravila pa tako, prilikom preuzimanja karata, posjetioci su morali da dokažu da ne ugrožavaju prisutne.

Oni koji nisu imali dokaz o preležanoj infekciji ili o vakcinaciji morali su da prilože negativan test na korona virus. Organizatori festivala su na nekoliko punkotva u gradu obezbjedili mogućnost za testiranje.

Milica Dragomirović iz PR tima Exita kaže za RSE da na skoro 20 hiljada testiranih, zdravstveni radnici su otkrili svega desetak zaraženih koji su odmah zbrinuti.

“Zabilježili smo mali broj zaraženih, taj broj je prema poslednjim informacijama ispod deset. Oni su zbrinuti odmah. Festival je prošao u najboljem redu, čak bolje nego što smo mislili”, istakla je ona.

Posjetioci Egzita su ove godine stigli iz sedamdeset zemalja širom svijeta. Program je uključio veliki broj didžejeva i producenata, među kojima su Paul Kalkbrenner, David Guetta, DJ Snake, Charlotte de Witte, Solomon, Amelie Lens, Maceo Plex, Robin Schulz, Asaf Avidan, Honey Dijon, Hot Since 82, Medusa, Paul van Dyk, Artbat i drugi.

Exit je osnovan 2000. godine kao studentski pokret kao otpor prema režimu tadašnjeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića. Posle jugoslovenskih opštih izbora 2000. godine, Exit se 2001. preselio na Petrovaradinsku tvrđavu na obali Dunava.

Iako je inicijalno Egzit festival svoju dvadesetu godišnjicu trebalo da proslavi prošle godine, on je tada otkazan usled rastućeg broja zaraženih korona virusom u Srbiji i širom Evrope.

 

Počeo 35. festival Grad Teatar Budva

0
Krvava svadba foto V.Lajovic Vijesti

Jedan od najuglednijih festivala u regionu, međunarodni festival Grad teatar Budva, 35. po redu, otvoren je u subotu, 10.jula na sceni između crkava predstavom “Krvave svadbe” Federika Garsije Lorke, u režiji Igora Vuka Torbice, koprodukcijom JU Grad teatar i Sprskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.

Prije toga upriličena je svečana ceremonija otvaranja ovogodišnjeg festivala, koji se odvija pod motom “Povratak u život”.

Pozdravljajući publiku i goste, direktorica JU “Grad teatar” Milena Lubarda Marojević je kazala da “Grad teatar” za sobom ima jednu godinu u kojoj se činilo da se sve zavjerilo protiv njega. Od epidemijske pošasti, do monstruozne težnje da se zarad politike i zarad nečijih destruktivnih nagona festival po svaku cijenu zaustavi. “Na sreću, ti se planovi nisu ostvarili”, naglasila je Lubarda Marojević.

Osim toga, kako je dodala, napustio nas je reditelj Igor Vuk Torbica, koji je postao više od još jednog rediteljskog imena na festivalu “Grad teatar”. “On je postao naš saputnik u zajedničkoj misiji, ugledna podrška u svijetu umjetnosti, neko od koga smo svakdonevno učili”, naglasila je Lubarda Marojević. Zbog svega toga, otvaranje kao i prvi dani 35. festivala “Grad teatar” posvećeni su Igoru Vuku Torbici.

Festival “Grad teatar” je svojim istrajavanjem na visokim poetskim vrijednostima, svojim pažljivo biranim programima, zaslužio i od ove godine i zvanično postao član najuglednije evropske festivalske porodice (Evropske asocijacije festivala). On postoji u gradu koji želi da postane evropska prijestonica kulture. Zbog svega toga “Grad teatar” mora ostati mjesto najviših vrijednosti estetike i duha.

Ako se neko još uvijek pita ima li sve to zapravo toliki značaj i vrijedi li tolikog truda sva ta borba, Lubarda Marojević je odgovorila riječima Igora Vuka Torbice: “Moć pozorišta nije velika, ali je uvijek ključna. Dopire do onog dijela ljudi koji će naposlijetku držati gredu kako se ceo krov ne bi srušio na nas”.

Festival je svečano otvorio predsjednik Opštine Budva Marko Carević, koji je naglasio da su cilj i misija uprave festivala da “Grad teatar” ostane važna tačka na evropskoj mapi pozorišnih događaja i da u ovom gradu otvori prostor za tendencije savremenog teatra. “U tom poduhvatu imaće uvijek podršku osnivača – Opštine Budva”, kazao je Carević.

On je dodao da pozorišta nema bez publike. “Zato ste vi koji tri decenije s druge strane pozornice svjedočite o onome što se na sceni dogadja, najzaslužniji za trajanje ovog festivala. Ne zaboravimo, pozornica je svuda oko nas. Politička, društvena, najprostija svakodnevna ljudska, ali ova scena je posebna. Na njoj se preispituju polazišta, zacrtavaju ciljevi i put… Gdje smo stigli i kuda treba ići?”, istakao je Carević.

Kalendar ovogodišnjeg Grad teatra možete pogledati ovdje

Direktor TO Kotor: Turistička sezona za sada zadovoljava naša očekivanja i projekcije

0
Kotor 2021. – foto Boka News

Prema poslednjim podacima u Kotoru je zabilježeno preko 5.840 prijavljenih gostiju što je skoro 95% u odnosu na 2019. kada su na isti dan boravila 6.244 prijavljena gosta, dok brojke za 2020. kažu da ih je bilo manje od 500.

Direktor TO Kotor, Jovan Ristić, kaže da je u predszoni postavljena ljestvica po kojoj treba doseći bar 60 posto 2019. godine u čemu za sada uspjevaju.

„Prije početka turističke sezone ljestvicu posjećenosti smo u tom trenutku postavili veoma visoko, pretpostavili smo da bi posjeta turista mogla biti nekih 60% u odnosu na 2019. Sada vidimo da to nije nedostižno, već da je to moguće ostvariti da kao što imamo sad ovaj centralni dio veoma dobar da i postsezona može biti isto tako na nekom visokom nivou tako da bi mogli na kraju godine da se nadamo toj postavljenoj ljestvici možda čak i više“ – kazao nam je Ristić.

Direktor TO Kotor J. Ristić – foto Boka News

Što se tiče trenutnih gostiju koji borave i posjećuju Kotor su pretežno iz zemalja regiona.

„Tradicionalno većina naših gostiju je iz regiona. Od inostarnih gostiju prednjače gosti iz Ukrajine, Kazahstana… Iako se očekivalo dosta gostiju iz Rusije i Bjelorusije zbog trenutne situacije to nije moguće ali nadamo da će i oni obnoviti dolaske“  kaže Ristić i napominje kako nedostaju gosti sa tradiconalnih tržišta zemalja Zapadne Evrope koja su do sada uglavnom dolazili kao izletnici ili gosti sa kruzera.

Najava za uplovljavanje kruzera bilo je još početkom ljeta ali se još uvije nisu realizovali zbog sitaucije u kruzing industriji ali i činjenici da Crna Gora bila na crvenoj listi zemljama Evropske Unije.

Kotor 2021. – foto Boka News

„Smanjeni su kapaciteti putnika koje kruzeri mogu da prime i padnemija je uticala na paltežnu moć. Manje je ljudi i upita imaju za putovanja a kao treće imali smo i taj problem da smo bili na crvenoj listi, što znači da ako bi kruzer uplovio u Crnu Goru po izlasku, ako bi se vratio u Evropsku Uniju morao bi u karantin. Mi smo u poslednjih desetak dana uklonili i taj problem vezan za crvenu listu i sada ostaje taj problem njihove rentabilnosti ali očekujemo da ćemo tokom ovog mjeseca imati neka uplovljanvanja i u avgustu, septembru i oktobru s obzirom da  kruzing sezona malo duže traje“ – ističe Ristić.

S obzirom da je godina za na nama bila slabija interesovalo nas je da li su cijene smiještaja i usluga ove godine korigovane.

„Došlo je do neki korekcija cijena na dolje ali to nije nešto presudno kada se dolazi u grad poput Kotora koji privlači određenu kategoriju turista koji žele i vole da borave u sredinama gdje mogu da vide kulturno istorijske spomenike da učestvuju i gledaju specifičan i malo drugačiji kulturno umjetnički program. Dakle nije u Kotoru presudan faktor sama cijena boravka niti usluga međutim došlo je do određenih korekcija pogotovo kod hotela što nam se u ovim statističkim obradama pokazuje kao vjerovatno jedan od razloga da su hoteli bolje popunjeni u odnosu na 2018. i 2019.“ – kazao nam je Jovan Ristić, direktor TO Kotor.

/Milica Cvijović/

Milijarder Branson ostvario životni san i sigurno prizemljio

0
Richard-Branson

Britanski milijarder Richard Branson prizemljio je bez ikakvih teškoća u nedjelju u Novom Meksiku nakon provedenih nekoliko minuta na granici svemira u svojoj letjelici Virgin Galactic čime je ostvario životni san, ali i važan prvi korak za razvoj svemirskog turizma.

VSS Unity, brod koji je u svemir ponio dva pilota te tri putnika, spustio se na pistu u bazi Spaceport America, u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u 9:40 po mjesnom vremenu.

Richard Branson koji je u svemirskoj letjelici dok se spuštao prema Zemlji opisao “jedinstveno iskustvo u svom životu”, prvi je milijarder koji je poletio u svemir letjelicom koju je razvila njegova vlastita frima čime je pretekao prvog svjetskog bogataša, Jeffa Bezosa, koji taj put tek treba ostvariti 20. jula.

Milijarderi su već bili u svemiru 2000-ih godina, ali ne vlastitim nego ruskim letjelicama. Službeno je uloga Richarda Bransona tokom leta bila sljedeća: testirati i procijeniti iskustvo kakvo planira nuditi budućim klijentima.

Na nekih 15 kilometara visine, brod se odvojio od svog aviona nosača i počeo supersonični uspon, sve do 80 kilometara visine, što je visina koju su Sjedinjene Države utvrdile kao granicu svemira.

Putnici su tada mogli otkopčati zaštitni pojas te iskusiti nekoliko minuta bestežinskog stanja, diviti se zaobljenosti Zemlje promatrajući je kroz 12 prozora kabine. Pošto su dosegnuli 90 kilometara visine, brod je počeo spuštanje planiranjem.

Ekscentrični 70-godišnji milijarder, utemeljitelj grupe Virgin, odavna je sanjao o letu u svemiru. “Odmalena želim u svemir i omogućiti stotinama tisuća drugih ljudi da to ostvare u sljedećih 100 godina”, rekao je Sir Richard za BBC.”Kako to mojoj generaciji nije bilo moguće, zaštitio sam ime Virgin Glactic s idejom da osnujem poduzeće koje će to učiniti mogućim”, napisao je  nekoliko dana prije polijetanja.

Od sada Virgin Galactic predviđa dva nova probna leta, a nakon toga i komercijalne letove početkom 2022. Ambicije su s vremenom izvoditi 400 letova na godinu iz baze Spaceport America.

Nekih 600 putničkih karata za svemir već je prodato pojedincima iz 60 različitih zemalja — uključivo holivudskim zvijezdama – po cijenama od  200.000 do 250.000 dolara.

Iako Richard Branson redovno ponavlja da “svemir pripada svima nama”, za sada je ta pustolovina dostupna tek povlaštenima.

Pomalo je i gužva u natjecanju za ulazak u svemir. Najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos treba poletjeti 20. jula, vlastitom raketom, zvanom New Shepard, a razvila ga je njegova firma Blue Origin. Ta je kompanije ove nedelje čak objavila koje su njene prednosti u odnosu na Virgin Galacic no Bezos je ipak na Instagramu poželio Richardu Bransonu “uspješan let”.