Slovenačka vlada prihvatila je u nedjelju popodne preporuku epidemiologa da se zbog rasta broja novozaraženih u zemlji uvedu strože protuepidemijske mjere, odnosno 11-dnevno zatvaranje koje će biti na snazi od 1. do 11. aprila.
U tom će razdoblju opet biti zabranjeno kretanje izvan regija, osim na sam Uskrs, kad će se moći okupiti do šest osoba iz dvaju kućanstava zajedno s djecom iz istih obitelji. Najveći dio javne administracije uvest će rad od kuće, koji je, uz korištenje godišnjih odmora, preporučen i državnim poduzećima te privatnim poslodavcima.
Ponovo se uvodi i obvezno nošenje zaštitnih maski na otvorenom.
Stroži uvjeti i restrikcije pri ulasku u Sloveniju stupaju na snagu već ovog ponedjeljka bez izuzetaka, a za ulazak će vrijediti samo negativni PCR testovi, kazao je za medije ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Premijer Janez Janša je kazao da se pojačana kontrola na vanjskim granicama uvodi i zbog “alarmantnog stanja” glede rasta epidemije u nekim državama na zapadnom Balkanu.
Škole i vrtići se zatvaraju osim u nekim situacijama
Javni prijevoz prometovat će u ograničenom opsegu, po režimu vožnje za nedjelju i blagdane.
Škole i vrtići opet se privremeno vraćaju na režim na daljinu, osim za djecu roditelja zaposlenih u važnoj državnoj infrastrukturi.
Slovenska vlada objavila je u nedjelju da je u zadnja 24 sata 3461 testom potvrđeno 640 novozaraženih, uz 18.8 posto pozitivnih testova. S još sedam smrtnih slučajeva broj preminulih od posljedica covida-19 povećao se na 4018.
Svi podaci u zadnje vrijeme pokazuju brzo širenje epidemije, što epidemiolozi pripisuju pojavi novih sojeva, naročito britanske varijante virusa koja je zaraznija i izaziva više hospitalizacija. Po nekim procjenama, ona je sada dominantna i na nju se trenutno odnosi 60 posto svih potvrđenih slučajeva zaraze.
Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da se novim zatvaranjem “kupuje vrijeme” za očuvanje održivosti zdravstvenih kapaciteta u bolnicama, dok se ne procijepe starije osobe i rizične skupine, za što će biti potreban još koji mjesec.
Čuvarkuća – baš kao što joj je i značenje latinskog imena (sempervivum), je višegodišnja zeljasta biljka koja je zelena tokom cijele godine. Visoka je od 10 do 30 cm, listovi su rozetasti, crepasti i pri vrhu crveni. Na vrhu stabljike su zvjezdasti cvjetovi crvene boje, kod nekih podvrsta i crveno-ljubičaste ili žute.
Biljka je vrlo skromnih zahtjeva i u prirodi najčešće raste u kamenjarima, ali opstaje i na zidovima i krovovima kuća. Rasprostranjenja je na širem području Mediterana, u Maloj Aziji, na Alpima i Kavkazu.
U Boki uspijeva na različitim mjestima, a često se uzgaja i u saksijama.
U listovima čuva rezervnu vodu koja joj omogućuje da preživi i u sušnim razdobljima. Mijenja boje ovisno o godišnjem dobu, ali su boje najintenzivnije u proljeće.
Čuvarkuća je poznata pod različitim imenima kao što su cmilić, cmio, čuvarka, divlje smilje, gromovna trava, možek, nastran, netres, netrisak, pazikuća, stolist, treset, uhovnik, ušna, vazdaživ, žednjak.
Čuvarkuća – foto S.K.
Postoji oko 40 vrsta, dok se broj kultivara i hibrida penje na 3000 i stalno se stvaraju novie forme i boje koje variraju od blijedo do tamnozelene, zatim sivosmeđe, crvene, pa do skoro crne.
Ljudi je rado sade i u saksijama, a vlasnik hercegnovske knjižare SO ukrasio je zid lončićima sa čuvarkućom.
Čuvarkuća sadrži tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, mravlju i jabučnu kiselinu. Moderna su istraživanja potvrdila da poseduje vrlo vrijedne kiseline, flavonoide i ugljenehidrate. U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i diuretičkih svojstava. Primjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja. Najčešće se koristi za liječenje bolesti uha. Nekada se sok od čuvarkuće dodavao pićima, jer se vjerovalo da je afrozidijak.
Bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom
Čuvarkuća – foto S.K.
Čuvarkuću prvi spominje grčki botaničar Teofrast još u 4. stoljeću pr. n. e. Prema legendi, čuvarkuća je Jupiterov dar za zaštitu od munja, grmljavine, vatre čarolija i bolesti. Stari su Grci vjerovali da čuvarkuća štiti kuću i njezine ukućane i da je simbol vječnog života. Kad bi biljka cvjetala, to je moglo imati dva značenja: ili smrt u kući ili vjenčanje.
U tzv. odredbe o seljačkim gospodarstvima (“Capitulare de villis”) koje vjerojatno potječu od Karla Velikog ili njegova sina Ljudevita Pobožnog nabrajaju se 72 biljke koje se moraju uzgajati, medju kojima je i čuvarkuća (“i seljak treba čuvarkuću imati na svojoj kući!”).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, potvrdile su još 351 novopozitivni slučaj infekcije koronavirusom.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno četiri smrtna ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz sledećih opština: Bijelo Polje (2), Ulcinj (1), Berane (1), od kojih je najmlađi imao 69, a najstariji 87 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1245.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 547 pacijenta.
Nova strategija održivog razvoja kruzing turizma u Kotoru je nužnost, ali kako će ona izgledati za sada je nepoznanica. U ovom trenutku je, isto tako velika nepoznanica kako će nakon okončanja pandemije koronavirusa izgledati svjetska kruzing industrija, odnosno po kojim će novim epidemiološko-ekonomskim pravilima ona funkcionisati.
To je najkraći rezime teme o budućnosti kotorskog kruzing turizma kojom se portal „Boka News“ bavio u sklopu projekta „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“.
Kruzing industrija u Boki je blokirana već više od godinu dana, koliko su na snazi do danas neizmijenjene mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela za spriječavanje širenja zaraznih bolesti (NKT), a kojima je uvedena zabrana uplovljavanja putničkih brodova na kružnim turističkim putovanjima u crnogorske luke. Prije toga, Kotor i Boka Kotorska, poslije Venecije i Dubrovnika, bili su treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedna od najposjećenijih na Mediteranu. To je, sa jedne strane, činilo kruzing najbrže rastućim segmentom ukupne crnogorske turističke privrede, ali je sa druge, izazivalo zabrinutost zbog mogućih negativnih ekoloških implikacija dolazaka i boravka velikog broja kruzera u osjetljivom ekološkom ambijentu Boke. Sa treće strane, nerijetko je produkovalo i manje ili više otvoreno iskazivanje nezadovoljstva dijela lokalnog stanivništva i aktivista NVO zbog gužvi i drugih problema koje dolazak velikog broja turista za kratko vrijeme, pričinjava životu lokalnog stanovništva u Kotoru.
Zahvaljujući odluci nekadašnjeg NKT-a o zabrani dolazaka kruzera u Crnu Goru koja je na snazi od 13. marta prošle godine, Bokelji, prije svega Kotorani, već godinu dana imaju totalno zatišje na moru, u zalivu i priliku da vide i iskuse sve prednosti, ali i mane života bez kruzera i turista koji sa njima dolaze u ovaj kraj. Jedini izuzetak od te monotonije bilo je nekoliko prošlogodišnjih uplovljavanja, uz posebnu dozvolu tadašnjeg Ministarstva pomorstva i saobraćaja, manjeg francuskog kruzera „Le Champlain“ od 9.900 tona sa ukrcanim putnicima, ali se taj brod nije zadržavao niti pristajao, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje. Inače, prošle godine je prije pojave pandemije covida, u Luci Kotor bilo planirano uplovljavanje čak 560 kruzera, ali je prije lockdown-a u luku podno zidina Starog grada, pristalo njih samo devet. Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli oko 650 hiljada putnika. Broj dolazaka brodova u 2019. porastao je 15% u odnosu na 2018, dok je putnika sa kruzera bilo čak za trećinu više nego 2018. Osim direktnih prihoda koje kruzeri ostavljaju preduzeću Luka Kotor za lučke i usluge pilotaže, procjene turističkih radnika govore da putnik koji u Kotor dođe ovim brodovima, u prosjeku tokom tih desetak sati svog boravka troši do 50 eura. Uz indirektne prihode koje od kruzera i njihovih putnika ostvaruje čitav lanac drugih ugostitelja, restoratera, trgovaca, autobuskih prevoznika, turističkih agencija i slično, to dovodi do ukupno procijenjenog ostvarenog prometa od oko 50 miliona eura koji je u 2019. u Crnoj Gori napravljen od kruzing turizma.
Kotor – foto Roko Stjepčević
Kotor i Crna Gora sada su već godinu dana bez svih tih pozitivnih, ali i onih negativnih efekata masovnog kruzing turizma u Boki, pa je proteklih 12 mjeseci bilo i idelna prilika za preispitivanje načina na koji se do sada ovdje odvijala ta privredna djelatnost. Utisak je, međutim, da se generalno pozitivni odnos ovdašnje javnosti prema kruzerima, njihovim putnicima i ekonomskoj koristi koju oni donose, nije promijenio, ali jeste ojačala svijet da bi svojevrsno „resetovanje“ koje je donijela korona, trebalo iskoristiti da se stvari u ovoj oblasti postave na druge, prvenstveno ekološki i sociološki mnogo održivije i prihvatljivije osnove.
„Boka News“ je sprovela online anketu među čitaocima našeg portala od kojih se preko polovine (52%) izjasnilo da podržava masovni kruzing turizam kakav je bio i prije početka pandemije, ali i većinski iskazalo stav (55%) da treba ograničiti ukupan broj dolazaka kruzera u Boku na dnevnom nivou i na nivou godine. Za ograničavanje broja turista sa mega-kruzera koji na dnevnom osnovu mogu posjetiti Kotor je 47% naših ispitanika, dok 53,4% anketiranih smatra da i dalje treba dozvoljavati sidrenje mega-kruzera u akvatorijumu luke pod zidinama Starog grada. Preko četiri petine anketiranih (81%) podržava dolazak manjih kruzera sa manjim brojem putnika, a gotovo polovina (49%) mišljenja je da je bolje podići cijenu i kvalitet usluga i na taj način imati manji broj turista koji bi doveli do približno istih ekonomskih efekata.
Prilikom izražavanja mišljenja i sugestija da li uopšte, i ako je odgovor „da“, na koji način treba dalje razvijati kruzing turizam u Boki, većina ispitanika u anketi „Boka News“-a složila se u ocjeni da treba naći adekvatnu mjeru između velikog interesovanja kruzing kompanija i putnika koji dolaze u Kotor i objektivnog ekološkog i prostornog “nosećeg kapaciteta” Boke i Kotora kao turističke destinacije. Čak 90% anketiranih u tom smislu, smatra da je Kotoru u budućnosti potrebna nova Strategija održivog razvoja kruzing turizma.
Vladimir Jokić
„I sam sam učestvovao u anketi vašeg portala dok je ona trajala. Drago mi je da se ona desila i posebno bih pohvalio činjenicu da je i ona jedan doprinos budućoj najširoj mogućoj i sveobuhvatnoj javnoj raspravi koju mi kao lokalna vlast u Kotoru i predstavnici Opštine koja je većinski vlasnik preduzeća Luka Kotor AD, namjeravamo organizovati i sprovesti na temu budućeg razvoja kruzing turizma u Kotoru u Boki. Preliminarni rezultati ove ankete koje sam vidio, i ovakvi, daju prilično dobar nagovještaj o pravcu kojim bi se, kada je ovo u pitanju, trebalo kretati“- rekao je za „Boka News“ gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
On je istakao da se i kroz ovu anketu „vidi nekoliko stvari oko kojih se svi mi slažemo“.
„Prva i osnovna je da je nama kruzing turizam neophodan. Druga stvar je da ako imamo luku, trebaju nam i brodovi u luci da bi ona, u pravom smislu te riječi, bila luka. Treća stvar je da moramo da kontrolišemo broj brodova i način njihovog dolaska u Kotor, i u tome se apsolutno svi slažemo. Četvrto – neophodno je da naš grad pozicioniramo na način da se Kotor predstavi kao destinacija koja jeste prestižna. Pored Venecije i Dubrovnika, Kotor treba da bude treća prestižna kruzing destinacija na jadranskoj obali i mi tako treba da kažemo da je ‘ponekad i manje više’ i da u svemu nađemo pravu mjeru“- podvukao je Jokić. Naglašava da ako Venecija kao jedan od svjetski najprepoznatljivijih gradova i najpoželjnijih turističkih destinacija uopšte, ili isto tako i Dubrovnik, ipak imaju potrebu za kruzing turizmom i kruzerima, onda i Kotor koji se po broju velikih hotela i drugih turističkih kapaciteta kakve imaju u Dubrovnik i Venecija, ne može sa njima upoređivati, svakako da ima potrebu za kruzingom. „Nije ovdje potrebno izmišljati toplu vodu. Dubrovnik je još 2017. započeo sa platformom „Respect the City“ koja pametno ogrančava broj turista i kruzera koji istovremeno mogu posjetiti Dubrovnik i na taj način sprječava kako gužve, tako i unapređuje kvalitet boravka tih gostiju, ali istovremeno i kvalitet života lokalnog stanovništva. Upravo je u tim smanjenjima tzv. ‘špiceva’ ključ za održivi razvoj i funkcionisanje jedne turističke destinacije kakva je Kotor“- naglasio je Jokić dodajući „da ovdašnja javnost koja zbog gužvi skoro sav svoj odijum usmjerava prema kruzerima, zaboravlja da u Kotor godišnje stigne jednaki broj turista-izletnika autobusima iz okrušženja, kao što grad posjeti dolazeći na putničkim brodovima za kružna turistička putovanja.
Kotor 2018. foto Boka News
Naš sagovornik ističe da je pandemija napravila toliko problema turističkoj privredi da trenutno čak ni sama kruzing industrija još ne zna kako će ubuduće taj segment funkcionisati. On je najavio da će, ipak, odmah nakon skorog izbora novog Borda direktora Luke Kotor AD na sjednici Skupštine akcionara 7. aprila, i nakon toga, skorog imenovanja novog izvršnog menadžmenta, biti otvorena „široka javna rasprava koja će uključiti ne samo zainteresovane iz Luke Kotor i pomorske industije, već apsolutno najširu moguću javnost“. Njen cilj će, ističe Jokić, biti da „sagledavajući sve ono što su potrebe svih onih subjekata koji su ‘naslonjeni’ na kruzing turizam, dođemo do neke vrste strategije kako ćemo to dalje razvijati“.
„U toj jednačini koja se mora rješavati, postoji više nepoznatih, a glavna nepoznanica danas jeste to kako će kruzing industrija u budućnosti uopšte funkcinisati. Nije pitanje da li će kruzeri ploviti – hoće, nego ko će biti gosti na tim brodovima, na koji način će oni biti zaštićeni, da li će se čekati potpuna vakcinacija kompletnog stanovništva, koje će biti mjere predostrožnosti zbog virusa, na koji način će se kruzeri kao zatvoreni sistemi štititi od infekcije- sve to su danas otvorena pitanja i za samu industriju, ali i za destinacije na kojima kruzeri pristaju“- istakao je Jokić.
Kotor – foto Boka News
U svakom slučaju, zbog teških ekonomskih posljedica koje je pretrpjela u protekloj godini kada joj je osnovna djelatost bila blokirana, Luka Kotor AD neće u skorije vrijeme moći da krene u realizaciju svog višemilionskog investicionog programa kojim je prije dvije godine kod Vlade izdejstvovala dobijanje prioritene koncesije na 12 godina. To znači da u skorije vrijeme neće biti gradnje pilona za sigurniji privez megakruzera uz kotorsku rivu, niti postavljanja priveznih plutača u moru ispred Dobrote, a što je do sada u najvećoj mjeri dijelilo ovdašnju javnost. Zbog nemogućnosti da se investicioni program realizuje u vremenskom periodu definisanom koncesionim ugovorom, biće otvoreni pregovori sa Vladom da se te obaveze odlože, ali i da se Luci Kotor kao firmi u većinskom opštinskom vlasništvu, kroz adekvatne zakonske izmjene, obezbijedi da“, kako kaže gradonačelnik Jokić „jedanput pitanje koncesija stavi ad acta, te da mi kao Kotorani ne bismo nakon 12 godina i isteka koncesije, strahovali hoće li ključevi našeg grada ostati u našim rukama.“
„Upravo ova kriza i ova pauza izazvana koronom, stvorili su mogućnost da se razmišlja kako dalje i kako naprijed i da se napravi jedna, da kažem, dugoročna strategija na koji način ćemo koristiti naše resurse. Luka i more i naš geogradski položaj jesu naši resursi, ali taj resurs nije neiscrpan – on ima svoje kapacite, ima svoja ograničenja i mi moramo dugoročno da gledamo kako da taj resurs ne iscrpimo. Sa druge strane, moramo imati u vidu činjenicu i da je veliki dio naše turističke industrije godinama uspostavljan i razvijan u pravcu da se prilagođavao kruzing turizmu. Nije moguće, preko noći, taj dio naše privrede „srezati“ ili usmjeriti na neku drugu vrstu poslovanja. Zato moramo biti veoma oprezni i u jednom i u drugom pogledu – da nađemo neki optimalni put koji će značiti i očuvanje resursa, ali i stvoriti mogućnost prilagodbe na cijelu ovu novu situaciju.“- zaključio je gradonačelnik Jokić.
*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
Postrojenje za bušenje – Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Strah od ekoloških akcidenata u slučaju eksploatacije nafte u crnogorskom podmorju je neopravdan, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, Marko Perunović i dodao da je konzorcijum Eni Novatek u istražnoj fazi primijenio tri najsavremenija sistema zaštite.
Italijansko-ruski konzorcijum Eni Novatek je prije dva dana počeo istražno bušenje u crnogorskom podmorju, koje će biti okončano najkasnije u septembru. Tada će biti poznato i da li su otkrivene količine nafte i gasa dovoljno isplative za eksploataciju.
Sam postupak istraživanja izaziva kod dijela javnosti strah od eventualnog izlivanja nafte u Jadransko more, prenosi portal RTCG.
Perunović je, gostujući u Emisiji za pomorce Radija Crne Gore, govorio i o zaštitnim mjerama koje sprovodi koncesionar i Crna Gora kako bi se na minimum svela mogućnost ekološkog akcidenta.
Perunović, koji je inače i ekspert u oblasti istraživanja ugljovodonika, kaže da je italijansko- ruski konzorcijum u ovoj istražnoj fazi primijenio tri najsavremenija sistema zaštite.
“Konstantna kontrola isplačnog fluida, to je prvi nivo odbrane. Blowout preventer, to je zaštitni mehanizam koji se nalazi na vrhu same bušotine, zaštini ventil koji može da izdrži značajno veći pritisak od pritiska koji koji očekujemo u samom ležištu i treća mjera zaštite koja se vrlo rijetko primjenjuje i koja je dosta skupa je takozvani circulating head”, kazao je Perunović.
On je objasnio da su svi eko incidenti prilikom istraživanja i eksploatacije posljedica disbalansa pritiska unutar depozita nafte i gasa i cijevi za bušenje.
Uz već spomenutu konstantnu cirkulaciju fluida koja sprječava nagle promjene pritiska, veoma važan je sigurnosni ventil koji se nalazi na istražnoj platformi.
“Uz daljinsku kontrolu, ako ona ne radi kako treba, vi možete uvijek ručno da zatvarate te venitle koji izoluju bušotinu maksimalno”, naveo je Perunović.
Dodatni vid obezbjeđenja Crna Gora ima i kroz saradnju sa Evropskom agencijom za pomorsku sigurnost.
“Tu imamo 24-satno praćenje našeg mora, koje nam obezbjeđuje Emsa, u svakom trenutku se registruje eventulano izlivanje nafte u more”, naveo je Perunović i dodao da i Crna Gora imaju svoju operativu sa kojom može reagovati u slučaju manjih izlivanja nafte.
A da će sve proteći bez ekoloških incidenata svojom desetine milijardi vrijednom imovinom garantovala je kompanija Eni.
“Ono gdje smo se kao država i partner obezbijedili jeste to da je Eni – Novatek konzorcijum preuzeo na sebe da u slučaju bilo kakve ekološke havarije najkasnije u 24 sata reaguje na saniranju posljedica. U slučaju negativnih strana konzorcijum se obavezao da će svom svojom imovinom biti spreman da nadokandi kako štetu državi, tako i svim trećim licima”, naveo je Perunović.
On je kazao da se u oblasti istraživanja nafte i gasa konstantno unaprjeđuju tehnika i sigurnosni protokoli, tako da nije neobično i da se nafta pokušava naći čak i u rezervatima prirode.
“U Jadranskom moru, u vodama Hrvatske i Italije postoji izbušeno više od 1,5 hiljada bušotina. Albanija vrši bušenja, Grčka, Kipar, Norveška, Velika Britanija, čak i Njemaka vrši bušenja u okviru svojih nacionalnih parkova”, naveo je Perunović.
Ukoliko se otkriju za eksploataciju isplative količine nafte i gasa Crna Gora bi, kao partner u projektu, prihodovala od 62 do 68 odsto ostvarenog profita.
Dugoiščekivani film o slavnom Novljaninu, Sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću, ‘Na mojim ramenima’ (Sulle mie spalle) premijerno će biti prikazan na Laudato TV-u, na Uskrs 4. aprila u 20 sati. Reditelj Antonello Bellucco kroz krizna događanja 20. vijeka i priče o dvjema porodicama želio je uprizoriti život Sv. Leopolda Mandića, Hrvata iz Herceg Novog i važnost ovog lika koji je, kao Božji posrednik, mnogim ljudima kroz ispovjedaonicu spasio život. U pozadini filma su istorijski događaji u Italiji 1915. – 1945.
Glavni junak ovog filma je preduzetnik koji se nakon rata i krize našao u finansijskim problemima i siromaštvu, zbog čega, ne videći drugog izlaza, razmišlja o samoubistvu. Kroz odgovore na brojna pitanja o nadi, smislu i životnim pitanjima, film govori o Sv.Leopoldu Mandiću, u svijetu poznatom ispovjedniku, koji je veliki dio svog života proveo u maloj ispovjedaonici, gdje je slušao, ispovijedao i pomagao desetini hiljada ljudi koji su mu dolazili u redovima.
Trenutna situacija u kojoj se svijet nalazi i kriza, uzrokovana pandemijom, slična je životima i brigama protagonista ovog filma. Reditelj filma tako ističe da je motivaciju za snimanje pronašao posmatrajući mnoge ljude koji su nakon finansijske krize u nedostatku nade i smisla sebi oduzeli život, te je počeo promišljati mogućnosti traženja nade, koju je pronašao u životu i djelima svetog Leopolda Mandića. Upravo zato kaže da je prikazivanje ovog filma krenulo u pravom trenutku, onom u kojem ljudi ponovo prolaze pitanja duhovnosti i odnosa s drugima, kao i vrijednosti koje trebamo dati radu, ekonomiji i vlasništvu.
Ko je cijepljen Moderninim cjepivom, u Sloveniju može ući 14 dana nakon cijepljenja.
Onaj tko je primio AstraZenecino cjepivo može ući 21 dan nakon prvog cijepljenja, a Pfizerovo sedam dana nakon drugog cijepljenja.
Ulazak u Sloveniju iz Hrvatske moguć je i bez testa, ali u tom slučaju putnici moraju biti cijepljeni. Slovenija je donijela odluku kojom se ulazak u tu zemlju različito tretira s obzirom na vrstu cjepiva kojom je putnik cijepljen. Dino Kozlevac, šef Stožera civilne zaštite Istarske županije, objašnjava da onaj tko je cijepljen Moderninim cjepivom u Sloveniju može ući 14 dana nakon cijepljenja. Onaj tko je primio AstraZenecino cjepivo može ući 21 dan nakon prvog cijepljenja, a Pfizerovo sedam dana nakon drugog cijepljenja.
– Onaj tko je prebolio covid-19 može uz liječničku potvrdu koja vrijedi šest mjeseci ući i u Hrvatsku i u Sloveniju. Dakle, oni koji su preboljeli i koji su cijepljeni ne trebaju imati negativan test, kao ni hrvatski državljani koji odlaze u Sloveniju službeno, radi poslova sigurnosti, civilne zaštite i zdravstva.
Slovenija je od petka postrožila mjere na granicama: dnevni migranti, dakle školarci stariji od 13 godina i oni koji rade u slovenskim firmama, moraju imati negativan antigenski test koji nije stariji od sedam dana. Nakon isteka tog roka, antigenski test, koji košta dvjestotinjak kuna, mora se ponoviti, a to se, navodi Kozlevac, može učiniti u Umagu, Poreču i Buzetu. Antigenski test moraju imati i osobe koje prevoze školarce i one koji koriste zdravstvene usluge u Sloveniji i oni će testove platiti vlastitim novcem. Svi drugi koji zbog opravdanog razloga putuju u Sloveniju moraju imati PCR test.
Ljudi u tranzitu, s druge strane, ne moraju imati ni test, niti ikakve potvrde pri ulasku u Sloveniju.
– Ti putnici moraju vidjeti što država, krajnja destinacija u koju putuju, traži, je li to Italija, Austrija ili neka druga zemlja. Na granici vas pitaju gdje idete. Za Trst? Ok, puste vas, ali ako vas zateknu da ste se zaustavili u Sloveniji, platit ćete kaznu. Dakle, morate napustiti Sloveniju najkraćim putem, objašnjava Kozlevac.
Napominje da je riječ o očekivanoj odluci, uzme li se u obzir situaciju u okruženju. “Ono što svi vidimo jest da se zemlje zatvaraju. Njemačka sugerira građanima da ne putuju za Uskrs, Austrija je zatvorena, Italija i Slovenija su u crvenom, tako da u okolnim zemljama, ali i u drugim hrvatskim županijama, situacija nije nikako dobra”, izjavio je Kozlevac.
Odluka slovenskih vlasti na granici vrijedit će najmanje do 2. aprila.
Francuska, pogođena trećim valom zaraze koronavirusom, nalazi se u epidemijski “kritičnoj” situaciji te je dodatno ograničila kretanje. Epidemiološke mjere postrožene su i u Belgiji i Poljskoj. Njemačka pak smatra da je potrebno zatvaranje od od 10 do 14 dana kako bi se stavilo pod kontrolu brzo širenje zaraze koronavirusom.
Francuski premijer Jean Castexkaže da treći val ne prestaje rasti, što Francusku dovodi u “kritično” stanje. Francuske vlasti postrožile su kontrole u zračnim lukama i na naplatnim kućicama na autocestama kako bi nadzirale mjere ograničenja u prometu.
Mjere koje su već na snazi u 16 od 101 departmana, uključujući Pariz i parišku regiju, u petak u ponoć su proširene na još tri departmana. U tim je zonama kretanje ograničeno na 10 kilometara, kao i napuštanje departmana bez valjanog razloga. Dućani su zatvoreni, a razredi su prepolovljeni.
Za razliku od nekih ostalih zemalja u Europi, Francuska je odlučila ostaviti škole otvorenima zbog bojazni da bi veliki broj učenika bio lišen kvalitetnog obrazovanja te zbog mentalnih problema koji se pojavljaju kod mladih uslijed “zatvaranja”. U ostatku Francuske je na snazi policijski sat od 19 sati do šest sati. Barovi, restorani i kulturna mjesta su zatvorena u cijeloj zemlji.
Zbog trećeg vala epidemije Španjolska traži negativan PCR test, ne stariji od 72 sata, za sve osobe koje kopnenom granicom ulaze u zemlju iz Francuske.
Njemački ministar zdravlja Jens Spahn rekao je da misli da je zemlji potrebno zatvaranje u trajanju od 10 do 14 dana kako bi se stavilo pod kontrolu brzo širenje zaraze koronavirusom.
– Ako pogledamo brojke, uključujući današnje, zapravo trebamo još barem 10 do 14 dana tijekom kojih ćemo zaista isključiti svoje kontakte, svoju mobilnost, rekao je.
Po Spahnu, Njemačka treba karantenu tijekom uskrsnih blagdana kao i prošle godine, kada je građanima bilo jasno kazano da ostanu kod kuće i izbjegavaju sve kontakte. Spahn je također rekao da će Njemačka vjerojatno početi davati Johnson & Johnson cjepivo protiv covida-19 od sredine travnja.
Belgija uvodi zabranu za sve poslove koji se obavljaju kontaktno, posebice za frizerske salone, uz izuzetak medicinskog osoblja. Osim dućana s hranom, ljekarni i knjižara, sve ostale trgovine se zatvaraju.
Poljska je odlučila zatvoriti jaslice i dječje vrtiće, velike dućane s namještajom, kao i željezarije te trgovine koje prodaju alate i strojeve za kuće i okućnice. Također se zatvaraju kozmetički i frizerski saloni. U crkvama će sada biti dopuštena jedna osoba na 20 četvornih metara, umjesto dosadašnjih 15.
Golemi kontejnerski brod još je zaglavljen u Sueskom kanalu, no tegljači su ga uspjeli pomaknuti i voda je počela teći isprod broda, prenio je danas BBC.
Predstavnici tvrtke koja upravlja kanalom kazali su da je određeni uspjeh postignut i nadaju se da bi brod mogao zaploviti do danas navečer. Brod Ever Given nasukan je od utorka poprijeko u jednom od najprometnijih trgovačkih pomorskih puteva i sad već oko 300 brodova čeka s obje strane kanala na prolazak, dok su se neki brodovi već odlučili krenuti dva tjedna dana duljim putem oko afričkog Rta dobre nade.
Jučer je iskopano oko 20.000 tona pijeska oko Ever Givena i brod je počelo vući 14 tegljača u nastojanju da ga oslobodi. Iako snažne plime i oseke te snažni vjetrovi otežavaju napore, os broda pomaknuta je 30 stupnjeva.
General Osama Rabie, upravitelj Sueskog kanala, kazao je da je voda počela teći ispod broda.
– Očekujemo da bi u svakom trenutku brod mogao skliznuti i pomaknuti se iz svoje pozicije, kazao je na konferenciji za novinare dodajući da se nada da neće biti potrebno pribjeći drugoj fazi, vremenski mnogo zahtjevnijoj, da se ukloni dio od 18.300 brodskih kontejnera kako bi se umanjila težina broda.
Prema prvim izvješćima brod dug 400 metara i težak 200.000 tona zaglavio se zbog pješčane oluje i snažnih vjetrova koji su utjecali na vidljivost, no Rabie kaže da vremenski uvjeti ne mogu biti glavni razlog nasukavanja broda nego da se možda radilo o tehničkim ili ljudskim pogreškama što će se utvrditi istragom. Brodom Ever Given upravlja tajvanska tvrtka Evergreen Marine i u vlasništvu je japanskog Shoei Kisena.
Jukito Higaki, predsjednik Shoei Kisen, rekao je u petak kako se čini da brod nije oštećen. Oko 12 posto svjetske trgovine prolazi kanalom dugim 193 kilometara koji povezuje Sredozemlje i Crveno more i predstavlja najkraći put od Azije do Europe.
Prema tvrtki Lloyd’s List zastoj u kanalu onemogućava u svakom satu prolazak robe vrijedne 400 milijuna dolara.
Učesnicima izbora za sastav lokalnog parlamenta u Herceg Novom, koji su zakazani za 9. maj, biće opredijeljeno 30.407 eura. Ova informacija može se naći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisano je da najviši dozvoljeni iznos ne smije preći iznos budžetskih sredstava koja se odvajaju za finansiranje troškova izborne kampanje, a koja su na nivou od 0,2 odsto planiranog tekućeg budžeta opštine.
Budžet Opštine Herceg Novi za tekuću godinu iznosi 12,1 milion eura.
Prema trenutno dostupnim podacima, Novska lista je dosad jedina dostavila ugovor o sredstvima koja će utrošiti za reklamiranje na bilbordima i saopštila da će za reklamnu kampanju izdvojiti preko 9.000 eura. U susret izborima, ovaj građanski pokret otvorio je, pored one na Toploj, kancelariju i u Zelenici.
ASK će kontrolisati troškove političkih subjekata u kampanji, a posebno sredstva prikupljena iz Javnih i privatnih izvora.
Shodno Odluci Opštinske izborne komisije od 17.marta, izborna lista za izbor odbornika u SO Herceg Novi na predstojećim izborima može biti utvrđena ako je potpisima podrže najmanje 204 birača koji imaju prebivalište na području opštine Herceg Novi.
Novljani će na predstojećim izborima birati 35 umjesto dosadašnja 34 odbornika, a u birački spisak upisan je 25.521 birač.
