Opština Tivat pokušava da riješi dugogodišnje problem sa nesavjesnim korisnicima opštinskih poslovnih prostora

7
Tivat – Centar

Administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) pokrenula je niz aktivnosti na riješavanju dugogodišnjih problema koje lokalna uprava ima sa nekoliko nesavjesnih korisnika njenih poslovnih prostora.

Tako je Opština uspjela da naplati sva dugovanja zaključno sa 31.januarom 2017. koje je prema njoj imala firma “Azalea” što koristi dva velika opštinskam poslovna prostora u Njegoševoj ulici u centru grada, a uskoro slijedi i prinudno iseljenje te firme iz ovih opštinskih nekretnina.

“Upravni postupak za iseljenje preduzeća “Azalea” doo pravosnažno je okončan i kao takav predat javnom izvršitelju na dalji postupak. Po raspoloživim informacijama, zadnji rok za dobrovoljno iseljenje je 28.maj. Ukoliko se dobrovoljno iseljenje ne desi, izvršitelj će pristupiti prinudnom iseljenju”-rečeno je “Vijestima” u kabinetu tivatskog gradonačelnika.

Sva dugovanja “Azalee” po osnovu zakupa prostora zaključno sa 31.decembrom 2017. godine su izmirena u toku 2020 (2.550 eura) i 2021 (800 eura), ali to ne znači da su izmirena i sva potraživanja lokalne uprave od te firme. Naime bivša tivatska DPS-SD-HGI lokalna vlast, nakon 31.decembra 2017. nije zaključivala nove ugovore o zakupu poslovnog prostora sa “Azaleom” ali ih je ta firma nastavila koristiti, iako se cijena zakupa opštinskioh poslovnih prostora u međuvremenu promjenila shodno novoj Odluci kojom se uređuje ova oblast. Stoga će aktuelna tivatska gradska uprava koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i “Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat”, morati da preduzme dodatne mjere da od te firme naplati korišćenje opštinskih poslovnih prostora i u protekle tri ipo godine.

Jedan od najvećih dužnika Opštine Tivat za neplaćenu zakupninu poslovnog prostora je politička partrija Hrvatska građanska inicijativa koja već godinama koristi opštinske prostorije u prizemlju stambene zgrade u Ulici Luke Tomanovića. Stranka na čijem je čelu Adrijan Vuksanović do sada nije plaćala te prostorije pozivajući se na svoj parlamentarni status u državnoj Skupštini i time  obavezu Uprave za imovinu Crne Gore da joj plaća poslovni prostorza stranačku centralu. HGI je međutim, na izborima 30.avgusta prošle godine izgubio taj status, pa je time i prestala takva obaveza državne Uprave za imovinu, a koju ona, inače, godinama prije toga nije izmirivala prema vlasniku prostorija koje je HGI koristila za svoju stranačku centralu – Opštini Tivat.

“Pokrenuti su razgovori sa HGI-jem oko rješavanja ovog pitanja, i lokalna uprava ima uvjeravanja da će dug po ovom osnovu biti izmiren. Zaključno sa 31.12.2017. godine dugovanje HGI-ja po ovom osnovu iznosi 42.493,83 eura. Takođe ugovori o zakupu nakon ovog datuma nisu zaključivani, a cijena zakupa se promjenila shodno novoj Odluci kojom se uređuje ova oblast.”- kazali su u lokalnoj upravi Tivta.

Predstavnici Opštine održala su i sastanak sa čelnicima Fakulteta za mediteranske studije (FMS), koji je smješten u staroj zgradi Opštine u Ulici Luke Tomanovića, jer lokalna uorava Tivta koja je inače, suosnivač i suvlasnik ove privatne visokoškolske ustanove, „godinama unazad ne bilježi prihode po ovom osnovu“, iako FMS koristi veći dio stare optinske zgrade.

„Radi se na usaglašavanju ugovora kojim će biti definisani međusobni odnosi i obaveze. Nova administracija grada pred sobom ima odgovoran i kompleksan zadatak uspostavljanja domaćinskog odnosa prema svemu što je imovina Opštine. Ovo pitanje zahtjeva vrijeme i posvećenost, koju će nova administracija neupitno uložiti u ovu problematiku.“- poručili su iz Komnenovićevog kabineta.

Inače, ukupno zaduženje koje je Sekretarijat za finansije i lokalne prihode Opšine Tivat prošle godine dostavio korisnicima opštinskih poslovnih prostora iznosilo je 122.758 eura, Na ime zakupnine za tu i dugova za ranije godine, lani je prihodovano nešto preko 117 hiljada eura. Valja napomenjuti da je lani zakupnina opštinskih poslovnih prostora za njiohove korisnike umanjena 50% u odnosu na redovne cijene, a što je bila jedna od mjera pomoći lokalnoj privredi za prevazilaženje ekonomskih posljedica od pandemije koronavirusa.

Budva – promocija romana “Ostaci sveta”

0
Igor Marojević

U organizaciji Narodne biblioteke Budve u četvrtak, 13. maja sa početkom u 20 sati biće promovisan roman “Ostaci sveta” Igora Marojevića. Roman je ovjenčan nagradama: “Meša Selimović”, Nagradom grada Beograda “Despot Stefan Lazarević”, zatim „Tronoški rodoslov“ i nagradom Solarisa za roman godine. Promocija će biti održana na Akademiji znanja, a učestvuju autor Igor Marojević i moderatorka Stanka Stanojević.

O romanu “Ostaci sveta”, književnik Zoran Bognar zabilježio je: “Tragična sudbina čoveka od Španskog građanskog rata, preko Jasenovca, pa do NATO bombardovanja krajem devedesetih godina prošlog veka, odvija se na velikim platnima čovekove tolerancije, opstanka, bola… Mogućnost, uopšteno govoreći, da se sve to predstavi u prvom romanu o Jasenovcu kao dominantnoj temi, jeste veliki pokušaj da se ujedno prikažu i sva stradanja dvadesetog veka. Igor Marojević u svom nesumnjivo najboljem dosadašnjem delu o „veku logora“, kako se i naziva dvadeseto stoleće, piše hladnim tonom, čija melodija, uprkos svem užasu, pronalazi vatru koja tinja i baca plamen sećanja na one ljude i njihove sudbine koji sve više tonu u zaborav pred nekim drugim ratovima, nekim drugim krvavim stradanjima. U takvom miljeu, Ivanka Novčić, jedna od protagonistkinja ovog romana, svojim čudnovatim erosom uspostavlja balans, ili, bolje rečeno, prelaz između tame i svetlosti, nudeći nadu u spasenje nevinog, ili bar drukčiji pogled na ono što je preostalo u Ostacima sveta…”

Igro Marojević rođen je 1968.godine u Vrbasu, diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Bareseloni.

Objavio je “Beogradsko petoknjižje”: romane “Dvadeset četiri zida” (1998, 2010), “Parter” (2009), “Prave Beograđanke” (2017), “Tuđine” (2018) i zbirku priča “Beograđanke” (2014, šest izdanja), kao i tri romana iz “Etnofikcije”, još nedovršene pentalogije: “Žega” (2004, 2008), “Šnit” (2007, 2008, 2014) i “Majčina ruka” (2011). Ostala dela: novela “Obmana boga” (1997), zbirke priča “Tragači” (2001)i “Mediterani” (2006, 2008), knjige eseja “Kroz glavu” (2012) i “Krv je voda” (2018), kao i “Roman o pijanstvima” (2019).

Napisao je i drame: “Nomadi” ( izvođena 2004. u produkciji barselonskog Instituta za teatar, na katalonskom i španskom, na kome je i napisana), “Tvrđava Evropa” (Belef 2008) i “Bar sam svoj čovek” (Beogradsko dramsko pozorište 2009 – 2011). Prema njegovom romanu “Dvadeset četiri zida”, izvođena je u BDP pozorišna drama, 2003/2004 – Marojevića dela ili odlomci objavljeni su na 16 jezika, a zastupljen je u desetak reprezentativnih antologija srpske, južnoistočnoevropske i evropske krate proze. Dobitnik je više književnih nagrada, između ostali, “Karoly Szirmai”, Nagradu iz Fonda “Borislav Pekić”, “Desimir Tošić”, “Stevan Pešić”. Prevodi sa španskog i katalonskog. Jedan je od osnivača Srpskog književnog društva, član je Srpskog i Kantalonskog Pen-a. Živi u Zemunu.

Maersk stiže u Rijeku i nudi milion TEU-a prometa

0
Kontejneri – Maresk – foto AFP – ilustracija

Na ponovljeni natječaj za novog koncesionara za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali stigla je jedna ponuda, konzorcija koji čine APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe, potvrđeno je iz Lučke uprave Rijeka.; javlja Novi List

APM Terminals i Enna Logic su, prema ravnatelju Lučke uprave Denisu Vukorepi, ponudili promet od milijun TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera) u prve dvije godine poslovanja terminala te promet od po minimalno 500 tisuća TEU-a, u svakoj od narednih najmanje osam godina poslovanja.

Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u ponovljenom natječaju, za razliku od poništenog, u kojemu se bodovala visina koncesijske naknade, kao i ponuda za gradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala.

Koncesija na 50 godina

U novom je natječaju koncesijska naknada postavljena na fiksnih dva milijuna eura godišnje, uz promjenjivi dio koji varira, ovisno o prihodima. Tako promjenjivi dio koncesijske naknade iznosi šest posto od bruto prihoda terminala, ukoliko prihod iznosi do dvadeset milijuna eura.

Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala, s tim da terminal treba profunkcionirati u roku od oko dvije i pol godine od potpisivanja koncesijskog ugovora.

Taj rok se poklapa s rokom za završetak radova na pristupnoj cesti D-403 koje je, inače, sastavni dio projekta novog kontejnerskog terminala i bez koje Zagrebačka obala ne može dobiti uporabnu dozvolu. Kako neslužbeno saznajemo, ponuđač namjerava i praktički odmah krenuti u pripreme i izgradnju druge faze terminala.

Renomirane tvrtke

Ono što sada očekujemo, jest da koncesionar novi terminal čim prije stavi u funkciju, čime će Rijeka, zajedno s punim kapacitetom kontejnerskog terminala na Brajdici, koja je prošle godine ostvarila povijesni rezultat od preko 300 tisuća TEU-a, kroz nekoliko godina imati veći kontejnerski promet nego slovenska luka Kopar.

Pridodamo li tome ulaganja koja provodimo u luci, ali i na cestovnom i željezničkom povezivanju, luka Rijeka će u sljedećih nekoliko godina s pravom postati najveće intermodalno središte u ovom dijelu Europe te vodeća luka u Sjevernom Jadranu za kontejnerski promet, rekao je Butković.

Zajamčeni promet i činjenica da je riječ o jednom od najvećih operatera lučkih kontejnerskih terminala u svijetu, u konzorciju s renomiranom domaćom logističkom tvrtkom, pokazuje da je Rijeka na pravom putu da u nekoliko godina postane vodeća kontejnerska luka i intermodalno središte na Jadranu.

– Sa zadovoljstvom možemo potvrditi da smo dali ponudu za koncesiju na riječkom kontejnerskom terminalu i željno očekujemo povratne informacije od lučkih vlasti, poručili su iz APM-a.

Vlasnički udjeli

U Lučkoj upravi računaju da bi na novom terminalu na Zagrebačkoj obali trebalo biti otvoreno najmanje dvije stotine radnih mjesta, uz još otprilike toliko u popratnim djelatnostima i uslugama vezanim uz poslovanje terminala.

Ako pristigla ponuda bude ocijenjena valjanom, na budućem terminalu upravljačka prava držat će APM Terminals, s 51 posto vlasničkog udjela, dok će Enna Logic držati preostalih 49 posto.

APM Terminals posluje u A.P.Moller-Maersk grupi te upravlja sa 75 kontejnerskih terminala širom svijeta, što samostalno, što, kao što bi mogao biti slučaj sa Zagrebačkom obalom, u partnerstvu s lokalnim tvrtkama.

Ukupni prihodi tvrtke u 2019. godini iznosili su 3,2 milijarde dolara, a samo u toj godini kompanija je otvorila pet novih kontejnerskih terminala.

Unatoč COVID-krizi, ulaganja su nastavljena i u prošloj godini, kroz širenje postojećih i izgradnju jednog novog terminala u Danskoj.

Enna Logic dio je Enna Grupe koja posluje u sastavu PPD-a, grupacije sa sjedištem u Vukovaru koja se prvenstveno bavi trgovinom prirodnim plinom, ali i nizom drugih djelatnosti, među kojima logističkim i transportnim uslugama pa tako i željezničkim teretnim prijevozom.

Smijenjena direktorica tivatskog Doma zdravlja

20
Dom zdravlja Tivat – Anđelić – foto Boka News

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović smijenila je juče više direktora zdravstvenih ustanova.

Razriješena je direktorica tivatskog Doma zdravlja Jasminka Anđelić, a vršilac dužnosti te funkcije biće Danica Stevović.

“Vijesti” nezvanično saznaju da je razlog smjene direktorica Anđelić nepoštovanje propisa, neadekvatno upravljanje ustanovama…

Naime, resor Borovinić Bojović je u februaru obrazovao komisiju koja je sprovodila internu kontrolu u javnim zdravstvenim ustanovama.

Izvor “Vijesti” kazao je da je provjera kvaliteta stručnog rada pokazala da je politika zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima u domovima zdravlja Tivat i Budva vođena na neadekvatan način, bez dugoročne vizije, te da sve ukazuje na necjelishodno, neekonomično i neefikasno upravljanje.

On je istakao da su konstatovane nepravilnosti u vezi sa donacijama, da su ustanove zapošljavale radnike u periodu uoči parlamentarnih izbora, kada je na snazi bila zabrana zapošljavanja.

Između ostalog, kontrolori su utvrdili i da oblast zaštite na radu nije regulisana i da ne postoje propisi koji regulišu tu oblast, što je obaveza zdravstvenih ustanova…

U Hrvatsku stiže brzi kućni test za koronu

0
Test covid

U hrvatske ljekarne uskoro stižu brzi kućni testovi za koronavirus, doznaje RTL.
Kako dodaju, brzi testovi za osobnu upotrebu stižu u Hrvatsku za desetak dana.

“Taj test će biti na pljuvačku, postoje još dvije vrste – jedna je bukalna sluznica, a drugi je na površini nosa, registracija je napravljena u Republici Njemačkoj, ali mi očekujemo i druge testove koji će proći tu kontrolu”, rekao je član uprave Medike Jakov Radošević.

HALMED je, dodaju, danas zaprimio obavijest o stavljanju na tržište testova za “samotestiranje” koji su odobreni na razini Europske unije.

“To su medicinski proizvodi koji su namijenjeni za samostalno korištenje od strane laika, budući da ih koriste osobe koje nisu profesionalci u postupku provjere ovih testova bilo je potrebno dokazati da su oni pouzdani i dovoljno jednostavni i da ih građani mogu koristiti na siguran način”, kazala je glasnogovornica HALMED-a Maja Bašić za RTL.

Test će se moći kupiti u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama, a cijena će biti ispod 100 kuna.

Pucnjava u školi u Kazanju: Devetero mrtvih i više ranjenih, Putin naredio strožu kontrolu oružja

0
Rusija / foto EPA

Devet osoba, meeđu kojima sedmero djece, ubijeno je u utorak a više ih je teško ranjeno u smrtonosnom pohodu tinejdžera koji je otvorio vatru u školi u ruskom gradu Kazanju, saopštile su lokalne vlasti.

Dvoje djece je skočilo s trećeg kata škole kako bi pobjegli od pucnjave, vidi se na video snimci koju je snimio prolaznik a koju je zatim objavila novinska agencija RIA.

“Čuli smo eksplozije na početku drugog sata. Svi su učitelji zaključali djecu u učionice. Pucnjava je bila na trećem katu zgrade škole koja ima četiri kata”, rekao je jedan učitelj a prenijeli su lokalni mediji.

Nazvavši taj napad tragedijom za zemlju, čelnik regije Tatarstana, Rustam Minihanov, izjavio je da nema dokaza da je još netko bio umiješan u napad.

“Izgubili smo sedmero djece – četiri dječaka i tri djevojčice. Također smo izgubili učiteljicu i još jednu zaposlenicu”, rekao je on u video obraćanju. U bolnici je 18 djece i tri odrasla, kazao je.

“Terorist je uhićen. On je 19-godišnjak koji je službeno registriran kao vlasnik oružja”, kazao je. Po njegovim riječima, žrtve su pohađale osmi razred, što znači da su u dobi od 14 ili 15 godina.

Ruski Istražni odbor priopćio je da je pokrenuo istragu i da je utvrđen identitet pritvorenog napadača.

Njegov identitet zasad nije službeno objavljen.

Putin naredio izmjenu pravila o nošenju oružja

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u utorak da se nanovo analiziraju pravila koja dopuštaju nošenje oružja u Rusiji, nakon smrtonosne pucnjave u školi u gradu Kazanju.

“Predsjednik je naredio da se hitno razmotri novi okvir kada se radi o tipu dopuštenog oružja koje cirkulira među civilnim stanovništvom, uzimajući u obzir tip” koji je korišten u pucnjavi u Kazanju, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Pucnjave u školama rijetke su u Rusiji. Jedan od posljednjih takvih incidenata dogodio se na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala od Ukrajine, gdje je 2018. student na sveučilištu ubio 19 ljudi i sebe.

Addiko Bank2Go – prva banka na točkovima stiže u Tivat i Risan

Addiko Bank2Go

Osluškujući potrebe lokalnog okruženja, Addiko banka je ovoga puta otišla korak dalje i prvi put na tržištu Crne Gore predstavila Addiko Bank2Go – novi, mobilni kanal prodaje. U rukama ljubaznih i profesionalnih bankarskih savjetnika, posebno adaptirano i savremeno opremljeno vozilo će u narednom periodu stići i do najudaljenijih mjesta u zemlji i građanima nuditi bezgotovinske bankarske usluge, znanje, iskustvo i savjete.

Addiko Bank2Go je u srijedu, 12. maja u Tivtu, a u četvrtak, 13. maja u Risnu pa iskoristite jedinstvenu priliku da brzo i jednostavno:

  • Ugovorite kredit do 30.000 bez žiranata
  • Aplicirate za Mastercard 3u1 kreditnu karticu ili paket
  • Informišete se o aktuelnoj ponudi Addiko banke

Pogledajte kako izgleda Addiko poslovnica na točkovima

Addiko “Bank2Go” će redovno posjećivati različita mjesta širom zemlje, prema unaprijed predviđenom rasporedu. Radno vrijeme Addiko putujućih bankara je od 8-16 sati, s tim da će po potrebi biti prilagođeno sezonskim prilikama i dešavanjima.

Addiko Bank2Go

Raspored obilazaka gradova će biti istaknut na sajtu Banke na adresi bank2go.addiko.me

Air Serbia povećava broj letova do Crne Gore

18
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Avio-kompanija Air Serbia će od sljedeće nedjelje do primorja Crne Gore obavljati 15 letova sedmično, dok će tokom ljeta broj povećati do 33 leta nedjeljno, objavio je portal rtcg.me.

Zbog velikog interesovanja putnika, obezbijeđeno je 32.832 sjedišta na letovima Beograd-Tivat do kraja ljetnje sezone, saopšteno je iz kompanije.

Između Beograda i crnogorskog primorja uvedeno je ukupno 156 novih rotacija, a do kraja septembra, biće obavljeno više od 900 rotacija između Srbije i Crne Gore, sa oko 70.000 sjedišta na liniji ka Podgorici i više od 110.000 mjesta na ruti između Beograda i Tivta.

U piku sezone, između Beograda i Tivta, kompanija će letjeti i do pet puta dnevno, svakog dana u nedjelji, osim ponedjeljkom i utorkom, kada će letjeti do četiri puta dnevno.

“Er Srbija će takođe obavljati do 21 let nedjeljno između Beograda i Podgorice tokom pika ljetnje sezone.

Između dvije zemlje nema trenutnih ograničenja u putovanjima zbog koronavirusa.

Uprava Sueskog kanala planira proširiti južni dio plovnog puta

0
Suecki kanal – foto EPA

Uprava Sueskog kanala (SCA) razmatra proširenje i produbljenje južnog dijela plovnog puta koji je tijekom ožujka bio blokiran šest dana zbog zaglavljenog kontejnerskog broda, kazao je u utorak šef uprave kanala Osama Rabie u televizijskom obraćanju.

Rabie je predstavio plan na događaju kojem je prisustvovao egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, prema čijem bi mišljenju projekt trebao biti dovršen za najviše 24 mjeseca.

SCA namjerava proširiti 30 kilometara dugu najjužniju dionicu plovnog puta između grada Sueza i područja Gorkih jezera za 40 metara prema istoku, rekao je Rabie. Osim toga, isti dio planira produbiti sa 66 do 72 stope.

Drugi plovni krak kanala koji je otvoren 2015. godine sjeverno od Velikog gorkog jezera radi omogućavanja dvosmjernog prometa, bio bi produžen za 10 km na južnoj strani jezera, čime bi dosegao ukupnu duljinu od 82 km i omogućio prolazak više brodova, izjavio je Rabie.

Sisi je naglasio da je razmatranju planova o proširenju kanala doprinijelo zaglavljenje 440-metarskog kontejnerskog broda Ever Given koje se dogodilo 23. ožujka.

Brod natovaren tisućama kontejnera trenutno se nalazi na području Velikog gorkog jezera, a SCA i japanski vlasnik Ever Givena, Shoei Kisen, vode spor oko zahtjeva Uprave kanala za naknadu štete.

Stanje na Bliskom istoku ponovno je eskaliralo: Hamas raketirao Tel Aviv u znak odmazde za izraelsko rušenje zgrade u Gazi

0
Napad – Tel Aviv – foto Mohammed Abed/AFP

Palestinski militanti objavili su kako su ispalili oko 130 raketa na izraelski Tel Aviv nakon što su izraelske vojne vlasti srušile višestambenu zgradu u pojasu Gaze.

Zgrada od 13 katova napadnuta je tokom utorka, a Izrael tvrdi kako je raketirao vojne ciljeve i to kao odgovor na ranije napade. Kako javlja BBC, vjeruje se da je barem trideset osoba izgubilo život u najgoroj eskalaciji nasilja posljednjih godina.

Također, pretpostavlja se da su militanti na Izrael dosad ispalili oko 400 raketa, usmrtivši dva Izraelca, dok zdravstvene vlasti u Gazi izvještavaju o najmanje 28 mrtvih Palestinaca. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je kako je Palestina “prešla granicu” ispaljivanjem raketa prema Jeruzalemu po prvi puta u mnogo godina.

Glavni tajnik Arapske lige Ahmed Aboul-Gheit optužio je, pak, Izrael za nedavnu eskalaciju nasilja i pozvao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da intervenira, dok se sukobi nastavljaju.

“Proteklih tjedana ni jedan nasilni incident nije započet s palestinske strane. Nije bilo ni jednog incidenta u kojem su Palestinci inicirali provokaciju ili eskalaciju”, rekao je Aboul-Gheit na virtualnom sastanku arapskih ministara vanjskih poslova.

Optužio je izraelsku “nepromišljenu politiku” i upozorio međunarodnu zajednicu da prestane kriviti i Izraelce i Palestince.

“Okupatori imaju vojnu moć i kontrolu, i oni su ti koji provociraju i podržavaju nasilje”, kazao je Aboul-Gheit.

“Ono čemu smo svjedočili je, jasno i iskreno, provokacija izraelskih okupacijskih snaga koje su napale najsvetije islamsko mjesto tijekom najsvetijeg mjeseca za muslimane”, izjavio je, misleći pritom na ramazan koji završava ove sedmice.

Sirene koje upozoravaju na zračni napad oglasile su se u Tel Avivu u utorak navečer i nekoliko eksplozija čulo se u središtu grada. Upozorenje na raketni napad došlo je nakon što je izraelska vojska uništila višekatnicu Toranj Hanadi, navodno stambenu zgradu, u kojoj su se nalazili i uredi članova Hamasa u Pojasu Gaze. Stanari zgrade upozoreni su prije napada i rečeno im je na napuste zgradu, kazali su očevici.

Glasnogovornik Hamasa ranije je zaprijetio snažnim raketnim napadom na Tel Aviv ako Toranj Hanadi bude uništen. Palestinski militanti ispalili su iz Pojasa Gaze stotine raketa prema Izraelu u utorak, dok Izrael provodi zračne napade na Pojas Gaze.

Eskalacija između Izraelaca i Palestinaca “mora se odmah prekinuti”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u izjavi u utorak, dodavši da je “ozbiljno zabrinut” zbog razvoja situacije.

“Izraelske snage sigurnosti moraju biti krajnje suzdržane i odmjeriti svoju upotrebu sile”, rekao je šef UN-a.

“Neselektivno ispaljivanje raketa i granata prema izraelskim naseljima je neprihvatljivo”, istaknuo je.