Veliki broj onih koji su, osim u Crnoj Gori, upisani i u birački spisak pojedinih zemalja regiona mogao bi da dovede u pitanje legitimitet izbora u pojedinim opštinama, smatra izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Kada su posrijedi predstojeći izbori u Herceg Novom kaže da ga ne bi iznenadilo da tamo bude deset hiljada onih koji su tako upisani.
Vujović smatra da Vlada mora da uradi ono što je i stavila kao svoju platformu, izvrši kontrolu biračkih spiskova.
Vujović je, gostujući u emisiji “Drugačija radio veza”, ponovio da je u biračkom spisku za Nikšić gotovo hiljadu ljudi koji su upisani u birački spisak Srbije.
Smatra da do 9. maja, za kada su zakazini izbori u Herceg Novom, ima sasvim dovoljno vremena da nadležni iskontrolišu spisak. Tehnički uslovi za to, kaže, postoje.
“Ima od čega da se počne, jer ukoliko bi se desilo u nekim opštinama da broj tih lica bude izuzetno velliki onda se dovodi u pitanje i legitimitet tih izbora”, navodi Vujović.
Kada je posrijedi Herceg Novi Vujović kaže da je pretpostavka da veliki boroj ljudi tamo ima dvojno, ili čak trojno državljanstvo.
Smatra da ne bi bilo iznenađujuće da deset hljada ljudi u Herceg Novom bude tako upisano, ima dvojno državljanstvo. Naglašava da je to četrdeset odsto ukupnog broja birača u tom gradu.
Naglašava da će se tako nešto dešavati i u drugim opštinama, pa ukazuje na neophodnost dolaženja do čistog biračkog spiska.
“To je suština, pa ko što ponese”, poručuje Vujović.
Vlada, naglašava Vujović, mora uraditi ono što je i stavila kao svoju platformu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 16. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2098 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 553 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Podgorica 175
Nikšić 104
Bijelo Polje 52
Bar 41
Kotor 24
Berane 22
Ulcinj 22
Herceg Novi 16
Rožaje 16
Cetinje 14
Danilovgrad 14
Budva 11
Tuzi 9
Tivat 8
Pljevlja 8
Kolašin 8
Mojkovac 5
Plav 3
Šavnik 1
Ukupno 553
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 18 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Kotora (3),Podgorice (3), Berana(2), Herceg Novog (2), Nikšića (2), Ulcinja (2), Bara (1), Bijelog Polja (1), Mojkovca(1), Pljevalja (1) i od kojih je najmlađi imao 55, a najstariji 90 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1169.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 651 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8581.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 85253.
Nove mjere protiv koronavirusa, a na snazi su od 18. do 24 marta, zabrana pored važeće zabrane ulaska i izlaska iz Podgorice, Cetinja, Budve, Nikšića, Herceg Novog, Ulcinja, Bara, Kotora, Pljevalja proširuju se na opštine Bijelo Polje i Mojkovac.
To je na pres konferenciji Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje kazala epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Marija Božović.
Ona je dodala i da posebne mjere koje su na snazi u Tivtu, Budvi, Herceg Novom i Ulcinju prestaju da važe za Budvu i Tivat, a počinju da važe za Nikšić.
“Posebne mjere koje su na snazi u Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Kotoru, Plužinama, Baru, Pljevljima važiće i za Tivat, Budvu, Bijelo Polje i Mojkovac. Posjete pritvorenim i licima na izdržavanju kazne zatvora u UIKS osim advokatima i sudskim vještacima po odluci suda dizvoljavaju se uz strogo poštovanje zaštitnih mjera koje propisuje IJZ”, kazala je Božović.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić kazao je da je odlučeno da se poooštre mjere za opštine Nikšić, Mojkovac i Bijelo Polje, a da se za opštine u kojima je trend opadanja broja oboljelih na dnevnom nivou Budvu i Tivat da u njima mjere budu manje restriktivne.
Evropska komisija je danas predložila uredbu o uspostavi digitalne potvrde koja bi trebala omogućiti sigurno putovanje unutar Evropske unije tijekom pandemije. To će biti dokaz da je osoba vakcinisana, da je već preboljela bolest ili da ima negativan test na covid-19.
Potvrde će biti besplatne, u digitalnom ili papirnatom obliku na jeziku zemlje koja ih izdaje i na engleskom. Sadržavat će kod kako bi se osigurala sigurnost i autentičnost potvrde.
Te potvrde trebaju biti usklađene i provjerljive u cijeloj Evropskoj uniji.
Potvrde će sadržavati ograničeni skup podataka kao što su ime, datum rođenja, datum izdavanja, relevantne informacije o cjepivu / testu / oporavku i jedinstveni identifikator potvrde.
We are proposing to create a Digital Green Certificate to facilitate safe free movement inside the EU during the pandemic.
The certificate will:
✅ Be accessible and secure for all EU citizens
✅ Be non-discriminatory
✅ Contain only essential information#StrongerTogether
— European Commission 🇪🇺 (@EU_Commission) March 17, 2021
Čeka se potvrda članica i Evropskog parlamenta
Komisija poziva države članice i Evropski parlament da što prije usvoje prijedlog kako bi uredba mogla stupiti na snagu do ljeta.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas kazao je u intervjuu FAZ-u da potvrda treba biti spremna “do ljeta, a ljeto počinje 1. juna”.
Radi se o mjeri koja je uveliko namijenjena spašavanju turizma u EU.
Države članice bit će je dužne primjenjivati
Komisija se odlučila za uredbu jer su je države članice dužne izravno primjenjivati, suprotno od preporuka koje ionako malo država poštuje.
Budući da nema dovoljno cjepiva, Komisija želi da te potvrde sadržavaju i rezultat testiranja na covid-19 ili nazočnost antitijela kako osobe koje nisu imale priliku cijepiti se ne bi bile diskriminirane, što je i bila primjedba mnogih zemalja na tu ideju.
Po podacima Komisije, dosad se cijepilo samo 3.5 posto stanovništva EU.
Predsjednici opština Budva, Herceg Novi i Tivat, Marko Carević, Stevan Katić i Željko Komnenović, izrazili su nezadovoljstvo izostankom podrške privredi u ovim opštinama, koje su posebno ekonomski pogođene zatvaranjem brojnih djelatnosti na period duži od mjesec dana.
Ministarstvo na čijem je čelu Milojko Spajić prije dva dana je na zahtjev trojice gradonačenika da država obezbijedi subvenicije za sve zaposlene u Budvim Tivtu i Herceg Novom koji rade u djelatnostima što su zbog „zakljulavanja“ ta tri grada uslijed loše epidemiološke situacije, već duže vrijeme zatvorene. U odgovoru iz Podgorice navedeno je da će subvencionisati samo dio zarade za roditelje djece starosti do 11 godina koji su zbog toga izostajali sa posla kao i zaposlenih na plaćenom odsustvu sa rada po osnovu čuvanja djeteta sa smetnjama u razvoju mlađeg od 18 godina, te da neće biti nikakvie druge podrške za privrednike tri grada.
U zajedničkom odgovoru koji su Cerević, Komnenovič i Katić uputili Ministarstvu finansija i socijalnog staranja stoji da su čelnici tri opštine “upoznati sa mjerama koje su donešene za roditelje djece do 11 godina.“
„Osim njih, na području naših opština žive i rade i roditelji starijih učenika, studenata, kao i ljudi koji možda nemaju djecu, a egzistencija im je direktno ugrožena mjerama Ministarstva zdravlja, kojima im je zabranjen rad. Moramo da napomenemo, ugrožena kategorija su i podstanari, kao i preduzetnici koji iznajmljuju poslovne prostore za rad svojih djelatnosti. Donošenjem subvencija za zarade za mjesec februar za privrednike sa područja naših opština, pokazali biste građanima da ste zaista posvećeni tome da im u vremenima teškim za sve nas, makar malo olakšate borbu za opstanak ionako ugroženog poslovanja.“- stoji u odgovoru trojice gradonačelnika Vladi.
Ministarstvo finansija je kako je juče saopšteno iz Optine Tivat, u svom odgovoru na izrečeno negodovanje, pozvalo je da rukovodstva opština “pokažu razumijevanje za to da Vlada u ograničenim finansijskim uslovima i velikom pritisku na javne finansije, nastoji usmjeriti sredstva na najugroženije djelatnosti privrede”.
Iz Ministarstva podsjećaju da osim subvencionisanja februarskih zarada zaposlenih na plaćenom odsustvu sa rada, jesu aktuelne i ostale mjere u okviru Programa subvencionisanja zarada u I kvartalu 2021. Takođe navode mogućnost odlaganja i reprograma plaćanja poreza i doprinosa na dohodak, jednokratnu podršku za uspostavljanje sistema za elektronsku fiskalizaciju, dodatne mjere podrške za turizam i ugostiteljstvo. Iz Ministarstva posjećaju na definisanu mjeru za smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu za 50% u 2021. godini, kao i odlaganje obaveza po ovom osnovu, koje se odnose na period 1.07. – 31.12.2020. godine, uz reprogram na 12 mjeseci.
“Cijenimo da aktuelne mjere, kako one koje podrazumijevaju konkretna davanja, tako i mjere koje se odnose na olakšice, predstavljaju značajnu podršku privredi. Vjerujemo da i sada pokazujemo interaktivan pristup kada su privrednici u pitanju, uz svakodnevnu posvećenost analizi njihovih zahtjeva i prihvatanje istih u mjeri mogućeg u trenutnim finansijskim uslovima.“, stoji u posljednjem odgovoru Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Prije nekoliko dana mrtvačko zvono crkve sv. Antona u Tripovićima obznanilo je odlazak još jednog od svjedoka i sudionika mijena, lijepih i loših vremena koja su snalazila Tivat.
U 86.godini od posljedica korona virusa umro je u bolnici na Cetinju Andrija Tripov Krstović, poznati tivatski sportski, društveni i politički djelatnik.
Andrija potiče iz tivatske starosjedilačke obitelji, koja je dala mnoge, za ovu sredinu, značajne ljude i čitav niz marljivih, stručnih nadaleko poznatih zanatlija, bez kojih bi lokalna povijest bila nezamisliva.
Rodio se u Tivtu 25. srpnja 1935. godine. Čitav život je proveo u Mažini, dijelu starog Tivta, u kome Krstovići žive stoljećima.
Pomorski arsenal, koji je izgradila Austro-Ugarska ( na zemlji jednog Krstovića), nije bio samo presudan za razvoj Tivta, nego i za sudbine generacija mladih Tivćana koje su nastavljale tradicionalna zanimanja svojih dijedova i očeva i stasali u vrsne zanatlije. Za takav profesionalni i životni put je bio pripremljen i Andrija, pa je poslije Osnovne škole završio zanat brodskog mehaničara i dugo godina radio na remontu ratnih brodova u Mornaričko tehničkom remontnom zavodu „Sava Kovačević“. Kasnije je bio zaposlenik u Stambeno-komunalnom poduzeću i tivatskom Domu zdravlja do 1996. godine, kada odlazi u mirovinu.
Andriju Krstovića ćemo pamtiti prije svega po njegovim zaslugama u tivatskom sportu. Od najranije mladosti se bavio sportom. Tokom 50- tih, 60 -tih i 70- tih godina XX stoljeća, kada je sport imao jedino smisao plemenitosti natjecateljskog duha, Tivat je bio centar sportskih dešavanja, a Andrija jedan od najznačajnijih aktera, po kome se tivatski sport prepoznavao. U rukometnom klubu „Partizan“ postigao je najveći uspjeh, sudjelovao je na republičkim i i državnim turnirima i takmičenjima u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Za petnaest godina predanog bavljenja , Rukometni savez Jugoslavije dodijelio mu je 1970. godine brončanu medalju. Zavrijedio je i titulu počasnog predsjednik RK „Partizana“ :
Kako je multidisciplinarno bavljenje sportom bilo jedna od osobenosti toga doba nije čudno da je, uz rukomet, bio i uspješan košarkaš kluba „Partizan“ i vaterpolist u vaterpolo klubu „Neptun“.
Kada je prestao aktivno da se bavi sportom, nastavio je da radi sa mladima kao trener u vaterpolu, plivanju i rukometu.
Pozne godine su učinile da mu od svih sportova, ribanje, uz navijačku strast za NK Dinamo iz Zagreba, dugu više od pola stoljeća, pruži najviše zadovoljstva,
Andrija Krstović će biti posebno zapamćen i po svom društvenom i političkom doprinosu u vrijeme kada su preostali Hrvati iz Boke (koji je nijesu napustili 90- tih godina ) započeli bitku za opstanak i očuvanje svog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta. Nenametljiv, ali dosljedan i pouzdan , Andrija Krstović je bio sudionik rađanja nekoliko značajnih institucionalnih okupljanja Hrvata. Bio je uvijek tamo gdje je trebalo obraniti interese Hrvata u Crnoj Gori i svoje ime založio u temeljne vrijednosti svih hrvatskih udruga , ali i tamo gdje se dokazuje neupitna odanost državi Crnoj Gori.
Andrija Krstović je bio aktivan član Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore od osnivanja 2001. godine. Obnašao je odgovorne dužnosti, bio je član predsjedništva HGD –a , a krajem 2003. godine bio je povjerenik HGD-a za grad Tivat. U povodu proslave pete obljetnice od osnivanja Društva 2006. godine dodijeljena mu je priznanje za doprinos u ostvarivanju ciljeva Društva. Kao povjerenik HGD skoro dvije decenije se brinuo da Hrvatski glasnik, jedino tiskano glasilo Hrvata iz Crne Gore, dođe do tivatskih čitalaca.
Velike zasluge ima i kao jedan od osnivača, tada jedine hrvatske političke stranke, Hrvatske građanske inicijative, 2002.godine , Hrvatskog nacionalnog vijeća, 2006 godine i Nevladine udruge “Dux Croatorum” , 2007. godine.
Andrija je imao miran i sretan obiteljski život kao suprug, otac i djed.
Ispraćen je na posljednji počinak od svojih najbližih i sahranjen je na groblju sv. Šimuna, uz svoju voljenu suprugu Zlatku.
Zbog zdravstvene situacije i zabrane okupljanja, mnogima je bilo uskraćeno da mu se poklone, ali ne i da ga trajno sačuvaju u sjećanju.
Jedriličarski klub Split – TOM DUBRAVEC/ILUSTRACIJA/CROPIX
Jedriličarski klub Split pokrenuo je besplatan program jedrenja u radio-upravljivim jedrilicama, namijenjen djeci i mladima u dobi od sedam i više godina.
Klub osigurava svu potrebnu opremu, a zainteresirani sa sobom trebaju ponijeti samo dobru volju za učenjem i druženjem uz more.
Djeca će učiti tehnike jedrenja, jedriličarska pravila, meteorologiju i tehničke pojmove, ali sve to na jednostavan, razumljiv način, zanimljiv dječjem uzrastu.
Bavljenje bilo kojim oblikom jedriličarskog sporta izvrsna je prilika za savladavanje brojnih znanja i vještina, primjenjivih u svakodnevnom životu.
Treninzi se održavaju svake srijede od 15.30 u lučici JK Split na adresi Lučica 4 u Splitu.
Broj polaznika je ograničen, a više informacija možete dobiti kod voditelja programa na 095 798 4910 ili slanjem upita na jk.split@gmail.com.
Slučajevi zaraze korona virusom počeli su rasti širom Evropske unije, sa 200 na milion stanovnika sredinom februara na 270 na milion stanovnika prošlog vikenda.
To je još uvijek daleko od rekorda koji je EU zabilježio u novembru prošle godine, kada je imao 490 slučajeva na milion stanovnika, no uprkos tome riječ je o zabrinjavajućem trendu.
“Umorni smo od svega, ali smo i odlučni”, rekla je, pod uvjetom anonimnosti, liječnica jedne italijanske bolnice Al Jazeeri.
Većina italijanskih regija, uključujući Rim i Milano, klasificirane su kao visokorizične, a najavljeno je i trodnevno zatvaranje u cijeloj zemlji tokom Uskrsa.
“Imali smo relativno stabilan period u decembru i januaru, ali sada se brojke ponovo brzo pogoršavaju”, rekala je liječnica.
U njenoj velikoj bolnici u centralnoj Italiji postoji zabrinutost zbog prosječne dobi i zdravstvenog stanja nedavno oboljelih od COVID-19 – mnogi su primijetili da više nije riječ uglavnom o starijim osobama s određenim bolestima, već i potpuno zdravim 50-godišnjacima.
“Situacija je zabrinjavajuća”, rekla je.
Širom istočne Evrope, u zemljama poput Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke, broj zaraženih korona virusom ubrzano raste.
Više zaraznih sojeva, spora vakcinacija
Prošle godine je Italija postala zapadni epicentar pandemije kada je virus prvi put protutnjao Evropom, a fotografije kamiona u Bergamu s tijelima žrtava još uvijek su svježe u sjećanjima mnogih. Ubrzo nakon toga, virus je preplavio mnoge evropske zemlje.
No, akademici su upozorili da na nedavni val ne gledaju kao na evropski treći val.
“Za sada stvar morate posmatrati po državama”, rekao je Al Jazeeri Guillermo Martínez de Tejada, profesor mikrobiologije i parazitologije na Univerzitetu Navarra u sjevernoj Španiji.
Španiju je, poput Italije, snažno pogodio prvi val 2020. godine.
“Očito je da su neke zemlje u problemima, ali u drugim, poput Portugala i Španije, brojke nisu ni približno tako visoke”, rekao je Martínez de Tejada.
Vakcinacija – foto EPA
“Svuda je zabilježeni veliki broj testiranih. Što više testirate na COVID-19, više zaraženih ćete pronaći.”
“Tu je i slučaj novih sojeva, naročito britanskog”, koji je, prema izvještajima, 70 posto zarazniji. “Nema sumnje da je to jedan od razloga ovakvog broja slučajeva.
Martínez de Tejada je uvjeren da je jedan od razloga ovakvog stanja u Evropi i to što se sporo vakciniše populacija.
Od prošle sedmice, prema podacima Bloombergovog programa za praćenje vakcinacije protiv korona virusa, EU je vakcinisala samo 8 od 100 ljudi prvom dozom u poređenju sa 33 u Ujedinjenom Kraljevstvu i 25 u Sjedinjenim Američkim Državama.
Spora vakcinacija pripisuje se naizgled hroničnim kašnjenjima isporuka vakcine još od januara, kada su smanjene isporuke Pfizera pokrenule sporove s Italijom.
Od tada su se u Francuskoj i Italiji pojavili problemi s vakcinom kompanije Moderna, smanjenjem isporuke AstraZeneca vakcine za dvije trećine od ukupno obećanih 90 miliona doza do kraja marta, a prošle sedmice su objavljeni izvještaji da bi isporuke jednodozne Johnson&Johnson vakcine, koju je nedavno odobrila Evropska agencija za lijekove, također mogla biti odgođena.
Ako uzmemo u obzir i suspenziju vakcine kompanije AstraZeneca u mnogim zemljama nakon izvještaja da je mali broj ljudi dobio krvne ugruške nakon vakcinacije, lako je uvidjeti zašto je u Evropi tako mali postotak ljudi vakcinisan, što kao posljedicu ima ovakav porast slučajeva zaraze.
“Da smo ambicionznije i prije proveli vakcinaciju, mislim da bi sada situacija bila mnogo bolja”, rekao je Martínez de Tejada.
“Kipar trenutno ima najveći postotak vakcinisanih u Evropi, a čak ni to nije dovoljno da se stvori imunitet krda, za što je potrebno minimalno 60 posto vakcinisanih. Iako svaka zemlja drugačije napreduje, mislim da do te tačke nećemo doći prije kraja ljeta. Barem ne u Španiji.”
Konflikt između ekonomske zabrinutosti i mjera zatvaranja
Osim kratkoročnih faktora, drugi akademici tvrde da je način na koji su se neke evropske vlade nosile sa zdravstvenom krizom uzrokovao neizbježan ponovni rast slučajeva zaraze.
“Širom svijeta smo vidjeli tri različita načina reagiranja na virus”, rekao je Al Jazeeri Joan Benach, profesor javnog i medicinskog rada na Univerzitetu Pompeu Fabra u Barceloni.
On kaže da je na jednom kraju postojala “laissez-faire” strategija, kao u SAD-u i Brazilu. S druge strane, u nekim istočnoazijskim državama primjenjena je stroga “COVID-nula” politika “koja je strogim kolektivnim mjerama pokušala potpuno suzbiti virus”.
Švedska protesti – foto EPA
Treći put, prema Benachu, dominira u Evropu – “više je reaktivan, nego proaktivan i pod velikim je utjecajem zahtjeva poslovnog sektora”.
“Umjesto da pokušamo potpuno uništiti virus, ovdje se više radi o učenju življenja s njim – pooštravanjem mjera kada je broj zaraza velik te ponovnim popuštanjem kada situacija postane bolja. To je konstantna igra koja neće završiti dok ne počne masovna vakcinacija, a za to će trebati mjeseci, možda i cijela godina.”
Sukob između ekonomskih interesa i socijalnih restrikcija ponovo se pojavio nedavno kada je njemačka kompanija Eurowings najavila dodatnih 300 letova za Mallorcu tokom Uskrsa, nakon što je Njemačka ublažila upozorenja za putovanja za neke dijelove Španije.
Hoteli u Njemačkoj su trenutno zatvoreni, a njemački ured za strance savjetuje da se ne putuje ukoliko to nije nužno, a Špancima je zabranjeno svako neesencijalno putovanje izvan njihove regije.
No, turistima koji putuju iz Njemačke na Mallorcu za ulazak u zemlju trebat će samo negativan PCR test, a po povratku neće morati u karantin.
Istovremeno, u Njemačkoj je 14. marta prosječan 14-dnevni broj zaraze korona virusom porastao za 26 posto, na više od 17.000.
Prošle sedmice je Lothar Wieler, predsjednik Instituta Robert Koch koji obrađuje podatke o pandemiji u ovoj zemlji, upozorio na “početak trećeg vala”.
Benach kaže: “Još jedan val u cijeloj Evropi se još uvijek ne događa… [Ali] s obzirom na broj valova koje smo do sada imali, ovaj ne bi bio nikakvo iznenađenje. Ključno pitanje je kako to spriječiti.”
S obzirom na kašnjenje vakcina, napetost između poslovnih potreba i mjera zatvaranja te novije, zaraznije sojeve korona virusa, borba sa trećim valom će sigurno biti teška.
Vratimo se na Italiju, gdje je anonimna bolnička liječnica tvrdila da bi nedostatak poštivanja mjera fizičke distance mogao poništiti sve pozitivne korake poduzete tokom uvođenja vakcinacije.
“Iako možda 80 posto ljudi poštuje ograničenja, postoji drugi dio, kojeg čine prije svega mladi ljudi koji još uvijek misle da nisu ranjivi i koji sa zadovoljstvom krše pravila o distanciranju i slično”, rekla je.
“To me zaista ljuti, takav način ponašanja obezvređuje sve ono što ljudi koji se bore protiv ove bolesti, mislim prvenstveno na zdravstvene radnike, rade. No, mi ne odustajemo.”
Srbija je, suočena s višednevnim porastom zaraza koronavirusom i sve većim pritiskom na zdravstveni sustav, u utorak odlučila uvesti privremeno petodnevno zatvaranje tokom kojeg će raditi samo prehrambene trgovine, ljekarne i benzinske postaje, no stručnjaci tvrde da te mjere nisu dostatne.
Odluku o ograničenju radnog vremena, koje počinje večeras u 21 sat, a trajat će do ponedjeljka 22. marta u šest ujutro, novinarima je poslije jutrošnje sjednice Kriznog stožera priopćila premijerka Ana Brnabić.
Ona je rekla da te mjere ne znače uvođenje policijskog sata, niti zabranu kretanja, već da su prije svega potpora zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenom sustavu u cijelosti.
“Ovo je kompromisno rešenje koje će biti na snazi pet dana”, objasnila je Brnabić, iako je medicinski dio Kriznog stožera inzistirao na dvotjednom zatvaranju kako bi se presjekao trend širenja zaraze i smanjio pritisak na covid odjele bolnica diljem Srbije i zdravstveni sustav.
“Ovo jest kompromisno rešenje, s tim što mi iz medicinskog dijela Stožera smatramo da to nije dovoljno, jer mi za pet dana nećemo vidjeti rezultate”, ocijenio je član Stožera epidemiolog dr. Predrag Kon i upozorio da u Srbiji “počinje dominacija britanske varijante” koronavirusa koja ugrožava i mlađe, zbog čega je najavljena nastava na daljinu i za niže razrede osnovnih škola.
Srbijanske zdravstvene vlasti od 3. marta registriraju po više od 4000 novozaraženih i povećanje broja hospitaliziranih na dnevnoj razini, ali su, unatoč sve glasnijim zahtjevima već umornih liječnika iz covid odjela te stručnjaka iz Kriznog stožera, strože mjere dosad izostajale zbog protivljenja političko-ekonomskog dijela stožera koji je ograničenim vikend mjerama kompromisno nastojao osigurati dotok novca u državni proračun.
“Traži se balans između tri stvari: zaštite zdravstvenih djelatnika, zaštite radnih mesta i potpore privredi, te zaštite mentalnog zdravlja nacije jer je svima nama teško živjeti u ovako nenormalnim okolnostima godinu dana”, rekla je novinarima premijerka Srbije.
Ona je najavila da vrtići neće biti zatvarani, te da će i osnovci iz nižih razreda od ponedjeljka početi nastavu na daljinu.
Istodobno, stižu sve glasnije poruke da su liječnici na izmaku snaga.
Prema podacima od nedjelje na ponedjeljak dnevni trend širenja zaraze je visok, svaki treći od testiranih 15.265 uzoraka bio je pozitivan, ukupno njih 4634, a od posljedica infekcije umrlo je 28 oboljelih, što je za skoro 50 posto više u odnosu na prosječan broj smrtnih slučajeva koncem veljače.
Od početka ožujka konstantno raste i pritisak na zdravstveni sustav jer se broj prvih pregleda i hospitaliziranih pacijenata iz dana u dana povećava i stalno je iznad 4000. U ponedjeljak je bilo 4516 hospitaliziranih, od kojih 219 na respiratorima.
Pacijenti se prebacuju s klinike na kliniku, ovisno o raspoloživim kapacitetima, izjavio je danas državni tajnik u Ministarstvu zdravstva dr. Mirsad Đerlek.
Srbijanka premijerka najavila je da bi koncem ožujka ili početkom travnja trebao stići novi kontingent s pola milijuna kineskog cjepiva Sinepharm, te da jučer pristiglih 16.380 Pfizerova cjepiva Srbiji nije “ni za jedan dan”, ali se u ponedjeljak očekuje još 60.000 doza tog američko-njemačkog cjepiva, a do kraja ovog tjedna i nove količine ruskog Sputnjika V.
Srbija na raspolaganju ima još i cjepivo AstraZeneca za koje Brnabić kaže da je “fantastično jer brzo stvara antitijela”, ali “zbog negativne kampanje ljudi razmišljaju o tome hoće li se cijepiti”.
Brnabić je pozvala građane da odustanu od dvojbi i prihvate cijepljenje, jer je “svako cjepivo bolje nego ostati nezaštićen”.
U Srbiji je do ponedjeljka, prema službenim podacima, primijenjeno ukupno 2.029.388 doza cjepiva, od toga su 790.852 druge doze.
Deponija Duboki do biće namijenjena za deponovanje komunalnog otpada samo sa područja opštine Herceg Novi i ne može se koristiti kao regionalna za više opština, navedeno je u eleboratu
Duboki do
Projekat sanitarne deponije Duboki do konačno bi, nakon 10 godina, mogao početi sa realizacijom, jer je Opština Herceg Novi podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na inovirani Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu. Investitor elaborata je Opština, obrađivač Ekoboka projekt.
Podsjetićemo da je još prije deceniju Opština Herceg Novi ispunila uslove za početak gradnje sanitarne deponije Duboki do, ali je još uvijek u postupku dobijanja građevinske dozvole, jer Ministarstvo održivog razvoja i turizma duže od tri godine od pozitivne presude ne daje zeleno svjetlo.
Naime, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 28. septembra 2020. godine donijelo rješenje kojim odbijaju zahtjev hercegnovske opštine za izdavanje građevinske dozvole, obrazlažući da je istekla važnost ekološke saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, te da nije urađena lokalna studija lokacije za sanitarnu deponiju.
Opština je uložila tužbu Upravnom sudu na ovo rješenje navodeći da je odbijajuće rješenje stiglo u trenutku kada se u Agenciji za zaštitu životne sredine nalazio urađeni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.
Svih ovih godina hercegnovska opština je bila primorana da komunalni otpad odvozi na deponiju Možura, na teritoriju opštine Bar, što, kako ističu, grad košta 50.000 eura mjesečno.
Sada je u inoviranom, u odnosu na prvobitni Elaborat iz 2013. godine, u većem obimu opisan inženjersko-geološki i hidrogeološki sklop, uz sprovedena nova hidrogeološka ispitivanja radi uspostavljanja dobrih parametara o poznavanju tokova podzemnih voda, što je bila i osnovna prepreka u dobijanju građevinske dozvole u minulom periodu.
LSL Duboki Do
– Cilj izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu je da, nakon brojnih studija i istraživanja, procijeni glavni projekat izgradnje sanitarne deponije na datoj lokaciji sa stanovišta zaštite životne sredine i eventualnih, negativnih uticaja sanitarne deponije Duboki do na okolni prostor, kao i djelovanje prirodnog okruženja na nju, uz analiziranje higijensko-bezbjednosnog stanja zaposlenih na lokaciji, tokom izgradnje i tokom funkcionisanja – precizirano je u elaboratu u kom je, između ostalog, istaknuto da će deponija Duboki do biti namijenjena za deponovanje komunalnog otpada samo sa područja opštine Herceg Novi i ne može se koristiti kao regionalna za više opština, te da će postojeće smetlište Tisove grede biti stavljeno van funkcije.
– Na osnovu Studije izvodljivosti i Idejnog rješenja, sanitarna deponija Duboki do omogući će deponovanje 398.000 tona otpada, ukupne zapremine do 505.000 m3, a zajedno sa pokrivnim materijalom 606.000 m3 na kraju funkcionalnog perioda, računajući sa prosječnom gustinom otpada od 0,7 t/m3. Površina čitavog zahvata lokacije Duboki do je 143.619,29 m2, od toga je namijenjeno za obradu, sanaciju i skladištenje otpada 122.627 m2, a za specijalne namjene, zaštitni pojas 16.618 m2 – piše u rezimeu inoviranog elaborata.
Odlaganje otpada na ovoj deponiji predviđeno je za period od 20 godina. Nakon prestanka aktivnog funkcionalnog perioda, slijedi zatvaranje deponije zemljanim materijalom i u toku perioda od 30 godina čuvanja deponije, što je dugoročni proces rekultivacije tla.
Kao značajna prepreka realizaciji projekta navodi se nepostojanje Državnog plana upravljanja otpadom za period nakon 2020. kao i nepostojanje Plana upravljanja otpadom za Opštinu Herceg Novi nakon 2020. godine. Oba ova plana moraju hitno da budu donesena.
Javna tribina o inoviranom elaboratu trebalo bi da se održi 19. marta.
