Spasioci su uspjeli izvući dječaka koji je već peti dan bio zatočen u bunaru na sjeveru Maroka, ali nije preživio, objavila je kraljevska palača. Kralj Mohamed poslao je sućut njegovim roditeljima, objavili su državni mediji.
U delikatnoj i opasnoj operaciji, koju svako malo ometaju stijene i mogući odroni, radnici su danonoćno strojevima pokušavali spasiti petogodišnjeg dječaka Rayana Awrama, koji je u utorak upao u bunar dubok 32 metra u sjevernoj pokrajini Chefchaouen.
Vlasnik Vektra Boke Dragan Brković optužio je NVO Bivši radnici Boke, čiji predstavnici su u petak protestovali u Herceg Novom tražeći isplatu duga, da je instrumentalizovana od aktuelne vlasti, partija i institucija, za šta, kako tvrdi, ima dokaze.
Tvrdi da uzurpiraju njegovu imovinu i uz saglasnost lokalnih i državnih institucija nanose ogromnu štetu njegovoj kompaniji. Brković je u saopštenju naveo da su većina njih penzioneri, te da nikada nijesu radili u privatizovanoj kompaniji, dodajući da barjače imovinom koju je on skupo platio, kao da su vlasnici.
– Ne postoji institucija koju više od deset godina nijesam molio da država riješi naslijeđene probleme iz predprivatizacionog perioda – navodi Brković dodajući da je Vektra Boka zbog naslijeđenog duga otišla u stečaj prije pet godina, kroz koji je isplatio više desetina miliona naslijeđenih obaveza.
– Interesnim grupama i novoj vlasti to nije dovoljno, jer je cilj otimanje cjelokupne imovine Boke. Za te potrebe neke stranke aktuelne vlasti mobilisale su svoje glasače, penzionere i bivše radnike Boke u istoimenu NVO s namjerom da se taj cilj u što kraćem roku ostvari – navodi Brković, koji je potvrdio da radnicima Boke od februara prošle godine duguje treću i četvrtu ratu od ukupno 548 hiljada eura.
Kazao je da će tokom februara izmiriti sve obaveze prema povjeriocima Vektra Boke, priznate i potvrđene planom reorganizacije. Najavio je da će njegov međunarodni advokatski tim pred domaćim i međunarodnim institucijama pokrenuti postupke protiv svih partija i institucija koje su učestvovale u ,,osmišljenoj i pomognutoj kampanji za uništavanje“ Vektra Boke i otimanju imovine, kao i međunarodnu arbitražu protiv države zbog kupoprodajnog ugovora za Vektra Boku.
U trima odvojenim lavinama u sjevernoj Austriji u petak i subotu život je izgubilo osmero ljubitelja snježnih sportova, objavili su u subotu službeni izvori.
Četvero Šveđana i njihov lokalni vodič poginuli su u petak u pokrajini Tirol, u regiji Spiss na granici sa Švicarskom.
Švedski su se državljani kretali izvan staze u pratnji planinskog vodiča kada se iznad njih počela rušiti 400 metara široka snježna lavina. Jednog člana grupe snijeg je samo djelomično zatrpao pa je uspio mobitelom nazvati prijatelja u Švedskoj.
Taj je čovjek o njegovu pozivu obavijestio osobu koja je također putovala s grupom, no tog se dana nije pridružila obilasku. Odmah su obaviještene spasilačke službe i 42-godišnji Šveđanin je preživio.
Vlasti su u subotu objavile da je u petak u lavini smrtno stradala još jedna osoba na planini Knödelkopf u pokrajini Vorarlberg. Snijeg je zatrpao muškarca dok se s grupom kretao izvan pripremljenih planinskih staza.
Premda su ga ostali iz grupe uspjeli brzo izvući iz snijega i odmah su započeli s reanimacijom, muškarac je preminuo. Policija još nije izvijestila odakle je poginuli muškarac.
U trećem nanosu lavine poginule su dvije osobe u dobi od 60 i 61 godine. Pronađene su mrtve nešto poslije ponoći u tirolskome Wildschönauu.
Prema austrijskom sustavu za upozorenje od lavina, u brojnim planinskim područjima te zemlje postoji golema opasnost od lavina. Na ljestvici rizika od pet stupnjeva sva su spomenuta područja na trećem mjestu po opasnosti.
Zbog svježeg snijega koji je napadao u četvrtak i petak, samo u Tirolu je evidentirano više desetaka lavina, stoji u objavi austrijskog sustava upozorenja.
U okviru vanjske proslave Svetog Tripuna-zaštitnika grada i Kotorske biskupije, u nedjelju 6. februara u 9 sati i 30 minuta biće organizovan doček podružnica Bokeljske mornarice pred glavnim gradskim vratima u Kotoru.
Pola sata kasnije (u 10 sati) pred katedralom će biti odigrano tradicionalno kolo Bokeljske mornarice.
U 10 sati i 30 minuta svečanu svetu misu predslaviće monsinjor dr Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnoga ordinarijata u Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, vanjska proslava ove godine, zbog epidemioloških razloga, održaće se bez procesije.
U nedjelju 13. februara nakon svete mise u 11 sati biće spuštena zastava sv Tripuna, čime će biti završene ovogodišnje Tripundanske svečanosti koje su počele 27. januara.
U podgoričkom Privednom sudu mogao bi da počne jedan od najvećih sudskih procesa, kojim bi se Opštini Budva vratila stotinu miliona EUR vrijedna imovina.
Tu imovinu je Vlada, kako pišu Vijesti, prije dvije i po decenije nepravedno oduzela, prepisujući na sebe vlasništvo u tadašnjoj Hotelskoj grupi Budvanska rivijera.
Sekretarijat za zaštitu imovine, kako je podgoričkom listu potvrđeno, odgovorio je Privrednom sudu da prihvata da bude umješač na strani tužioca – budvanskog nevladinog udruženja Građanska akcija, koje je podnijelo tužbu za utvrđivanje ništavnosti sporazuma o prenosu akcija sa HTP Budvanske rivijere na Vladu od 15. maja 1997. godine.
Kako se navodi u dopisu, koji potpisuje zamjenik sekretara za zaštitu imovine, Đorđe Zenović, s obzirom na to da je Privredni sud odbio da im omogući uvid u spise, Opština je prihvatila da za sada bude umješač na strani tužioca, a nakon uvida će se odlučiti na koji način će nastaviti sudski proces. Ročište je zakazano za četvrtak.
”Opština će pristupiti raspravi u svojstvu umješača na strani tužioca. Međutim, s obzirom na to da sud nije postupio po našem zahtjevu, odnosno nije nam dostavio kompletne spise predmeta kako bismo mogli da se precizno izjasnimo u pogledu pravnog interesa Opštine Budva za priključenje u svojstvu mješača, kao i da se izjasnimo u pogledu tužbe, odgovora na tužbu i svih ostalih pitanja, to zadržavamo pravo da nakon što se priključimo u predmetni sudski postupak, ostvarimo pravo na kopiranje spisa predmeta, kao i pravo da se izjasimo na tužbu i cjelokupni tok sudskog postupka”, navodi se u dopisu Zenovića.
Predsjednik Građanske akcije, Božidar Vujičić, je ranije Vijestima saopštio da je sporazum ništavan, jer je zaključen suprotno članu 2 stav 1 tačka 20 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Udruga Palagruža nastavlja s dokumentiranjem i izradom tradicionalnih komiških brodova te, nakon što je izradila replike sandule i ofalkone gajete, traži partnere za gradnju leuta i loje.
Udruga djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata, gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje.
U okviru svojih aktivnosti udruga dokumentira i izrađuje replike tradicionalnih komiških brodova koje su danas potisnula moderna plovila i materijali, koji su lakši za održavanje i traže manje posvećenosti vlasnika.
„Kako bismo mlade zainteresirali za brodogradnju, krenuli smo od manjih i jednostavnijih formi, tako smo započeli s gundulom, zatim smo napravili sandulu pa ofalkonu gajetu-učilo“, rekao je za Hinu Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruža.
Udruga sudjeluje na raznim festivalima na kojima predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu, tako su prilikom promocije sandule na europskom festivalu mora u zaljevu Morbihan i tijekom tradicionalnih radionica Barake Palagružone uspostavili suradnju sa skupinom žena iz francuskog gradića Rochefort-sur-Loire i njihovom gradonačelnicom.
„Žene koje nikada nisu bile u doticaju s brodogradnjom prihvatile su izazov i u sedam dana napravile gundulu koju smo im onda mi donirali“, rekao je Cvitković.
Gundula je drvena barka duljine oko četiri metra koja se koristila za veslanje na obližnja komiška žala, a sandula njen bliski srodnik za ribarenje iz obitelji malih čamaca ravnog dna.
Kao što je običaj u Komiži, članovi Udruge sa sobom su ponijeli pepeo izgorjelog broda koji se pali na sv. Nikolu i njime posuli novu gundulu, da joj bude sretna plovidba rijekom Loireom, a prilikom tog blagoslivljanja broda „gradonačelnica Rocheforta plakala je i na kolumbi broda napisala zavjet da će se ta gundula na kraju svog životnog vijeka zapaliti u Komiži, pred crkvom sv. Nikole“, prepričava Cvitković.
Udruga svake godine organizira veslačku regatu gundula za djecu i mlade, a zanimljivo je spomenuti da su se nekada održavale regate gundula u kojima su sudjelovale samo žene.
Naime, Zora Mardešić, prva spikerica Hrvatskoga radija, do II. svjetskog rata često je dolazila u Komižu i organizirala ove regate, a „nagrade pobjednicama bile su bogate“, stoji u tekstu Milana Samaržije u vlasništvu čije obitelji je jedna od zadnjih sačuvanih gundula.
Upravo su po toj gunduli, jednoj od sudionica ženskih regata, članovi Udruge izradili replike.
Dok je drugdje ovaj brodić gondula, u Komiži to je gundula zbog toga što su se u izoliranim otočkim dijalektima sačuvali staroslavenski zatvoreni samoglasnici, isto tako na komiškom dijalektu brod nije brod, već brud.
Novi život gundula, gajeta i loja
„Budući da su se u Komiži proizvodile plastične gundule poznate kao sandoline za pretpostaviti je da je bila neka drvena od koje su izradili kalup“, kaže Cvitković opisujući tijek prvog projekta, a kako je pronađena izvorna gundula priča nam Zoran Demaria, član Udruge, „budući da sam u nonotovoj konobi imao dio jedne stare gundule, raspitao sam se i saznao gdje se nalazi posljednja cijela očuvana gundula“.
Po pronalasku, Zoran i Miro su je izmjerili i fotografirali, a Nenad Zlodre, Ivica Žižić i Cvitković razradili su novu konstrukciju gundule i izradili prototip.
Zlodre je pripremio 3D vizualizaciju gundule, a zatim su se iz te vizualizacije „izvukla rebra i isprintala na laseru, a potom su ih djeca na radionicama sastavljala. Napravili smo na taj način maketu u mjerilu 1:10, gundulu u prirodnoj veličini i ofalkonu gajetu-učilo“, objasnio je za Hinu Zlodre.
Sandulu, „radnički brod“ za potrebe svakodnevnog ribolova i odlazak na obližnje pošte, udruga je izradila „po starinsku“, kaže Šimun Mardešić – Palagruža koji je zajedno s kalafatom Tonkom Božanićem – Pepetom radio na sanduli, naime dijelovi ovog malog broda od 4-5 m spajaju se čavlima.
Na zadnjim radionicama dodano joj je jedrilje koje je „ekstenzija zabave, a sandula je jednostavan brod na kojemu se djeca na siguran način mogu učiti svim pomorskim vještinama“, rekao je Mihovil Dekaris, član Udruge koji će voditi školu jedrenja.
U projektu Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra „koji se temelji na izvornoj komiškoj gajeti Jaglici koju smo detaljno dokumentirali, kao i njenu sestru Cicibelu“, objašnjava Cvitković dokazano je „da se radi o potpuno identičnim gajetama te da Cicibela nije bila zadnja gajeta kako se do tada pretpostavljalo“.
Izrađena je umanjena verzija tog tradicionalnog komiškog ribarskog broda s rastavljivim dijelovima trupa, falcima po kojima je brod i dobio ime (grč. falkes=ograda), a koji su komiški ribari, jedini pučinski ribari do 19. stoljeća, koristili za ribolov te redovito pohodili Diomedov otok, Palagružu. Ova maketa od četiri metra služit će kao učilo za djecu o brodskim nazivima i pomorskim vještinama.
„Pored automatskog laserskog 2D skenera koji smo izradili Tomislav Balja i ja, razvili smo s našim suradnicima i metodu skeniranja pomoću 3D skenera tako da se brod skenira s nekoliko pozicija izvan broda i unutar broda. Nakon toga snimku obrađujemo u softveru Rhinoceros i dobijemo detaljno precizan brod“, objasnio je Cvitković.
Na spomenuti način udruga je dokumentirala i brodove za nove projekte, leut Pruga Biševo, jedan od zadnjih komiških leuta koji je sve do 2014. vozio na liniji 612 Komiža-Biševo, i loju Bella Fica.
Loja je barka svjećarica za lov plave ribe a služila je i za komunikaciju među većim brodovima tijekom ribolova.
U potrazi za partnerima
Što se sljedećih projekata tiče Cvitković kaže da „trenutno nema otvorenih poziva koji se tiču maritimne baštine, a na koje bi mogle aplicirati udruge samostalno“.
“Za dokumentiranje i izradu replike loje planiramo aplicirati na županijski natječaj, koji traži sufinanciranje. Većina natječaja je za sufinanciranje projekata, što je nama kao maloj udruzi bez prihoda gotovo nemoguće“, kaže Cvitković.
Na isti problem je udruga naišla u pokušajima da aplicira na natječaje EU-a, no sada planira prijavu na neki od natječaja programa Erasmus+ i u potrazi je za partnerima.
Udruga bi se „rado uključila u Erasmus projekte u sklopu kojih bi mladi iz cijele Europe mogli dolaziti u Komižu i sudjelovati u dokumentiranju, izradi nacrta i gradnji brodova“, dodao je.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe, a registrovano je još 527 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Opovljano je 866 osoba. Najviše novopozitivnih zabilježeno je u Podgorici 150.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/fDfZdQDQ0Z
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) February 5, 2022
Kako je navedeno u urbanističko tehničkim uslovima, u cilju unapređenja transportnog sistema i radi promovisanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti Herceg Novog planira se izgradnja žičare na trasi Sutorina – Žvinje.
Planirana žičara treba da poveže Jadransku obalu sa lokacijama na višim kotama čime se ovi prostori valorizuju i čine pristupačnim i atraktivnim za stanovništvo i turiste.
– Trasa žičare mora biti isprojektovana tako da je bezbjedna, da panorama u svakom pogledu impresionira posjetioca i da opravda predloženo rješenje i kompletnu investiciju – objašnjeno je.
Potrebno je isporučiti i ugraditi osmosjednu žičaru i izraditi tehničku dokumentaciju za građenje objekta žičare sljedećih osnovnih karakteristika:
horizontalna razdaljina cca 970 m;
visinska razlika cca 400 m;
kapacitet žičare 72-80 putnika na sat;
kabine komforne gondole 8 putnika;
maksimalna brzina kretanja užeta 5m/s.
Stanica žičare, odnosno silazak će biti definisan na najpovoljnijem mjestu ispred platforme, u skladu sa izabranim proizvođačem i zahtjevima. Neophodna je pristupna platforma – prijemni plato (cca 200 m2 ili veći) koji će služiti za prihvat posjetilaca nakon silaska sa žičare.
U zoni početne stanice žičare u Sutorini neophodna je izgradnja i uređenje tzv. informativnog turističko-saobraćajnog punkta. Formiranje takvog punkta je potrebno da bi se zaštitile i unaprijedile prirodne vrijednosti prostora i omogućio bolji i sa ekološkog aspekta kvalitetniji saobraćajni pristup.
U projektnoj dokumentaciji navodi se da je neohodno predvidjeti sve neophodne radove kako bi se izvršilo formiranje platoa u zoni polazne stanice osmosjedne žičare, u skladu sa konfiguracijom terena. Ponudom obuhvatiti i spoljno osvjetljenje platoa polazne stanice, u skladu sa važećim propisima. Kompletna polazna stanica mora biti zatvorena, odnosno pokrivena.
Ponude se dostavljaju do 15. marta
Promocija ekskluzivnog izdanja “Gorskog vijenca” Petra II Petrovića Njegoša na kineskom jeziku povodom obilježavanja 50 godina od osnivanja izdavačke kuće “Unireks” održaće se u ponedjeljak, 7. februara u multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 12 sati.
Podsjetimo, povodom Proljećnog festivala i ulaska u godinu Tigra, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje niz kulturnih događaja pod nazivom “Dani Kine u Kotoru” koji će trajati do 15. februara i time obilježiti najživlji i najvažniji tradicionalni praznik prijateljskog naroda Kine.
U projektnom zadatku navedeno je da je izgradnja opštinske obilaznice planirana kroz više faza.
Prva faza sa podfazama podrazumijeva izgradnju saobraćajnice čija trasa prolazi kroz dio zapadnog rejona – Sutorinu, sjevernim dijelom središnjeg rejona i završava u južnom dijelu istočnog rejona, u Zelenici. Trasa saobraćajnice je Sutorina – Sušćepan – Zirine – Podi – elenika, u ukupnoj dužini 10,5km.
Projektnim rješenjem potrebno je obuhvatiti izgradnju elemenata transportnog sitema koja osim izradu trase saobraćajnice sa pratećim objektima, traba da sadrži i biciklističke staze, javnu rasvjetu, trotoare i druge elemente a sve u skladu sa preporpukama datim ubanističko tehničkim uslovima.
Projektant je dužan obraditi minimum tri varijantna rješenja trase saobraćajnice sa pripadajućim objektima na trasi i objektima (mostovi, vijadukti, nadvožnjaci, podvožnjaci preko 15 m i tuneli) na nivou idejnog rješenja.
Kako je navedeno, tačne stacionaže početka i kraja dionice definisaće se pri izradi projektne dokumentacije, a na osnovu geodetskih terenskih snimanja postojećeg stanja i u skladu sa propisima za predmetnu vrstu projektne dokumentacije.
Ponude se dostavljaju najkasnije do 10. marta.
© BokaNews, 2021
