Porto Montenegro – Crew Spotlight za uzbudljiv početak sezone

0
Porto Montenegro

Dinamičan početak ljetnje sezone u tivatskoj marini Porto Montenegro obilježio je bogat program događaja za posadu.

Sredinom juna, Porto Montenegro je ugostio prve internacionalne partnere s kojima je radio na edukativno-društvenom događaju za posadu superjahti. Crew Spotlight je organizovan sa ciljem da se pruži podrška čarter jahtama da se pripreme za ljetnju sezonu, ali i obuči posada kako da rade na unaprijeđenju svojih vještina, zaštiti profesionalnih podataka, ali i nauče više o Jadranskoj obali.

Sve radionice su praćene društvenim događajima, gdje je posada mogla da se opusti i uživa, kao i da se međusobno upozna. Podrška edukativnom programu bile su internacionalne i lokalne kompanije: CSS Platinum, A+ Yachting, Adriatic Services, kao i sami članovi ACREW organizacije uz učešće više od 100 članova posade iz tivatske marine.

Glavni partner događaja, organizacija ACREW, ima za cilj da kapetanima i posadi superjahti pruži mogućnost profesionalnog razvoja. Cilj organizacije je da postavi novi standard profesionalnosti u radu superjahti, uz moto da je učenje životni poduhvat i da posada ima dužnost da kontinuirano poboljšava svoje bezbjednosne i ugostiteljske vještine i znanja. Svoj boravak u Crnoj Gori ACREW tim je iskoristio da bolje upozna samu obalu i napravi planove za dalje aktivnosti sa Porto Montenegro timom.

„Ponosni smo na saradnju s ACREW organizacijom, i na događaj koji je iza nas. Učesnici su dobili kvalitetna znanja iz raznih oblasti kao što su zaštita povjerljivih informacija, upoznavanje s teritorijama Mediterana u cilju olakašne plovidbe, upoznavanje s zakonima i propisima regiona, do pružanja bolje usluge, upoznavanja s specijalnim vinima i boljeg odnosa s kolegama. Crew Spotlight je prvi događaj ove vrste, i srećni smo što smo upravo mi izabrani kao domaćini. U budućnosti planiramo nove projekte s članovima ACREW-a, i ponosni smo kako na profesionalni dio saradnje, tako i na prijateljske odnose koje gradimo s njima.“ riječi su direktora marine Tony-ja Browne-a.

Foto Porto Montenegro

Posljednjeg vikenda juna Porto Montenegro je održao treće po redu Ljetnje igre za posadu. U  ovom sportsko-zabavnom događaju učestvovalo je osam timova sastavljenih od posade i kolega iz nautičke industrije.

U bogatom programu timovi su se takmičili u deset različitih aktivnosti koje su uključivale mini fudbal, odbojku, streljaštvo, igru „veliko stopalo“, takmičenje na SUP daskama i mnoge druge. Nakon završenog dekatlona i ručka, usljedila je regata na J70 jedrilicama. Igre su osmišljene tako da poboljšaju timski rad, saradnju, razvijaju logiku i strategiju, ali i da ujedno budu interesantne i zabavne.

Ove godine, postojale su dvije kategorije u kojima su timovi mogli da pobijede – pobjednik u cjelokupnom takmičenju i pobjednik u jutarnjem dekatlonu. Prvo mjesto u igrama na kopnu osvojio je tim „Beauties and the Beast“, istovremeno osvajajuči prvo mjesto i u cjelokupnom takmičenju. Drugo mjesto pripalo je timu „STD and the Wasted Seamen“, dok je treće mjesto osvojio „Earthquakes“ tim.

CREW Spotlight i Ljetnje igre dio su niza događaja koji organizuje Klub Posade Porto Montenegra tokom cijele godine i predstavljaju zvaničan početak ljetnje sezone u Crnoj Gori. Ovi događaji su dobar način da se posada upozna međusobno, upozna s lokalnim stanovništvom i istraži Crnu Goru.

Tokom sezone, članovi posade dalje će imati prilike da se oprobaju kvizovima, sportskim turnirima kao i besplatnim druženjima uz roštilj petkom.

Održana osma manifestacija u čast najukusnije delicije, kotorske pašte

14

Ljeto u Kotoru prate brojne manifestacije i fešte, a najslađa i najukusnija od njih  održana je u utorak veče na Parilu. Riječ je tradicionalnoj večeri Kotorske pašte, gastro manifestaciji koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite.

„Po osmi put se sastajemo povodom Kotorske pašte, najprepoznatljivije i najpoznatije kotorske poslastice. Upravo na ovom mjestu, na Parilu kod Blažene Ozane održana je prva kotorska pašta, u međuvremenu smo išli od pjace do pjace i evo nas opet na Parilu. Od samog početka cilj nam je bio da gotovo zaboravljenu kotorsku paštu vratimo u život, na trpeze svih domova i ugotstiteljskih objekata i definitivno mogu da kažem da smo uspjeli u tome“, za Boka News kaže organizatorica i predsjednica MZ Stari grad, Dragana Knežević.

Knežević podsjeća da kotorske pašte sada ima svuda te su se godinama organizovale radionice na kojima su žene učile kako da naprave ovu deliciju od iskusnih meštrica kao što je Melita Krivokapić.

Kotorska pašta

„Trenutno njih dvadesetak radi paštu po kotorskom receptu, a večeras imamo kuriozitet  , gospođu iz Podgorice Mikicu Tepavčević, koja takođe pravi paštu po našem receptu. Večerašnja manifestacija će usled epidemioloških mjera biti nešto skomnija, poslužiće se 800 krempita koje su pravile četiri žene.“

Za dobro raspoloženje bio je zadužen sastav Škuribanda iz Kotora.

Kotorska pašta

Posebnu zahvalnost organiazatorica je izrazila pokroviteljima ove svečanosti Opštini Kotor, Turističkoj organizaciji Kotor, preduzeću Mondo Verde i prijateljima restoranima Bastion i Platanus, Evergreen klubu i City baru.

/Milica Cvijović/

U kotorskoj opštini 1.200 objekata koji nisu upisani u katastar

2
Kotor – panorama

U kotorskoj opštini utvrđeno je postojanje 1.200 objekata koji nisu upisani u katastar i preko 200 objekata koji značajno odstupaju od upisanih vrijednost – saopšteno je iz Opštine Kotor.

Kako su naveli, u prvoj polovini tekuće godine završili su značajan projekat o upoređivanju važećih katastarskih podataka o izgrađenom fondu sa najnovijim satelitskim snimcima, sa ciljem utvrđivanja razlika.

– Naime, već godinama su u javnosti prisutne informacije o postojanju objekata koji nijesu upisani u katastar nepokretnosti, ili su upisani u značajno manjem obimu od stvarnog stanja. Budući da se porez na nepokretnosti obračunava na osnovu zvaničnih katastarskih podataka, Opštini Kotor je bilo u interesu da utvrdi stvarno stanje izgrađenog fonda u cilju povećanja lokalnih javnih prihoda.

Kotor – gradnja foto Boka News

Utvrđeno je postojanje oko 1.200 objekata koji do sada nisu bili upisani u katastar i preko 200 objekata koji značajno odstupaju od upisanih vrijednosti. Njihova ukupna površina procijenjena je na blizu pola miliona kvadratnih metara, prvenstveno stambenog i poslovnog prostora. Pribavljeni su i podaci o vlasnicima objekata i formiran jedinstven prostorni informacioni sistem koji će Opština Kotor koristiti tokom daljeg postupka – pojasnili su iz Opštine Kotor.

Ističu da je ovaj projekat prvi u Crnoj Gori u kome je korišćena vještačka inteligencija (AI) za efikasnije rješavanje praktičnih komunalnih problema koji bi inače iziskivali značajno vrijeme, sredstva i angažovanje velikog broja ljudi.

– Iako relativno nova, ova tehnologija je već nezamjenjiva u savremenom upravljanju prostorom, transportu, ekologiji, poljoprivredi, ribarstvu itd. Konsultant za ovaj posao bilo je kotorsko preduzeće za planiranje prostornog razvoja MonteCEP u saradnji sa švajcarskom firmom Picterra, jednom od vodećih u Evropi u oblasti analize satelitskih podataka i mašinskog učenja – kazali su iz opštine na čijem je čelu Vladimir Jokić.

Delta soj još nije registrovan u Crnoj Gori – pojačan epidemiološki nadzor u opštinama na primorju

2
dr-Popovic-Samardzic

Institut za javno zdravlje (IJZ) je, s obzirom da je delta soj korona virusa registrovan u 92 države širom svijeta, pojačao epidemiološki nadzor u opštinama na primorju gdje boravi veći broj turista, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Navodi se da je Imperial College of London utvrdio da se broj zaraženih u Velikoj Britaniji udvostručio za 11 dana i najveći broj novootkivenih slučajeva bio je u starosnim grupama od 5-12 god i 18 do 24 godine.

„Mi još ne bilježimo takav porast u broju novootkrivenih slučajeva kod nas, ali je realno da ga očekujemo. Samo je pitanje trenutka kada će delta soj postati dominantan soj na nivou cijelog svijeta“, poručila je načelnica u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Milena Popović Samardžić.

Ona je otvrdila da je delta soj transmisivniji od alfa soja od 40 do 60 odsto.

„To je naravno povezano sa većim rizikom od naglog porasta broja slučajeva. Upravo iz tog razloga budno se prati broj novootkrivenih slučajeva“, kazala je ona.

Popović Samardžić je objasnila da su delta i indijski soj – isto.

„Svjetska zdravstvena organizacija je preporučila nazive za nove varijante virusa po grčkom alfabetu redosljedom kojim su sojevi otkrivani kako bi smanjila stigmatizaciju zemalja u kojima su nove varijante virusa otkrivene“, rekla je Popović Samardžić.

Iz Ministarstva zdravlja navode da se simptomi delta soja u mnogome ne razlikuju od ostalih varijanti virusa.

U Velikoj Britaniji inficirani su uglavnom prijavljivali glavobolju, bol u grlu, curenje nosa, kašalj i povišenu temperaturu. Svi koji razviju ove simptome bi trebali ostati kod kuće i prijaviti se za testiranje na SARS-CoV2.

Popović Samardžić rekla je da ohrabruje da podaci pokazuju da su osobe koje su vakcinisane sa obje doze u značajno većoj prednosti nego nevakcinisani ili djelimično vakcinisani.

„U Velikoj Britaniji od 806 osoba koje su bile zaražene delta sojem i hospitalizovane, 84 osobe su bile kompletno vakcinisane, 527 osoba je bilo nevakcinisano, dok je ostatak bio vakcinisan samo jednom dozom”, navela ja Popović Samardžić.

Prema njenim riječima, sakcine štite od teških formi bolesti i fatalnih ishoda i kod infekcija izazvanih mutiranim sojevima.

“Međutim ono što nas zabrinjava je mutacija virusa u pravcu njegove veće transmisivnosti i veće rezistencije”, upozorila je Popović Samardžić.

Ona je navela da je u studiji koju je radio Institut za javno zdravlje Engleske, koja je pored Indije jako pogođena delta sojem virusa, utvrđeno da je rizik od hospitalizacije kod osoba vakcinisanih jednom dozom vakcine 75 odsto manji u poređenju sa nevakcinisanim osoba, dok je taj rizik kod kompletno vakcinisanih 94 odsto manji.

“U zaključku Instituta stoji da je vakcinacija protiv COVID19 prevenirala 7,2 miliona novih slučajeva infekcije i između 26 i 28 hiljada smrtnih slučajeva“, navela je Popović Samardžić.

Npominjući da je samo je pitanje trenutka kada će delta soj postati dominantanna nivou cijelog svijeta, Popović Samardžić je naglasila značaj vakcinacije apelujući na građane da je ne odlažu.

„Posebno apelujem na mlade koji „upravljaju ovom panedmijom“. Njihova odluka odražava se na cjelokupno društvo, na najranjivije među nama i mi ih pozivamo na solidarnost“, zaključila Popović Samardžić.

Rekordne vrućine u Kanadi odnijele živote

0
vrućine – visoke temperature

Više smrtnih slučajeva u zapadnoj Kanadi povezuje se s rekordnim vrućinama, objavila je policija.

Vlastima je u 24 sata prijavljeno više od 25 iznenadnih smrtnih slučajeva, objavila je Kraljevska kanadska konjička policija (RCMP).

Ekstremne vrućine smatraju se glavnim uzrokom u većini smrtnih slučajeva, a među njima je najviše onih starije životne dobi, dodala je policija, prenosi Hina.

“Nužno je da se međusobno provjeravamo tokom ovih ekstremnih vrućina”, rekao je Mike Kalanj, glasnogovornik policije na području Vancouvera.

U Lyttonu u Britanskoj Kolumbiji u ponedjeljak je izmjereno rekordnih 47,9 Celzijevih stepeni, objavila je lokalna meteorološka služba na Twitteru.

U Lyttonu je već u nedjelju izmjereno 46,6 Celzijusovih stepeni čime je srušen kanadski rekord od 45 Celzijusovih stepeni u Midaleu u Saskatchewanu 1937. godine.

U brojnim područjima u Sjevernoj Americi, uključujući saveznu državu Oregon na zapadu Sjedinjenih Država, zabilježene su rekordne lokalne temperature iznad 40 Celzijusovih stepeni za vrijeme nedavnog toplotnog talasa.

Plastični otpad: Mediteran najugroženija regija

1
Plastic Floating in the Great Pacific Garbage Patch

Na predstavljanju Evropskog klimatskog pakta, nove inicijative Evropske komisije, stručnjaci su upozorili da je Sredozemno more i dalje najugroženije područje na svijetu kada je u pitanju plastični otpad, a sve je veći problem i “enormna potrošnja” vode u plastičnim bocama.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je Sredozemlje najugroženija regija na svijetu kada je riječ o plastičnom otpadu.

Po izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru, a uz loše upravljanje otpadom i masovni, stihijski turizam bez adekvatne infrastrukture, sve je veći problem i velika potrošnja plastične ambalaže, posebno flaširane vode.

Inicijativu Evropski klimatski pakt pokrenula je Evropska komisija u 27 država članica Evropske unije s ciljem osvještavanja o problemu klimatskih promjena i poticanja na zajedničko djelovanje.

Stručnjaci su poručili da se samo sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora može osigurati da se promjene zaista dogode te da svaki pojedinac može uticati na smanjenje negativnog uticaja na prirodu.

Na panelu su spomenuti i rezultati nedavno provedene studije među mladima u EU, koji pokazuju da, iako je njih 78 posto zabrinuto za klimatske promjene, velika većina, 90 posto, ipak nije spremna odreći se raznih udobnosti kako bi smanjili svoj štetni uticaj na okolinu.

Herceg Novi: Održan Kup Crne Gore u jedrenju

0
Kup Crne Gore u jedrenju, HN

Proteklog vikenda održan je Kup Crne Gore u jedrenju. Kup je organizovao JK Jugole Grakalić u Herceg Novom gdje se više od 50 jedriličara iz četiri crnogorska kluba nadmetalo u klasama Optimist i Laser.

Nakon tri dana jedrenja i ukupno odjedrenih sedam regata u svim klasama, osvajačima postolja trofeje je dodijelio  Vasilije Lalošević, direktor Uprave za sport.

Optimist generalno

1.Marko Vujović (JK Lahor Kotor)

2.Vanja Strahinja (JK Lahor Kotor)

3. Tea Čelanović (JK Delfin Tivat)

Optimist devojčice

1.Vanja Strahinja (JK Lahor Kotor)

2. Tea Čelanović (JK Delfin Tivat)

3. Lea Jakovljević (JK Lahor Kotor)

Optimist do 12 godina

1.Vanja Strahinja (JK Lahor Kotor)

2. Lea Jakovljević (JK Lahor Kotor)

3. Sofija Dabović (JK Jovo Dabović)

ILCA 4 (Laser 4.7) generalno

1.Pavle Musić (JK Delfin Tivat)

2.Petar Klakor (JK Delfin Tivat)

3.Andrej Drakulović (JK Lahor Kotor)

ILCA 4 (Laser 4.7) jedriličarke

1.Nina Strahinja (JK Lahor Kotor)

2. Romina Racković (JK Lahor Kotor)

3. Nikolina Klakor (JK Delfin Tivat)

Kup Crne Gore u jedrenju, HN

Dok su se juniori borili na domaćem terenu, Nikola Golubović, član Delfina iz Tivta, je na Evropskom juniorskom prvenstvu za klasu ILCA6 u Kaštelama u Hrvatskoj, koje se održava u organizaciji JK Marina Kaštela i EurILCA. Tokom vikenda je završena procedura prijava i verifikacije opreme, te se prva dva dana kvalifikacija  više od 300 jedriličara suočava sa izazovom čekanja vjetra kako bi odmjerili snage. Velike vrućine, nestabilan i slab vjetar obilježili su prva dva dana takmičenja.

Istovremeno, u Hrvatskoj je i selektor Ilko Klakor  na poslednjim pripremama sa Milivojem Dukićem pred odlazak na Olimpijske igre u Tokio u čijem timu trenira i mledi reprezentativac Ilija Marković.

CEDIS je povodom petog rođendana donirao Opštoj bolnici u Kotoru 13. hiljada i 600 eura

1
kotorska bolnica

Crnogorski elektrodistributivni sistem je povodom jubilarnog, petog rođendana donirao Opštoj bolnici u Kotoru 13 hiljada i 600 eura. Donirana sredstva su upotrijebljena za nabavku gasnog analajzera, neophodnog za adekvatnu zdravstvenu njegu pacijenata kod koji je potvrđen koronavirus.

Donacija kotorskoj bolinici predstavlja još jednu u nizu potvrda, prije svega društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažne posvećenosti i pratnerskog odnosa sa zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Čađenović je na događaju upriličenom povodom uručenja donacije istakao čvrstu riješenost menadžmenta jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori da podržava upravo zdravstveni sektor, ali ne kratkoročno, već kontinuirano i na strateški osmišljen način, kako bi zdravstvene ustanove na CEDIS računale kao na siguran i uvijek prisutan oslonac.

– Pravilo je da ukoliko poslujete u određenoj zajednici, pritom profitabilono, budete i potpora toj zajednici, a CEDIS, kao kompanija u državnom vlasništvu ima i obavezu više na tom planu. Prioriteti su jasno postavljeni, prije svega zdravstvo, obrazovanje i životna sredina, uključujući i kulturu i sport. Međutim, ono na čemu ću insistirati jesu dugoročne, brižljivo planirane aktivnosti, stabilna saradnja i podrška, daleko od kratkoročnih projekata, smišljenih sa ciljem da privuku medijsku pažnju, prije nego riješe problem na suštinski način. Dakle, u nama imate sigurnog partnera koji će, u granicama svojih mogućnosti, uvijek raditi za vas, samim tim i za opšte dobro – naglasio je Čađenović.

Opšta bolnica u Kotoru zdravstvene usluge pruža i pacijentima sa područja Tivta, Herceg Novog i dijela Budve, a ističe se izuzetnim kodrovskim kvalitetom, što je naročito došlo do izražaja tokom perioda pandemije koronavirusa. Dr Davor Kumburović, direktor kotorske Opšte bolnice se zahvalio CEDIS-u,  uz uvjerenost u nastavak saradnje.

Kotorska bolnica donacija

– Hvala vam što ste prepoznali kompleksnost i težinu situacije u kojoj se nalazi zdravstvo uopšte i što ste kao izraz razumijevanja, solidarnosti i humanosti donirali sredstva koja su nam prijeko potrebna za nabavku opreme, neophodne za adektvatan zdravstveni tretman pacijenata kod kojih je potvrđen koronavirus – kazao je Kumburović.

Posebnu zahvalnost uz uvjerenost u kontinuitet saradnje istakli su predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, dr Slobodan Mandić. 

– Opšta bolnica Kotor je svojim radom tokom korona krize i ranije, ali naročito tokom korona krize, zaslužila da bude u posebnom fokusu pažnje od strane državnih institucija budući da je riječ o ustanovi kojoj gravitiraju četiri grada i koja tokom ljeta pruža uslugu zdravstvene zaštite i turistima na području koje predstavlja okosnicu crnogorskog turizma. Moram da naglasim da sam zadovoljan i zahvalan odnosom CEDIS-a i drugih državnih preduzeća i politike koja prepoznaje značaj ove bolnice, uz uvjerenje da je ovo tek početak uspješne saradnje – istakao je Jokić.

Pomorce muče brojne komplikacije: ‘Za dlaku sam ostao bez ukrcaja…‘

0
Ukrcaji pomoraca pod lupom

Od izbijanja epidemije koronavirusa priče pomoraca izvor su pregršt predložaka za dramolete. Njihove muke pri odlascima i dolascima sa stranih brodova nešto su se nakon godinu dana već ublažile, ali i dalje će vam mnogi od njih prvo s putovanja ispričati sve o testiranju na COVID-19.

Sindikat pomoraca Hrvatske zabilježio je našeg rekordera po broju testiranja prilikom ukrcaja, i to na brod na Dalekom istoku.

– Čovjek se za vrijeme puta do broda testirao osam puta, čujete li vi to, osam puta – govori nam Neven Melvan, glavni sindikalni povjerenik. Testirao se najprije doma, potom na aerodromima, u hotelima, pa neposredno prije ukrcaja…

ZA DLAKU BEZ UKRCAJA

Jedan splitski pomorac (podaci poznati redakciji) umalo je nekidan s avionskom kartom u džepu ostao doma, i to samo zato što mu, kako nam je ispričao, u splitskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo nisu htjeli potpisati obrazac japanske ambasade koji je, osim na engleskom, i na japanskom pismu.

Da stvar bude zanimljivija, to uredno rade na zadarskom i šibenskom zavodu, no njemu je bilo kasno trčati okolo, pa su Splićani jedva pristali tek nakon upornosti posredničke agencije iz Rijeke.

– Za dlaku sam ostao bez ukrcaja, a vrijeme mi je curilo. Inače me u Japanu čekalo ponovno testiranje nakon dolaska u zemlju i izolacija u hotelu. Na sreću, nisam morao više od četiri dana čekati na ukrcaj, inače bih u toj sobi proveo i dulje. Donosili su mi, doduše, tri obroka dnevno na vrata sobe i zatim su me testirali jutro prije ukrcaja. Zanimljivo je da je u njih PCR test gotovo za sat i po vremena – govori nam ovaj pomorac.

Letio je preko Pariza za Japan pa je izbjegao još više testiranja i zadovoljan je što je uopće uspio naći brod. Dva su mu, kaže, već propala jer nisu mogli obaviti smjenu pomoraca zbog propisa država u čijim vodama su se nalazili.

– Sad je još dobro kako je pomorcima bilo prije godinu dana. Praksa u Europskoj uniji donekle se ujednačila, ali svaki odlazak u ostale zemlje za pomorce je zavrzlama. Jedni traže jedno, drugi drugo i tako unedogled. Upravo Japan, čuli smo i mi, zasad dosta komplicira. Ali to je tako, svaka država u COVID krizi ima pravo na vlastiti suverenitet – govori Melvan.

Prisjeća se kako je bilo nereda s propisima i kod nas.

JEDAN MOŽE, DRUGI – NE!

– Imali smo slučaj da su nam dvojica pomoraca s istog broda sletjela istim avionom na zagrebački aerodrom, ali su stali na različite šaltere. Jednome je bila propisana samoizolacija, a drugome – nije!?

Pomorci, inače, svako testiranje plaćaju, ali to im ne bi trebao biti problem jer im firme refundiraju troškove.

– Ako ima koji da mu firma to nije učinila, neka nam se javi, krvi ćemo im se napit – oštar je sindikalni povjerenik.

Naime, prijevod potvrde o negativnom PCR testu na engleski jezik na splitskome se Zavodu plaća dodatnih 50 kuna.

– A što se tu ima prevesti? Jedna riječ, negativan… – govori sestra jednog pomorca koji radi u Italiji.

Inače, i sin joj je pomorac i dok pišemo ovaj tekst, on upravo avionom putuje iz Paname, gdje je na aerodromu testiran, slijeće u Amsterdam i nema pojma što ga tamo čeka, no kako će ondje biti samo nekih sat vremena do presjedanja u zrakoplov za Zagreb, nada se da će ih tretirati kao putnike u tranzitu i da ih neće maltretirati testiranjem.

– A rekli su mu i da je dobro što putuje KLM-ovim avionom, to je nizozemska kompanija pa ga valjda neće zafrkavati. Kad sleti u Zagreb, vidjet će što će mu reći naši, zasad nema pojma – govori majka.

TESTIRALI SE – SAMI

Inače, zanimljiva je priča i dvojice naših pomorca koji su se za Hrvatsku vraćali s broda u Škotskoj. Ondje su u Aberdeenu platili protuvrijednost od 450 kuna za antigenski test, ali su ga obavili – sami!

– Čoviče, dali nam one štapiće i rekli nam da sami guramo, pa jel’ mo’š ti to zamislit – govori jedan od njih.

– Nema veze šta su nam naplatili, snađi se sam. Ka da je ugodno sam sebi gurat oni štapić u nos.

– Ni to još nisam čuo – nasmijao se Neven Melvan i zaključio:

– Pa možete misliti kako je valjan taj test koji moraš sam uraditi!

Ova posljednja priča donekle nas može i utješiti, jer kod nas im se to sigurno ne bi moglo dogoditi, ali svakako ne spada u ujednačenu praksu na starom kontinentu.

– Činimo sve što možemo kako bi najveće svjetske agencije isposlovale ujednačene standarde za pomorce u svim državama, ali unatoč mnogim memorandumima koje smo poslali, do toga još nije došlo. Inače, dobro je da se bar kod nas relativno lako dolazi do COVID putovnica i potvrda o cijepljenju – kaže Melvan, dodajući da je i sam nedavno prošao preko Slovenije, Austrije i sve do Bugarske bez ikakvih problema.

Rađenović u Tivtu: Pristup plaži mora da bude obezbjeđen svim građanima i to zakupci moraju da poštuju

5
Morsko dobro- Rađenović u Tivtu

Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović sa saradnicima posjetio je danas tivatsku opštinu kako bi se upoznao sa problemima i razgovarao sa predjednikom Skupštine Opštine Tivat dr Andrijom Petković.

Konstruktivnom sastanku prisustvovali su i građani, koji su izrazili primjedbe na dosadašnji rad i zakupaca i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

Najviše primjedbi se odnosilo na plažu ispred hotela “Palma”, na kojoj su postavljeni stubići i žardinjere, kako bi se ograničio pristup istoj.

“Obilaskom terena, zajedno sa Službom kontrole ispred Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom Crne Gore i Komunalnim preduzećem evidentirali smo nepravilnosti koje će u najkraćem roku biti otklonjene, a pristup plaži mora da bude obezbjeđen svim građanima i to zakupci moraju da poštuju. Mi ćemo ubuduće po svakoj prijavi izlaziti na teren i otklanjati sve nepravilnosti” kazao je Rađenović.

On je najavio da je Morsko dobro u pregovorima sa Opštinom Tivat oko Pina koje planiraju ustupiti lokalnoj upravi, kao i otvaranju kancelarije u ovoj opštini.

Rađenović je kazao da je politika JPMD decentralizacija i da će se bazirati na zahtjeve i primjedbe koje su bile na nivou lokalnih samouprava.