Sukobi policije i građana izbili su u nedjelju u predgrađu Atene nakon grube intervencije redarstvenika koji su provjeravali poštuju li građani epidemiološke mjere, što je potaknulo val nezadovoljstva u zemlji.
Policija je suzavcem rastjerala gotovo 500 ljudi koji su se u nedjelju predvečer okupili na trgu Nea Smyrni, u južnom predgrađu grčkoga glavnog grada, kako bi prosvjedovali protiv izgreda koji se dogodio u nedjelju nešto ranije.
Na videosnimkama načinjenim poslijepodne na istom mjestu, vidi se kako policajac nemilosrdno mlati palicom mladića.
Čuje se kako mladić jauče od boli dok se prolaznici zgražaju nad postupanjem policije.
Policija je pak priopćila da je tijekom poslijepodneva poslala na trg Nea Smyrni ophodnju na motociklima kako bi “provjerila poštuju li se mjere” suzbijanja koronavirusa, dodavši da su primili velik broj prijava za nepridržavanje mjera ograničenja na tom mjestu.
Policija dodaje da ju je u tom trenutku napalo tridesetak osoba, pri čemu su ozlijeđena dvojica policajaca. Jedanaest osoba je uhićeno.
Policija je usto rekla da vodi internu istragu o svom službeniku koji je snimljen kako udara mladića.
Grčke vlasti su u nedjelju prijavile 1142 nova slučaja zaraze koronavirusom i 53 umrla, pa se broj umrlih od početka pandemije penje na 6.758.
Počelo je ono čega smo se pribojavali, ali i što smo očekivali – cijepljenje protiv Covid 19 uvjet je ukrcaja, kažu u Sindikatu pomoraca Hrvatske.
Portal SPH-a piše da je kompanija Viking cruises potvrdila da na kruzere (riječne i oceanske) ukrcava isključivo hrvatske pomorce i brodarce koji su cijepljeni, a u jahting sektoru već imamo pomorca s kojim vlasnik nije potpisao Ugovor o radu isključivo zbog činjenice da nije cijepljen.
– Sindikat pomoraca Hrvatske je više puta upozoravao da će hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi gubiti poslove na svjetskom tržištu i da je neophodno uspostaviti sustav cijepljenja u kojem bi se u početku cijepili barem oni pomorci kojima je to uvjet ukrcaja.
No, Ministarstvo zdravstva nije pokazalo interes za ovu temu i probleme s kojima će se hrvatski pomorci neumitno suočiti. Odgovor još uvijek čekamo.
Tragično loša organizacija nabave cjepiva (i Hrvatske i EU) te nerazumijevanje ozbiljnosti stanja mogu prouzročiti tragične posljedice za 16.000 hrvatskih pomoraca i brodaraca.
Za primjer, Singapur je cijepio kompletni pomorski i lučki sektor u samo nekoliko dana, a filipinski i rumunjski pomorci se cijepe prioritetno kako ne bi ostali bez posla, već dapače, preuzeli poslove ostalih (pa i hrvatskih) pomoraca.
Više je nego jasno da je u tijeku neumoljivo kršenje ljudskih prava na svjetskoj razini i protekcionizam u vidu “Covid putovnica”, ali plakanje na tu temu neće pomoći hrvatskim pomorcima. Njima treba hitna reakcija i dovoljan broj doza cjepiva da se cijepe oni kojima je to uvjet ukrcaja.
Pomorci ne traže prioritet u odnosu na hrvatske građane koji spadaju u zdravstveno rizičnu skupinu. Ali nitko u Republici Hrvatskoj neće izgubiti posao zato što nije cijepljen – hrvatski pomorci na svjetskom tržištu rada hoće! I to se već događa! – kažu u Sindikatu pomoraca Hrvatske.
U Podgorici je, na četiri punkta, počela vakcinacija starijih od 80 godina. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović navela je da počinje vakcinacija i u drugim opštinama. Kazala je da je zadovoljna odzivom građana posebno onih starijih od 80. godina.
Borovinić Bojović poručila je građanima da se obavezno vakcinišu i dodala da je vakcina bezbjedna i sigurna.
“Apelujem na građane da se i nakon vakcine pridržavaju mjera”, kazala je Borovinić Bojović i posebno pozvala mlade da se pridržavaju mjera.
Očekuje da će procenat zdravstvenih radnika koji se žele vakcinisati biti veći.
Trenutne mjere na snazi su, kako kaže do 10. marta, a nakon toga će saopštili korigovane mjere.
“Kakve će one biti ja to sada ne mogu da kažem”, navela je ministarka. Kazala je da svih ljekova ima dovoljno, pa i longacefa.
Poznati dirigent Miroslav Homen koji je bio redovni dirigent Sarajevske filharmonije, a zatim i Hrvatskog narodnog kazališta, preminuo je danas u Kotoru u 81. godini.
Miroslav Homen je rođen u Dubrovniku 1940. godine, a Muzičku akademiju je završio u Sarajevu 1966. Iste godine je postao dirigent sarajevske Opere i baleta. Također je bio redovni dirigent Sarajevske filharmonije i Orkestra RTV Sarajevo, a od 1988. do 1990. godine je bio direktor sarajevske Opere i Sarajevske filharmonije.
Zatim, 1992. godine, u vrijeme rata, odlazi u Rijeku, u Hrvatsko narodno kazalište gdje je ostao do penzionisanja. Nakon umirovljenja ostaje kao šef dirigent.
Miroslav Homen – foto KotorArt
Već 1998. godine, nakon završetka rata, postavlja prvu poratnu opernu premijeru u Sarajevu, Puccinijevu Toscu, potom 1999. i Verdijeva Trubadura, a 2000. praizvedbu prve bosanske opere Hasanaginica Asima Horozića.
“Čast nam je da je Miro Homen oplemenio i KotorArt Don Brankove dane muzike. Podsjetimo se 2016. godine, kada je ovaj divni čovjek i veliki umjetnik dirigovao na otvaranju Festivala” – saopšteno je iz KotorArta.
Humanitarna akcija „Torta za osmjeh“ i ove godine je udružila ljude velikog srca, u zajedničkoj misiji za osmjeh mališana iz Dječijeg doma „Mladost“. Kako su kazali organizatori akcije „Omladinski centar“, 52 torte stigle su na pravu adresu, tamo gdje je dječija radost danas najveća!
NVO Omladinski centar 18. put priređuje ovu humanitarnu akciju i kako kažu, „punoljetstvo proslavljaju u savim neobičnim okolnostima ali sa istim humanim ciljem i vodiljom“.
Maštovitosti nije nedostajalo, stizali su slatkiši najrazličitijih oblika i izgleda, privrednika, udruženja i organizacija iz našeg grada, javnih ustanova, mjesnih zajednica i Opštine Herceg Novi, ali i iz Risna i Kotora.
Torta za osmjeh
Ostali smo uskraćeni za druženje sa mališanima jer su na snazi stroge epidemiološke mjere, ali je „Torta za osmjeh“, uprkos svemu, našla put do dječijih srca i osmjeha.
Dvadeset četvorogodišnja Baranka Aleksandra Milović, referent za skladištenje hrane biljnog i animalnog porijekla u Luci Bar, nedavno je na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica odbranila magistarski rad, jedinstven na balkanskim prostorima – “Karakterizacija kvaliteta mušnica (brašnenih kobasica)”. Prvi put je na naučni način obrađena tema izrade, čuvanja i korištenja tog autentičnog lokalnog proizvoda primorske i centralne Crne Gore.
Aleksandra je Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju – Tehnološki inžinjering završila 2018. godine, a na postdiplomskim studijama pohađala je smjer „Prehrambena tehnologija – Tehnologija proizvoda animalnog porijekla“. Mentor magistarskog rada bio je prof. dr Vladimir Tomović.
Higijena je važna
Za one koji ne znaju, brašnene kobasice (mušnice) su kobasice načinjene od debelog crijeva svinje, sa nadjevom od mješavine kukuruznog i pšeničnog brašna.
– Sa aspekta prehrambene tehnologije, priroda i sastav brašnenih kobasica (mušnica) su veoma specifični i ima prostora za razne vrste ispitivanja. Komparativno sam ispitala kvalitet mušnica izrađenih u domaćinstvima i u industrijskim uslovima – objašnjava Aleksandra.
Foto Branislava Picek
Stare domaćice znale su kako se prave brašnene kobasice, koje se i danas rado jedu, najčešće sa raštanom ili kupusom.
– Izrada brašnene kobasice se zasniva na formiranju nadjeva od mješavine pšeničnog i kukuruznog brašna, trbušnog masnog tkiva svinja i aditiva, odnosno krupne morske soli, mljevenog crnog bibera i nane u suvom stanju. Pripremljenim nadjevom pune se debela crijeva svinja, kuvaju, i naknadno suše i dime. Kada je riječ o proizvodnji i preradi hrane, najbitnija je higijena, jer ona utiče na zdravstvenu bezbjednost proizvoda. Stoga je veoma važno da se u proizvodnom procesu vodi upravo računa o tome. Takođe, sami postupci dodavanja aditiva i toplotne obrade su veoma bitni u proizvodnji mušnica, jer direktno utiču ne samo na fizičko-hemijski, već i mikrobiološki sastav – objašnjava Milović.
Mušnice je teško očuvati, jer se lako kvare. Aleksandra Milović ističe da su podložne kvarenju, jer vremenom dolazi do promjene u lipidima, što utiče ne samo na kvalitet, već i na njihovu bezbjednost.
– Potrebno je da se postupci sušenja i dimljenja odrade pravilno. Međutim, čak i ako kod sušenja i dimljenja ne bude greške, ukoliko se ne čuvaju na adekvatnoj temperaturi, može doći do narušavanja stanja svojstvenog ovom proizvodu. Za kuvane kobasice, idealna temperatura je plus 10 stepeni – dodaje Milović.
Bumbari foto Branislava Picek
Kupovno ili domaće
U magistarskom radu upoređivala je industrijsku i kućnu izrada brašnene kobasice, mušnica.
– Ispitivanja su obavljena u kućnim uslovima i u objektima firme sa Cetinja, koja je relativno skoro počela da se bavi proizvodnjom mušnica. Najprije su obuhvaćeni parametri senzornog kvaliteta, odnosno spoljnji izgled, izgled i sastav presjeka, boja i održivost boje, miris, ukus, tekstura i sočnost, pa fizičko-hemijskog (vrijednost pH, aktivnost vode, boja, sadržaj vlage, proteina, masti, natrijumhlorida, fosfora, nitrita…) i mikrobiološkog (ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, sulfitoredukujićih klostridija, bakterija mliječne kiseline, lipolitičkih bakterija, kvasaca i plijesni). Na osnovu rezultata ispitivanja došlo se do zaključka da se mušnice proizvedene u industrijskom pogonu i domaćinstvu značajno razlikuju u kvalitetu, kao i hemijskom sastavu, što nije iznenađujuće, budući da se proizvodnja obavlja u potpuno različitim tehničko-tehnološkim uslovima. Da bi se zadovoljile potrebe potrošača za specifičnošću, zdravstvenom ispravnošću i jednostavnošću upotrebe, neophodno je za svaki proizvod standardizovati recepturu i tehnologiju izrade, odnosno neophodno je da se po svom hemijskom sastavu, fizičkim, mikrobiološkim i senzornim svojstvima, načinu proizvodnje, korišćenim osnovnim sirovinama i/ili dodatim sastojcima ili po nekoj drugoj karakteristici jasno razlikuje od drugih proizvoda iste kategorije. S obzirom na to da ovaj tradicionalni proizvod nije zvanično zaštićen i da do sada ima veoma malo objektivno utvrđenih podataka o njegovom sastavu, načinu izrade i kvalitetu, očekujem da će moja istraživanja inicirati dalji rad na ovoj problematici, koji će u krajnjem rezultirati standardizacijom kvaliteta i zvaničnom zaštitom – navodi Milović.
Domaća hrana – ogledalo jednog naroda
Gastro fešta Đir o’ bumbara – foto Boka News
Aleksandra Milović živi u naselju Zupci. Bavi se i poljoprivredom – ona i majka drže stoku, rade na imanju, gaje povrće i voće… Vatreni je zagovornik proizvodnje zdrave hrane i pobornik teze da je domaća hrana ogledalo jednog naroda.
– Kulturu jednog naroda ne čini samo nošnja, folklor, kulturno-istorijski spomenici, već i tradicionalni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi. Ljudi u momentu kada žele da podijele sa nekim svoju hranu, ono što je ,,na stolu“, znači da dijele sav trud koji su uložili da bi do nje došli. Osim toga, ukoliko proizvode predstavimo kao naše, ako ih obilježimo i ozvaničimo, znači da smo sačuvali ime, postupak proizvodnje i sve što je vezano za njih. To je naročito bitno potencirati kada je riječ o turizmu, jer gost uvijek želi da proba nešto karakteristično za oblast koju je posjetio. Što se tiče naše porodice, proizvodimo godinama bijeli salamureni sir od mješavine kravljeg i kozjeg mlijeka, zatim jaja, uzgajali smo i tovne piliće, gajili povrće, voćnjak je oko kuće… Koristimo maksimalno zemlju i uslove koje imamo, naravno, u skladu sa raspoloživom radnom snagom i mogućnostima – kaže mr Aleksandra Milović i ističe kako joj je studiranje koristilo da unaprijedi proizvodnju, pa je mnoga znanja direktno primijenila na rad u porodičnim đardinima.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1886 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 537 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
159
Nikšić
91
Ulcinj
64
Bar
56
Pljevlja
42
Bijelo Polje
26
Cetinje
15
Herceg Novi
13
Berane
13
Tivat
12
Budva
10
Kotor
7
Rožaje
7
Kolašin
6
Mojkovac
3
Tuzi
3
Danilovgrad
2
Andrijevica
2
Plužine
2
Šavnik
2
Gusinje
1
Žabljak
1
Ukupno
537
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Ulcinja (2), Rožaja (1), Bara (1) i Berana (1), od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 82 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1067.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 436 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9062.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 79.774.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Povodom Međunarodnog dana žena ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora 8. marta 2021. organizuje performans Vjeru u svoja četiri zida na Trgu od oružja, sa početkom u 12 sati.
Performans će biti održan u sklopu XII Osmomartovske konferencije, događaja kojeg u kontinuitetu organizujemo od 2009. godine. Tim povodom izdajemo sledeće saopštenje :
Kao dugogodišnje feminističke i mirovne aktivistkinje zabrinute smo zbog katastrofalne situacije u društvu izazvane ne samo pandemijom kovid 19, koja dodatno usložnjava sve sfere života, već i neodgovornim ponašanjem donosioca odluka koje su od vitalnog interesa za zdravlje ljudi i njihovu sigurnost. U političkoj realnosti sve je prisutnije uključivanje i djelovanje vjerskih zajednica kao relevantnih političkih subjekata što povećava tenzije u društvu i pomijera fokus sa životnih pitanja i problema koje je nova Vlada dobila mandat da riješi, a ne da produbljuje. Decenijama akumulirana frustracija i agresija pojačava se i usmjerava na grupe koje nemaju moć, prije svega na manjine uključujući i žene.
Umjesto ozbiljnog razmatranja uvođenja seksualnog i rodnog obrazovanja u naš školski sistem, najavljuje se uvođenje vjerskog obrazovanja. Sekularni karakter države i društva time postaje sve upitniji. Ustav međutim i dalje propisuje da je Crna Gora sekularna država u kojoj je crkva odvojena od države. Sekularizam je uslov razvoja demokratskog, modernog društva zasnovanog na poštovanju ljudskih prava i ravnopravnosti i njegovo očuvanje smatramo svojom dužnošću.
Sve češće, intenzivnije i brutalnije nasilje nad ženama koje javno djeluju više nije samo izraz mizoginije i diskriminacije žena, već i njihove notorne instrumentalizacije sa ciljem izazivanja i poniženja političkih, vjerskih i nacionalnih protivnika. Glasovi kojima se afirmišu tradicionalne vrijednosti izraz su sve očitijeg vjerskog findamentalizma i upućuju na mogućnost ograničavanja i oduzimanja prava i sloboda ženama i manjinama. Posledice divljanja ostrašćenih podjela mogu biti pogubne, što pokazuje i tortura nad LGBT aktivistom u Podgorici. Crna Gora od tog dana ne živi u miru. Mir nije samo odsustvo rata i ratnog nasilja, već i odsustvo straha od njih.
Pozivamo sve političke aktere da, ako već nije kasno, naprave neophodni “zaokret“ od nacionalističkih i klerikalnih poteza i da zapaljivu retoriku zamijene odgovornošću, kako prema vlastitim predizbornim obećanjima, tako i prema izuzetno složenoj situaciji u kojoj se kao društvo nalazimo, kako bismo održali mir u ovoj zemlji, poručuju iz ANIME
Izraelska vlada donijela je odluku o daljnjem popuštanju mjera protiv koronavirusa i od nedjelje moguće je otvaranje restorana.
Restoranima i kafićima bit će dopušteno otvaranje u nedjelju pod određenim uvjetima, najavio je ured premijera Benjamina Netanyahua u subotu navečer.
Između ostalog, samo gosti sa “zelenom propusnicom” mogu biti posluživani unutra. Gosti koji nisu cijepljeni mogu samo sjediti na otvorenom. Studentima sa zelenom propusnicom također će biti dopušten povratak na sveučilišta od nedjelje.
Necijepljeni studenti i dalje će moći pratiti predavanja jedino online. Oni sa zelenom propusnicom – ljudi koji su se oporavili od covida-19 i oni koji su prije namjanje tjedan dana primili drugu dozu cjepiva – ostvarili su temeljna prava i slobode u Izraelu ranije od onih koji nisu cijepljeni.
U cilju rasterećenja i oslobađanja kapaciteta kovid bolnica, Opšta bolnica Meljine primaće postkovid pacijente koji nisu više infektivni ali zahtijevaju produženi bolnički tretman. Od petka je na liječenju pacijentkinja koja je premještena iz OB Cetinje, a po riječima izvršne direktorice Bolnice Meljine dr Olivere Elez očekuju u narednim danima još pacijenata iz cetinjske i kotorske bolnice.
-Od prije par dana izašli smo u susret Domu zdravlja HN čija je patronažna služba preopterećena te osam pacijenata prima propisanu terapiju u našoj kovid ambulanti. Pored toga nakon razgovora sa predstavnikom Ministarstva zdravlja dogovoreno je da se u cilju rasterećenja i oslobađanja kapaciteta kovid bolnica, postkovid pacijenti koji više nisu infektivni, a zahtijevaju produženi bolnički tretman premještaju u interno odjeljenje OB Meljine. Juče je već jedna pacijentkinja premještena iz OB Cetinje, a u ponedeljak očekujemo nakon razgovora sa OB Cetinje i Kotor da će biti još takvih pacijenata. Na ovaj način bi se oslobodila mjesta za prijem novih bolesnika, kazala je za RTHN dr Elez.
Bolnica Meljine i dalje funkcioniše u otežanim uslovima i sa nedostatkom kadra.
-U OB Meljine u proteklom mjesecu je ukupno 40 zaposlenih oboljelo od KOVID-19, više od polovine se vratilo na posao, ali dio njih je još na kućnom liječenju. Dva ljekara sa internog odjeljenja su još uvijek na liječenju. Trenutno na tom odeljenju radi četiri ljekara, a na hirurškom odjeljenju četiri hirurga.
-Dio srednjeg kadra je još uvijek u izolaciji, a pored toga ostajemo bez mlađeg medicinskog kadra jer odlaze u druge ustanove. Prošle nedelje smo ostali bez dva medicinska tehničara koji su primljeni u OB Nikšić. OB Meljine je u stalnom deficitu kadra te ovakvo odlivanje medicinskog kadra dodatno otežava funkcionisanje bolnice. Pokušali smo da damo do znanja nadležnima da preuzimanje kadra iz drugih bolnica nije konstruktivno rješenje u periodu epidemije, mada smo svjesni da zbog statusa bolnice nismo u mogućnosti za zadržimo kadar iz drugih opština, obrazložila je dr Elez.
U kovid ambulanti je tokom februara pregledano 113 pacijenata.
-Oni su klinički obrađeni, urađene laboratorijske analize , rtg pluća i određena im je terapija. Dio njih je primao terapiju u sklopu naše kovid ambulante, a dio preko ID DZ. U toku januara i februara imali smo 14 transporta u kovid bolnice ( Kotor, Bar, Nikšić..), kazala je dr Elez i navela da niko od hospitalizovanih pacijenata trenutno nije pozitivan na SARS-KOV-2.
