Grčka, koja otvara vrata turistima 15. maja, nastoji što brže cijepiti otočno stanovništvo, dok se izraelski turistički sektor nada oporavku od svibnja nakon provedene brze kampanje cijepljenja.
Grčka ima stotine naseljenih otoka i željna je privući posjetitelje nakon 2020. – najgore godine u nekoliko desetljeća. Turizam u Grčkoj čini petinu gospodarstva i jedno od pet radnih mjesta.
Grčka brže cijepi otočno stanovništvo nego stanovnike kontinentalne Grčke i zbog operativnih razloga poput transporta i skladištenja cjepiva. Većinu će cijepiti do kraja svibnja, najavili su dužnosnici.
– Naši otoci su nam veliki prioritet i za nas velika odgovornost, rekao je ministar zdravstva Vassilis Kikilias u posjetu otoku Irakleia s manje od 100 stanovnika. Pozivamo sve da se cijepe, osobito starije i ranjive skupine, ali i mlađe, dodao je.
Kikilias je rekao da bi u Grčku trebalo stići dva do 2,5 milijuna doza cjepiva u svibnju te još 3,5 do četiri milijuna u lipnju.
Zdravstvene vlasti jučer su potvrdile 3015 novih zaraza i 86 umrlih. U Grčkoj je ukupno potvrđeno 323.644 slučajeva koronavirusa i 9713 mrtvih.
Izrael se otvara za manje skupine turista Cijepljeni strani turisti moći će ući u Izrael od 23. svibnja.
– Dok gledamo na ponovno otvaranje svijeta i nastavak putovanja, Italija i Francuska nešto zaostaju za Izraelom kad su u pitanju prognoze o pokretanju putovanja. I to zbog cjepiva, rekao je Brian Znotins, potpredsjednik za planiranje mreže i rasporeda tvrtke American Airlines, pozivajući se na druge dvije turističke destinacije.
Izraelu, koji je cijepio više od polovine svog stanovništva, glavni izazov je osigurati otvaranje bez povećanja zaraza Covidom-19.
– Ne želimo riskirati da ijedna varijanta uđe u Izrael i ugrozi normalnost, rekla je ministrica turizma Orit Farkash-Hacohen za Reuters. No, opisujući Izrael kao prvu zemlju koja se oslobodila pandemije, rekla je da bi “trebalo iskoristiti ovu prednost za našu ekonomsku i turističku korist”.
Kako bi spriječio ponovni porast zaraza, Izrael će se u početku otvarati samo manjim skupinama turista. Svim turistima vjerojatno prije srpnja neće biti dopušten ulazak u Izrael.
Budući da najveći postotak turista u Izrael dolazi iz Sjedinjenih Država, American Airlines uvest će letove iz New Yorka početkom svibnja, a u lipnju iz Miamija. Ponovno će letjeti zrakoplovi Boeing 777 koji su prizemljeni u pandemiji.
Nakon rekordnih 4,55 milijuna turista 2019., bilo je samo 832.000 posjeta u 2020. godini – većinom u siječnju i veljači, što je rezultiralo gubitkom 5,3 milijardi dolara prošle godine, objavilo je ministarstvo turizma. Prema Svjetskom vijeću za putovanja i turizam, putovanja i turizam su 2019. godine činili 5,9 posto izraelskog BDP-a.
Putnici će se pri dolasku u međunarodnu zračnu luku Ben-Gurion morati testirati, a Izrael razgovara i s drugim zemljama o potvrdama o cijepljenju.
Ponta i objekat Kalardovo plusa iznad zakupljene plaze prije desetak dana
Nelegalna ponte prije desetak dana
Ulaz na nelegalno gradiliste Kalardovo plusa
Danas na gradilistu na kupalistu Kalardovo plusa
Sluzbena zabiljeska Morskog Dobra
Saglasnost Morskog Dobra za iozlivanje nelegalne ponte
Promjena vlasti u Crnoj gori i postavljanje nove rukovodeće ekipe u kontroverznom Javnom preduzeću Morsko Dobro iz Budve nije donijela nikakvu promjenu kada je u pitanju efikasniji odnos države prema nelegalnim graditeljima i divljajnju „investotora“ kojima su dati u zakup djelovi obale Tivatskog zaliva.
Najnoviji primjer za to ovih je dana „nikao“ na Kalardovu gdje je investitor kojemu je Morsko Dobro dalo u zakup kupalište označeno kao 9A u Atlasu plaža i kupališta na Crnogorskom primorju, uz saglasnost tog istog Morksog Dobra, u moru izlio betonsku pontu dušžine oko 35 i širine oko 3 metra. Nova ponta izivena je preko ostataka stare, privremene koja je ovdje nlekegalno napravljena prije nekoliko godina, a koju su činile metalne šine sa pokrovom od dasaka, postavljene na par manjih gomila kamena nagomilanih u ovdašnjem plićaku.
Imali smo uvid u dokumentaciju Morskog Dobra (JPMD) koja potvršuje da je investitor, kompanija „Kalardovo pus“ iz Tivta u vlasništvu jednog ruskog državljanina, 9.aprila dobila zvaničnu saglasnot te državne firme čiji je zadatak da upravlja obalom i štiti je, da izvrši „rekonstrukciju postojećeg mula na katastarskoj parceli 610 KO Đuraševići, shodno njegovoj namjeni i u okviru predviđenih gabarita prema urbanističko-tehničkim uslovima, a sve u cilju otklanjanja opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti korisnika predmetnog kupališta.“ U potpisu te saglasnosti su imena novog direktora JPMD Mladena Mikijelja (DF), rukovodioca Službe za ustupanje na korišćenje morskog dobra Andreja Purića i rukovodioca Službe za kontrolu morskog dobra Srđana Radića.
Na osnovcu tog dokumenta, firma „Karadovo plus“ je u proteklih nekoliko dana izlila potpuno novu veliku armirano-beronsku pontu preko ostataka stare, nelegalne montažne ponte. Inače, u katastru se parcela 610 KO Đuraševiči površine 5.312 metara kvadratnih koja je u vlansištvu države Crne Gore, vodi kao „prirodno neplodno zemljište“ i na njoj nije evidentirano postojanje bilo kavih objekata. Međutim, firma kojoj je Morsko Dobro 2018. ovdje u zakup dalo kupalište duđine 210 metara i površine nešto prkeo 2.000 kvadratam ovdje je sada izgradila nelegalnu novu armirano-betonsku pontu, kao i prizemni objekat ugostiteljske namjene na kopnu.
Danas na gradilistu na kupalistu Kalardovo plusa
Zanimljivo je da je Morsko Dobro „Kalardovu Plus“ dalo saglasnost da „izvrši rekonstrukciju postojećeg mula u cilju spriječavanja opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti korisnika kupališta“, iakjko stara nelegalna montažna ponta uopšte nije dio prostora koje pokriva „Kalardovu plus“ iznajmljeno kupalište 9A, već se ona nalazi na zapadnoj granici, ali izvan obuhvata tog kupališta što se može vidjeti i iz grafičkih prikaza tog objekta na sajtu Morskog Dobra.
Iz te državne firme danas do kraja radnog vremena nisu odgovorili na pitanja u vezi sa njibovom odobravanjem izgradnje nove nelegalne armirano-betonske ponte na Kalardovu, kao ni u vezi sa time što su preduzeli da svoje zakupce kojima su ovdje i u obližnoj uvali Brdišta dali u zakup lokacije za privremene objekte u zoni morksog dobra, spriječe u vršenju nelegalnih građevunksih radova na probijanju novih kolskih pristupnih puteva i gradnji obekata u zaleđu izdatih im djelova morske obale.
Imali smo na uvid i u službenu zabilješku koju su kontrolori Morskog Dobra sačinili 25.marta, dan nakon što su bili na sporn oj lokaciji u Kalardovu kada je sa njima tamo bio i sužbenik Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat Gvozden Balšić.
U zapisniku stoji da je izvršni direktor „Kalardovo plusa“ Marat Marsutov tada informisao da je u toku izrada „glavnog prijekta kojim će korisnik kupališpta nakon pribavljene potrebne dokumentacije započeti investiciona ulaganja u skladu sa projektom“ i da se početak tih radova oćekuje nakon završetka predstojeće turistilčke sezone. Kontrolori Morskog Dobra su u zapisniku uz fotografije stare ponte konstatovali da su „na terenu prisutna znatna oštećenja kupališta te da je ugrođena bezbjednost korisnika kupališta“. U zapisniku stoji da je „ponta potpuno devastirana i oštečena i ista nije bezbjedna za kupače“, iako ona uopšte i n ije u zahvatu kupališta 9A.
„KALARDOVO PLUS“ VEĆ UNIŠTILO JAVNU INFRASTRUKTURU
Firma kojoj je Morsko Dobro 9.aprila dalo saglasnost za sanaciju nelegalne ponte, šest dana prije toga je izvodeći rnelegalne radove na probijanju puta i širenju platoa za parkiranje vozila u zaleđu kupališta kojeg je zaukila, oštetila javnu infrastrukturu zbog čega su potrošači u ovom dijelu opštine Tzivat bili više sati bez redovnog snabdijevanja vodom.
„Investitor “Kalardovo plus” kod Kalardova je oštetio vodovodnu cijev kojom se snabdijevaju potrošači na Brdištima i Ostrvu cvijeća. Radovi su izvođeni bez potrebne dokumentacije. Ekipa “Vodovoda i kanalizacije” Tivat radila je na otklanjanju nastale štete, a Komunalna policija je konstatovala da će investitor ViK-u izmiriti štetu koja je nastala.”- saopšteno je tada iz tivatskog Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor.
GRADONAČELNIK: I “INVESTITORI” I MORSKO DOBRO DA ZABORAVE NA OVAKVE DILOVE
Gradonačelnik Tivta Željko Komnenovič (NP) rekao nam je danas da je ogorčen onim što se trenutno dešava na Kalardovu ali i u zaleđu i samoj obližnoj uvali Brdišta. On je podsjetio na oštećenja gradske inftastrukture koje je početkom mjeseca prouzrokovalo nelegalno izvođenje radova na prilazu zakupljenom kupalištu firme “Kalardovo plus”, izrazivši duboko razočarenje indolentnošču državne Građevinske inspekcije da spriječi ponovno uznapredovalu besprsvnu gradnju na državnom zemljištu u pojasu morskog dobra u Tivtu.
“Kalardovo plus” sigurno zbog svega ovoga neće dobiti saglasnost našeg preduzeča “Vodovod i kanalutacijua” na projekat koji namjeravaju da realizuju na Kalardovu niti saglasnost za priključak na vodovodnu mrežu, a bez toga oni ne mogu dobiti ni UTU za izradu tog projekta. Pozivam i novi menadžment preduzeća Morsko Dobro da ne nastavlja pogrešnu praksu svojih prethodnika iz DPS-a koji su pojedinom povlašćenim investitorima omogučavali da rade bukvalno što im je volja na bilo kojem dijelu naše obale koji im je zapao za oko. Opština Tivat će se svim raspoloživim kapacitetima i na svaki mogući način suprostaviti nastavku takve prakse devastiranja i divljačke betonizacije naše obale, a naći ćemo načina da poznaniju prava privedemo i sve te takozvane investitore koji rade ovakve stvari”- istakao je Komnenović.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, da su Platamuni proglašeni zaštićenim područje prvenstveno zbog vrijednosti biodiverziteta, posebno onih vrsta i staništa koji su značajni za zaštitu.
“Proglašavanje prvih morskih zaštićenih područja je značajno za dalju saradnju na nivou Sredozemlja, imajući u vidu dostupne fondove i podršku za istraživanje morskog biodiverziteta”, rekao je Mitrović.
On je naglasio da je širenje mreže zaštićenih područja, a posebno stavljanje pod zaštitu novih morskih područja, posebno značajno za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Savjetnica u Direktoratu za zaštitu prirode Ivana Stojanović rekla je da područje Platamuni nalazi u zoni morskog dobra, između zaliva Trašte i rta Platamuni, i da pripada opštini Kotor.
Obuhvat ZPM Platamuni
“Ovo predstavlja prvi, veoma važan korak u zaštiti morskog biodiverziteta u našem dijelu Jadrana”, rekla je Stojanović.
Ona je kazala da, nakon proglašenja zaštićenog područja, slijedi i uspostavljanje adekvatnog upravljanja i zaštite tog područja.
Državni sekretar za prostorno planiranje i urbanizam Aleksandar Ašanin kazao je da ovo značajan datum jer prvi put imamo preliminarno planiranje područja mora.
On je kazao da u prostornim planovima, čak ni i Socijalističke Republike Crne Gore, more nije tretirano na način na koji je tretirano kopno.
Ašanin je rekao da će uskoro upoznati javnost sa rezultaim projekta ekosistemskog pristupa planiranju područja mora, čiji je područje Platamuni samo jedan segment.
Državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak rekao je da su na Dan planete Zemlje pokazali da je ekologija jedna od glavnih stubova rada nove Vlada.
“Ovo neće biti područje koje je samo formalno zaštićeno. Ovo područje od prvog dana ima jasno određenog upravljača, biće urađena infrastrukturno snabdijevanje morskog dobra, a bića zaposleni ljudi koji će da brinu o zaštićenim područjima”, rekao je Mrdak.
On je dodao da je zaštita morskog područja značajno iz ugla pristupanja EU i pregovora u poglavlju 27.
Danas, na Međunarodni dan planete Zemlje @VladaCG je donijela odluku da područje Parka prirode „Platamuni“ proglasi kao prvo zaštićeno morsko područje u Crnoj Gori!
Stavljanje pod zaštitu novih morskih zaštićenih područja, posebno je značajno za proces pristupanja 🇲🇪➡🇪🇺 pic.twitter.com/VfdC9w1Pxm
U Crnoj Gori je u prethodna 24 sata preminulo sedam osoba od posljedica koronavirusa. Preminula su dva pacijenta iz Podgorice, a po jedan iz Berana, Nikšića, Bara, Budve i Kolašina od kojih je najmlađi imao 47, a najstariji 87 godina. Registrovano je 139 novih slučajeva, a oporavilo se još 226 pacijenata.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 21. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1207 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 139 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Podgorice 37
Nikšića 17
Pljevalja 16
Bara 12
Danilovgrada 8
Bijelog Polja 6
Rožaja 6
Cetinja 5
Berana 5
Budve 4
Herceg Novog 3
Andrijevice 3
Kolašina 3
Tivta 2
Mojkovca 2
Plava 2
Petnjice 2
Šavnika 2
Kotora 1
Tuzi 1
Plužina 1
Žabljaka 1
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1451.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2835.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96187.
Turistička organizacija opštine Budva, u saradnji sa JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Opštinom Budva (sekretarijat za komunalno stambene poslove), Komunalnim preduzećem d.o.o. i SMŠ “Danilo Kiš” obilježila je danas Dan planete Zemlje nizom ekoloških akcija.
U novom parku na Slovenskoj obali posađeno je drvo primorskog hrasta (Quercus ilex).
“Odlučili smo na ovoj lokaciji da posadimo hrast kao simbol snage i dugovječnosti”, istakla je Iva Franeta, pomoćnica direktora “Morskog dobra” i dodala da se nadaju da će ovom akcijom, čiji cilj je podizanje svijeti u cilju potrebe očuvanja životne sredine, podstaći i druge organizacije, građane i omladinu Budve da se priključe.
Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije opštine Budva naglasila je da je zaštita životne sredine veoma povezana sa turizmom i da obilježavanje Dana planete Zemlje TO Budva praktikuje već godinama.
“Ovo je dan koji nas i zvanično opominje da treba da čuvamo našu prirodu i resurse, jer u naš grad i našu zemlju turisti i dolaze prije svega zbog bogatstva i raznolikosti prirode. To je nešto što nam priroda i planeta Zemlja ostavljaju u nasljeđe. Prirodu treba da čuvamo i vodimo računa o njenoj valorizaciji.” – rekla je direktorka TO Budva,
Zelena površina ispred novog, reprezentativnog punka Turističke organizacije Budve oplemenjena je novom sadnicom masline (Olea europea), a u sađenju su pomogli i mališani iz dječijeg vrtića “Maštolend”. Drago Ivanović, direktor Komunalnog preduzeća je podsjetio da je Budva grad prepoznat po lijepom zelenilu i savjetovao sve građane Budve, ali i investitore da što više ulažu u ljepši izgled grada.
Dan palnete u Budvi 2021.
Današnja akcija je završena sadnjom žive ograde (Photinia red robin) u neposrednoj blizini Srednje mješovište škole “Danilo Kiš”, a u akciji su, pored učenika, učestvovali i direktor škole Ivan Ivanović i profesorka biologije Marina Grgurević koja je pozvala gradska preduzeća i službe da što češće pozivaju njihove učenike da učestvuju u sličnim akcijama.
Obilježavanje Dana planete Zemlje u Budvi će biti nastavljeno i u subotu, 24. aprila, kada će zaposleni u TO Budvi, budvanski učenici, predstavnici nevladinog sektora i radnici Komunalnog preduzeća, uz sve zainteresovane građanke i građane, uklanjati otpad sa Slovenske plaže.
Za tu priliku TO Budva je obezbjedila sva potrebna dezinfekciona sredstva, maske i rukavice i pozvala na poštovanje propisane distance, a preduzeće “Megapromet” je obezbijedilo sendviče za sve učesnike.
NVO Miholjski zbor iz Tivta u protekle dvije nedjelje je prikupila i širom Crne Gore, ugroženim porodicama u stanju socijalne potrebe, podijelila ukupno 32 paketa pomoći u hrani i sredstvima za hidijenu, ukupne vrijednosti veće od 1.300 eura.
Pored aktivista ove NVO, akciju su pomogla i opštinaksa preduzeća Komunalno, Parking servis i Vodovod i kanalizacija Tivat.
Miholjski zbor se uključio i u akciju prikupljanja novčane pomoći za liječenje djevojčice Milice Damjanović koja se u KBC Crne Gore liječi od aktutne leukemije.
image
Kutije za sakupljanje novčanih priloga građana, ova NVO je postavila na po jednom javnom mjestu u svim gradovima gdje Miholjski zbor ima svoje odbore: Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Budvi, Nikšiću i Podgorici.
Turistička organizacija Tivat obilježila je danas 22.april Dan planete Zemlje akcijom uređenja zelene površine ispred svojih prostorija u Njegoševoj ulici u centru Tivta.
Akcija je sprovedena u saradnji sa Porto Montenegrom, kao i preduzećem DOO „Komunalno” Tivat i Službom zaštite Tivta.
Nakon čišćenja prostora i revitalizovanja postojećih žardinjera, u njima su prema planu pejzažnog menadžera kompanije Porto Montenegro, koja je donirala i veći dio sadnog materijala, posađene gardenije, petunije i agave.
“Partnerska saradnja rezultat je razumijevanja potrebe za boljim pristupom zaštiti životne sredine obije kompanije. U okviru obilježavanja Dana planete Zemlje TO Tivat će, u narednom periodu, pružiti podršku Opštini Tivat i Službi zaštite prilikom čišćenja pješačkih staza na Luštici i Vrmcu.”- saopšteno je juče iz TO Tivat uz napomenu da im je cilj, pored obilježevanja Dana planete Zemlje, bilo i poboljšanje vizuelnog identiteta jedne od javnih površina u gradu.
Ovo je ujedno i uvertira za sljedeću akciju TO Tivat, „Turistički cvijet”, koja za cilj ima animiranje građanja da daju svoj doprinos hortikulturnom uređenju grada, a koja će se, kao i svake godine, održati u maju mjesecu.
Inače, Dan planete Zemlje se svake godine obilježava 22. aprila u više od 190 zemalja svijeta. Ovaj datum je od strane Ujedinjenih nacija proglašen danom borbe protiv ugrožavanja životne sredine, sa ciljem da se podigne svijest o ulozi čovječanstva u zaštiti prirodnog svijeta.
Nakon instaliranja nove opreme u Kinu „Boka“ u Kotoru od danas će se na repertoaru naći najnovija filmska ostvarenja u 2D i 3D tehnologiji.
U cetvrtak, petak i subotu – 22, 23 i 24 aprila 2021.g. od 18 sati prikazivace se Diznijeva animirana avantura SOUL(DUŠA). Film je u 3D, a cijena ulaznice je 4 eura.
U ponedeljak i utorak 26. i 27. apria 2021.g.od 18 sati na reperoaru je film FRIENDSGIVING (KLOPA, PIĆE I DRUGARI). Ovaj film je u 2D projkciji, a cijena ulaznice je 3 eura.
Horor SEDMI DAN prikazivace se 28. i 29. 04. 2021.g. od 18 sati. Ulaznica je 3 eura.
Pocetak maja rezervisan je za akcioni triler film THE DOORMAN (VRATAR). U ovom filmu glume ŽAN RENO I RUBI ROUS, a na repertoaru Kina Boka je 04. i 05. maja 2021. od 18h.
Vi[e informacija na FB i Instagram profilu JU Kulturni centar “Nikola Djurkovic” Kotor i na sajtu kckotor.me
Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u srijedu ujutro u ranim jutarnjim satima dogovor o zakonu o klimi prema kojem će Unija do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu.
“Oduševljena sam što smo postigli dogovor o ovom ključnom elementu Europskog zelenog plana. Naše političko opredjeljenje da postanemo prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. sada je također zakonska obveza”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Prema postignutom dogovoru, cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine smanjit će se za 55 posto, u odnosu na sadašnjih 40 posto.
Dogovorom je potvrđeno stajalište Europskog vijeća, koje je u prosincu prošle godine podržalo prijedlog Komisije o 55-postotnom smanjenju, dok je početna pozicija Europskog parlamenta bila 60 posto.
“Današnji sporazum također pojačava našu globalnu poziciju lidera u suočavanju s klimatskom krizom. Kad se svjetski čelnici okupe na Dan planete Zemlje, EU će izaći s ovom pozitivnom viješću za koju se nadamo da će nadahnuti naše međunarodne partnere. Ovo je dobar dan za naše ljude i našu planetu”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
U pregovorima između predstavnika država članica i Europskog parlamenta u zadjih nekoliko mjeseci nije bilo nikakva napretka, sve do zadnjeg sastanka, koji je počeo u utorak rano popodne a završio u srijedu u 5 sati ujutro.
Zakon još trebaju formalno potvrditi Vijeće i Europski parlament.
