Aviolinija Luksemburg-Tivat-Luksemburg na kojoj će letjeti luksemburška nacionalna avikompanija Luxair, počeće da saobraća 7.maja i odvijaće se do 1.oktobra – saopšteno je danas iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu koji je posredovao u uvođenju i intenziviranju redovnog vazdušnog saobračaja između dviju država.
Avioni Luxaira će za Tivat letjeti dva puta nedjeljno – utorkom i subotom, a karte su već stavljene u prodaju.
Luxair je sezonsku liniju iz Velikog Vojvodstva Luksemburga za Tivat prvi put uveo na ljeto prošle godine, a ona je tada saobraćala jednom nedjeljno.
DPS Tivat, obraćajući se odlazećoj vlasti, inspirisani njihovim ad hoc “kreativnim” i originalnim činom poput Inicijative za skraćenje mandata Skupštini opštine Tivat, i očajničkom pokušaju da “učine nešto” 10.02.2022. godine, znajući da je jedini moguć scenario uvođenje prinudne uprave i to po sili zakona, poručuje im: Potrošili ste sve vrijeme građana Tivta, njihovo strpljenje i njihova očekivanja.
Svojim (ne)činjenjem u prethodnih godinu i nekoliko mjeseci, kao i pokušajima da od septembra mjeseca prošle godine, od kada nemate podršku za vršenje vlasti, “umorite” političke oponente tj. opoziciju, odugovlačili ste i tražili podršku, koju nijeste mogli naći, pri tom ne birajući sredstva a ni riječi.
Takođe, zbog naših sugrađana, dužni smo da vam ukažemo da izanđale fraze iz naftalina koje vrtite svih prethodnih mjeseci poput “kriminalna hobotnica DPS i njihovi partneri” govori o vašoj jedinoj preokupaciji i frustraciji, a to je DPS i opozicija, vjerujući da vrijeđanjem na takav način možete prikriti vaša skromna postignuća. Pri tom se nadate da su građani Tivta u amneziji i potcjenjujete njihovu pamet.
Po kom to modelu, pitamo vas, kada vam je ukazana jedinstvena i neponovljiva prilika da formirate i vršite vlast u Tivtu, vi sada opet krivite DPS i opoziciju, za vašu nemoć i nefunkcionisanje, kada ste vi kao kolicija na vlasti najodgovorniji za stanje u Tivtu.
DPS-Tivat
Šaljemo vam toplu preporuku, da se previše ne zanosite, nijesu vaše fotelje vaša prćija, one su zamjenljiva kategorija, građani Tivta su vam ih na prethodnim izborima po prvi put ustupili, jer su očekivali još bolju vlast, a šta su dobili?
No građani Tivta su shvatili da nije bilo realno očekivati da glavni igrači dotadašnjih političkih partija, preko noći mijenjajući dres, sjutradan se predstavljaju da su predstavnici novoformirane Građanske liste „Narod pobjeđuje“ sa „čistom građanskom orjentacijom“, bila ustvari nemoguća misija.
DPS Tivat je spreman za sve što nas čeka i želi pokazati svojim sugrađanima da se više ne smije dozvoliti eksperimentisanje u vođenju grada poput ovog aktuelnog.
Vjerujemo da će građani Tivta, reformisanom DPS-u Tivat, kao i političkim subjektima koji dijele našu građansku i na demokratskim principima zasnovanu politiku, dati priliku da vratimo neophodnu stabilnost te da će stručnost i znanje koje imamo uz kompetencije i čisti obraz koji dostojanstveno nosimo, bez obzira na neosnovane uvrede koje nam upućuju iz aktuelne vlasti, rezultirati širokom podrškom.
Dosad neviđena tragedija dogodila se u poznatom morskom muzeju u luci Galveston u Teksasu. 58-godišnja volonterka poginula je pri padu s 20-ak metara visokog jarbola na povijesnom brodu Elissa.
Iako istraga o točnom uzroku nesreće još traje, pretpostavlja se da se nesretnoj ženi otkopčao sigurnosni pojas kojim je bila vezana na jarbolu. Žena je, prema pisanju američkih medija, prošla obuku za volontiranje na brodu Elissa, a koja uključuje lekciju opremanja jedara, što podrazumijeva i penjanje na brodske jarbole.
Policija navodi da je 58-godišnjakinja trebala biti vezana s dva sigurnosna pojasa, no bila je vezana samo jednim. Nesreću je na svojoj web stranici potvrdila i Povijesna zaklada Galveston, koja upravlja brodom.
– Upravni odbor Povijesne zaklade Galveston (GHF), osoblje i volonterska ekipa ELISSA-e tužni su zbog gubitka kolegice volonterke i članice osoblja. Nesreću još uvijek istražuju vlasti, a GHF provodi vlastitu internu istragu. Izražavamo sućut obitelji i prijateljima poginule volonterke – navedeno je na službenoj web stranici.
ELISSA je jedan od rijetkih povijesnih jedrenjaka na svijetu koji još uvijek plovi. Brod je napravljen 1877. godine, a Povijesna zaklada Galveston otkupila ga je 70-ih godina prošlog stoljeća iz jednog grčkog brodogradilišta, obnovila ga je za plovidbu i usidrila kao povijesnu atrakciju za posjetitelje.
Jedrenjak održavaju obučeni volonteri i drugo osoblje, a svake godine ga pregledavaju inspektori američke obalne straže, budući da Elissa služi i kao školski brod.
Mogući novi valovi epidemije koronavirusa u Europi imat će blaži oblik, a mjere će značajnije moći ublažavati one države u kojima je procijepljenost populacije iznad 80 posto, kazao je za slovenske medije u utorak epidemiolog Andrej Trampuž, koji radi u berlinskoj klinici Charite.
On je upozorio na relativno nisku procijepljenost u državama poput Slovenije, Hrvatske i Srbije u odnosu na Njemačku i druge zapadnoeuropske države, ukazavši na važnost visoke procijepljenosti u daljnjem tijeku epidemije covida-19.
“Ovog će ljeta vjerojatno biti i kraj testiranjima jer će se i službeno reći da je to kraj pandemije i tada testiranje više neće biti značajno”, kazao je Trampuž u razgovoru za slovensku televiziju Planet TV, dodavši kako će zemlje koje budu imale visok postotak cijepljenog stanovništva biti u prednosti pred rizikom pojave novih varijanti, osobito ako većina stanovništva primi i booster, dodatnu dozu.
Kako je u utorak objavio slovenski Institut za javno zdravlje (NIJZ), u Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 11.098 novozaraženih koronavirusom, broj potvrđenih zaraza i dalje je u trendu pada, kao i broja aktivnih zaraza, kojih je trenutno 186.078, što je 1.685 manje nego dan ranije.
Tijekom 24 sata napravljeno je 3.172 PCR testiranja i 121.068 brzih antigenskih testova, pri čemu je bilo pozitivno 28,5 posto PCR testova i 8,4 posto brzih antigenskih testova.
Na trend pada novih zaraza ukazuje podatak da je sedmodnevni prosjek dnevno zaraženih smanjen na 12.572, a 14-dnevna incidencija na 8.827, što je za 81 manje nego dan ranije, prema novim podacima NIJZ-a.
Osnovne doze cjepiva protiv Covida-19 do sada je dobilo 1.214.000 ljudi, odnosno 57,6 posto ukupne slovenske populacije, a u bolnicama je trenutno 804 oboljelih, od čega je 141 covid pacijent na intenzivnim odjelima.
U zadnja 24 sata od posljedica zaraze umrlo je još 19 ljudi, čime je broj preminulih od početka epidemije povećan na 6.009 slučajeva.
Dok na međunarodnom planu rastu tenzije o sudbini njihove domovine, ukrajinski vojnici u rovovima oko ratom razorenog gradića Marinke žive čudan paradoks.
Svijet strahuje od ruske invazije, ali ukrajinski borci u tom gradiću zapadnom od Donecka suočeni su sa sve rjeđim napadima proruskih separatista s druge strane bojišnice.
– Pretiho je. To uznemirava. Kao zatišje pred buru, rekao je 49-godišnji vojnik Botsman za France Presse.
Pozornost zapada trenutno je usmjerena na više od 100 tisuća vojnika u blizini ruske granice, no Kijev se s proruskim separatistima bori već osam godina. Sukobi na istočnoj fronti već su dugo niskog intenziteta, a Bostman tvrdi da su odnedavno gotovo stali.
Ipak, kazao je Ukrajinac, njegov položaj granatiran je u ponedjeljak.
– Jesenas je bilo posla. Držali su nas budne noću, remetili nam obroke, no sad je tiho. Ali siguran sam da znaju da smo ovdje i koliko nas je, rekao je Botsman.
Zabrinuti pozivi
Usprkos rastu tenzija, malo se toga u praksi promijenilo onima na položajima u snijegom prekrivenim ruševinama Marinke.
– Naša se dužnost nastavlja kao i obično, rekao je Botsman.
Upozorenja zapadnih saveznika Ukrajine o ruskoj invaziji na naslovnicama svjetskih medija loše utječu na živce Ukrajinaca na prvoj liniji.
– To je teško za moral. Pozivi obitelji veoma su uznemirujući. Moram ih tješiti, kazao je 49-godišnjak.
Vojnici čine što mogu da bi se nosili s tenzijama. Vojnik Sih u razrušenoj staji napravio je improviziranu teretanu. Taj 39-godišnji vojnik vjeruje da su upozorenja o potencijalnom masovnom napadu dio informacijskog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.
– Moramo završiti ovaj rat, uz pomoć naših saveznika ili sami, bilo kojim dostupnim sredstvima, rekao je.
Ako doista bude invazije, smatra kako je ukrajinska vojska bolje opremljena i spremna boriti se.
– Možda Putin, kao stara budala, misli da može stići u Kijev za dva dana. Neka samo proba. Zaustavili smo ga 2014. kad smo imali samo natikače. Sad smo jako snažna vojska, kazao je Sih.
Vojna pomoć
Ukrajina je u ponedjeljak objavila da je u proteklih nekoliko mjeseci od zapadnih partnera dobila više od tisuće tona oružja i vojne opreme, vrijedne oko 1,5 milijardi dolara.
Botsman tvrdi da je potrebno još protutenkovskih raketa i navođenih raketnih sustava.
– Pomoć treba doći u svim oblicima moralno, materijalno, vojno i politički, rekao je.
Naveo je neuspjeh zapada u zaustavljanju ruske invazije na Gruziju u brzom ratu 2008. godine.
– Ako će biti kao s Gruzijom, da je zapad samo ‘zabrinut’, onda će sve završiti u suzama, zaključio je.
Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić je, komentarišući najave Udruženja estradnih umjetnika o mogućim protestima ukoliko im se mjerama ne bude dozvolilo da rade, kazao da ti zahtjevi i pritisci nijesu poželjni, te da se u zdravstvenom sektoru ne osjećaju prijatno zbog toga.
Poručuje da će poštovati sve što profesija nalaže, bez obzira na pritiske.
– Ko razumije mi ćemo se zahvaliti, ko ne razumije to je pravo svakoga. Dolazi lijepo vrijeme koje bi trebalo da uzrokuje da građani izađu napolje i koje nam daje nadu da neće dolaziti do transmisije u zatvorenim prostorima – rekao je Galić u Jutarnjem programu TVCG.
On je istakao da nadležni u zdravstvu pažljivo prate situaciju po pitanju predloženih mjera u okruženju, Evropi i svijetu.
– Postoje profesije poput uslužnih djelatnosti koje su jako pogođene. Sve naše mjere bile su usmjerene na zaštitu zdravlja građana, a ne da bi bile restriktivne prema određenoj profesiji. U potpunosti razumijemo zahtjeve, ali smo u više razgovora pokušali da objasnimo kako dolazi do prenosa infekcije, kako se mjere predlažu i donose i molimo za strpljenje da januarski i februarski talas prođe i onda ćemo moći da vratimo živote u normalne tokove – dodao je direktor IJZ-a.
Galić je napomenuo da su jako oprezni po pitanju ublažavanja mjera.
– Imali smo najveći talas obolijevanja u nedjelji prije nove godine i prvoj nedjelji nakon nove godine. Sljedeći izazov je polazak djece u škole i potrebno nam je 10-14 dana da bismo sagledali da li će to pokrenuti novi talas epidemije ili ne. U prethodnoj nedjelji nemamo povećan broj oboljelih među djecom i u skladu sa epidemiološkom situacijom donosićemo mjere – poručio je on.
Galić je saopštio da se bilježi pad broja novoboljenlih za 55 odsto u prethodne dvije nedjelje, dok je broj preminulih od koronavirusa porastao 26 odsto.
– 14-dnevna kumulativna incidencija je sada preko 4.000. Prisutna je široka transmisija virusa u zemlji, ali je u padu broj novooboljelih – kazao je on.
Prema njegovim riječima, u odnosu na neke evropske zemlje Crna Gora nema veliki obuhvat vakcinacijom, zbog čega imamo ovoliki broj oboljelih.
Kada pozivate na odanost Skupštini, onda bi bio red i da javnosti saopštite da je opozicija bila i više nego odana i konstruktivna skoro punih godinu ipo dana od njenog konstituisanja i glasala za sve one odluke koje su bile u interesu građana Tivta, a istovremeno bila žestok protivnik odluka koje nijesu bile takve”- kaže se saopštenju OO SD Tivat.
Podrška vam je uskraćena kada ste, pod dirigentskom palicom nesvršenog pravnika u pokušaju, nezakonito otpustili 40 i više službenika opštine, pa onda na ta ista ugašena radna mjesta pod okriljem izmjena sistematizacija zapošljavali vaše glasače i predstavnike po dubini. Uskraćena Vam je podrška i kada ste prisustvom pojedinih predstavnika vlasti, ali i vaših lokalnih službenika i namještenika prisustvovali koncertu koji slavi I baštini fašističke ideje narušavajući građanski I multikonfesionalni sklad u Tivtu. Uskraćena Vam je i kada ste ostali nijemi na oslikavanje murala mitropolitu kojem je mjesto u vjerskom domu, a ne na fasadama. Ovo je samo jedan mali dio onoga na šta vas treba podjestiti, a biće toga još ukoliko budete spremni da dostavite odgovore i dokumentaciju po osnovu slobodnog pristupa informacijama.
Vašu odanost nijeste pokazali kada smo kao predstavnici opozicije ukazivali da je jedino rješenje za izlaz iz političke krize donošenje odluke o skraćenju mandata, i raspisivanje izbora, već ste je pokazali tako što ste optuživali opoziciju i SDP za nemogućnost održavanja sjednice i donošenje akata iz svoje nadležnosti. I danas ponovo to, svjesno, namjerno i krajnje populistički radite.
Uvaženi predstavnici vlasti, ponavljamo, vaš nerad, istupanja u javnost koja ne baštine građanske i evropske vrijednosti našeg grada i države Crne Gore, kao i neslaganje unutar vaših redova je uzrok stanja u kojem se nalazi opština Tivat i toga su građani Tivta itekako svjesni.
SD Tivat
Naša je obaveza da vas i njih na to podsjetimo, i evo prilike da kao i Vi predložimo i zaključimo da odluka o skraćenju mandata nije jedini izlaz iz političke krize kako javnosti želite predstaviti, jer i sami znate da je prinudna uprava prelazno rješenje, zasnovano na Zakonu, a što vi vješto izbjegavate jer nije lako izaći iz vlasti kao gubitnik.
A možda je odanost foteljama i stolicama popunjenim na uštrb nezakonito otpuštenih službenika, ipak važnija u ovom trenutku.
Evo prilike da pustite, da odbor povjerenika upravlja gradom do održavanja lokalnih izbora”- ističe se u saopštenju OO SD Tivat.
Nastavak 38. Međunarodnog festivala Dani muzike će od 10. do 16. februara u Herceg Novom ponuditi četiri koncerta za ljubitelje klasične muzike. Drugi, zimski dio ove manifestacije počeće koncertom kvarteta Sorkočević iz Dubrovnika u četvrtak, 10. februara u 19 sati, u Dvorani Park, najavljeno je danas na konferenciji za novinare.
Uslijediće nastup pijanistiknje Darje Samofalove 12. februara u Muzičkoj školi, potom na istom mjestu koncert klavirskog dua Vesna Kršić i Snežana Nikolajević 14. februara, a festival će biti zatvoren humanitarnim koncertom nagrađivanih učenika hercegnovske Muzičke škole u Dvorani Park.
„Ovakvi događaji doprinose emotivnoj stabilnosti koja nam je potrebnija nekog ikad. Predložiću da u mislima budemo sa riječima velikog Dostojevskog, koji je rekao da će zaista samo ljepota spasiti čovječanstvo“, kazala je predsjednica Savjeta festivala, profesorka Milena Lučić najavljujući program. Ona se zahvalila učesnicima, sponzorima i medijima na podršci koju Festival ima skoro četiri decenije.
Opština Herceg Novi je tradicionalno pokrovitelj Dana muzike, koje je ove godine podržalo i Ministrastvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore.
„Dani muzike višestruko obogaćuju Herceg Novi – kako kada je u pitanju kulturna ponuda, tako i kroz nova poznanstva sa umjetnicima međunarodne reputacije i jedinstvena iskustva uživanja u vrhunskoj muzici“, istakao je sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Vasilije Ćuković.
On se osvrnuo na činjenicu da se ove godine prvi put„susreću i međusobno obogaćuju“ Dani muzike i Praznik mimoze, dva velika festivala od izuzetnog značaja, ne samo za grad, već i Crnu Goru i region. Izrazio je uvjerenje da će to biti na zadovoljstvo publike, učesnika, organizatora i Herceg Novog.
Zimsko izdanje Dana muzike je presedan, ali i radost za publiku koja je u ovom periodu u Herceg Novom, kazala je Milina Kovačević u ime Javne ustanove kulture „Herceg-fest“ koja je izvršni producent festivala.
Ona je podsjetila da je prvi dio 38. izdanja festivala održan u julu 2021. godine na otvorenim pozornicama na Kanli Kuli i Trgu Mića Pavlovića, a sada su se stvorili uslovi da koncerti budu organizovani i u zatvorenim salama Dvorane Park i Muzičke škole.
Program je predstavio umjetnički direktor festivala, pijanista Boris Kraljević koji je iskazao zadovoljstvo što festival nakon višegodišnje pauze od 2019. godine ponovo sarađuje sa Muzičkom školom u Herceg Novom.
„Čini se da nema ništa logičnije, pa i jednostavnije, nego da festival poput Dana muzike sarađuje sa glavnom institucijom za muzičko obrazovanje u gradu“, rekao je Kraljević ističući da sukonstruktivan odnos i komunikacija ponovo uspostavljeni postavljanjem direktorice Jovanke Veljović, a potom nastavljeni sa sadašnjom direktoricom Nives Nenadović.
Kraljević je najavio da drugi dio 38. Dana muzike otvara renomirani kvartet Sorkočević iz Dubrovnika, koji će se predstaviti sa svojom „vizit kartom“, Simfonijom broj 1 u D duru Luke Sorkočevića, a zatim i odabranim repertoarom iz pera zapadnoevropske tradicije i hrvatskih kompozitora.
Voditelj kvarteta Sorkočević, profesor Slobodan Begićistakao je da će sa izrazitim zadovoljstvom doći u Herceg Novi, jer već nekoliko godina sa maestrom Kraljevićem dogovara ovaj nastup.
„Koncipirali smo jedan internacionalni program, mada smo se oslonili na hrvatske kompozitore. Imali smo dvije uspješne turneje u Sloveniji i Francuskoj, pa ćemo taj, mogu slobodno da kažem dobro prihvaćen program, izvesti i u Herceg Novom“, najavio je Begić.
Kako smatra Begić, bilo bi dobro da Herceg Novi i Dubrovnik pokrenu saradnju na polju umjetnosti i ozbiljne muzike, posebno kada je riječ o mladim, nagrađivanim muzičarima hercegnovske Muzičke škole.
Predstavljanje mladih umjetnika iz Herceg Novog je poseban segment festivala, koji će biti organizovan u saradnji sa Javnom ustanovom Škola za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi. U okviru Programa mladih umjetnika nastupiće nagrađivani učenici Muzičke škole, a koncert je humanitarnog karaktera i sva sredstva biće usmjerena za kupovinu dijagnostičkog aparata za Bolnicu u Meljinama.
„Izuzetna je čast što je Muzička škola izabrana da zatvori ovaj festival, iz više razloga. Prije svega jer je to potvrda kvaliteta i rada naših profesora i učenika, da mogu da iznesu učešće na jednom takvom festivalu. Sa druge strane, ima i simboliku jer djeca zatvaraju festival. Ona su budućnost i, kao što je Boris bio učenik naše škole, tako će se možda jednog dana neko dijete koje nastupa na ovom koncertu vratiti kao afirmisani umjetnik“, rekla je direktorica Muzičke škole, Nives Nenadović.
Profesorica Jovanka Veljovićse osvrnula na 2019. godinu, kada je nakon osmogodišnje bespotrebne pauze obnovljena saradnja Muzičke škole i Dana muzike, koja od tada postaje sve uspješnija i čvršća. Kako je kazala, ovaj festival po svom sadržaju i konceptu pruža šansu i mogućnosti, i učenicima i samoj školi kao instituciji.
„Nas spaja jedan te isti svijet i sasvim je prirodno da sarađujemo, nalazimo se i idemo zajedničkim putevima u budućnost“, poručila je Veljović.
U okviru drugog dijela Dana muzike biće upriličen i prateći program – predavanje „Klavirski duo – od doma do podijuma“, koje će održati prof. Vesna Kršić i prof. Snežana Nikolajević 14. februara u sali Muzičke škole.
Ulaznice za koncerte mogu se kupiti na blagajni Dvorane Park, svakoga dana od 9 do 12 sati, kao i jedan sat prije koncerta, po cijeni od 2 eura.
Ovih je dana iz štampe izišao Muljanski kantual u kojem su po prvi put objavljene skladbe franjevca o. Konrada Eberta napisane za zbor župe Muo u Boki Kotorskoj potkraj 19. st.
Urednik ovog djela je mr. don Robert Tonsati, župnik Mula, a kantual je objavljen u nakladi Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj.
Već u prvim retcima Predgovora urednik pojašnjava kako temelj ovog izdanja čine liturgijske skladbe franjevca o. Eberta koje su sačuvane samo u jednom rukopisu, notnoj bilježnici u župnom arhivu: autor tog rukopisa Anton Riđanović, bio je prvi Ebertov učenik, te je uz skladbe svoga učitelja zapisao i druge crkvene kompozicije kojima se služio kao zborovođa. O. Ebert, gvardijan samostana na Prčanju, svoja je glazbena djela napisao za potrebe same župe Muo u kojoj je na poziv tadašnjeg župnika don Antona Kosovića uspio osnovati muški zbor te mješoviti orkestar i organizirati temeljitu glazbenu naobrazbu, a sve u povodu službene beatifikacije bl. Gracije, bokeljskog blaženika rođenog na Mulu.
Cilj ovog izdanja je, osobito u vremenu kada se duhovna baština bokeljskih Hrvata odveć često umanjuje, iskrivljuje i zatire, po riječima urednika je „restitucija jednog iznenađujuće bogatog i iznimno važno dijela duhovne i glazbene povijesti Mula i Boke Kotorske sa željom da se sadašnji žitelji mjesta prisjete svoje povijesti, a naraštaji koji dolaze, te svi zainteresirani za crkvenu glazbu našeg podneblja, dobiju pristup ovom blagu duhovnosti, vjere i umjetnosti.“ Ono što je posebno vrijedi istaknuti je činjenica, da je Muo zaista bio i ostao malo mjesto, no to nije priječilo njegove stanovnike, mahom ribare bez značajnije formalne naobrazbe, da se duhovno i kulturno uzdignu, te od Konrada Eberta dobiju cijeli glazbeni opus kakvim se i puno razvijenije i bolje stojeće župe u istom periodu i izvan Boke ne mogu podičiti.
Po definiciji kantual (lat. cantuale) označava zbornik ili zbirku crkvenih pjesama ili skladbi kojom se služe crkveni glazbenici i orguljaši. Kako urednik pojašnjava, izvorni rukopis nije imao poseban naziv: budući da se radi o jedinstvenim djelima nastalim za konkretnu župnu zajednicu, smatrao je prikladnim nazvati ga Muljanskim kantualom.
Muljanski kantual čine dvije velike cjeline: u prvoj, nakon Kazala i Predgovora, slijede dva autorska poglavlja. U prvom, don Tonsati suvremenim čitateljima u kratkim crtama približava povijest ovog malog mjesta, poznatom po njegovu blaženiku Graciji, po ribarstvu ali i teškim životnim uvjetima. Poseban naglasak autor stavlja na crkvene prilike župe u 19. st. i organizaciju liturgijskog života koju je pokrenuo don Kosović, te tako pruža vrijedan uvid u kontekst nastanka samih skladbi. U svom tekstu, autor također progovora i o Hrvatskom pjevačkom društvu „Zvonimir“ iz Mula, koje je u o. Ebertu vidjelo svog istinskog umjetničkog utemeljitelja, te donosi i vrijedna povijesna svjedočanstva iz arhivskih izvora i onodobnog tiska.
Jedan od najeminentnijih hrvatskih muzikologa dr. don Miho Demović u poglavlju naslovljenom Glazbeni opus Konrada Eberta (?- 5.VIII. 1899.) analizira sam nastanak glazbenog opusa o. Eberta, te sadržaj izvornog rukopisa. Dr. Demović donosi detaljnu glazbenu raščlambu mise „Auxilium Christianorum“, kao i drugih misa i moteta, te daje svoj sud o umjetničkim karakteristikama objavljenih skladbi. U svom zaključku, mo. Demović navodi kako „Konrad Ebert spada među veće inozemne crkvene skladatelje koji su djelovali u razdoblju austrougarske uprave u Boki kotorskoj (…) činjenica da je Konrad Ebert podrijetlom bio stranac ne smije umanjivati značaj njegova djela u povijesti kulture naroda u kojem je živio i djelovao, dapače valja ga još više cijeniti jer je to njegov osobni poklon kraju u kojem je živio prije svojeg odlaska u misije u Kinu gdje je malo nakon toga umro smrću mučenika.“
Drugu veliku cjelinu čine same Ebertove skladbe. Transkripciju na suvremenu notaciju načinio je Neven Kraljić, prof., orguljaš Zagrebačke prvostolnice. U ovom su dijelu skladbe posložene u tematskim cjelinama koje odgovaraju crkvenim blagdanima koji su se slavili na Mulu i za koje je o. Ebert pisao. To su prvom redu skladbe u čast bl. Gracije (Moteti – Tantum ergo i Genitori, Misa i himan), zatim skladbe u čast Pomoćnice kršćana (moteti i misa), u čast sv. Kuzme i Damjana (moteti), i misa u čast sv. Nikole biskupa. Nakon navedenih skladbi slijede i dva Dodatka. U prvom je Himan bl. Gracije na hrvatskom jeziku kako se pjeva i danas (na stihove P. Kamenarovića) – inače jedina Ebertova skladba koja je ostala u izvedbi do naših dana, te misa Bl. Gracije na hrvatskom, koju je priredio mo. Kraljić. U drugom su Dodatku su dvije skladbe upitnog autorstva, te po prvi put notno zapisana i harmonizirana Uskrsna posljednica s Mula.
Muljanski kantunal
Pročelnik Instituta za Crkvenu glazbu u Zagrebu i istaknuti crkveni skladatelj mo. Miroslav Martinjak u zaključku svoje recenzije o Muljanskom kantualu je napisao: „Čitljivo i uredno prepisane skladbe o. Konrada Eberta ne bi trebale ostati u ovoj knjizi netaknute već su one itekako prikladne za izvođenje i za život koji glazba u pravom smislu živi i postoji, a to je u živom izvođenju, kad zapisana nota postaje živi ton koji ljudsko uho prihvaća i razumije. Vjerujemo da će taj notni materijal iz konca 19. st. biti zanimljiv i poticajan glazbenicima koji izvode sakralnu glazbu, a i muzikolozima koji još mogu otkrivati zanimljive detalje i ondašnje glazbene utjecaje na skladatelja i njegov stil koji je u skladu romantizma 19. st. ali i koji se želi prilagoditi i postati crkveni, sakralni i shvatljiv vjerničkoj duši koja od glazbe u Crkvi ne očekuje zabavu i zabavne ugođaje već zraku duhovne stvarnosti koja dira i uzdiže vjerničko srce k svom Stvoritelju i Otkupitelju.“
Muljanski Kantual je ilustrovan fotografijama koje dokumentiraju glazbeni život i sakralnu baštinu Mula. Lekturu je uradila Ana Milovan, prof. Grafičko oblikovanje i pripremu za tisak napravio je Siniša Kolar Knjiga je tiskana na 284 strane, sa tvrdim uvezom, u tiražu od 400 kom u tiskari GudCo Perast.
Muljanski kantual je objavljen financijskom potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske iz Zagreba i Kotorske biskupije.
Osnovni sud u Kotoru postupajući po žalbi Opštine Tivat, ukinuo je privremenu mjeru zabrane lokalnoj upravi Tivta da iz svog poslovnog prostora, prinudno iseli političku stranku Hrvatska građanska inicijativa, a zbog faktičke uzurpacije i bespravnog korišćenja te opštinske imovine.
Vijeće sudija Osnovnog suda koje su činili mr Veljko Bulatovuć, mr Mirjana Milović i Ana Krkeljić-Milić, poništilo je rješenje o određivanju privremene mjere zabrane deložacije HGI iz opštinskih poslovnih prostorija u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta, a koje je na predlog HGI, 30.decembra prošle godine donio sudija Osnovnog suda u Kotoru Krsto Pejović. U rješenju kojim je izrečena privremena mjera zabrene Opštine Tivat da do 3.marta iz svojih prostorija iseli stranku na čijem je čelu Adrijan Vukjsanović, piše da se ona određuje na predlog tužioca (HGI – prim.-aut.) “radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja”, ali bez obrazlođenja koje je to “nenovčano potraživanje” koje HGI navodno ima prema Opštini čiji poslovni proctor ta stranka uzurpira već godinama i za čije dosadašnje korišćenje lokalnoj upravi duguje oko 65.000 eura.
U rješenju o ukidanju privremene mjere koju je vijeće sudija donijelo 18.janura a koje je upravo dostavljeno Opštini Tivat, stoji da prvostepeni sud nije pravilno primijenio zakonske propise, odnosno nije primijenio Zakon o obligacionim odnosima iz 1978. a koji je još uvijek bio na snazi 10.aprila 2006. kada su Opštine i HGI sklopile ugovor o iznajmljivamju spornog poslovnog prostora. Vijeće je našlo da je Opština u svemu postupila u skladu sa zakonom kada je HGI-ju 3.decembra prošle godine uručila obavještenje o otkazu ugovora o zakupu i dala mu rok od osam dana da se iseli iz opštinskih prostorija.
Iz Opštine Tivat juče je “Vijestima” potvrđeno da će nakon što je vijeće sudija Osnovnog suda u Kotoru ukinulo privremenu mjeru zabrane iseljenja HGI koju je 30.decembra donio sudija Pejović, “upravi postupak za deložaciju i oslobađanje opštinskog poslovnog prostra biti odmah nastavljen.”
“Rješenje o nastavku upravnog postupka je donešeno već danas i uskoro treba očekivati I deložaciju subjekta koji bez pravnog osnova, koristi opštinsku imovinu. Odmah po deložaciji, slijedi i pokretanje postupka za prinudnu naplatu dospjelih potraživanja od HGI-ja na ime neplaćenog zakupa, a koji u ovom trenutku prelaze ukupan iznos od 65.000 eura”- rečeno je iz kabinetu tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP).
Lokalna uprava Tivta traži da HGI napusti prostorije površine 46 kvadrata koje su vlasništvo Opštine, a zbog nepostojanja zvaničnog ugovora o njihovom takupu koji je istekao prije više godina, kao i zbog činjenice da HGI već godinama ne plaća zakupninu tog prostora. Zbog toga je dug HGI-ja prema Opštini Tivat dostigao ukupan iznos od preko 65.000 eura, a iz stranke Adrijana Vuksnaoviča tvrde da oni navodno, ništa ne duguju i da lokalna administracija gradonačenika Tivta Željka Komnenovića (NP) “pogrešno tumači pravne propise”, te da “HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme.”
HGI
Iako je Opština početkom decembra pokrenula postupak deložacije HGI-a iz spornih prostorija i toj stranci koja je parlamentarna u Tiuvtu, ponudila na besplatno korišćenje manje prostorije u neposrednoj blizini- u staroj zgradi lokalne uprave u Ulici Luke Tomanovića, Vuksanovićeva stranka se svim silama trudi da to spriječi i da nastavi korišćenje prostora za koji njegovom vlasniku već godinama ništa ne plaća.
Stoga je HGI pred kraj prošle godine pred Osnovnim sudom u Kotoru čak tužila Opštinu Tivat, a sudija Krsto Pejović je prihvatio zahtjev te partije da donese privremenu mjeru i da lokalnoj upravi zabrani da najduže do 3.marta, sprovede u djelo svoju namjeru da iz sopstvenih prostorija iseli HGI. Ta privremena mjera sada je ukinuta i postupak iseljenja se nastavlja.
Iz lokalne vlasti Tivta koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB, tvrde da u njihovom postupanju prema HGI koja je u tom gradu opoziciona, nema nikakve političke pozadine, već da Opština ima zakonsku obavezu da zaštiti svoju imovinu, spriječi njenu uzurpaciju i da mora zaštititi svoje finansijske interese, odnosno naplatiti velika dugovanja za zakupninu koju prema njoj ima Vuksanovićeva partija.
