IJZ: Bez preminulih, 23 nova slučaja

Boka News
-
0
IJZ: Bez preminulih, 23 nova slučaja
Coronavirus

U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka Instituta za javno zdravlje registrovano 23 pozitivne osobe od Kovida 19, dok nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 15.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1725 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno su dijagnostikovana 23 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 7
Budva 6
Kotor 2
Herceg Novi 2
Nikšić 1
Cetinje 1
Bar 1
Tivat 1
Danilovgrad 1
Pljevlja 1
Ukupno 23

Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 15.07.2021. godine je iznosio 1,33 %.

Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 15.07.2021. godine je iznosila 47,64.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je

1621.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 22 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 328.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 590.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 122
Budva 55
Herceg Novi 27
Nikšić 25
Bar 20
Kotor 20
Pljevlja 11
Bijelo Polje 10
Cetinje 10
Tivat 10
Andrijevica 4
Berane 3
Šavnik 3
Danilovgrad 2
Ulcinj 2
Žabljak 2
Petnjica 1
Tuzi 1
Gusinje 0
Kolašin 0
Mojkovac 0
Plav 0
Plužine 0
Rožaje 0
Crna Gora 328

Pojačan nadzor u turističkim centrima na primorju

Boka News
-
2
Pojačan nadzor u turističkim centrima na primorju
Interventna policija – foto Boka News

Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova vršiće pojačan inspekcijski nadzor u glavnim turističkim centrima na primorju, u cilju kontrole primjene Zakona o zaštiti lica i imovine, saopštili su iz tog resora.

“Ministarstvo očekuje pozitivne efekte primjene ovog zakona, u dijelu smanjenja sive ekonomije, odnosno smanjenja broja lica koja obavljaju poslove zaštite kod zaštitarskih agencija koje servisiraju privredne subjekte i javne događaje, a ne posjeduju licencu za obavljanje navedenih poslova”, navode u saopštenju.

Pojačana inspekcijska kontrola će se, kako ističu, posebno odnositi na hotele, diskoteke, noćne klubove i barove, ali i festivale i druge manifestacije.

Tivat – inspekcija uklonila nelegalnu ogradu sa ponte na Seljanovu

Boka News
-
16
Tivat – inspekcija uklonila nelegalnu ogradu sa ponte na Seljanovu
Ponta Seljanovo

Ograda koju je državljanin Rusije postavio na dijelu javne ponte na plaži Ponta na Seljanovu, o čemu je pisao portal Boka News, uklonjena je, saopšteno je iz tivatskog opštinskog Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor.

Opština Tivat podsjeća građane da bez prethodno pribavljenih dozvola i odobrenja ne mogu postavljati objekte na javnim površinama i time ograničavati kretanje drugih.

Ponta – Seljanovo Tivat – foto čitalac – prije uklanjanja ograde

Tokom vršenja komunalnog nadzora, jednom licu izrečena je novčana kazna u iznosu od 250 eura zbog ometanja komunalnog policajca u vršenju komunalnog nadzora.

Uklonjena rampa

Takođe, na dijelu nekategorisanog puta u blizini Kalardova uklonjena je rampa koju je pravni subjekt postavio bez odobrenja nadležnog organa. Po nalogu komunalnog inspektora, ova rampa je uklonjena u roku od jednog sata, saopšteno je iz Opštine Tivat.

Hrvatska: Odabrano pet motiva za eurokovanicu, očekaju se rezultati šeste koju su birali građani

Boka News
-
0
Hrvatska: Odabrano pet motiva za eurokovanicu, očekaju se rezultati šeste koju su birali građani
Euro

Za hrvatske motive na eurokovanici, radi ulaska Hrvatske u eurozonu 2023. godine, izabrano je pet od mogućih osam motiva, a to su hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, a građani su do juče imali priliku predložiti još jedan slobodno izabran motiv.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji je predsjedao sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, naglasio je kako je Hrvatska spremna preuzeti euro kao valutu 1.januara 2023. godine, no kako je do tada važno pripremiti i hrvatsku eurokovanicu, odnosno motive za njezinu izradu, kao što su to učinile i ostale države članice europodručja, upravo s ciljem ugradnje vlastitog identiteta u zajedničku europsku valutu.

Za odabir motiva i likovnog rješenja hrvatske eurokovanice bit će zadužena Stalna komisija za novac Hrvatske narodne banke (HNB) uz novoosnovanu dodatnu multiresornu Komisiju za odabir.

U proteklih pet mjeseci između velikog broja ponuđenih odabrano je pet najprikladnijih motiva koje je   hrvatska javnost imala priliku ocijeniti na stranici euro.hr.

Tih pet motiva su: hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, a građani će imati priliku predložiti jedan slobodno izabran motiv koje će valorizirati Komisija za novac.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je izbor hrvatske eurokovanice važan dio priprema za ulazak u eurozonu.

„Radi se o liku naše buduće kovanice eura koji treba odražavati povezanost hrvatskih građana s tim kovanicama, koje će u budućnosti biti njihova valuta, a služi i za promociju Hrvatske s obzirom da će kao dio valute eura cirkulirati cijelom Europom i svijetom, a riječ je o drugoj najznačajnijoj valuti na svijetu.Motive je potrebno izabrati prije jeseni kako bi se moglo otkovati ove kovanice u Hrvatskom novčarskom zavodu i distribuirati ih”, istaknuo je Vujčić.

Nakon višemjesečnog zatvaranja, Ajfelov toranj ponovo otvoren

Boka News
-
0
Nakon višemjesečnog zatvaranja, Ajfelov toranj ponovo otvoren
eiffelov-toranj – zvor: PHILIPPE LOPEZ / AFP

Ajfelov toranj otvara se za posjetioce u petak, nakon višemjesečnog zatvaranja u sklopu epidemioloških restrikcija.

Ulaznice su rasprodane online. Ajfelov toranj zatvoren je krajem prošle godine zbog pandemije koronavirusa, kada je vlada zatvorila za posjetioce mjesta na kojima bi se mogao okupiti veći broj ljudi.

Pariška atrakcija bila je zatvorena za posjetitelje i tijekom dijela proljeća 2020., kada se virus počeo širiti Europom.

Posjetioci Ajfelovog tornja moraju nositi maske i održavati socijalnu distancu.

Od 21. jul stupaju nove restriktivne mjere na snagu, pa će posjetitelji morati pokazati negativni test, dokaz o vakcinaciji ili o preboljenju.

To pravilo ne vrijedi trenutno za maloljetnike.

Toranj star preko 130 godina, smješten blizu rijeke Seine, uobičajeno posjeti oko 7 miliona ljudi svake godine.

Prošle je godine zabilježen oštar pad broja posjetioca zbog epidemioloških restrikcija i manje međunarodnih turista.

Spomenik, poznat i kao “dame de fer” (željezna dama), dovršen je za Parišku svjetsku izložbu 1889.

Plesna predstava “Jedan” 17. jula na Sceni Atrijuma Buća

Boka News
-
0
Plesna predstava “Jedan” 17. jula na Sceni Atrijuma Buća
predstava Jedan, plakat

Plesna predstava Jedan prikazaće se u subotu 17.jula na Sceni Atrijuma Buća sa početkom u 21:30h u Tivtu u okviru 3. Festivala plesnog teatra  – Tivat 2012.g. Ova predstava je rađena u produkciji Udruženja baletskih umetnika Srbije i dobila je  Nagradu  Ohrabrenje (Beograd, Srbija).

Predstava je premijerno izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu (scena “Raša Plaović”) u okviru Festivala koreografskih minijatura (oktobar 2019).

Riječ autora: Predstava Jedan inspirirana je temom filma Jastog, savremenog grčkog reditelja Georgea Lantimosa. Riječ je o crnohumornoj i satiričnoj priči koja prati jednog muškarca  u distopijskom društvu u kojem je neprihvatljivo biti sam, bez emocionalnog partnera.  Pritisak okoline, kojem je pojedinac izložen, nadjačava se sa  pritiscima  koje on sam sebi nameće.

Način na koji živimo i organiziramo svoj život prema obrascima društva često nas sputava da shvatimo apsurdnost nečega što smatramo normalnim u svakodnevnom životu. Kad zamislimo neke uobičajene situacije, dovedemo ih do krajnjih granica u mislima, a zatim ih promatramo tako mikroskopski uvećane, tada se otvara novi ugao gledanja i počinjemo se pitat: Postoji li drugi način? Kako da se osjetim slobodnim u svom  izboru? Možda nećemo moći da nađemo odgovor, ali pitanja će odzvanjati u našim mislima. Ako treba da izaberete između pretvaranjada imate osjećanjakoja nemate i da nemate osjećanja koja imate  –  što biste odabrali.

Koreografija i režija: Sanja Ninković
Muzika: Maja Ćurčić, Marko Đukić
Asistent koreografa: Marija Bajčetić
Kostim i scenografija: Sanja Ninković u saradnji sa učesnicima
Igrači: Sanja Ninković, Olga Olćan Miljević, Ivana Savić Jaćić, Ana Ivančević, Milica Bajčetić, Dejan Kolarov, Dušan Milosavljević, Branko Sarić, Jakša Filipovac

Glumica: Aleksandra Bibić Kolarov
Vizuelni identitet: Radoman Durković
Fotografija: Stanko Đalić
Tekst: Sanja Ninković u saradnji sa učesnicima, prema scenariju filma Jastog

 

 

Portonovi karneval – noć obojena tradicijom sa modernim prizvukom

Boka News
-
2
Portonovi karneval – noć obojena tradicijom sa modernim prizvukom
Portonovi karneval – foto Boka News

Ulice i trgovi Portonovog će oživjeti duh festivala tokom veličanstvene noći pod maskama, a uz brojne nastupe i vizualno prijemčiv program koji će biti organizovan.

Mjesna muzika Đenovići otvoriće Portonovi karneval paradom uz pratnju „Feštađuna“, poznatih po karnevalskoj tradiciji i manifestacijama sada već 15 godina. Za one koji dođu nespremni, maske će se dijeliti na tri lokacije širom Portonovog.

Nekoliko grupa „Feštađuna“ zabavljaće posjetioce Portonovog i goste u kafićima i restoranima, a u 23 časa biće upriličena završna parada. Perla Portonovi Square, Koffein i Maison du Monde biće epicentar dobre zabave uz bendove i muziku uživo koja će upotpuniti ovu uzbudljivu noć.

„Karnevali pod maskama su vjekovima važan dio tradicije ovog regiona, pa organizujemo još jedan dan za pamćenje, sa modernim prizvukom. Ne možemo, a da se ne našalimo da će maske po prvi put tokom dužeg perioda imati pozitivnu konotaciju i nadamo se da će se svi posjetioci lijepo provesti. Portonovi je jedna od najprestižnijih destinacija u ovom dijelu Evrope, i naš je zadatak da organizujemo uzbudljive događaje koji će zabaviti naše goste, ali i lokalno stanovništvo koje je važan dio svakog našeg plana i aktivnosti “, izjavio je Rašad Alijev, izvršni direktor kompanije Azmont Investments.

Portonovi Karneval

Ovo je samo jedan od brojnih julskih događaja u Portonovom. Predstojeći događaji i muzički nastupi biće najavljeni na profilima Portonovi društvenih mreža i putem
lokalnih i regionalnih medijskih kanala.

Pozivamo vas da nam se pridružite na Portonovi karnevalu, u subotu 17. jula, od 20.00
do 24.00 sata.

Događaj je organizovan uz poštovanje svih propisanih mjera u cilju prevencije i suzbijanja COVID19 infekcije, stoga molimo posjetioce da se istih i pridržavaju, poručuju organizatori.

Rotari klub Kotor donirao klimu Opštoj bolnici Kotor

Boka News
-
0
Rotari klub Kotor donirao klimu Opštoj bolnici Kotor
Bolnica Kotor foto Boka News

Članovi Rotari kluba Kotor sproveli su akciju nabavke klima uređaja za kojim je postojala potreba u Opštoj bolnici u Kotoru. Donacija je namijenjena odjeljenju za hemodijalizu, gdje je uređaj koji je bio u kvaru zamijenjen novim.

“Nadamo se da smo ovom akcijom poboljšali uslove boravka pacijenata i zaposlenih na ovom odjeljenju, posebno za vrijeme izuzetno visokih ljetnih temperatura, te da će dobro služiti i u zimskom periodu.

U okviru rotarijanskih avenija služenja i u duhu društveno odgovornog djelovanja, briga o zajednici radi unapređenja kvaliteta života građana, značajan je segment djelovanja našeg kluba” – saopštili su iz Rotari kluba Kotor.

Rotary klub Kotor postoji od jula 2017. godine i za kratko vrijeme postao je prepoznat po brojnim humanitarnim akcijama.

U Herceg Novom više od 20.000 turista

Boka News
-
0
U Herceg Novom više od 20.000 turista
Herceg Novi -foto TO HN

Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novog kazao je da u tom gradu prema posljednjim podacima boravi više od 20.000 turista, a sezona prolazi u najboljem redu.

n je u Jutarnjem programu RTCG saopštio da su na nivou od 80 odsto prometa rekordne 2019. godine. Dominiraju turisti iz regiona, što je, kako je rekao, očekivano.

“Dakle, region, i Kazahstan kao jedna nova destinacija, nakon što su uvedeni direktni avio letovi”, rekao je Vuković.

Herceg Novi fot Mediabiro

Statistika juna je bila na 60 odsto iz 2019. godine, i to, kako je rekao, nije najrealnija slika budući da su mnogi hoteli u tom periodu bili zatvoreni, za razliku od 2019.

“Kad razgovarate sa ugostiteljima, svi će reći da je ovaj jun jedan žnajboljih do sada”, rekao je Vuković.

Iza Ivice Kostelića je prva oceanska regata i 2600 NM

Boka News
-
0
Iza Ivice Kostelića je prva oceanska regata i 2600 NM
I. Kostelić JAKOV PRKIĆ/ARHIV/CROPIX

Nakon 14 dana i 18 sati provedenih na moru Ivica Kostelić je u ponedjeljak ponovo stao na čvrsto tlo u francuskom Les Sablesu. Prva oceanska regata je iza njega, čak 2600 nautičkih milja odjedrenih “u komadu”, jer ove godine zbog mjera vezanih uz koronavirus nije bilo uobičajenog zaustavljanja na pola puta u Horti. Jedriličari su mogli tek mahnuti Azorima i nastaviti put u suprotnom smjeru…

Natjecatelj u Ivici nije presretan sa 17. mjestom u regati, nadao se višem plasmanu, ali svjestan je i realnosti, pišu Sportske novosti.

– Rezultatski sam htio biti više, ali realno nismo mogli biti bolje plasirani od 12. mjesta bez da je odustao netko od važnijih. Držali smo 15. mjesto do zadnjeg dana i to je bilo ok, ali smo nažalost izgubili tu poziciju u posljednjih šest sati jedrenja. I da, to je bilo frustrirajuće, nakon 14 dana zezne te tih samo šest sati. Ali ovo je jedrenje na visokoj razni i dečki stvarno jedre sjajno, nema tu “šalabajzera”.

Realnost se odnosi u velikoj mjeri na brodove…

– U Class40 se događa revolucija u konstrukciji brodova, novi scow brodovi su puno brži od ovih starijih na kakvom i ja jedrim i jednostavno s njima ne možeš biti konkurentan. A bit će ih sve više i sve će se teže dolaziti do visokog plasmana, zapravo, neće biti moguće. To je kao da jedan skijaš nastupa na starim skijama, a drugi na carving – poslužio se usporedbom iz svog “starog” sporta.

Da bi se borio za vrh morao bi kupiti novi brod, a to u ovom trenutku nije nimalo realno.

– I za francuske prilike gdje je offshore jedrenje nacionalni sport to je ogromna investicija, a za nas su to basnoslovne svote. U ovom projektu koji sad imam to se sigurno neće dogoditi, ali možda neću ni biti dugo u ovoj klasi. Ima i drugih, manjih, a koje su jednako zanimljive. Ali ne znam točno kako će se sve razvijati u budućnosti, ovisi o mogućnosti dobivanja sponzora, ali i mojoj motivaciji jer danas sam u drukčijoj poziciji, imam obitelj i nije mi lako biti daleko od njih. Naše skijanje je bila obiteljska priča, ovo nije, ovdje sam sâm…

Ove godine ga čekaju još dvije regate, Rolex Fastnet Race već od 8. kolovoza, a nakon toga će napraviti malu pauzu do početka studenoga s kraćim treningom jer…

– I brod mora biti u formi, samo onaj koji se upotrebljava je spreman.

Les Sables – Horta je ove godine ispala teži zalogaj nego svih prethodnih jer nije bilo zaustavljanja na Azorima, a i vrijeme je bilo specifično.

I. Kostelić JAKOV PRKIĆ/ARHIV/CROPIX

– Nije bila tipična ljetna regata, baš suprotno od toga. Sedam dana do Azora smo imali jedrenje kontra vjetra, bilo je to baš fizičko iscrpljivanje, ja bih rekao moje najveće samokažnjavanje ove godine. Stajanje na Azorima bi savršeno došlo nakon tih sedam dana, ali ovo je ispalo stvarno jedinstveno iskustvo i nakon tih 14 dana si sasvim drugi mornar.

Bilo je i jako teških trenutaka, neki su brodovi odustali, neki su pretrpjeli veliku štetu, a Ivica i njegov co-skipper Hugo Feydit dobro su se izvukli.

– Naša šteta je za sada manja od 300 eura, neki su slomili spinakere, a to je 6-7.000 eura štete.

Iako uživa na moru, voli tu borbu s prirodnim silama, priznaje da su neka iskustva na oceanu zastrašujuća.

– Ponekad je stvarno strašno i zapravo uvijek moraš dosta procjenjivati s koliko rizika želiš ući u neke situacije, ako nemaš sreće…

U svom “brodskom dnevniku”, kako smo mi nazvali njegove zapise s regate Les Sables – Horta – Les Sables koje je objavljivao proteklih dana pisao je i o “paklenoj vožnji u srce kaosa”, a noć sve čini težim i strašnijim.

– Ne vidiš ništa, a brod roni ispod vode, nabija se na valove i kad ispliva dobije ogromnu brzinu i samo čekaš idući val u koji će zaroniti…

/R.B./

1...2.1802.1812.182...4.721Stranica 2.181 od ukupno 4.721