Martin Bilafer (Bokeški Forum HN):  Naša rabota bez plana…

28
Bijela – Kamenari

Izgleda da je teško promjeniti mentalitet a dobar smo primjer mi u Boki.. Mada je na to dosta uticala promjena stanovništva u zadnje vrijeme.. Puno toga se radi ne misleći na koju godinu kasnije a kamoli da se napravi dugoročni plan na koju deceniju. Sve to je dovelo našu Boku do neprepoznavanja. A imali smo od koga učiti, vladavine Austrije, Mlečana..

Do same magistrale se gradi i to kakvi objekti koji nemaju veze sa mediteranskim stilom ili Bokeškim. Ubiru se poeni malim našminkanim projektima. Nismo imali podršku Podgorice ali ni mi sami nismo bolje radili.

Garaža za parking u samom centru Novog zasjenila je opštinsku zgradu, toliko betona.. A da se ne pominje koliko će veća zagađenost biti a i gužve kad auta krenu izlaziti na ulicu. Garaži je mjesto van grada, pogotovo našeg koji se smatra gradom zelenila. Obezbjediti više mini buseva koji bi non stop cirkulisali kroz grad.

Zatim pješačka staza u Bijeloj od kuće Mandića do Svete Neđelje. Takođe je pravljena bez plana. Na tom dijelu obale trebalo je prvo plaže napraviti sa mulima koje itekako nedostaju Bijeloj jer ih je dosta uzurpirano. Plažni program i navoz za plovila koji je takođe neophodan, pogotovo što je magistrala odmah do obale. Lijepo će izgledati staza ali da bi se sve ovo odradilo trebaće je rušiti. Takvi su naši običaji, asfaltira se put pa nakon nedjelju dana kopaju kanali po sred puta.

BOKESKI FORUM

Bruka oko kolektora koji ne radi i za koji niko nije odgovoran! Pumpne stanice su često u kvaru a posledice su česte opravke, nepodnošljivi mirisi i to u blizini lokala. Primjer su Đenovici, ispred lokala Galiot i to na samo par metara. Ružno napravljeno i to na sred plaže. Ko je tako nešto odredio, potpuna bahatost.. Pumpna stanica je trebala biti na primjerenom mjestu a pogodnog mjesta je bilo. Pričamo o turizmu a nikakvog reda nemamo.

Na kraju, osvjestite se od ličnih interesa, sačuvajmo našu Boku! saopštio je član GO BF Martin Bilafer.

Odlazak kapetana duge plovidbe Krsta Rakočevića

0
Krsto Rakočević

Nakon kraće i teške bolesti, 29.05.2021. godine, preminuo je u 79. godini Krsto Milev Rakočević, kapetan duge plovidbe u penziji.

Krsto Rakočevič je bio  osnivač i  dugogodišnji direktor Uprave pomorske sigurnosti  Bar. Bio je putokaz poštenja dosljednosti i dostojansta, doajen crnogorskog pomorstva.

U penziju je otišao sa pozicije direktora Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore sa sjedištem u Baru, gde je dao veliki doprinos pomorstvu Crne Gore.

Nakon što je završio Srednju pomorsku školu i Pomorski fakultet u Kotoru, Rakočević je svoj pomorski radni vijek vezao za legendarnu “Prekookeansku plovidbu” – u prvom dijelu na teretnim brodovima, a potom i kao dio putničke flote, osamdesetih godina XX vijeka, kao zapovjednik feribota “Sveti Stefan” i “Njegoš”. Ostao je upamćen kao kapetan koji je vodio računa o povjerenom brodu, ali još i više o posadi na čijem je čelu bio.

Penzionerske godine života proveo je u Kolašiinu, a iza njega ostali su supruga Ranka, sin Filip i kćerka Ksenija.

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice na gradskom groblju u Kolašinu.

Muo – eko eduko kuća za mlade spremna da primi volontere

0
Muo – eko eduko kuća

Završen je radni vikend u eko eduko kući za mlade na Muo, saopšteno je iz NVO Naša akcija.

Kroz program “Životne vještine za mlade” koji je podržan od European endowment for democracy, mladi volonteri NVO Naša akcija sadili su i završavali radove u bašti, posvetili se čišćenju kuce, popravkama na vodovodu i drugim djelovima kuće, kao i izradi namještaja od paleta.

Pridružili su im se i mladi Omladinskog tima Tivat. Kuća je sada spremna da primi mlade volontere iz svih krajeva Crne Gore da samostalno žive, rade i volontiraju u Kotoru tokom sezone, a spremna je i za radionice, edukaciju i druge aktivnosti koje će biti održane u ovoj eko eduko kući tokom ljeta.

 

Državno prvenstvo u ribolovu štapom iz barke za seniore – Milosavljević odbranio titulu

0

U Baošićima proteklog vikenda u tehničkoj organizaciji KSR “Ribar” održan je II krug državnog prvenstva štapom iz barke za seniore, na kojem je prvo mjesto osvojio Dejan Sijerković (“Ribar” Baošići) sa 3.932 boda, drugo Zdravko Damjanović (“Ribar” Baošići) sa 3.708, a treće Marko Radosavljević (“Igalo”) sa 2.472 boda.

Na osnovu rezultate ovog i I kruga, koji je održan prije dvije nedelje u Meljinama, titulu državnog prvaka za 2021. godinu u ovoj discipline osvijio je Aleksandru Milosavljeviću iz KSR “Igalo” sa 7 plasmanskih bodova.

Srebrna medalja pripala je Ivanu Dejanoviću (“Delfin” Budva) sa 8, a bronzana Dejanu Sijerkoviću (“Ribar”) sa 12 plasmanskoh bodova. Slijede Zdravko Damjanović (“Ribar”) sa 12, Slobodan Svilanović (“Ribar”) sa 14, Boris Šuntić (“Nirvana” H. Novi), Radovan Popović (“Sipa” Tivat), Ljubinko Vrbanja (“Sabljarka” Meljine) svi sa po 15 plasmanskih bodova itd.

Takmičarska sezona nastavlja se već iduće nedelje, kada će se u Budvi održati prvi krug državnog prvenstva štapom iz barke za junior U21, a zatim 13. juna u Igalu 22. Kup mimoza u sportskom ribolovu, koji zbog nepovoljne epidemiološke situacije nije moga da se održi u uobičajnom terminu u februaru.

U Crnoj Gori dato više od 206 hiljada doza vakcina

1
Vakcinacija

U Crnoj Gori su do sada date 206.544 doze vakcina protiv koronavirusa, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.

Prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primio je 131.761 građanin, odnosno 21,3 odsto stanovništva, a drugu 74.783 osobe, odnosno 12,1 odsto stanovništva.

U Crnoj Gori danas je dato 6.316 doza vakcine protiv koronavirusa.

Prvom dozom danas je vakcinisano 1.065 građana, a drugom 5.251.

Do sada je prvom dozom vakcinisano 28,8 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 16,4 odsto.

Masovna vakcinacija protiv COVID 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

Franković gradonačelnik Dubrovnika

0
Mato Franković

HDZ-ov Mato Franković izjavio je u nedjelju da je šokiran ogromnom potporom birača na izborima za gradonačelnika Dubrovnika, budući da je u drugom krugu osvojio 9175 glasova, a njegov protukandidat Pero Vićan (Dubrovački demokratski sabor) 6135 glasova.

Dosadašnji i budući gradonačelnik Franković rekao je kako su građani očito prepoznali njegov častan i predan rad bez afera te dodao kako će nastaviti ponizno služiti građanima.

„Ovo je rezultat koji obvezuje i daje još veću odgovornost. Bio sam i bit ću gradonačelnik građana Dubrovnika, a ne samo birača HDZ-a. Nikad nisam ljude dijelio na lijeve i desne i svima sam isto pristupao. Pred nama je vrijeme izazova i novih projekata. Vjerujem da ćemo sve planirano i ostvariti u idućem mandatu“, objasnio je Franković.

Najavio je da u dubrovačkom Gradskom vijeću neće tražiti klasičnu većinu već projektnu suradnju sa svim opcijama.

„Želim sve njih na strani Dubrovnika, nema razloga ni potrebe zazivati nove izbore za Gradsko vijeće. Dubrovniku treba stabilnost i stabilan proračun, velika kohabitacija dok se ne oporavi. Siguran sam da to mogu postići“, rekao je Franković.

Potvrdio je prijašnju najavu kako će mu drugi mandat na čelu Dubrovnika ujedno biti i posljednji.

„Držim do svoje riječi. U ove četiri godine ću dati sve od sebe, punim plućima i do zadnje kapi krvi, a onda je vrijeme za nove ljude i nove snage. Pokazao sam da se može biti pošten, častan, vjeran i odan političar, a to ću biti i u idućem mandatu“, poručio je Franković.

Nikola Asanović pobjednik Međunarodne brdske auto utrke MBAT Podi 2021. u Herceg Novom

0
Nikola Asanović, pobjednik Međunarodne brdske auto utrke MBAT Podi 2021.

U generalnom plasmanu, vozač AK Podgorica racing, Nikola Asanović, pobjednik je Međunarodne brdske auto utrke MBAT Podi 2021. u Herceg Novom.

Asanović je ujedno i rekorder (01: 52,554) nove staze duge 3100 m.

Drugo i treće mjesto u generalnom plasmanu pripalo je vozačima Filipu Petkoviću (AMSK Kotor) i Aldinu Ćoroviću (AMSK Podi).

Predstojeće Prvenstvo Crne Gore u automobilizmu otvoreno je trkom MBAT Podi 2021. Herceg Novi.

U revijalnom dijelu današnju utrku svečano je otvorila najmlađa vozačica automobila formule Anja Vujović.

Pokrovitelj ovogodišnje utrke je Opština Herceg Novi, partner kladionice Meridian, a podršku su pružili brojni prijatelji i ljubitelji automobilizma.

IJZ: Na koronu pozitivno još 39 osoba, bez smrtnih slučajeva

0
Boka Kotorska koronavirus – foto Boka News

U protekla 24 sata u Crnoj Gori nije bilo smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom. Registrovano je 39 novih slučajeva, a oporavila se još 71 osoba.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 29. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1233 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 39 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Novooboljeli su iz:

Opština Oboljeli
Podgorica 14
Rožaje 10
Bar 4
Pljevlja 3
Berane 2
Žabljak 2
Kotor 1
Herceg Novi 1
Tuzi 1
Šavnik 1
Ukupno 39

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1583.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 861.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.605.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 268
Rožaje 115
Pljevlja 85
Bijelo Polje 75
Nikšić 63
Berane 42
Bar 38
Kotor 23
Tivat 21
Budva 20
Ulcinj 18
Tuzi 14
Danilovgrad 13
Herceg Novi 13
Andrijevica 8
Kolašin 8
Žabljak 8
Mojkovac 7
Šavnik 7
Plav 6
Cetinje 4
Petnjica 4
Gusinje 1
Plužine 0
Crna Gora 861

Stoti rođendan Branka Mamule, jednog od posljednjih svjedoka stvaranja i uništenja Titove Jugoslavije

3
B.ranko Mamula

Jedna od najmarkantnijih još živih ličnosti koje su učestvovale u formiranju i razvoju nekadašnje „Titove Jugoslavije“, od Drugog svjetskog rata do krvavog raspada SFRJ u građanskim ratovima početkom devedesetih, admiral flote penziji Branko Mamula, proslavio je danas 100-rođendan.

Mamula je rođendan obilježio u najužem porodičnom krugu u svom stanu u Tivtu gdje sa suprugom Mirjanom Jakelić-Mamula, živi posljedjih dvadesetak godina.

Uglednom bivšem jugoslovenskom visokom zvaničniku stigle su brojne čestitke, među kojima i UBNOR-a čiji je Mamula počasni član, brojnih poštovalaca tradicija Jugoslovenske Ratne Monarice koju je on izgradio iz svih država nastalih na prostoru bivše SFRJ,  kao i od gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića.

Branko Mamula rođen je 30. maja 1921. u selu Slavsko Polje u opštini Vrginmost na Kordunu u Hrvatskoj. Porodica Mamula je srpskog porijekla, a na tim prostorima Hrvatske živi duže od 500 godina. Branko Mamula je osnovnu školu završio u rodnom selu, četiri razreda Realne gimnazije u Glini, a Državnu trgovačku akademiju u Karlovcu.

Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata i nosilac Partizanske spomenice 1941. Prošao je mnoge bitke od početka ustanka u Hrvatskoj 1941. do konačnog oslobođenja Jugoslavije u maju 1945.

Nakon rata, obavljao je visoke dužnosti u Floti Jugoslovenske ratne mornarice, odnosno Vojnopomorskom školskom centru, kao i Petoj pomorskoj zoni JRM koja je kontrolisala Sjeverni Jadran. Obavljao je potom dužnosti u Glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne odbrane, ali je odbio zahtjev da preuzme dužnost načelnika Uprave državne bezbjednosti za oblast Hrvatskog primorja i Istre te se vratio na visoke vojne dužnosti u Komandi JRM. Avgusta 1958. završio je Višu vojnopomorsku akademiju kao prvi u rangu, a u jesen iste godine poslat je na dalje jednogodišnje komandno štabno školovanje u Veliku Britaniju. Kasnije je završio kurs operatike u Ratnoj školi JNA u Beogradu i kurs viših pomorskih oficira pri Mornaričkom školskom centru u Splitu.

Tri godine je početkom šezdesetih službovao u Sudanu na dužnosti vojnog savjetnika (u suštini nezvaničnog načelnika Generalštaba) u vojsci tek oslobođene te republike u istočnoj Africi. Nakon povratka u Jugoslaviju, obavljao je brojne visoke komandne i štabne dužnosti u jedinicama JRM i JNA, te saveznom Sekretarijatu za narodnu odbranu. Juna 1979. postavljen je na dužnost načelnika Generalštaba JNA na kojoj ostaje do maja 1982. kada je imenovan za saveznog sekretara (ministra) za narodnu odbranu koju je obavljao do penzionisanja u najvišem mornaričkom činu – admiral flote,  1988. godine.

Govori engleski i ruski jezik, a napisao je više stručnih knjiga iz oblasti vođenja rata na moru: „Mornarice na velikim i malim morima“, „Savremeni svijet i naša odbran“, „Odbrana malih zemalja“, kao i knjige memoarsko-političko-analitičke sadržine „Slučaj Jugoslavija“ i „Rat u novom stoljeću“.  Prošle godine, u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, izašla je i njegova posljednja memoarska knjiga, “Admirl sa Korduna”.

Objavljivao je naučne radove u brojnim domaćim i stranim publikacijama, a američki stručni mornarički časopis „US Navy Proceedings“ dodijelio mu je godišnju nagradu za 1973. godinu.

Admiral Branko Mamula nosilac je 11 jugoslovenskih visokih odlikovanja, te još deset drugih visokih ordena kojima su ga odlikovale Poljska, Sudan, Italija, Francuska, Indonezija, Nepal, Tunis, Grčka, Austrija i Jordan. Dobitnik je i više spomen-medalja u SFRJ, SSSR, Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori.

Park bivšeg hotela Boka: Ima li nade za rekultivaciju najljepše zelene oaze u Herceg Novom – (ANKETA)

Na hercegnovskoj rivijeri raste i uspijeva oko 250 biljnih vrsta. Dobri poznavaoci kažu da je to najraznolikiji biljni svijet sa obje strane Jadrana, a možda i šire.

U privatnim vrtovima i parkovima rastu i rađaju drvo banane, avokada, biber drvo, kanarska i fenix palma i druge egzotične vrste. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima u ovom dijelu Boke Kotorske odomaćile su se mnoge biljke sa svih kontinenata.

Ali jedna zelena oaza u centru grada skoro vijek bila je nezaobilazna tačka u hortikulturnoj, turističkoj, društvenoj valorizaciji Herceg Novog – park hotela Boka. Hotel je izgrađen početkom 20. vijeka po ugledu na tadašnje moderne francuske i italijanske hotele sa parkom u kome su bili zasadi palmi, agava, kaktusa,…

“Uređenje parka i njegov izgled snažno je uticalo na uređenje ostalih zelenih površina u Herceg Novom ali i u Boki Kotorskoj pa i u širem okruženju”, ističe dipl.ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović.

Najopširniji prikaz parka nalazi se u knjizi Dušana Popovića i Anta Sterniše “Flora i vegetacija hercegnovskog područja“ iz 1971. gdje se navodi 56 biljnih vrsta koje se nalaze u parku sa opisima svake vrste i tačnom lokacijom.

Park je 28.aprila 1965. godine rješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode zaštićen kao botaničko-hortikulturni objekat, ali  zakonska zaštita nije spriječila propadanje parka.

Mnoge biljne vrste su propale, mnoge desetkovane, nema posljunčanih staza,  a park svakodnevno propada.

Kompanija Vektra Boka  koja je vlasnik  parka nije ništa uradila da zaustavi devastaciju nekadašnjeg “botaničkog vrta Jadrana”.

U toku je i postupak restitucije, jer stari vlasnici traže povraćaj imovine.

U važećoj planskoj dokumentaciji – park bivšeg hotela Boka trebalo bi da ostane zelena površina. “Na postojećem platou u parku, na kome je bio lociran stari, u zemljotresu srušeni hotel „Boka“, moguće je postaviti stakleni paviljon sa funkcijom uslužne djelatnosti, u cilju afirmisanja parka”, navodi se u GURu.

Mladi ekoreporteri zabrinuti za park Boka

Video mladih ekoreporterki, Marije Samardžić i Andree Proročić, „Da li je ovo kraj Parka Boke!?“ odabran je za međunarodno takmičenje u Kopenhagenu “YOUNG REPORTERS FOR THE ENVIRONMENT 2021”.

Marija i Andrea, učenice završnog razreda OŠ „Milan Vuković“ Herceg Novi , osvojile su nedavno prvo mjesto na takmičenu mladih ekoreportera Crne Gore. One su u trominutnom videu ukazale na devastaciju parka, ali i predložile rješenja kako da park ponovo bude prijatno mjesto u gradu.