Predstava “Pola pola” rađena u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i postprodukciji Teatra Mladih biće izvedena u kotorskom Kulturnom centru u srijedu 23. juna 2021.godine u 20h.
U predstavi igraju: Mirjana Spaić, Lazar Đurđević, Danica Rajković, Marko Rajković, Lara Dragović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković, studenti završne godine glume u klasi vanrednog profesora mr Branka Ilića koji ujedno potpisuje i režiju.
Tekst za predstavu pisala je Milena Bogavac, autorka teksta najnagrađivanije predstave u regionu „Jami Distrikt“ .
Cijena ulazinca je 5 eura, dok će za đake, studente i penzionere cijena biti 2,5 eura. Karte je moguće kupiti na dan predstave od 10h do 12h u kancelarijama Kulturnog centra i od 18h do 20h na blagajni.
Broj mjesta je ograničen a karte je moguće rezervisati pozivom na broj 032 -304 – 140.
U splitsku gradsku luku u petak ujutro uplovio je kruzer “Splendida” dugačak 333 metra, što je najveći kruzer koji je do sada uplovio u tu luku, izvijestila je Lučka uprava Split.
“Na kruzeru je oko 800 putnika i isto toliko članova posade i to je najveći kruzer koji je uplovio u splitsku gradsku luku,” rekao je za Hinu rukovoditelj operative u Lučkoj upravi Split Vicko Vrgoč.
Dodao je kako je brod u Split stigao iz grčkog Krfa, a danas u 17 sati nastavit će plovidbu prema Veneciji.
Vrgoč je objasnio kako se radi o talijanskom kruzeru Splendida koji plovi pod panamskom zastavom, a putnici su iz europskih zemalja.
“Na ovom kruzeru primjenjuju se mjere epidemiološke kontrole, a putnike se kontrolira i pri izlasku s njega,” kazao je Vrgoč.
Dodao je kako je za putnike s kruzera organizirano razgledavanje Splita uz pomoć turističkih vodiča, a za dio njih i prijevoz autobusom do Omiša i rijeke Krke.
Prije uplovljavanja MSC Splendide, najveći kruzer koji je posjetio Split bio je 316 metara dugačak Celebriti Equinox, u kolovozu 2018. godine.
Povodom 19. juna 2021. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA –Centar za žensko i mirovno obrazovanje saopštava:
Silovanje je nevidljivo oružje rata (i ne samo rata). Silovanje u ratu je nasilje nad ženama. Silovanja u ratu na prostoru bivše Jugoslavije su bila planska, sistemska, organizovana i politički motivisana. Bečkom deklaracijom 1993, Rezolucijom 1820 prekinuto je ćutanje o ovim zločinima. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca. Na osnovu slučaja Foča, procesa Zoranu Vukoviću, Radomiru Kovaču i Dragomiru Kunaracu, Haški tribunal je u svojoj presudi 2001. godine, prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava, utvrdio seksualno ropstvo u ratu i silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Danas nakon 29 godina o ovim zločinima se malo govori. Za ćutanje o ovim zločinima odgovorne su političke elite, društvena zajednica i sistem institucija. Pravda nije zadovoljena a žrtve još uvijek trpe psihološko i socijalno nasilje. Svjedočenja o ovom zločinu na Ženskom sudu –feministički pristup pravdi koji je održan od 7-9 maja 2015.godine u Sarajevu su to pokazala. Mali napredak koji je postignut u ovoj oblasti je nedovoljan da se zacijeli individualna patnja i društvena podijeljenost.
Podsjećamo da je Crna Gora bila aktivna učesnica ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Podsjećamo da je prethodna vlast podržavala kulturu nekažnjivosti zločina time što nije utvrdila odgovornost građana Crne Gore koji su učestvovali u zločinima. Danas svjedočimo da većina u vlasti negira i poriče ratne zločine da stvara atmosferu opravdanosti zločina kroz revizionizam istorijskih činjenica i stvaranjem neprijatelja na nacionalnim podjelama. Ni danas ne znamo koliko ima ratnih silovatelja iz Crne Gore ? Da li su to ugledni građani koji su svoj imidž stvarali na ratnom profiterstvu?
Podsjećamo na ovaj datum kao znak poštovanja žrtava ovog zločina i pridružujemo se svima koji ga obilježavaju i koji se bore za kulturu sjećanja. Pamtimo žene žrtve silovanja u BiH. Opominjemo da političari imaju moć da odluče NIJEDNA VIŠE/PROTIV NEKAŽNJIVOSTI.
“Do kraja kolovoza Pelješki most će biti spojen” Foto: Dnevnik / HRT
Sve je bliže dan kada će se spojiti cijela konstrukcija Pelješkog mosta, nakon čega slijedi njegovo opremanje.
Podsjetimo, most bi s brzom cestom preko Pelješca trebao biti završen za godinu dana, no postoji mogućnost da bi se do krajnjeg juga osobnim automobilima i vozilima do 7 i pol tona moglo voziti i nekoliko mjeseci prije.
Posljednji dijelovi konstrukcije polako dolaze na svoje mjesto. Pelješki most dva dijela Hrvatske napokon će spojiti tijekom ljeta.
– Posljednja pošiljka čeličnih konstrukcija došla je ovdje na gradilište. Kako stvari stoje, do kraja avgusta će biti spojen hrvatski teritorij tako da će most biti u cijelosti spojen, izjavio je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
– U rokovima koji su sada zadani, a oni su: koncem januara za most i do kraja mjeseca juna za pristupne ceste, taj ćemo posao završiti, kaže Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.
Radovi na samome mostu mogli bi biti gotovi i prije zadanih rokova, kao i dio onih preko Pelješca. Promet preko mosta mogao bi krenuti već u martu.
– S obzirom na to da smo mi ugovorili, praktički, smo donijeli odluku za izgradnju čvora Brijesta, kojim se može omogućiti promet lakih vozila, odnosno osobnih automobila i kamiona do 7,5 tona i prije dovršetka pristupnih cesta, dakle to bi bilo negdje u martu, dodaje Josip Škorić.
– Pristupne ceste, dio je u ugovorenim rokovima, možda i prije ugovorenih rokova, dio je u mogućim kašnjenjima od otprilike dva mjeseca, rekao je Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan.
Ova su kašnjenja na dionicama preko Pelješca na kojima radi grčki izvođač. Svu čeličnu konstrukciju za taj dio radova izradio je splitski Brodosplit, koji u posljednje vrijeme ima velikih financijskih teškoća. Ministar tvrdi da to neće utjecati na radove.
– Sve je proizvedeno u brodogradilištu, to je dobra vijest, znači, nema nikakvih problema. Sljedeći tjedan će krenuti doprema čitave te čelične konstrukcije i sama montaža na gradilištu, najavio je Oleg Butković.
Najveći i najteži dio radova već je završen. Pelješac nikada dosad nije bio bliže ostatku Hrvatske.
Moskva se suočava s novom varstom koronavirusa koja je agresivnija i zaraznija, dok se situacija u gradu ubrzano pogoršava, rekao je gradonačelnik u četvrtak
Ruska metropola prijavila je u nedjelju 7704 novih slučajeva zaraze, što je najviše u jednom danu od 24. decembra. Vlasti su potvrdile 14.723 slučajeva u zemlji, što je najveći dnevni broj zaraženih od 13. februara. Dnevne brojke su ostale visoke ove nedelje. Gradonačelnik Sergej Sobjanin rekao je da bi broj novozaraženih u petak mogao biti veći od 9000, što bi bio najveći broj zabilježenih zaraza otkad je pandemija počela. Do početka junaa, dnevni broj novozaraženih uglavnom je mjesecima bio ispod 3000. “Nova mutacija je stigla, nova varijanta je aktivna. Agresivnija je, teže se od nje oporaviti, širi se brže. Lakše ulazi u imunosni sistem osobe”, rekao je Sobjanin novinarima.
Na vladinom sastanku koji je prenosila televizija, Sobjanin je rekao da grad ubrzano povećava broj bolničkih kreveta kako bi mogao liječiti mogući priljev pacijenata zaraženih covidom-19. Trenutno ima dovoljno dostupnih kreveta, rekao je. “Ova dinamika je prilično neočekivana s obzirom na to da je više od 60 posto Moskovljana već ili bilo bolesno ili je vakcinisano – to je veliki dio populacije… Mi naravno nismo očekivali povećanje broja slučajeva, nego smanjenje”, rekao je Sobjanin. “Bližimo se strožim odlukama – privremenim, ali strožim – u smislu restrikcija”, rekao je. Kremlj je izrazio zabrinutost zbog sporog napretka ruskog programa vakcinacije uprkos tome što je vakcina Sputnjik V bilo dostupno građanima Moskve od decembra. Gradonačelnik Moskve u srijedu je najavio odluku o obveznoj vakcinaciji protiv covida-19 za sve djelatnike uslužnog sektora kako bi se ublažilo “dramatično” pogoršanje epidemiološke situacije.
Sobjanin je rekao da se broj ljudi koji se prijavljuju za vakcinaciju utrostručio u četvrtak, te da očekuje da će se zbog porasta broja slučajeva povećati potražnja: “Mislim da će broj rasti svaki dan.”
Od subote 19.juna pa do 2. jula u Crnoj Gori će na snazi biti nove, liberalnije epidemiološke mjere, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. Naime, s obzirom na broj vakcinisanih stanovnika, te padu broja inficiranih, Savjet za borbu protiv korona virusa odlučio je da se maksimalno liberalizuju uslovi rada i života u Crnoj Gori.
Uz poštovanje već propisanih epidemioloških mjera, od 19. juna do petka 2. jula važiće sljedeće mjere:
1. Ukida se vremensko ograničenje rada ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), koji, umjesto do ponoći, mogu da organizuju radno vrijeme u skladu sa definisanim radnim vremenom i uz saglasnost nadležne lokalne samouprave. Na snazi ostaje mjera zabrane izvođenja muzičkog programa uz učešće pjevača i muzičara, osim na terasi/bašti u periodu od 20 do 23 sata i uz strogo poštovanje akata koji propisuju ograničenja za buku.
2. Ukida se vremensko ograničenje rada privrednih društva i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenih proizvoda i pružanja usluga (tržni centri, prodavnice obuće i odjeće, kozmetički, frizerski saloni, i sl.). Oni su do sada mogli da rade do 23 sata, a od sjutra organizuju radno vrijeme u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
3. Ukida se vremensko ograničenje rada priređivača igara na sreću. Umjesto od 7 do 23 sata, priređivači igara na sreću rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom .
4. Ukida se vremensko ograničenje rada ustanova obrazovanja i kulture. Umjesto do 22 sata, rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom, kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
5. Dozvoljava se održavanje treninga sportista (sportista amatera i sportista rekreativaca) i sportskih takmičenja i turnira sportista u manjim zatvorenim sportskim objektima (baloni i drugo) uz poštovanje posebnih mjera u sportu i rekreaciji koje su propisane u Naredbi.Ove aktivnosti su do sada bile zabranjene.
6. Ukida se vremensko ograničenje rada za privredna društva i preduzetnike koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama. Umjesto do 22 sata, rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
7. Ukida se vremensko ograničenje za dostavu hrane – ketering. Umjesto do 22 sata, rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
8. Produžava se rad dječijih igraonica. Umjesto od sedam do 20 sati, dječje igraonice mogu da rade do 22 sata.
9. Povećava se dozvoljeni broj posjetilaca javnim priredbama, političkim i privatnim skupovima, proslavama, svadbama, žurkama kao i drugim manifestacijama na otvorenim javnim mjestima i terasi/bašti ugostiteljskog objekta. Umjesto 50, njima može da prisustvuje do 100 lica. Organizator je obavezan da odredi lice odgovorno za kontrolu primjene propisanih mjera.
10. Povećava se dozvoljeni broj prisutnih osoba sahranama sa 50 na 100 lica. Na snazi ostaje zabrana primanja saučešća i obaveza nošenja zaštitnih maski.
11. Povećava se dozvoljeni broj učenika koji su na đačkim ekskurzijama i izletima sa 50 na 100. Organizator đačkih i učeničkih ekskurzija i izleta, obavezan je da odredi lice odgovorno za kontrolu primjene propisanih mjera.
12. Povećava se broj prisutnih na zabavnim, sportskim i rekreativnim aktivnostima za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, ringišpil, grupni treninzi i sl.) sa 50 na 100 lica.
13. Dozvoljava se održavanje muzičkih manifestacija na otvorenom uz posjedovanje:
negativnog rezultata PCR testa koji nije stariji od 72 sati ili
brzog antigenskog testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2) – BAT koji nije stariji od 48h, ili
pozitivnog rezultat PCR testa koji je stariji od 14 i nije stariji od 90 dana ili
d.pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, koji nije stariji od 90 dana ili
e.dokaz da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv COVID-19.
Potrebno je da organizator angažuje dovoljan broj osoba koje će biti odgovorne za sprovođenje svih higijensko-epidemioloških mjera, shodno Preporukama Instituta za javno zdravlje.
14. Dozvoljava se početak rada noćnih klubova/barova i diskoteka uz posjedovanje:
negativnog rezultata PCR testa koji nije stariji od 72 sati ili
b.brzog antigenskog testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2) – BAT koji nije stariji od 48h, ili
pozitivnog rezultat PCR testa koji je stariji od 14 i nije stariji od 90 dana; ili
pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, koji nije stariji od 90 dana ili
dokaz da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv COVID-19.
Potrebno je da organizator angažuje dovoljan broj osoba koje će biti odgovorne za sprovođenje svih higijensko-epidemioloških mjera, shodno Preporukama Instituta za javno zdravlje.
15. Širi se lista zemalja čiji državljani u Crnu Goru ulaze pod istim uslovima koji su važili prije COVID-19 epidemije. Crna Gora, bez testova ili dokaza o vakcinaciji, svoje granice otvara i za Norvešku i Kazahstan. Od ranije, isto važi da državljane Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, države članice Evropske unije, Izraela, Švajcarske, Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, i Moldavije.
“Studenti Pomorskog fakulteta” naziv je dokumentarnog filma o bivšim i sadašnjim studentima koji su svoje poruke poslali sa različitih svjetskih meridijana. Fim je urađen u produkciji Pomorskog fakulteta Kotor, povodom upisa na novu studijsku 2021/22. godin
Dokumentarac su pripremili prof. dr Tatijana Dlabač i doc.dr Stevan Kordić, a premijerno je prikazan tokom online promocije upisa koja je održana u srijedu putem Zoom platforme.
Pomorski fakultet Kotor je ovog mjeseca organizovao brojne aktivnosti u cilju promocije upisa.
“Ove godine smo se odlučili da između ostalog snimimo i kratak dokumentarni film koji traje oko pet minuta. U ovom filmu je predstavljeno 13. naših bivših i sadašnjih uspješnih studenata, neki od njih su se nalazili na brodu i poslali su nam svoje izjave sa mora, a neki su to uradili sa svojih radnih mjesta. Tokom izrade ovog videa koristili smo i snimke koji su nastali 2019. tokom priprema za proslavu 60 godina Pomorskog fakulteta Kotor. Takođe, mogu se vidjeti snimci koji su nastali na plovidbama školskim brodom “Jadran”, koje naš Fakultet zajedno sa Mornaricom vojske Crne Gore i Ministarstvom odbrane organizuje već duži niz godina o u cilju praktične obuke naših studenata, kao i snimci sa praktičnih vježbi sa broda “Vodena kočija” – kazao je doc. dr Stevan Kordić za Radio Kotor.
Kako u ističu iz Dekanata u narednom periodu planiraju da inteziviraju saradnju i sa ostalim uspješnim studentima Pomorskog fakulteta.
Dokumentarni film ,,Studenti Pomorskog fakulteta Kotor” možete pogledati na linku:
Predsednik SAD Joe Biden rekao je danas da je sastanak sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom protekao u “pozitivnom” tonu ali je dodao da ga je upozorio protiv bilo kakvog mješanja u američke izbore i da će nastaviti da pokreće pitanja ljudskih prava u Rusiji.
“Jasno sam rekao da nećemo tolerisati pokušaje kršenja našeg demokratskog suverentitata ili destabilizacije naših demokratskih izbora, i da ćemo odgovoriti”, rekao je Biden na konferenciji za novinare posle susreta sa Putinom u vili u Ženevi, prenosi agencija AP.
Rekao je da su se on i Putin dogovorili da dvije strane održe dalje razgovore o zaštiti kritične infrastrukture od sajber napada i da će imati dodatne razgovore o gonjenju kriminalaca koji vrše takve napade.
Vladimir Putin ne želi “hladni rat” sa SAD, rekao je Biden, i dodao da je objasnio Putinu da neke kritične infrastrukture treba da budu nedodirljive.
Rekao je da 16 tipova kritične infrastrukture treba da budu zaštićene od sajber napada, a to uključuje sektor energije i vode.
U maju je sajber napad na najvećeg operatora naftovooda u SAD doveo do prekida snabdijevanja gorivom u većem dijelu istočne obale SAD gotovo nedelju dana. Za napad se krivi ruska kriminalna grupa.
Rusija nije saradjivala sa krivičnim istragama ransomver napada i ne izručuje osumnjičene Americi.
Biden je rekao da su on i ruski predsednik razgovarali detaljno koje sledeće korake dvije zemlje treba da preduzmu oko mjera kontrole naoružanja da bi se smanjio rizik rata.
To znači da će se diplomate i vojni stručnjaci obje zemlje sastati za, kako je rekao Biden, “dijalog o strateškoj stabilnosti” da postave osnove za buduće mjere kontrole naoružanja i smanjenja rizika. Nije rekao kada će ti pregovori početi.
Plan je da se pripremi put za pregovore o sporazumu o kontroli naoružanja koji bi naslijedio sporazum Novi Start koji ističe 2026.
Biden je rekao da je stavio naglasak na pitanja ljudskih prava tokom razgovora sa Putinom, tu su uključeni i slučajevi dvojice Amerikanaca za koje Biden kaže da su “nepravedno zatvorena” u Rusiji.
Američki predsednik je rekao da će nastaviti da izražava zabrinutost zbog slučajeva kao što je slučaj ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, zatvorenog u Rusiji.
Rekao je da će nastaviti da pokreće pitanja u vezi “osnovnih ljudskih prava”.
Američki predsednik je osudio Putinova “smiješna poređenja” oko ljudskih prava.
On je reagovao na Putinove odgovore kada je bio uptian o Navaljnom, kada je ruski predsednik ukazivao na upad u američki Kongres i na probleme u SAD.
Biden je rekao da je lažno poređenje izmedju “napada kriminalaca” na Kongres u Vašingtonu 6. januara sa mirnim demonstracijama ljudi lišenih slobode izražavanja u Rusiji.
Beogradski mediji ovih dana pišu o velikom interesovanju građana Srbije za kupovinu nekretnine na moru. Kako se države oporavljaju od pandemije, i polako otvaraju svoje granice, oči javnosti sve više su uprte u strana tržišta nekretnina, konkretno Grčke, Hrvatske, Crne Gore i Turske.
Najveći fokus, kako piše Blic, je na malim apartmanima i garsonjerama do oko tridesetak kvadrata, a cijene se u zavisnosti od države drastično razlikuju.
Tako za garsonjeru od 30 kvadrata u Crnoj Gori treba izdvojiti oko 50.000 eura u slučaju da želite starogradnju, dok su u novogradnji one u pojedinim slučajevima i duplo skuplje. Što se tiče Hrvatske, prema podacima jedne tamošnje agencije za nekretnine, za garsonjeru treba izdvojiti više od 3.200 eura po kvadratu.
Za nekretninu iste površine, sa terasom od oko desetak kvadrata, u Grčkoj, tj. na Halkidikiju treba izdvojiti oko 1.250 eura po kvadratu, tj. oko 50.000 eura. U Turskoj, u Alanji ponuda manjih apartmana je uglavnom u novogradnji, i za njih je potrebno od 35.000 do 60.000 eura, a u zavisnosti od opremljenosti objekta.
Ponuda je, ipak, mnogo šira, pa Blic donosi pregled po zemljama u kojima Srbi i najčešće kupuju svoju oazu na moru.
Hrvatska: Na Hvaru ne može skuplje
Cijene nekretnina na hrvatskom primorju su najviše iz grupe izdvojenih destinacija. U Hvaru jednosoban stan, na 300 metara od plaže, površine od 39 kvadrata, u zgradi koja doduše ima svoj vrt i rezervisano parking mjesto, košta 130.000 eura tj. oko 3.333 eura po kvadratu.
Ukoliko krenemo jsevernije, cijene se isto “drže” mada je moguće naći lijepu nekretninu i za manje pare nego što je to na najpopularnijim hrvatskim ostrvima. Tako je recimo, za potpuno opremljenu garsonjeru u Rovinju od 30 kvadrata, na nekih dvestotinak metara od plaže, potrebno izdvojiti 95.000 eura ili 3.275 eura po kvadratu. Nešto dalje od mora, 400 metara, u Rovinju je moguće pazariti i 37 kvadrata za 99.000 eura.
Istovremeno u Puli, na 200 metara od obale, 25 kvadrata košta 55.000 eura.
Kako kupiti nekretninu u Hrvatskoj?
Što se tiče pravila za strane državljane pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj, u slučaju da su nerezidenti neke od zemalja članica EU, važi pravilo uzajamnosti (da mogu kupiti samo državljani onih zemalja u kojima državljani Hrvatske mogu da kupe nekretnine).
Takođe strani državljani ne mogu postati vlasnici poljoprivrednog zemljišta niti nekretnina koje se nalaze u zaštićenim područijima prirode.
Ako se nalazite na spisku zemalja za koje važi pravilo uzajamnosti, potrebno je da predate zahtev na odobrenje Ministarstvu pravosuđa. Takođe treba da se priloži pravna osnova sticanja vlasništva, dokaz o vlasništvu prodavca nekretnine o kojoj se radi, uvjerenje upravnog tijela nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje, dokaz državljanstva kupca tj. pasoš… Kao što obično biva, kroz čitav proces prolazite uz asistenciju agencije za nekretnine.
Crna Gora: Od 1.500 eura pa naviše
U slučaju Crne Gore, prema podacima nekoliko agencija za prodaju nekretnina, cijene kvadrata na crnogorskom primorju se kreću od 1.500 eura, pa naviše. Na sajtu nekretnine.rs, mogu da se nađu garsonjere od tridesetak kvadrata po ceni od 46.600 eura koliko košta jedan u Budvi, udaljen 400 metara od plaže.
Apartmani u novogradnji sa pogledom na more u Baru, prema podacima jedne crnogorske agencije za prodaju nekretnina, od 33 kvadrata košta 59 eura, tj. 1.787 eura. U Herceg Novom cijene su nešto više, te za apartman od 39 kvadrata u novoizgrađenoj zgradi košta 96.800 eura, ali se ovdje radi o kompleksu sa uređenim otvorenim parkingom, bazenom i dvorištem kao i privatnom plažom u izgradnji.
Kako kupiti nekretninu u Crnoj Gori?
Što se tiče procesa kupovine, za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori strancu je potreban prvenstveno pasoš. Agencije preporučuju, i pored pomoći koje one pružaju, da unajmite licenciranog advokata koji treba da obavi detaljnu provjeru dokumentacije. Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, potrebno je da se registrujete kao novi vlasnik nekretnine.
U Grčkoj već od 1.000 eura
Cijene apartmana i garsonjera u Grčkoj se kreću od 1.000 eura pa na više. Apartman, na oko 700 metara, od 45 kvadrata u Nea Kalikratiji, na Halkidikiju košta okruglo 1.000 eura po kvadratu. Nerijetko se mogu naći i renovirane kuće po bagatelnim cijenama. Kompletno renovirana kuća sa ogromnom verandom doduše nenamještena, na svega 200 metara od plaže, u Nea Kalikratiji se prodaje po cijeni od 51.000 eura.
Sa druge strane, u Nea Flogotiju, djelimično namešten apartman od 32 kvadrata košta 50.000 eura tj. 1.562 eura po kvadratu.
Kako kupiti nekretninu u Grčkoj?
Za kupovinu stana u Grčkoj je dovoljan samo pasoš, dok vam iz agencije obezbjeđuju kompletnu dokumentaciju i grčki poreski broj AFM. U Grčkoj prvo mora da se izmiri porez na prenos apsolutnih prava, pa tek nakon toga da se pristupi ugovoru.
Turska nerealno jeftina
Apartmani i garsonjere u Turskoj su, ako uzmemo u obzir opremljenost većine njih, više nego povoljne i pored činjenice da su u posljednjih godinu dana poskupjeli između 20 do 30 odsto.
Za jedan apartman, udaljen oko 700 metara od obale mora, od 36 kvadrata potrebno je da se odvoji 35.000 eura, što je za ne povjerovati ako se uzme u obzir i to da kompleks ima zatvoreni bazen, otvoreni bazen, tursko kupatilo, saunu, fitnes salu i igralište.
Stan u samom centru Alanje od 38 kvadrata, u kompleksu koji ima hotelsku infrastrukturu (saunu, fitnes salu i bazen), košta 1.526 eura po kvadratu.
Kako kupiti nekretninu u Turskoj?
Za kupovinu je potreban samo validan pasoš. Nakon odabira nekretnine potpisuje se ugovor između kupca, agencije koja posreduje pri kupovini i treće strane tj. onoga ko je prodavac. Potrebnu dokumentaciju sakuplja agencija i ona umjesto klijenta aplicira u katastar za dobijanje vlasničkog lista.
Nakon toga se čeka termin u katastru, a državna komisija Republike Turske vrši proenu nekretnine i na osnovu procijenjenene vrijednosti se plaća porez državi. Taj porez plaća kupac i on iznosi 4 odsto procijenjene vrijednosti nekretnine.Kada se plati porez i dobije termin u katastru dobija se vlasnički list i nekretnina prelazi u vlasništvo kupca.
Uspostavljanjem direktne avio linije između Kazahstana i Crne Gore stvara se veza između naroda dvije zemlje, što takođe ima veliki uticaj na turističko tržište, ocijenjeno je danas na svečanom obilježavanju saradnje između Aerodroma Crne Gore i Air Astana-e, nagrađivanog nacionalnog avio-prevoznika Kazahstana.
Avion Airbus A321LR sa popunjenošću mjesta od 95% je po slijetanju iz Almatija u Podgoricu simbolično pozdravljen tradicionalnim vodenim slavolukom. Od uspostavljanja avio-linije 9. juna 2021. godine, iz Almatija i Nur-Sultana ka Podgorici, više od 1.000 putnika je direktnim letovima avio-kompanije Air Astana doputovalo u Crnu Goru.
VD izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Ognjen Jovović izrazio je veliku zahvalnost menadžmentu kompanije Air Astana koja je odabrala da Crna Gora bude njihovo povezivanje sa Mediteranom.
– Pošto je Kazahstan najveća zemlja na svijetu koja nema more, vjerujemo da će upravo Crna Gora biti vaš izlaz na Mediteran. Ova linija je već ispunila očekivanja jer su avioni skoro skroz puni, a takve su i najave za cijelu sezonu. Ako uzmemo u obzir činjenicu da će od 21. juna svakodnevno letjeti avioni između Crne Gore i Kazahstana, jasno Vam je da je povezivanje naše dvije zemlje veliki korak i da će Kazahstanci biti među najmnogobrojnijim gostima ovog ljeta – kazao je Ognjen Jovović.
Foto Aerodromi CG
Potpredsjednik aviokompanije Air Astana za marketnig i komercijalne poslove Air Astane Ričard Ledžer kazao je da je zbog pandemije veoma izazovno uspostavljati nove linije, posebno sa zemljama koje su međusobno dosta udaljene, ali da je izuzetno zadovoljan saradnjom sa Aerodromima Crne Gore.
– Air Astana je oduševljena uspostavljanjem avio-linije između Kazahstana i Crne Gore, koja predstavlja veliki korak na putu stvaranja snažnog i jakog turističkog tržišta između dvije zemlje. Kao kompanija, u ovom teškom vremenu, tražili smo frešku destinaciju za kazahstanske putnike koji su gladni putovanja. Tražili smo kombinaciju avanture, satisfakcije i prirodne ljepote i upravo zato smo odabrali Crnu Goru – kazao je Ledžer.
Današnjem svečanom događaju prisustvovo je i Toležan Barlibajev, opunomoćeni ambasador Republike Kazahstan u Hrvatskoj, koji je najavio otvaranje generalnog konzulata u Budvi kako bi se olakšale administrativne procedure za građane te zemlje.
– Crna Gora, sa povoljnim bezviznim režimom, za Kazahstan predstavlja dragocjenog partnera na Balkanu. Uvođenje direktnih letova će doprinijeti razvoju bilateralnih veza između naše dvije zemlje u oblastima turizma, poslovanja i kulture – kazao je ambasador Barlibajev.
Air Astana je uspostavila direktnu avio-liniju sa Podgoricom 9. juna 2021. godine. Letovi iz Nur-Sultana su planirani srijedom i subotom, a iz Almatija četvrtkom i nedjeljom. Počev od 21. juna Air Astana će imati letove prema Podgorici svakog dana, pa će letovi iz Nur-Sultana biti dostupni i ponedeljkom, a iz Almatija još i utorkom i petkom.
