U nastavku nalaze se informacije o konkursu koji su raspisali ASSITEJ Crna Gora i Kotorski festival pozorišta za djecu. U pitanju je 5. bijenalni Konkurs za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori, s ciljem da podstakne razvoj crnogorske dramske literature za dječju i mladu publiku.
Konkurs je otvoren od 3. februara do 1. juna 2021. godine. Pravo učešća imaju autori/ke, državljani/ke Crne Gore i osobe sa statusom trajno naseljenog stranca u Crnoj Gori.
Nagrada Konkursa za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade podrazumijeva:
* novčani iznos od 3000 eura
* praizvedbu u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu u pozorišnoj sezoni 2022/2023. godine
* i prevod teksta na engleski jezik
Tekstovi koji uđu u najuži izbor konkursa biće preporučeni za izvođenje i dalju afirmaciju.
Stručni žiri će donijeti odluku o nagradi i saopštiti rezultate konkursa najkasnije do 12. jula 2021. godine.
Pravo učešća imaju samo originalni, neobjavljeni i neizvođeni dramski tekstovi. Isti autor može poslati najviše dva djela.
Osnovni kriterijumi prilikom donošenja odluke žirija će biti umjetnička vrijednost, inovativnost na planu forme, relevantnost tema i univerzalne vrijednosti u korespodenciji sa dječijim/mladim gledaocem. Žiri zadržava pravo nedodjeljivanja nagrade.
Prijavom na Konkurs kandidat daje saglasnost da ASSITEJ Crna Gora i Kotorski festival pozorišta za djecu imaju pravo na objavu i praizvedbu djela.
Njemačka se bori s trećim valom pandemije, ali život teče gotovo normalno u Tuebingenu, gdje svatko s negativnim testom može uživati u kupovini, kulturnim događajima ili restoranima na otvorenom.
Dok se u zemlji vodi rasprava o tome jesu li potrebne strože mjere kako bi se usporilo širenje zaraze, povijesni sveučilišni grad nedaleko od Stuttgarta izabrao je drugačiji pristup otvorivši centre za besplatno testiranje na koronavirus koji izdaju dnevne propusnice onima čiji su rezultati negativni.
Propusnice omogućuju pristup raznim sadržajima.
“Kupcima zaiskre oči kada uđu, konačno je ponovno malo normalno”, rekla je Sandra Pauli, koja je prije dva tjedna otvorila svoj dućan s predmetima za uređenje doma. “Svi su jako sretni”.
Uobičajena pravila o nošenju maski i poštivanju fizičke distance i dalje vrijede, rekla je Pauli, koja vjeruje da je shema brzog testiranja “jedini način za život s koronavirusom” koji omogućuje da trgovine budu otvorene i da ljudi mogu ići u kazalište i muzeje.
Ostatak zemlje pažljivo prati Tuebingenov model i niz gradova planira slične eksperimente.
Ne prolazi bez kontroverzi
Središnji grad Weimar već je otvorio trgovine i muzeje onima koji dođu s negativnim testom.
Mala pokrajina Saarska otišla je i dalje i želi ukinuti karantenu 6. aprila, koristeći kombinaciju brzih antigenskih testova i higijenskih mjera kako bi otvorila kina, teretane i restorane na otvorenom.
Ali trend ne prolazi bez kontroverzi u vrijeme kada znanstvenici upozoravaju da nove, zaraznije varijante virusa prijete eksplozijom broja zaraženih u tjednima koji dolaze.
Među najglasnijim kritičarima je kancelarka Angela Merkel, koja je u nedjelju u rijetkom televizijskom intervjuu pozvala regionalne čelnike da poštuju dogovorena ograničenja.
“Ne znam jesu li testiranje i shopping pravi odgovor na ovo što se sada događa”, kazala je, napomenuvši da čak i u Tuebingenu stopa zaraze raste unatoč tisućama testova.
Merkel i premijeri 16 njemačkih saveznih pokrajina dogovorili su početkom ožujka da se povući ‘kočnicu’ i ponovno uvesti restrikcije ako prijeđu granicu od 100 novozaraženih na 100.000 stanovnika u sedam dana, što je trenutačno slučaj u većini zemlje.
No mnogi regionalni čelnici oklijevaju uvesti stroža zatvaranja.
Ograničenja za turiste
Ispred slikovite gradske vijećnice u Tuebingenu, na trgu okruženom šarenim zgradama, ljudi čekaju u redu od ranoga jutra da bi se testirali.
Gotovo 50.000 testova provedeno je u dva tjedna, kazala je liječnica Lisa Federle, jedna od inicijatora projekta, koji prati Sveučilište u Tuebingenu.
“Imamo dovoljno testova”, rekla je, dodajući da “moraju nešto učiniti jer ljudi više ne prihvaćaju” restrikcije.
“Mislim da je bitno sigurnije okupljati se vani nakon što ste se testirali, nego se sastajati kod kuće”, kazala je.
Gradonačelnik Tuebingena Boris Palmer, iz Zelene stranke, rekao je da je projekt pružio nadu poduzetnicima koji su sve očajniji.
Premda je incidencija u ponedjeljak iznosila 98 u odnosu na 41 prije dva tjedna, istaknuo je da to povećanje “nije nimalo brže nego drugdje u zemlji”.
Ali grad od 90.000 stanovnika postao je žrtva vlastita uspjeha, jer je intenzivna medijska pozornost privukla velik broj jednodnevnih posjetitelja iz drugih dijelova zemlje.
Lokalne vlasti zbog toga su ograničile broj turista koji mogu koristiti dnevnu propusnicu.
Rene (36) i njegova djevojka vozili su se 100 kilometara kako bi proslavili njezin rođendan u Tuebingenu.
“Sada idemo na fini obrok”, rekao je. “Samo smo htjeli učiniti nešto posebno”.
Shema će trajati do 18. travnja, a Federle misli da je već uspješna.
“Ljudi mogu vidjeti da samo ne zatvaramo nego da pokušavamo pronaći i drugi način”.
Francuske kompanije zainteresovane su za ulaganje u Aerodrome Crne Gore i sisteme za prečišćavanje otpadnih voda u više gradova, ocijenjeno je tokom sastanka predsjednika Privredne komore Crne Gore (PKCG) Vlastimira Golubovića sa novoimenovanim ambasadorom Francuske Christianom Thimonierom.
Tokom sastanka bilo je riječi o mogućnostima jačanja ekonomske saradnje dvije zemlje.
– Kvalitetne međudržavne odnose Francuske i Crne Gore treba da prati intenzivnija ekonomska saradnja i siguran sam da će tome doprinijeti vaše bogato diplomatsko iskustvo – kazao je Golubović, iskazujući očekivanje da se crnogorski resursi nađu u agendi razvojnih projekata pod pokroviteljstvom francuskih fondova i privrednih asocijacija.
Golubović je ambasadora upoznao sa makroekonomskim pokazateljima Crne Gore neposredno prije i tokom epidemije Covid-19, te investicionim projektima koji se realizuju ili su planu u prioritetnim razvojnim sektorima.
– Crna Gora je nesumnjivo imala dinamičan ekonomski razvoj u godinama koje su prethodile pandemiji. Vjerujem da ćemo odmah po okončanju zdravstvene krize pokrenuti našu ekonomiju, posebno ako uspijemo da obezbijedimo status sigurne turističke destinacije – kazao je Golubović.
Golubović je pozvao da se organizuje poslovni forum crnogorskih i francuskih privrednika, kako bi se predstavili potencijali za ulaganja u Crnu Goru, a u kontekstu projekata zelene ekonomije koju Francuska promoviše u našem regionu. Potencirao je i kvalitetnu saradnju Komore sa Udruženjem francusko-crnogorskih preduzeća.
Ambasador Thimonier je izrazio veliko interesovanje Francuske da se aktivnije uključi u ekonomske tokove na Balkanu.
– Razgovaramo sa Francuskim razvojnim institutom kako bismo realizovali projekat pomoći malim i srednjim preduzećima vrijedan 50 mil EUR, a odnosi se na inovacije i zelenu ekonomiju. Velika francuska preduzeća su zainteresovana za ulaganja u Aerodrome Crne Gore, kao i u sisteme za prečišćavanje otpadnih voda u više gradova. Takođe, naše IT firme žele da uspostave saradnju sa vašim malim i inovativnim preduzećima – kazao je ambasador.
Komentarišući inicijativu predsjednika Golubovića za održavanje poslovnog foruma, Thimonier očekuje da će to biti moguće čim se ponovo uspostavi avio-linija između Pariza i Podgorice, i dodao da Francuska razvojna agencija pomno prati najvažnije projekte u zemljma regiona.
Sagovornici su se saglasili da je veoma važno nastaviti i završiti razvojne i projekte kapitalne infrastrukture koje je Crna Gora započela, posebno one koji se tiču planinskog turizma i razvoja sjevera, napominjući njihovu usklađenost sa konceptom očuvanja životne sredine i statusom ekološke države.
– To će osigurati i prisustvo investicionih fondova i drugih finansijskih linija usmjerenih na održivi razvoj, te privrednicima približiti mogućnosti koje Crna Gora ima – zaključeno je na sastanku.
U našem gradu, već nešto više od 15 godina sprovodi se projekat „Njega starih lica u Opštini Tivat“. Nakon nekoliko promjena u institucijama koje su koordinirale istim, od 2006. godine ovaj značajni i humani servis finansira Opština Tivat, a sprovodi Opštinska organizacija Crvenog krsta Tivat.
Ono što je konstanta, to je 6 geronto domaćica od kojih njih 5, vrlo posvećeno i saosjećajno rade ovaj plemeniti posao već 15 godina. U 2020-oj godini, godini pandemije, u rad se uključila i medicinska sestra, čiji servisi mjerenja vitalnih funkcija, šećera i saturacije, kao i pomoć pri komunikaciji sa izabranim ljekarima u mnogome olakšavaju našim korisnicima pristup zdravstvenim uslugama.
Praćenje kvaliteta sprovođenja ovog programa, između ostalog radi se i kroz anketiranje korisnika Programa, te smo tako u toku marta naše korisnike zamolili da ocijene rad gerontodomaćica i servise koje pružaju.
Od ukupnog broja ispitanih korisnika 58% koristi Program od 3- 5 godina, 9% su korisnici Programa od 6-8 godina, 18% koristi Program manje od 3 godine, dok je 15% ukupnog broja korisnika uključeno u Program od 10-15 godina.
Najčešće usluge koje gerontodomaćice pružaju korisnicima su: čišćenje u kući, nabavka ljekova preko recepta u Domu zdravlja i apotekama, nabavka namirnica, priprema obroka, a ponekad i frizerske usluge. Ono što korisnici navode kao možda i naznačajnije jeste druženje i razgovor. Ovaj socijalni kontakt je od neprocjenjivog značaja za ovu populaciju i njihove porodice jer, kako navode u anketi, mnogo znači kad domaćice dođu i ponude svoju pomoć. Korisnici sugerišu kako bi češći obilasci bili više nego dobrodšli. Program se ,inače, sprovodi u skladu sa važećim propisima, a prije svega prema Pravilniku o bližim uslovima za pružanje i korišćenje usluga podrške za život u zajednici kojim je predviđen tačan broj obilazaka i broj korisnika po greontodomaćici, kao i plan i raspored posjeta.
Ova populacija je često zaboravljena od strane društva i ovaj program je sjajan način inkluzije starijih i brige o njima. Crveni krst Crne Gore kao licencirana organizacija sprovodi ovaj program u više crnogorskih opština i organizuje obuke za gerontodomaćice.
Korisnici su rad gerontodomaćica u našoj opštini ocijenili izuzetnim, o čemu najbolje svjedoči izjava jednog od njih: „Njihov rad i trud su za svaku pohvalu. Moj predlog- čuvajmo ih!“.
Zbog pogoršane epidemiološke situacije u našem gradu, tokom prethodnih mjeseci gerontodomaćice su vršile samo usluge nabavke namirnica i ljekova, a s obzirom da je Tivat trenutno u mnogo povoljnijoj epidemiološkoj situaciji, od ponedeljka će se gerontodomaćice vratiti punom opsegu posla na zadovoljstvo korisnika
Pravo prijave za ovaj program imaju lica starija od 67 godina u jednočlanom ili višečlanom staračkom domaćinstvu ili samohrana lica sa invaliditetom. Podsjećamo zainteresovane korisnike da za dodatne informacije o prijavi i potrebnoj dokumentaciji mogu kontaktirati Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat ili OO CK.
Hibridnim događajem “Otvaranje BLUE LAND područja u Crnoj Gori”, Institut za biologiju mora pri Univerzitetu Crne Gore (UCG), uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, danas je i zvanično privelo kraju realizaciju istoimenog “BLUE LAND” projekta.
Cilj projekta, kako je pojasnila Ana Pešić sa UCG-a, koja je ujedno i rukovodilac projekta, jeste maksimalno uključivanje lokalne zajednice u model upravljanja u BLUE LAND području, koje u Crnoj Gori uključuje Veliku plažu i rijeku Bojanu. To, između ostalog, znači i novi pristup u upravljanju predmetnim područjem, u smislu da se određene odluke neće donositi samo sa vrha, već da će u procesu učestvovati ljudi koji tu žive i od toga zavise.
“U pitanju je veoma značajno turističko područje za Crnu Goru, koje samim tim trpi velike pritiske koji su uzrokovani čovjekovim aktivnostima. Prisutan je i pritisak od strane ribarstva, ali i otpad, invazivne vrste i pretjerana izgradnja”, kazala je Pešić u izjavi za agenciju Mediabiro.
Kako je dalje navela, lokalitet je odabran zbog prirodnih karakteristika i vrijednosti koje to područje posjeduje, poput Velike plaže sa svojim dinama,te endemičnim vrstama vegetacije tih dina.
“Tu su i mediteranske vlažne šume, za koje možemo kazati da su jedne od bolje očuvanih na Mediteranu, ali i rjeka, koja je sama po sebi veoma značajan ekosistem, i sa prirodne i sa kulturne strane. To su sve vrijednosti tog ekosistema koje je potrebno iskoristiti, očivati, unaprijediti, a opet, iskorišćavati na održivi način”, kazala je Pešić.
Projekat čiji je puni naziv „Zajednički participativni model upravljanja i instrument za zaštitu i očuvanje priobalnog i morskog biodiverziteta i unaprijeđenje održivog korišćenja morskih obalnih resursa – BLUE LAND“ dio je INTERREG IPA II prekograničnog programa saradnje Albanije, Crne Gore i Italije. Da su u sklopu projekta izabrana tri izuzetna lokaliteta, u sve tri države, naglasio je i direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
“Kroz tri godine implementacije ovog projekta i saradnje sa našim kolegama, prenijeli smo pozitivna iskustva koja su oni imali na svojim područjima koja su uredili. Nadamo se da će rezultati ovog projekta naći svoje primjene i da će lokalno stanovništvo, ribari i turisti uživati u ovom dijelu BLUE LAND-a”, naveo je Joksimović, dodavši da postoji ideja o daljem razvitku ove trilateralne saradnje.
Štaviše, kako je dodao, obilježavanje 60 godina Instituta za biologiju mora biće upravo posvećeno očuvanju biodiverziteta priobalja i svih rijeka koje se ulivaju u more.
“Mislim da je i ovaj projekat dao veliki doprinos tome. Inače, Institut je vrlo projektno angažovan pa trenutno realizujemo preko 40 projekata, međunarodnih i nacionalnih. Mi na taj način dajemo svoj doprinos i negdje sebe zovemo svjetionikom očuvanja našeg podneblja”, istakao je Joksimović.
Fokus Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kao jednog od projektnih partnera, bio je prvenstveno na uključivanju zainteresovanih strana, regulatorni okvir kao i iznalaženje načina da se sve projektne aktivnosti uvedu u pravni sistem Crne Gore, pojasnila je Nada Kosić iz tog resora.
“Benefiti ovog trogodišnjeg projekta su veliki, kako za nas, tako i za sve zainteresovane strane. Sve projektne aktivnosti su uspješno realizovane, a posebno smo ponosni jer smo uspjeli da pripremimo analizu regulatornog okvira, zakonsko rješenje za proglašenje BLUE LAND područja potencijalno zaštićenim područjem. Donijeli smo i plan upravljanja a paralelno sa tim uspjeli smo da napravimo mali pilot projekat u okviru ovog velikog projekta, gdje je kao najbolja prošla ideja ‘Morskog dobra’, a koja se odnosi na ekosistemsku zaštitu dine na teritoriji velike plaže Ulcinj. Nakon toga su odmah započeti radovi na revitalizaciji i zaštiti dina. Stoga, na kraju ovog projekta, osim pisanih dokumenata ostaje nam i nešto lijepo što se može vidjeti”, poručila je Kosić.
Novo rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, na čelu sa direktorom Mladenom Mikijeljem, boravilo je danas u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi. Saradnja tog preduzeća i hercegnovske lokalne samouprave biće intenzivirana, što će za posljedicu imati više kapitalnih ulaganja i veću angažovanost po pitanjima brojnih problema u zoni morkog dobra.
Kako je nakon sastanka kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, saradnja sa dojučerašnjim rukovodstvom Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom nije bila na zavidnom nivou, što je i bila jedna od tema razgovora. Sada postoji obostrana volja da se problemi u pojasu morskog dobra rješavaju, a ne da se „guraju pod tepih“, kazao je predsjednik Katić.
-Dogovorili smo određene aktivnosti na koji način brže rješavati probleme, imajući u vidu da je u prethodnom periodu bilo stvari koje nisu funkcionisale. Morsko dobro nije željelo da reaguje na brojne probleme, pa smo morali sami da iznalazimo rješenja za probleme u zoni morskog dobra. U narednom periodu će biti drugačija dinamika, brža i konkretnija nego do sada. Rješavaćemo brojne tekuće probleme sa jedne strane, a sa druge i one koji se tiču investicija u zoni morskog dobra. Jasno je da se u Herceg Novom, kako od strane države tako i od strane Morskog dobra, vrlo malo ulagalo, a mnogo se odnosilo. Očekujemo nastavak radova na uređenju šetališta u Igalu i od Savine do Meljina, rekonstrukciju javne rasvjete, nove investicije, ali i realizaciju brojnih projekata o kojima ćemo tek razgovarati, istakao je predsjednik Katić.
Prema riječima Mikijelja, maćehinski odnos tog preduzeća prema Herceg Novom će se u narednom periodu morati promijeniti.
-Ono što smo uočili već na današnjem sastanku je da saradnja između ove dvije ustanove proteklih godina po mnogim pitanjima nije funkcionisala. Imamo takođe i činjenicu da se u prethodom periodu gotovo ništa nije investiralo u zoni morskog dobra u Herceg Novom. Najbolje o tome govori podatak da je prethodnih godina uloženo nekih 100 hiljada eura, što svakako nije dovoljno. Komunikacije u dijelu projektne dokumentacije i reliazacije kapitalnih projekata gotovo da nije bilo, a nije dobro funkcionisa ni rad inspekcijskih službi, kazao je Mikijelj i dodao da je kao neko ko je radio u Opštini Budva, svjestan da bi projekte trebalo realizovati na način da oni kreću od gradske administracije – jer ko bolje zna probleme grada Herceg Novog od sugrađana, lokalne samouprave i predsjendika na čijem je čelu.
Već danas smo stvorili preduslove za jedan kapitalni projekat koji je predviđšen Program korištenja sredstava u zoni Herceg novog, a to je šetalište od Kamenara do Bijele. Uvjeren sam da će se u narednom periodu desiti da makar u svakoj primorskoj opstini imamo bar dva kvalitetna kapitalna projekta.
Mikijelj je naglasio i da je već preduzeo određene korake: kako je u tom preduzeću ranije bili opredijeljeno 2 miliona eura za tekuću potrošnju i 2 miliona za kapitalna ulaganja, preraspodjelom će jedan milion biti preraspoređen u cilju povećanja budžeta za kapitalne projekte. Takođe, Vladi Crne Gore je upućem predlog da se svim zakupcima plaža omogući smanjenje cijene zakupa za 50 odsto.
Sastanku su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić, potpredsjednici Opštine Vesna Samardžić i Miloš Konjević i načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković. Prisutni su bili i direktori Komunalno stambenog preduzeća i Čistoće, Jasmina Konjević i Vasilije Seferović, sa kojima će rukovodioci Morskog dobra i sjutra održati radne sastanke.
Kruzer „Satoshi“ koji vije panamsku zastavu uplovio je proteklog vikenda u luku Bar gdje se vezao na gatu 2 u dijelu luke čiji je operater kompanija Port of Adria.
Trideset godina stari kruzer koji je pod imenom „Regal Princess“ izgrađen 1991. u Italiji za kompaniju „Princess Cruises“ –podružnicu največe svjetske kruzing-korporacije, američkog „Carnivala“, ima 70.285 bruto.tona, dug je 245 a širok 36 metara i trenutno je u postupku promjene vlasnika.
„Satoshi“ koji je dugo vremea bio u raspremi u luci Kolon u Panami, što se vidi i po spoljašnjem, prilično zapuštenom izgledu ovog broda, preko Atlantika je prevela smanjenja posada, a trenutno je na tom brodu u Baru ukupno samo 28 pomoraca iz Ukrajine, Hrvatske i Velike Britanije. Kako saznajemo u agenciji Boka Adriatik iz Bijele preko koje je „Satoshi““ doplovio u Crnu Goru, brod će u Baru ostati najmanje šest mjeseci jer će ga, kada se okonča procedura njegovog formalnog preuzimanja, novi vlasnik renovirati i vratiti osnovnoj namjeni – kruzingu.
Naime, ovaj brod ima prililno interesantnu istoriju jer je nakon što ga je originalni vlasnik Carnival prodao, bivši „Regal Princess“ u oktobru prošle godine dobio novo ime „Satoshi“ i novog vlasnika – kompaniju Ocena Builder koja je planirala da ovaj kruzer pretvori u prvu svjetsku ploveću visokotehnološku bitcoin zajednicu. Biznis plan novog vlasnika podrazumijevao je da se 777 kabina na „Satoshiju“ proda ljudma koji se profesionalno bave „rudarenjem“ kriptovaluta, kako bi oni na njemu živjeli i radili u tzv. bitcoin friendly okruženju, a sve to za vrijeme dok nekadašnji kruzer bude usidren u panamskim vodama. Ovaj inovativni biznis plan koji je trebao početi da se realituje od januara ove godine međutim, definitivno se izjalovio u decembru 2020. kada je iz Ocen Buildersa saopšteno da kod osiguravajućih kuća nisu naišli na dovoljno razumijevanje i fleksibilnost da prilično jasna i čvrta pravila pomorskog osiguranja, prilagode potrebama nečega što je trebalo da postane prvi bitcoin kruzing putnički brod u istoriji. Uslijedili su finansijski problemi, pa su panamske vlasti zaplijenile „Satoshija“ i brodu je zaprijetila opasnost da izgubi tzv. klasu i dozvolu za plovidbu koju mu izdaje država pod čijom zastavom plovi. Starom kruzer je stoga, trebalo da gotovo sigurno završi pod brenerima u rezalištu brodova u Alangu u Indiji, ali je „Satoshi“ ipak u posljednjem momentu izbjegao sječenje u staro željezo jer se pojavio interesent spreman da kupi brod, renovira ga i vrati njegovoj originalnoj namjeni – klasičnog putničkog kruzera. Prema navodima specijalizovanih pomorskih sajtova, „Satoshi“ je kupljen za 12 miliona dolara od strane kompanije „Wake Asset Co“ registrovane na Britanskim Djevilanskim ostrvima, a iz a koje navodno, stoji jedna njemačka firma.
Plan novog vlasnika je da kada se završi proces primopredaje broda, na „Satoshiju“ u Baru izvede radove u unutrašnjosti broda i obnovi njegovih putničkih kabina i javnih prostora, nakon čega će brod biti dokovan i za šest mjeseci do godinu dana, ponovno vraćen u upotrebu kao klasični kruzer.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić održali su danas on-line sastanak sa gradonačelnicom ruskog grada Omska, Oksanom Fadinom.
Ovo je jedna u nizu do sada sprovedenih aktivnosti na uspostavljanju saradnje ova dva grada. Omsk je administrativni centar istoimene oblasti na jugozapadu Sibira i sedmi je grad po veličini u Ruskoj Federaciji sa 1,13 miliona stanovnika – saopšteno je iz lokalne uorave Tivta.
On-line sastanku su prisustvovali zamjenici gradonačelnika Omska Oleg Zaremba i Jelena Rusinova, odbornik tamošnje gradske Skupštine i predsjedavajući Komiteta za urbano planiranje Dmitrij Lickevič i predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije u Omsku Jevgenij Kosincev. Cilj ovog susreta bio je definisanje konkretnih oblasti u kojima bi saradnja dva grada bila svrsishodna i od obostranog interesa.
Gradonačelnica Omska Oksana Fadina je naglasila 300 godina dugu istoriju tog grada, osebujne arhitekture, izuzetno razvijene naftne i prehrambene industrije, univerzitetskog centra koji se može podičiti eminentnim institucijama kulture. Ona je posebno istakla ulaganja u nauku i tehnologiju na primjeru ekonomskog klastera “Avangard” i međunarodnu saradnju sa 90 zemalja svijeta u različitim oblastima.
Predsjednik Opštine Tivat eljko Komnenović upoznao je upravu Omska sa činjenicom da je Vlada Crne Gore dala podršku ideji uspostavljanja avio-linije na relaciji Omsk-Tivat, koja bi imala značajan uticaj na turizam crnogorskog primorja. Komnenović je naglasio značaj inostranih projekata koji se realizuju na teritoriji Tivta, ali je posebno podvukao kako je korona-kriza i njen poguban uticaj po turizam doveo do prepoznavanja potrebe orjentisanja na druge privredne grane.
“Iskustva u proizvodnji hrane, bila bi nam korisna, kada razmišljamo o ponovnom oživljavanju poljoprivrednog dobra u Tivtu i uopšte razvoju agro-turizma.”- istakao je on.
Kako je navedeno u saopštenju iz Komnenovićevog kabineta, utvrđena je mogućnost povezivanja Omska i Tivta kroz zdravstveni turizam, koji bi podrazumijevao napredne medicinske tehnologije liječenja onkoloških bolesti i oporavak pacijenata na crnogorskom primorju. Takođe razmatrana je posjeta omskih privrednika Crnoj Gori, kao i posjeta predstavnika tivatske i crnogorske turističke privrede Omsku, čim epidemiološka situacija to dozvoli.
Potpredsjednik Arsić pomenuo je prirodne potencijale Tivta i Crne Gore, izuzetne hotelske kapacitete, ali i mogućnost saradnje u uslužnim djelatnostima, kao i u plasmanu petro-hemijskih proizvoda na tržištu Crne Gore.
“Učesnici sastanka saglasni su da bi saradnja u oblastima turizma, privrede i obrazovanja bila od višestrukog značaja, uz uključivanje relevantnih državnih institucija. Takođe partnerski odnosi, kada to prilike dozvole, bili bi okrunjeni i zvanično pobratimskim odnosom. Gradonačelnica Fadina pozvala je predsjednika opštine Željka Komnenovića da posjeti Omsk povodom proslave Dana Omska početkom avgusta.”- zaključuje se u saopštenju Opštine Tivat.
Za petnaest dana koliko je proteklo od početka vakcinacije stanovnioštva protiv koronavirusa u Tivtu, vakcinisano je 329 stanovnika najmanje bokeljske opštine.
Najvećim dijelom vakcinisani su građani koji spadaju u prvu kategoriju prioriteta, odnosno oni starosti od 75 i više godina, ali je bilo i slučajeva da se imuniziju i mlađe osobe koje su vakcinu morale primiti zbog drugih svojih, vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema.
Prema riječima direktorice Doma zdravlja Tivat dr Jasminke Anđelić, od srijede počinje i revakcijacija pa će do kraja ove radne nedjelje biti kineskim i ruskim vakcinama koje su do sada davane Tivčanima, biti revakcinisano 60 građana.
Vakcinacija se uz veoma dobru organizacijuu, obavlja na jednom punktu u Domu zdravlja ili patronažno na terenu ako je riječ o osobama koje zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu doći u tu medicinsku ustanovu. Interesovanje građana za imunizaciju je veliko, ali je ograničavajuči faktor do sada bio relativno mali broj doza cjepiva koje su zdravstvene vlasti opredijelile za Tivat.
„Dobijali smo relativno mali broj doza vakcina – prošle nedjeljen naprimjer samo 30 doza kineskih vakcina. Danas je međutim, stiglo 300 doza cjepiva čiji je proizvođač Astrazeneca i one će se građanima davati od ponedjeljka“- kazala je dr Anđelić.
U Crnoj Gori preminulo je još deset osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 414 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su iz sljedećih opština:
Opština
oboljeli
Podgorica
131
Nikšić
74
Bijelo Polje
34
Berane
33
Bar
23
Pljevlja
20
Danilovgrad
14
Cetinje
12
Budva
11
Kolašin
11
Ulcinj
10
Tivat
8
Andrijevica
8
Herceg Novi
7
Mojkovac
5
Kotor
4
Tuzi
4
Plav
2
Plužine
1
Gusinje
1
Šavnik
1
Ukupno
414
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 29. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1825 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 414 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, navode iz IJZ.
Preminuli pacijenti su iz sljedećih opština: Nikšić (2), Mojkovac (2), Podgorica (1), Bijelo Polje (1), Pljevlja (1), Budva (1), Danilovgrad (1) i Cetinje (1) od kojih je najmlađi imao 55, a najstariji 83 godine.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.266.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 552 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 6.620. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 90.832”, piše u saopštenju.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
