Prema Odluci Opštinske izborne komisije izborna lista za izbor odbornika u SO Herceg Novi na predstojećim izborima koji će biti održani 9.maja, može biti utvrđena ako je potpisima podrži najmanje 204 birača koji imaju prebivalište na području opštine Herceg Novi, navodi se u Odluci.
Novljani će na predstojećim lokalnim izborima 9. maja birati 35 umjesto dosadašnjih 34 odbornika za lokalni parlament.
U birački spisak upisan je 25.521 birač.
Država bi trebalo da smogne snage i nađe sredstva da pomogne turističkim poslenicima i da ih upozori da ne investiraju puno, jer su prognoze od 55 odsto prihoda ove godine neostvarive, smatra predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović.
On je kazao da je opasno ukoliko država kaže da će biti dobra sezona i privrednici dignu veće kredite, ulože u obnavljanje mobilijara, a od sezone neće ni petinu moći da vrati.
„Država mora da upozori – nemojte ove godine puno investirati u pripremu sezone, već ono najnužnije. Vrijeme je nepouzdano i iz dana u dan se mijenja situacija“, rekao je Radulović agenciji Mina-business.
On je kazao da mnogo toga treba uraditi i da bi predstavnici Vlade trebalo da saslušaju poslenike, ali neki koji realno i odgovorno razmišljaju.
„Neka nam postave pitanja ili daju mogućnost da branimo naše teze. Ovo nije politikanstvo. Mi čak nudimo Vladi da budemo partneri, da nas saslušaju i shodno tome da rade korekcije. U ovom trenutku toga nema“, naveo je Radulović.
On je kazao da turističkoj privredi nije u interesu da Vlada pada i da dođe do nekog vakuuma, već im je potrebna jaka i efikasna Vlada koja će donositi brze i smislene odluke.
„Ako se desi da omanemo sa glavnom sezonom, mene brinu posljedice svega toga. Moramo da uzmemo najcrnji scenario da nam bude polazna osnova za bilo koje dejstvovanje u narednom periodu. Ali, ne možemo da prihvatimo, pošto vladamo tom materijom, da će u državni budžet prihod od turizma biti 55 odsto ili više u odnosu na 2019. godinu“, rekao je Radulović.
On smatra da je to tempirana bomba za ekonomiju i građane Crne Gore, jer je budžet osnov funkcionisanja društva i novac svih građana koji treba pametno da se plasira da bi se održao socijalni i svaki drugi mir u državi.
„Mi smo 2019. godine imali 1,1 milijardu EUR prihoda od turizma, prosječno po danu tri miliona EUR. Ove godine da bi dostigli projektovanu cifru, moramo po danu da imamo 1,5 miliona EUR prihoda“, naveo je Radulović.
Uzimajući u obzir da su prošla tri mjeseca u kojima nije ostvareno ni 100 hiljada prihoda dnevno, Radulović je pitao zar nije logično da se digne uzbuna i pređe na vanredan režim da bi vidjeli kako uspjeti sa manje para.
„Što ako ne bude 55 odsto prihoda? Ko će onda biti kriv? Vjerovatno turistički poslenici“, rekao je Radulović.
On je kazao da je cjelokupnu situaciju u turističkom sektoru proizvela pandemija.
„Prvenstveno, nijesmo smjeli da dozvolimo da dođemo na ta mjesta na koja smo došli po broju oboljelih i umrlih. Pandemija nije kontrolisana sve ovo vrijeme i od toga je sve proizašlo“, smatra Radulović.
Prema njegovim riječima, od pandemije zavisi kako će se realizovati sezona, a onda i koje će to posljedice da ostavi po turističke poslenike i čitavo stanovništvo.
„Bio sam pobornik lockdown-a do nedavno, međutim svi rokovi su prošli i sada ga ne vidim kao opciju s kojom bi moglo nešto da se popravi“, rekao je Radulović.
On je kazao da je Dan D bio 1. maj da se do tada smanji nivo oboljelih kako bi destinacija bila održiva za realizovanje glavne sezone, sa čime se zakasnilo.
„Sad ostaje da se bogu molimo da padne taj broj oboljelih. Turoperatori iz Rusije koji dovode u Crnu Goru oko 95 odsto turista kažu da do 1. maja ne razmišljaju o Crnoj Gori“, naveo je Radulović.
On je kazao da je zbog toga predsjedavajući ruske Dume, Viacheslav Volodin, uzeo Crnu Goru kao primjer za državu u koju turisti ne smiju da idu jer je epidemija katastrofalna.
„Ja ću biti iskren do kraja. Već sam počeo da planiram da 1. oktobra zamrznem svoj biznis, zatvorim svoja tri hotela i raspustim radnike“, rekao je Radulović.
On je kazao da će, ipak, napraviti socijalni program kako bi servisirao trošak onima koji su uzeli stanove na kredit u tom periodu u kojem ne rade.
„To mi je jedini način da budem ranjen, ali da ne budem mrtav. Ja sam odgovoran čovjek, imam 550 familija koje zavise od mene i na hiljade familija dobavljača kojima ja plaćam robu“, naveo je Radulović.
On je rekao da ima mnogo brige, strepnje i straha jer vidi tri koraka unaprijed ono što će se dešavati.
„Daj bože da se sve ovo što budem rekao pokaže da nije tačno. Ne bi bilo srećnijeg čovjeka i niko slađe ne bi izašao pred javnost Crne Gore i izvinio se i rekao da nije bio u pravu. Ali šta ako jesam“, pitao je Radulović.
Ogromni brod koji je gotovo tjedan dana blokirao Sueski kanal pomaknut je u ponedjeljak rano ujutro, piše Reuters.
Brod je uspješno pomaknut u 4:30 sati ujutro, a od tada se radi na njegovom osiguranju.
VesselFinder, stranica koja se bavi praćenjem brodova, promijenila je status ovog broda napisavši da je brod “na putu”. Odnosno, više ne stoji na mjestu.
Ever Given je dugačak 400 metara, a dijagonalno je blokirao Sueski kanal u pomalo bizarnoj nesreći prošlog utorka. Brod koji plovi pod panamskom zastavom, dug 400 metara i težak 200.000 tona, zaglavio se poprijeko na jednom od najprometnijih trgovačkih pomorskih puteva zbog pješčane oluje i snažnih vjetrova koji su utjecali na vidljivost. Nakon iznenadnog udara vjetra koji mu je poremetio kurs nasukao se u kanalu, na mjestu širokom manje od 300 metara.
Plima pomogla u micanju broda
Tada kreće velika akcija micanja broda, a u kojoj su sudjelovali drugi brodovi i bageri koji su kopali pijesak na obali ne bi li tako oslobodili brod.
Jučer je postignut prvi značajniji uspjeh kad je brod malo pomaknut te je ispod njega počela teći voda. Cijeli brod je pomaknut nekih 12 sati kasnije, tijekom noći. Plima je noćas pomogla u oslobođenju zaglavljenog broda, navela je tvrtka.
U međuvremenu, pred Sueskim kanalom se stvorio ogroman čep. Najmanje 369 brodova čekalo je prolaz. Mnogi su razmišljali o reaktivaciji starog pomorskog puta oko Afrike. Blokada kanala dovela je do ometanja lanaca opskrbe te je utjecala na globalna tržišta, a šteta se mjeri u milijardama dolara.
Zasad nije poznato kad će Sueski kanal ponovno biti otvoren za promet.
Sueski kanal nalazi se na području Egipta i jedna je od najprometnijih i najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Kanal je umjetno iskopan 1869. godine te je značio ogromnu promjenu u pomorstvu jer je skratio višednevni put oko Afrike brodovima koji idu iz Europe u Aziju i obratno
Nekoliko hiljada građana susjednih država cijepljeno je protiv koronavirusa za vikend u Srbiji koja uspješno imunizira stanovništva, no istodobno duže od sedmicu dana na dnevnoj razini bilježi tridesetak umrlih te između 4000 i 5000 novozaraženih.
Srbija ima jednu od najviših stopa vakcinisanja u Evropi, ponajprije zahvaljujući kupnji velikih količina kineskog Sinopharma i ruskog Sputnjika V, premda se koriste i cjepiva farmaceutskih tvrtki Pfizer/BioNTec i AstraZeneca.
Gospodarska komora Srbije (PKS) osigurala je 10.000 doza cjepiva za preduzetnike iz regije kojih je u subotu na popisu bilo oko 7500 iz BiH, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, te s Kosova, a čelnik PKS-a Marko Čadež ocijenio je da će tim vakcinisanjem zapadni Balkan biti “7500 puta jači”.
Prema ocjeni američke novinske agencije AP, “kritičari populističkog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tvrde da on pokušava širiti uticaj na Balkanu i potisnuti imidž ultranacionalista koji je stekao tokom krvavog raspada Jugoslavije”.
Više od 2,3 miliona ljudi u sedammilionskoj Srbiji dosad je primilo najmanje jednu dozu vakcine, oko 919.500 i drugu, ali je posljednjih dana uočljiv pad zainteresiranosti za vakcinisanje, što stručnjaci i liječnici dovode u vezu s jakim utjecajem antivakserskog pokreta.
Drugog dana vikenda, u nedjelju kada je znatno manje testiranih uzoraka, srpske zdravstvene vlasti objavile su podatke o 3889 novozaraženih među 11.442 testiranih te 39 umrlih od posljedica bolesti čime je broj žrtava od početka pandemije narastao na 5190.
Na bolničkom liječenju je 6.967 pacijenata, od kojih 269 na respiratorima.
Usprkos visokim korona brojkama zadnjih dana, postoje nagovještaji da bi, pod pritiskom ekonomsko-političkog dijela Kriznog štaba, sadašnje mjere čak mogle biti ublažene, umjesto da ih se – kako je zahtijevao medicinski dio štaba, uz strogo zaključavanje ograniči na najmanje sedam do 15 dana.
Reprezentacija Crne Gore u jedrenju takmičila se na Otvorenom prvenstvu Hrvatske koje se održalo od petka 26. do nedelje 28. marta u Splitu u organizaciji JK Mornar. Nikola Golubović (J.K. Delfin – Tivat) osvojio je zlato u klasi 4.7 i Ilija Marković (J.K. Delfin – Tivat) srebro u klasi standard U21. Olimpijac Milivoj Dukić plasirao se na 9. mjesto.
Prvenstvo je okupilo jaku međunarodnu konkurenciju. Postolje u standardu osvojili su Tonči Stipanović, Filip Jurišić obojica iz Mornara i Sergej Komisarov iz Rusije. Pavlos Kontides, dvostruki svjetski šampion i nosilac olimpijske medalje za Kipar, osvojio je 6. mjesto. Marković je u generalnom plasmanu prvenstvo završio na 12. mjestu.
Odmah iza Golubovića na drugo mjesto je osvojila Petra Marendić, koja je na evropskom prvenstvu za klasu 4.7 prošle godine u Portugalu osvojila zlatnu medalju do 16 godina i 6. mjesto u ukupnom poretku.
Naši reprezentativci ostaju do kraja prve nedelje aprila u Splitu na pripremama. Potom selektor Klakor, Dukić i Marković kreću na put dug 3000km, 32 sata vožnje kombijem sa prikolicom na kojoj vuku gumenjak i dva standarda do Portugala, gdje ih u Vilamuri od 17. do 24. aprila očekuje kvalifikaciona regata za Olimpijske igre u Tokiju. Za preostala dva mjesta vodiće se velika borba obzirom da sedamnaest zemalja jos uvijek nisu osigurale kartu za Tokijo, među kojima i jedriličarske sile poput Italije, Portugala, Holandije, Španije, Irske, Grčke, Poljske…
Osnovne životne namirnice u crnogorskim marketima poskupjele su od 10 do 30%. No, osim ulja, šećera i brašna mogli bi da poskupe i drugi proizvodi, poput mesa, kažu iz Volija.
– Proizvođači su povećali cijene, budući da ih uvozimo, i nemamo domaću proizvodnju, ne možemo uticati na njihov rast. A i marže su male – kazala je marketing menadžer Voli Olivera Lakonić.
Građani negoduju zbog novog poskupljenja.
Iz CEZAPA kažu da razumiju razloge za poskupljenja, ali i da očekuju da država preduzme mjere i zaštiti standard građana s obzirom na pad zarada usljed krize, ali i gubitka posla.
– Novo poskupljenje ne smije biti samo na teret građana, potrebno je da država obezbijedi subvencije – kazala je Olga Nikčević iz CEZAP-a.
Iz Minstarstva za ekonomski razvoj ističu da je ukidanjem Zakona o društvenoj kontroli cijena, i Zakona o interventnim nabavkama prije 15-ak godina onemogućeno da se interveniše na tržištu puštanjem deficitarnih roba koje bi umanjile cijene. Nije bilo poremećaja u snabdijevanju do sredine februara, tako da nije bilo potrebno intervenisati na tržištu.
– Shodno analizi Ministarstva za ekonomski razvoj na osnovu podataka Monstata, cijene brašna i ulja su porasle zbog rasta cijene energenata odnosno transporta. Ministarstvo za ekonomski razvoj će, u skladu sa zakonom, predložiti Vladi neka rješenja, mogući mehanizam je ponovno formiranje državnih robnih rezervi za koje je neophodno vrijeme, najmanje godinu i značajni finansijski resursi. Stoga je potrebno i razumijevanje građana – saopštili su iz Ministarstva za ekonomski razvoj.
Slovenačka vlada prihvatila je u nedjelju popodne preporuku epidemiologa da se zbog rasta broja novozaraženih u zemlji uvedu strože protuepidemijske mjere, odnosno 11-dnevno zatvaranje koje će biti na snazi od 1. do 11. aprila.
U tom će razdoblju opet biti zabranjeno kretanje izvan regija, osim na sam Uskrs, kad će se moći okupiti do šest osoba iz dvaju kućanstava zajedno s djecom iz istih obitelji. Najveći dio javne administracije uvest će rad od kuće, koji je, uz korištenje godišnjih odmora, preporučen i državnim poduzećima te privatnim poslodavcima.
Ponovo se uvodi i obvezno nošenje zaštitnih maski na otvorenom.
Stroži uvjeti i restrikcije pri ulasku u Sloveniju stupaju na snagu već ovog ponedjeljka bez izuzetaka, a za ulazak će vrijediti samo negativni PCR testovi, kazao je za medije ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Premijer Janez Janša je kazao da se pojačana kontrola na vanjskim granicama uvodi i zbog “alarmantnog stanja” glede rasta epidemije u nekim državama na zapadnom Balkanu.
Škole i vrtići se zatvaraju osim u nekim situacijama
Javni prijevoz prometovat će u ograničenom opsegu, po režimu vožnje za nedjelju i blagdane.
Škole i vrtići opet se privremeno vraćaju na režim na daljinu, osim za djecu roditelja zaposlenih u važnoj državnoj infrastrukturi.
Slovenska vlada objavila je u nedjelju da je u zadnja 24 sata 3461 testom potvrđeno 640 novozaraženih, uz 18.8 posto pozitivnih testova. S još sedam smrtnih slučajeva broj preminulih od posljedica covida-19 povećao se na 4018.
Svi podaci u zadnje vrijeme pokazuju brzo širenje epidemije, što epidemiolozi pripisuju pojavi novih sojeva, naročito britanske varijante virusa koja je zaraznija i izaziva više hospitalizacija. Po nekim procjenama, ona je sada dominantna i na nju se trenutno odnosi 60 posto svih potvrđenih slučajeva zaraze.
Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da se novim zatvaranjem “kupuje vrijeme” za očuvanje održivosti zdravstvenih kapaciteta u bolnicama, dok se ne procijepe starije osobe i rizične skupine, za što će biti potreban još koji mjesec.
Čuvarkuća – baš kao što joj je i značenje latinskog imena (sempervivum), je višegodišnja zeljasta biljka koja je zelena tokom cijele godine. Visoka je od 10 do 30 cm, listovi su rozetasti, crepasti i pri vrhu crveni. Na vrhu stabljike su zvjezdasti cvjetovi crvene boje, kod nekih podvrsta i crveno-ljubičaste ili žute.
Biljka je vrlo skromnih zahtjeva i u prirodi najčešće raste u kamenjarima, ali opstaje i na zidovima i krovovima kuća. Rasprostranjenja je na širem području Mediterana, u Maloj Aziji, na Alpima i Kavkazu.
U Boki uspijeva na različitim mjestima, a često se uzgaja i u saksijama.
U listovima čuva rezervnu vodu koja joj omogućuje da preživi i u sušnim razdobljima. Mijenja boje ovisno o godišnjem dobu, ali su boje najintenzivnije u proljeće.
Čuvarkuća je poznata pod različitim imenima kao što su cmilić, cmio, čuvarka, divlje smilje, gromovna trava, možek, nastran, netres, netrisak, pazikuća, stolist, treset, uhovnik, ušna, vazdaživ, žednjak.
Postoji oko 40 vrsta, dok se broj kultivara i hibrida penje na 3000 i stalno se stvaraju novie forme i boje koje variraju od blijedo do tamnozelene, zatim sivosmeđe, crvene, pa do skoro crne.
Ljudi je rado sade i u saksijama, a vlasnik hercegnovske knjižare SO ukrasio je zid lončićima sa čuvarkućom.
Čuvarkuća sadrži tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, mravlju i jabučnu kiselinu. Moderna su istraživanja potvrdila da poseduje vrlo vrijedne kiseline, flavonoide i ugljenehidrate. U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i diuretičkih svojstava. Primjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja. Najčešće se koristi za liječenje bolesti uha. Nekada se sok od čuvarkuće dodavao pićima, jer se vjerovalo da je afrozidijak.
Bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom
Čuvarkuću prvi spominje grčki botaničar Teofrast još u 4. stoljeću pr. n. e. Prema legendi, čuvarkuća je Jupiterov dar za zaštitu od munja, grmljavine, vatre čarolija i bolesti. Stari su Grci vjerovali da čuvarkuća štiti kuću i njezine ukućane i da je simbol vječnog života. Kad bi biljka cvjetala, to je moglo imati dva značenja: ili smrt u kući ili vjenčanje.
U tzv. odredbe o seljačkim gospodarstvima (“Capitulare de villis”) koje vjerojatno potječu od Karla Velikog ili njegova sina Ljudevita Pobožnog nabrajaju se 72 biljke koje se moraju uzgajati, medju kojima je i čuvarkuća (“i seljak treba čuvarkuću imati na svojoj kući!”).
/S.Kosić/
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, potvrdile su još 351 novopozitivni slučaj infekcije koronavirusom.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno četiri smrtna ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz sledećih opština: Bijelo Polje (2), Ulcinj (1), Berane (1), od kojih je najmlađi imao 69, a najstariji 87 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1245.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 547 pacijenta.
| Opština | oboljeli |
| Podgorica | 105 |
| Nikšić | 77 |
| Berane | 32 |
| Bijelo Polje | 29 |
| Bar | 28 |
| Pljevlja | 19 |
| Rožaje | 17 |
| Kotor | 8 |
| Cetinje | 6 |
| Budva | 5 |
| Herceg Novi | 5 |
| Ulcinj | 5 |
| Tuzi | 4 |
| Tivat | 3 |
| Kolašin | 3 |
| Petnjica | 2 |
| Plužine | 2 |
| Mojkovac | 1 |
| Ukupno | 351 |
Nova strategija održivog razvoja kruzing turizma u Kotoru je nužnost, ali kako će ona izgledati za sada je nepoznanica. U ovom trenutku je, isto tako velika nepoznanica kako će nakon okončanja pandemije koronavirusa izgledati svjetska kruzing industrija, odnosno po kojim će novim epidemiološko-ekonomskim pravilima ona funkcionisati.
To je najkraći rezime teme o budućnosti kotorskog kruzing turizma kojom se portal „Boka News“ bavio u sklopu projekta „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“.
Kruzing industrija u Boki je blokirana već više od godinu dana, koliko su na snazi do danas neizmijenjene mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela za spriječavanje širenja zaraznih bolesti (NKT), a kojima je uvedena zabrana uplovljavanja putničkih brodova na kružnim turističkim putovanjima u crnogorske luke. Prije toga, Kotor i Boka Kotorska, poslije Venecije i Dubrovnika, bili su treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedna od najposjećenijih na Mediteranu. To je, sa jedne strane, činilo kruzing najbrže rastućim segmentom ukupne crnogorske turističke privrede, ali je sa druge, izazivalo zabrinutost zbog mogućih negativnih ekoloških implikacija dolazaka i boravka velikog broja kruzera u osjetljivom ekološkom ambijentu Boke. Sa treće strane, nerijetko je produkovalo i manje ili više otvoreno iskazivanje nezadovoljstva dijela lokalnog stanivništva i aktivista NVO zbog gužvi i drugih problema koje dolazak velikog broja turista za kratko vrijeme, pričinjava životu lokalnog stanovništva u Kotoru.
Zahvaljujući odluci nekadašnjeg NKT-a o zabrani dolazaka kruzera u Crnu Goru koja je na snazi od 13. marta prošle godine, Bokelji, prije svega Kotorani, već godinu dana imaju totalno zatišje na moru, u zalivu i priliku da vide i iskuse sve prednosti, ali i mane života bez kruzera i turista koji sa njima dolaze u ovaj kraj. Jedini izuzetak od te monotonije bilo je nekoliko prošlogodišnjih uplovljavanja, uz posebnu dozvolu tadašnjeg Ministarstva pomorstva i saobraćaja, manjeg francuskog kruzera „Le Champlain“ od 9.900 tona sa ukrcanim putnicima, ali se taj brod nije zadržavao niti pristajao, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje. Inače, prošle godine je prije pojave pandemije covida, u Luci Kotor bilo planirano uplovljavanje čak 560 kruzera, ali je prije lockdown-a u luku podno zidina Starog grada, pristalo njih samo devet. Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli oko 650 hiljada putnika. Broj dolazaka brodova u 2019. porastao je 15% u odnosu na 2018, dok je putnika sa kruzera bilo čak za trećinu više nego 2018. Osim direktnih prihoda koje kruzeri ostavljaju preduzeću Luka Kotor za lučke i usluge pilotaže, procjene turističkih radnika govore da putnik koji u Kotor dođe ovim brodovima, u prosjeku tokom tih desetak sati svog boravka troši do 50 eura. Uz indirektne prihode koje od kruzera i njihovih putnika ostvaruje čitav lanac drugih ugostitelja, restoratera, trgovaca, autobuskih prevoznika, turističkih agencija i slično, to dovodi do ukupno procijenjenog ostvarenog prometa od oko 50 miliona eura koji je u 2019. u Crnoj Gori napravljen od kruzing turizma.
Kotor i Crna Gora sada su već godinu dana bez svih tih pozitivnih, ali i onih negativnih efekata masovnog kruzing turizma u Boki, pa je proteklih 12 mjeseci bilo i idelna prilika za preispitivanje načina na koji se do sada ovdje odvijala ta privredna djelatnost. Utisak je, međutim, da se generalno pozitivni odnos ovdašnje javnosti prema kruzerima, njihovim putnicima i ekonomskoj koristi koju oni donose, nije promijenio, ali jeste ojačala svijet da bi svojevrsno „resetovanje“ koje je donijela korona, trebalo iskoristiti da se stvari u ovoj oblasti postave na druge, prvenstveno ekološki i sociološki mnogo održivije i prihvatljivije osnove.
„Boka News“ je sprovela online anketu među čitaocima našeg portala od kojih se preko polovine (52%) izjasnilo da podržava masovni kruzing turizam kakav je bio i prije početka pandemije, ali i većinski iskazalo stav (55%) da treba ograničiti ukupan broj dolazaka kruzera u Boku na dnevnom nivou i na nivou godine. Za ograničavanje broja turista sa mega-kruzera koji na dnevnom osnovu mogu posjetiti Kotor je 47% naših ispitanika, dok 53,4% anketiranih smatra da i dalje treba dozvoljavati sidrenje mega-kruzera u akvatorijumu luke pod zidinama Starog grada. Preko četiri petine anketiranih (81%) podržava dolazak manjih kruzera sa manjim brojem putnika, a gotovo polovina (49%) mišljenja je da je bolje podići cijenu i kvalitet usluga i na taj način imati manji broj turista koji bi doveli do približno istih ekonomskih efekata.
Prilikom izražavanja mišljenja i sugestija da li uopšte, i ako je odgovor „da“, na koji način treba dalje razvijati kruzing turizam u Boki, većina ispitanika u anketi „Boka News“-a složila se u ocjeni da treba naći adekvatnu mjeru između velikog interesovanja kruzing kompanija i putnika koji dolaze u Kotor i objektivnog ekološkog i prostornog “nosećeg kapaciteta” Boke i Kotora kao turističke destinacije. Čak 90% anketiranih u tom smislu, smatra da je Kotoru u budućnosti potrebna nova Strategija održivog razvoja kruzing turizma.
„I sam sam učestvovao u anketi vašeg portala dok je ona trajala. Drago mi je da se ona desila i posebno bih pohvalio činjenicu da je i ona jedan doprinos budućoj najširoj mogućoj i sveobuhvatnoj javnoj raspravi koju mi kao lokalna vlast u Kotoru i predstavnici Opštine koja je većinski vlasnik preduzeća Luka Kotor AD, namjeravamo organizovati i sprovesti na temu budućeg razvoja kruzing turizma u Kotoru u Boki. Preliminarni rezultati ove ankete koje sam vidio, i ovakvi, daju prilično dobar nagovještaj o pravcu kojim bi se, kada je ovo u pitanju, trebalo kretati“- rekao je za „Boka News“ gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
On je istakao da se i kroz ovu anketu „vidi nekoliko stvari oko kojih se svi mi slažemo“.
„Prva i osnovna je da je nama kruzing turizam neophodan. Druga stvar je da ako imamo luku, trebaju nam i brodovi u luci da bi ona, u pravom smislu te riječi, bila luka. Treća stvar je da moramo da kontrolišemo broj brodova i način njihovog dolaska u Kotor, i u tome se apsolutno svi slažemo. Četvrto – neophodno je da naš grad pozicioniramo na način da se Kotor predstavi kao destinacija koja jeste prestižna. Pored Venecije i Dubrovnika, Kotor treba da bude treća prestižna kruzing destinacija na jadranskoj obali i mi tako treba da kažemo da je ‘ponekad i manje više’ i da u svemu nađemo pravu mjeru“- podvukao je Jokić. Naglašava da ako Venecija kao jedan od svjetski najprepoznatljivijih gradova i najpoželjnijih turističkih destinacija uopšte, ili isto tako i Dubrovnik, ipak imaju potrebu za kruzing turizmom i kruzerima, onda i Kotor koji se po broju velikih hotela i drugih turističkih kapaciteta kakve imaju u Dubrovnik i Venecija, ne može sa njima upoređivati, svakako da ima potrebu za kruzingom. „Nije ovdje potrebno izmišljati toplu vodu. Dubrovnik je još 2017. započeo sa platformom „Respect the City“ koja pametno ogrančava broj turista i kruzera koji istovremeno mogu posjetiti Dubrovnik i na taj način sprječava kako gužve, tako i unapređuje kvalitet boravka tih gostiju, ali istovremeno i kvalitet života lokalnog stanovništva. Upravo je u tim smanjenjima tzv. ‘špiceva’ ključ za održivi razvoj i funkcionisanje jedne turističke destinacije kakva je Kotor“- naglasio je Jokić dodajući „da ovdašnja javnost koja zbog gužvi skoro sav svoj odijum usmjerava prema kruzerima, zaboravlja da u Kotor godišnje stigne jednaki broj turista-izletnika autobusima iz okrušženja, kao što grad posjeti dolazeći na putničkim brodovima za kružna turistička putovanja.
Naš sagovornik ističe da je pandemija napravila toliko problema turističkoj privredi da trenutno čak ni sama kruzing industrija još ne zna kako će ubuduće taj segment funkcionisati. On je najavio da će, ipak, odmah nakon skorog izbora novog Borda direktora Luke Kotor AD na sjednici Skupštine akcionara 7. aprila, i nakon toga, skorog imenovanja novog izvršnog menadžmenta, biti otvorena „široka javna rasprava koja će uključiti ne samo zainteresovane iz Luke Kotor i pomorske industije, već apsolutno najširu moguću javnost“. Njen cilj će, ističe Jokić, biti da „sagledavajući sve ono što su potrebe svih onih subjekata koji su ‘naslonjeni’ na kruzing turizam, dođemo do neke vrste strategije kako ćemo to dalje razvijati“.
„U toj jednačini koja se mora rješavati, postoji više nepoznatih, a glavna nepoznanica danas jeste to kako će kruzing industrija u budućnosti uopšte funkcinisati. Nije pitanje da li će kruzeri ploviti – hoće, nego ko će biti gosti na tim brodovima, na koji način će oni biti zaštićeni, da li će se čekati potpuna vakcinacija kompletnog stanovništva, koje će biti mjere predostrožnosti zbog virusa, na koji način će se kruzeri kao zatvoreni sistemi štititi od infekcije- sve to su danas otvorena pitanja i za samu industriju, ali i za destinacije na kojima kruzeri pristaju“- istakao je Jokić.
U svakom slučaju, zbog teških ekonomskih posljedica koje je pretrpjela u protekloj godini kada joj je osnovna djelatost bila blokirana, Luka Kotor AD neće u skorije vrijeme moći da krene u realizaciju svog višemilionskog investicionog programa kojim je prije dvije godine kod Vlade izdejstvovala dobijanje prioritene koncesije na 12 godina. To znači da u skorije vrijeme neće biti gradnje pilona za sigurniji privez megakruzera uz kotorsku rivu, niti postavljanja priveznih plutača u moru ispred Dobrote, a što je do sada u najvećoj mjeri dijelilo ovdašnju javnost. Zbog nemogućnosti da se investicioni program realizuje u vremenskom periodu definisanom koncesionim ugovorom, biće otvoreni pregovori sa Vladom da se te obaveze odlože, ali i da se Luci Kotor kao firmi u većinskom opštinskom vlasništvu, kroz adekvatne zakonske izmjene, obezbijedi da“, kako kaže gradonačelnik Jokić „jedanput pitanje koncesija stavi ad acta, te da mi kao Kotorani ne bismo nakon 12 godina i isteka koncesije, strahovali hoće li ključevi našeg grada ostati u našim rukama.“
„Upravo ova kriza i ova pauza izazvana koronom, stvorili su mogućnost da se razmišlja kako dalje i kako naprijed i da se napravi jedna, da kažem, dugoročna strategija na koji način ćemo koristiti naše resurse. Luka i more i naš geogradski položaj jesu naši resursi, ali taj resurs nije neiscrpan – on ima svoje kapacite, ima svoja ograničenja i mi moramo dugoročno da gledamo kako da taj resurs ne iscrpimo. Sa druge strane, moramo imati u vidu činjenicu i da je veliki dio naše turističke industrije godinama uspostavljan i razvijan u pravcu da se prilagođavao kruzing turizmu. Nije moguće, preko noći, taj dio naše privrede „srezati“ ili usmjeriti na neku drugu vrstu poslovanja. Zato moramo biti veoma oprezni i u jednom i u drugom pogledu – da nađemo neki optimalni put koji će značiti i očuvanje resursa, ali i stvoriti mogućnost prilagodbe na cijelu ovu novu situaciju.“- zaključio je gradonačelnik Jokić.
*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
© BokaNews, 2021
