Ugostitelji: Počela kampanja “Vakciniši se”

8
Kotor- foto Boka News

NVO Ugostitelji Crne Gore pokrenula je kampanju “Vakciniši se”, i ističu da se nisu odazvali predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja i zdravlja, za šta su uredno dobili poziv.

Kako navode, cilj kampanje je informisanje javnosti o značaju vakcinacije kao i edukaciji o njenim društvenim i zdravstvenim aspektima, saopštili su Ugostitelji.

“Ovom kampanjom želimo da pokažemo da je vakcinacija jedini put ka normalnom životu te da pozovemo građane na taj human i odgovoran čin. Kao odgovorna organizacija spremni smo da damo doprinos u borbi protiv koronavirusa i da što bolje dočekamo predstojeću ljetnju turističku sezonu od koje zavisi sudbina daljeg poslovanja za značajan dio ugostitelja i hotelijera”, navode Ugostitelji.

Prema njihovim riječima, iznenađeni su što se današnjoj kampanji nisu odazvali predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja i zdravlja, a za šta su uredno dobili poziv.

“Odgovornost za stavljanje epidemiološke situacije pod kontrolu je na svima nama”, kazali iz NVO Ugostitelji Crna Gora.

“Apelujemo na sve naše članove i goste da poštuju epidemiološke mjere kako bi na taj način dali doprinos u borbi sa virusom korona. Ovom prilikom pozivamo sve naše članove da, u što kraćem roku, dostave spisak zaposlenih Ministarstvu ekonomskog razvoja putem e-maila prijave@mek.gov.me kako bi nastavili proces vakcinacije”, zaključuju u saopštenju.

Uprkos ograničenjima hiljade Francuza sudjelovale u prvomajskim protestima

0
Protesti u Francuskoj – foto arhiv EPA

Hiljade stanovnika Francuske pridružile su se u subotu tradicionalnim prvomajskim prosvjedima širom zemlje uprkos restriktivnim mjerama uvedenim zbog suzbijanja širenja covida-19.

Zahtijevali su socijalnu i ekonomsku pravdu te su prosvjedima otvoreno iskazivali protivljenje vladinim planovima koji se odnose na promjene naknada za nezaposlene.

U Parizu i ostalim većim francuskim gradovima – Lyonu, Nantesu, Lilleu i Toulouseu ukupno je organizirano tristotinjak skupova.

U francuskoj prijestolnici sindikalistima su se pridružili i članovi pokreta “Žutih prsluka” koji su prije tri godine pokrenuli val antivladinih prosvjeda, kao i radnici zaposleni u sektorima teško pogođenim pandemijskim ograničenjima, poput radnika u kulturi.

Sudionici marša nosili su zaštitne maske u skladu s pravilima te su isticali transparente s natpisima: “Dividende, a ne naknade za nezaposlenost prihod su lijenih ljudi” i “Želimo živjeti, a ne preživljavati”.

“Puno novca ide onima koji imaju puno, a manje novca ide onima koji nemaju ništa, što se odražava na plan reforme osiguranja u slučaju gubitka radnog mjesta, koji želimo ukinuti”, rekao je Philippe Martinez, šef sindikata CGT.

Većina demonstracija održana je u mirnome ozračju, premda je policija u Lyonu rastjerala skupinu od oko 200 demonstranata koji su bacali petarde, tvitali su iz prefekture Auvergne-Rhone-Alpes.

U Parizu, glavnome francuskom gradu u kojemu je raspoređeno oko 5000 policajaca, uhićeno je sedamnaest prosvjednika.

Nekoliko se demonstranata odjevenih u crne majice s kapuljačama sukobilo s policijom. Neki su bacali kamenje ili prevrtali kante za smeće. Policija je izvijestila da je spriječila pripadnike anarhističkoga ‘Crnog bloka’ u nakani da formiraju prosvjednu grupu.

Međunardona Hidro avio regata Montadria 2021.

0
Pres povodom prve Međunarodne avio regate Montadria

Prva Međunarodna Hidro avio regata Montadria 2021 održaće se od 5. do 7. maja 2021. godine. Ovakav vid manifestacije u dijelu hidroavio regate u Crnoj Gori se održava po prvi put a ujedno i obilježava 80 godina od poslednjeg leta Eskadrile pilota Hidroaviona sa teritorije Crne Gore.

Manifestacija će početi u Porto Montenegru preletom regate s Aerodroma Tivat iznad Porta gdje je ujedno bila i prva hidro avio baza na prostoru Arsenala a sada komplexa Porto Montenegro.

Direktor Manifestacije Siniša Bubanja poručio je da su, osim preleta hidro avijacije s Aerodroma Tivat, planirane niz drugih aktivnosti i sadržaja.

Austrougarski-hidroplan-u-Tivtu-1914-

„Šestog maja, u jutarnjim časovima, krećemo s Aerodroma Tivat. Idemo put Podgorice, Skadarkog jezera. Nakon toga, prelijećemo Danilovgrad i Nikšić. Zatim idemo put Pivskog jezera, Plužine, Šavnik Žabljak i dolazimo u Berane”, kazao je Bubanja.

Dodao je da, nakon dolaska na beranski aerodrom, će izvršiti više preleta iznad Berana.

„Cijeneći tradiciju aero-kluba Berane, gdje je počela avijacija i obuka pilota, želimo da damo značaj Aerodromu Berane ne samo s aspekta naše regate, nego s aspekta njegove istorije. Samim tim, pokušaćemo da podstaknemo i druge činioce i tražićemo podršku da afirmišemo aerodrom Berane i obnovimo u potpunosti lokalni aero-klub, stavimo ga na noge i krenemo u lijepu sportsko-turističku pirču”, rekao je Bubanja.

Nakon Berana, sedmog maja, regata će krenuti put Plavskog jezera gdje će biti izvršeno više slijetanja i uzlijetanja na teritoriji Opštine Plav obuhvatajući teritoriju Opštine Gusinje.

„Posle boravka na Plavskom jezeru idemo put Ulcinja. Slećetćemo na aerodrom Štoj koji je isto tako tradicionalni aerodrom. Naravno, sve je to negdje u vremenu zaboravljenog. Mi želimo to da obnovimo. Želimo da damo afirmativni značaj aerodromima koji su veliki značaj dali u toku istorijskih trenutaka kompletne Jugoslavije. Želimo da obnovimo malu avijaciju i hidro avijaciju”, istakao je Bubanja.

Predsjednik Organizacionog odbora Dragiša Raičević je dodao da bi ova hidro regata trebala da bude svake godine na početku turističke sezone.

„Ona treba da služi kao promocija hidro avijacije, kao istorijski osvrt na sve naše momente koje smo imali u hidro avijaciji od 1913. Takođe, da ukažem da, osim putničke avijacije, postoje druge djelatnosti u avijaciji. To su razni vidovi montioringa. Prije svega, ekološki monitoring, monitoring plovila. Osim toga, mogu da se koriste za protivpožarna dejstva”, kazao je Raičević.

Raičević je podsjetio da avijacija predstavlja široki spektar djelatnosti. Suština je, kako je naveo, da shvatimo da avijacija može da obuhvati dosta toga.

„Pogotovo da bude interesantna za promociju turizma. Možete da pretpostavite koliko je atraktivno da npr. putnici iz Dubrovnika prelete do bilo koje naše marine koja ima granični prelaz. To su kratki letovi, od otprilike 15 minuta. Izuzetno skraćuje putovanja na bezbijedan i atraktivan način”, istakao je Dragiša Raičević.

Osim toga, dodao je da na taj način može da se poveže sjever s jugom.

„Može da doprinese do ravnomjerenog razvoja kompletne aerodromske infrastrukture u zemlji. Da na brz i jednostavan način prebacimo putnike sa juga na sjever i da u toku jednog dana obiđemo kompletnu Crnu Goru. To je simbioza vodenih površina, letenja i slijetanja na kopnene površine. To je idealan spoj da na najbolji mogući način upoznate prirodu i da budemo u dodiru sa ljepotom kojom naša zemlja obiluje”, zaključio je Raičević i dodao da su ti avioni izuzetno ekonomični, te da su troškovi leta svedeni na minimalnu vrijednost.

Prva Međunardona Hidro avio regata Montadria 2021 održaće se uz poštovanje svih epidemioloških mjera propisanih od strane Ministarstva zdravlja. Shodno preporukama, ova manifestacija je zatvorenog tipa, dok će svi građani prelete aviona moći gledati iz svojih domova.

One&Only Portonovi otvorio vrata za prve prve goste

0
Portonovi

Rizort One&Only Portonovi danas je otvario vrata za prve goste.

– Jako smo uzbuđeni što otvaramo svoja vrata i dočekujemo prve goste u ovu jadransku oazu. One&Only Portonovi predstavlja prekretnicu za naš brend, pružajući našim lojalnim evropskim gostima savršen rizort na njihovom pragu, uz novi standard ultra-luksuza u Evropi. Radujemo se što ćemo prikazati ljepotu Crne Gore očima One&Only brenda – prokomentarisao je Philippe Zuber, izvršni direktor kompanije Kerzner International.

On je rekao da One&Only Portonovi gostima nudi “toliko toga za otkrivanje”.

U rizortu ističu da se njihovi gosti mogu otisnuti na putovanje od osamljenih plaža do drevnih gradova koji su sačuvali svoju izvornu arhitekturu i šarm.

Portonovi

– Bezbroj avantura čeka goste i ispod nivoa mora. Sertifikovani instruktori ronjenja vodiće goste kroz drevne tunelske i pećinske strukture u tjesnacu Kumbor i pećini Klinci, koje su ranije korišćene za skrivanje podmornica i brodova u bivšoj Saveznoj federativnoj republici Jugoslaviji – navedeno je u saopštenju rizorta.

Gostima se nudi prilika da kroz crnogorske vinarije otkriju dugu i bogatu istoriju proizvodnje vina u ovoj zemlji.

– Strastveni ljubitelji vina koji žele da istraže autohtone sorte grožđa u regionu mogu da posjete jednu od mnogih vinarija sa svojim intimnim podrumima i panoramskim pogledom, te probaju sve, od vina vranac do klasičnih šardonea i merloa – ističe se u saopštenju.

One&Only nudi priliku ljubiteljima ovog brenda da investiraju u stalni dom na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, uz One&Only privatne vile.

Portonovi F&BCaminetti Bar

– Vrhunski pozicionirane i namjenski dizajnirane za uživanje u besprekornom pogledu na zaliv, planine i marinu, svaka vila nudi jedinstvene karakteristike života One&Only brenda: prostranost, prefinjeni dizajn, intuitivnu uslugu i neometanu privatnost. Svaka vila dolazi uz sopstvenu privatnu plažu, osamljeni bazen i privatnog batlera, osiguravajući da se sve potrebe stanara zbrinu tokom njihovog boravka. Inspirisana detaljima iz kulture, istorije i destinacije, svaka vila je osmišljena s velikim fasadama, veličanstvenim kolonadama i krovovima od terakote, simboličnim za arhitekturu ove regije. Enterijeri su elegantno uređeni, inspirisani baroknim palatama iz okolnih gradova i obližnjim gradićem Perastom koji je sagradila Venecija, a vlasnici imaju priliku da svoju vilu prilagode kako bi je učinili pravim domom daleko od kuće – navedeno je u saopštenju.

Takođe, One&Only sa zdravstvenim i velnes brendom Chenot, predstaviće Chenot Espace velnes centar – prostor od 4.000 metara kvadratnih. Kada je u pitanju kuhinja, u rizortu ističi restoran Sabia by Giorgio Locatelli pod vođstvom Đorđa Lokatelija, izvršnog šefa kuhinje sa mišlenovom zvjezdicom.

Kako je najavljeno, restoran će služiti rafiniranu južno italijansku kuhinju u stilu rivijere sa fokusom na svježe plodove mora, povrće i svježi bar koji nudi organski crudo.

Portonovi Wellness

– Tapasake klub je opušten, ali živopisan klub uz bazen, a posluživaće savremenu japansku kuhinju, sa sopstvenim barom i redovnim DJ setovima. La Veranda potencira domaće sastojke i stilove kuvanja, te posjeduje otvorenu kuhinju i stanice za kuvanje uživo. Smješten u lobiju, Caminetti bar dočekuje goste širokim pogledom na terasu, baštu i more, nudeći izdašnu listu pića, idealnu za aperitiv ili koktel nakon večere, kao i popodnevne zakuske i čajeve. Izbor prilagođenih doživljaja za ručavanje u sobama dostupan je 24 sata na dan – navedeno je u saopštenju.

U rizortu naglašavanju da je One&Onlye lako pristupačan – na kratkoj voznoj udaljenosti od aerodrome u Dubrovniku (jedan sat), Tivtu (50 minuta) i Podgorici (dva i po sata).

Sva tri aerodrome opslužuju razne internacionalne letove i opremljena su za rukovanje privatnim avionima.

Dr Rašković iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški: Pomorska privreda nepravedno zapostavljena i gurnuta u zapećak

Pomorska privreda Crnoj Gori donosi najveći prihod, a nepravedno je zapostavljena i gurnuta u zapećak. Naši pomorci prepušteni su sami sebi. Nikad nisu bili u goroj situaciji. Država prethodnih godina nije posvećivala dovoljnu pažnju ovim problemima. Mi ćemo se zalagati da se to stanje promijeni“, saopštio je nosilac liste koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški dr Draško Rašković prilikom posjete firmi Azalea Maritime, gdje je o pomorskim pitanjima razgovarao sa predsjednikom Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenadom Lazovićem.

,,Pomorska grana je jedina grana koja funkcioniše na mišićima pomorca, a o njemu više niko ne brine. Danas Crna Gora nema pomorski saobraćaj, a, nažalost, ni direktora Direktorata za pomorsku privredu, odnosno unutrašnju plovidbu. Zato apelujem da se državni upravljački faktor u oblasti pomorstva iz Podgorice premjesti na more“, kazao je predsjednik Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenad Lazović.

Prema njegovim riječima, greška je što je odgovornost za pomorce prebačena je u Podgoricu. ,,Najlakše je reći da Podgoričani ne razumiju šta je to more i da, samim tim, ne treba da se brinemo o pomorstvu. Valja podsjetiti da Herceg Novi ima dvije marine, da razvija novo brodogradilište i da ima dvije najveće i najstarije agencije za posredovanje prilikom zapošljavanja pomoraca, koje zapošljavaju trenutno oko 600 pomoraca. U Herceg Novom postoji i Međunarodni trening centar koji 95 odsto posluje na međunarodnom tržištu, a pet odsto na domaćem“, istakao je Lazović.

Lazović je napomenuo da sistematski treba prići i problemu rješavanja registra pomoraca. ,,Na tržište bi trebalo da, kao pomorac, bude prisutan neko ko je usko specijalizovan i kvalifikovan za ono što jeste budućnost, a to su nove tehnologije. Budućnost je brod koji će ploviti bez ljudi. Nemojmo zaboraviti da će taj brod doći u luku, a kada dođe, potreban je čovjek da ga osposobi i opremi da opet krene na put. To je moja vizija za pomorce iz Crne Gore“, kazao je još Lazović.

Dr Rašković je naglasio da se će se koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški institucionalnim putem zalagati za rješavanje problema pomoraca. ,,Preko predstavnika naše koalicije na državnom nivou učinićemo sve da riješimo goruća pitanja statusa pomoraca, koja su vrlo važan dio privrede našeg grada. Jer kad je riječ o problemima pomoraca, Herceg Novi mora i može bolje. Može Bokeški“, zaključio je on.

TXT: ,,Pomorska privreda Crnoj Gori donosi najveći prihod, a nepravedno je zapostavljena i gurnuta u zapećak. Naši pomorci prepušteni su sami sebi. Nikad nisu bili u goroj situaciji. Država prethodnih godina nije posvećivala dovoljnu pažnju ovim problemima. Mi ćemo se zalagati da se to stanje promijeni“, saopštio je nosilac liste koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški dr Draško Rašković prilikom posjete firmi Azalea Maritime, gdje je o pomorskim pitanjima razgovarao sa predsjednikom Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenadom Lazovićem.

,,Pomorska grana je jedina grana koja funkcioniše na mišićima pomorca, a o njemu više niko ne brine. Danas Crna Gora nema pomorski saobraćaj, a, nažalost, ni direktora Direktorata za pomorsku privredu, odnosno unutrašnju plovidbu. Zato apelujem da se državni upravljački faktor u oblasti pomorstva iz Podgorice premjesti na more“, kazao je predsjednik Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenad Lazović.

Prema njegovim riječima, greška je što je odgovornost za pomorce prebačena je u Podgoricu. ,,Najlakše je reći da Podgoričani ne razumiju šta je to more i da, samim tim, ne treba da se brinemo o pomorstvu. Valja podsjetiti da Herceg Novi ima dvije marine, da razvija novo brodogradilište i da ima dvije najveće i najstarije agencije za posredovanje prilikom zapošljavanja pomoraca, koje zapošljavaju trenutno oko 600 pomoraca. U Herceg Novom postoji i Međunarodni trening centar koji 95 odsto posluje na međunarodnom tržištu, a pet odsto na domaćem“, istakao je Lazović.

Lazović je napomenuo da sistematski treba prići i problemu rješavanja registra pomoraca. ,,Na tržište bi trebalo da, kao pomorac, bude prisutan neko ko je usko specijalizovan i kvalifikovan za ono što jeste budućnost, a to su nove tehnologije. Budućnost je brod koji će ploviti bez ljudi. Nemojmo zaboraviti da će taj brod doći u luku, a kada dođe, potreban je čovjek da ga osposobi i opremi da opet krene na put. To je moja vizija za pomorce iz Crne Gore“, kazao je još Lazović.

Dr Rašković je naglasio da se će se koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški institucionalnim putem zalagati za rješavanje problema pomoraca. ,,Preko predstavnika naše koalicije na državnom nivou učinićemo sve da riješimo goruća pitanja statusa pomoraca, koja su vrlo važan dio privrede našeg grada. Jer kad je riječ o problemima pomoraca, Herceg Novi mora i može bolje. Može Bokeški“, zaključio je on.

IJZ: Sedam preminulih, 128 novoinficiranih, H. Novi 3, Kotor 1

0
vaccine – covid

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana  završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1126 uzorka na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ-a.

Ukupno je dijagnostikovan 128 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 42
Pljevlja 19
Rožaje 11
Ulcinj 7
Nikšić 7
Budva 7
Bijelo Polje 6
Berane 6
Bar 5
Danilovgrad 4
Cetinje 4
Herceg Novi 3
Andrijevica 3
Tuzi 2
Plav 1
Kotor 1
Ukupno 128

“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz Bar (3), Nikšić (2), Pljevlja (1) i Cetinje(1) od kojih je najmlađi imao 38, a najstariji 85 godina starosti”, navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1502.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 170 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2318.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 97517.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 795
Pljevlja 227
Nikšić 226
Bijelo Polje 121
Bar 120
Berane 118
Danilovgrad 84
Rožaje 81
Ulcinj 81
Herceg Novi 76
Andrijevica 54
Budva 48
Cetinje 48
Kotor 43
Tivat 42
Mojkovac 38
Tuzi 38
Kolašin 23
Plav 18
Žabljak 13
Petnjica 9
Plužine 7
Gusinje 4
Šavnik 4
Crna Gora 2318

U Kotoru planirana gradnja luksuznog turističkog kompleksa sa pet zvjedzica – Hotel iz lanca Marriott

2
(Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Business Art

Kotor je korak bliže tome da dobije luksuzni hotel sa pet zvjezdica. Naime, kompanija CG Hotel iz Tivta planira gradnju luksuznog turističkog kompleksa u ovom gradu, što se može vidjeti u idejnom rješenju koje je obradio studio Business Art, a na koje je saglasnot dao i glavni državni arhitekta.

Hotel će se graditi na lokaciji nekadašnjeg URC-a, a kako je ranije saopšteno, riječ je o objektu iz lanca hotela Marriott. Podsjetimo, nedavno je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić rekao da su odobrene HIA studije za izgradnju hotela iz lanca Marriott u Kotoru i rekonstrukciju hotela Teuta u Risnu.

(Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Business Art

Kako ja navedeno u idejnom rješenju, na ovoj lokaciji predviđena je izgradnja hotelskog kompleksa visoke kategorije, uređenje javnog hotelskog kupališta i izgradnja šetališta – lungo mare na prostoru između hotela i kupališta uz obalu rijeke Škurde do postojećeg mosta.

Površina parcele kompleksa hotela iznosi 7.475 m2, a u okviru nje planirana je izgradnja objekta maksimalne spratnosti P+2+Pk (P+2+Ps, gde je Ps – povučena zadnja etaža površine maks. 80% od etaže ispod). BGRP objekta iznosi 13.427,7 m2.

Koncept je uslovljen položajem lokacije, koje je sa jedne strane oivičena ulicom, a sa druge uživa vizuru ka moru. Poštujući urbanističke, ali i ambijentalne uslove objekat je riješen kao volumen konstantne visine sa ujednačenom matricom otvora na fasadi.

Javni prostori hotela – restoran sa pripadajućom terasom, lobi, kongresna sala, nalaze se na prizemlju i orijentisani su ka moru. Poslovni prostori su orjentisani ka ulici, čime dopunjuje sadržaj prostora u kome se nalaze. Na ovaj način, prizemlje objekta je u stalnoj interakciji sa korisnicima javnog šetališta i nije podređeno isključivo korisnicima hotela.
Na gornjim etažama se nalaze smještajne jedinice, kao i wellness-spa sadržaji. Predloženi arhitektonski pravac ima za cilj da sačuva autentičnu arhitekturu Kotora, prilagođavajući se i unaprjeđujući postojeći pejzaž. U ovakvom kontekstu, na izuzetno delikatnoj poziciji projektovan je gradski hotel koji poštuje okolnu arhitekturu (duh mjesta).

– Arhitektonski jezik je usklađen sa vremenom u kom živimo, bez težnje da parira jedinstvenoj kotorskoj baštini nastaloj kroz vjekove. Izraz predmetnog rješenja u sebi nosi savremene interpretacije određenih tradicionalnih elemenata koji daju pečat arhitekturi koja treba da svjedoči o vremenu u kom nastaje – objašnjeno je u projektu.

Za materijalizaciju objekta se koriste tradicionalni materijali poput kamena i maltera, kao i komplementarni savremeni materijali.

– Horizontalna projekcija objekta riješena je po klasičnom principu zgrade plana latiničnog slova U. Ulični front ima konstantnu matricu, dok front ka moru je razbijen zelenom oazom. Fasada objekta ima karakterističnu matricu, zasnovanu na portalima i karakterističnim, profilisanim stubovima. Kontinualne terase unaprijeđuju komfor i sadržaj smještajnih jedinica – stoji u dokumentu.

Ulazna zona, osim centralne pozicije koju zauzima, naglašena je i markizom koja obezbjeđuje nesmetano i komforno isključenje sa saobraćajnice i pristup objektu. Odmah nakon ulazne zone kojoj pripada recepcija sa svim pratećim sadržajima, kompletan prostor prizemlja je praktično podijeljen u tri cjeline: centralna, otvorena lobi zona, zatim kongresna sala sa executive lounge-om i biznis centrom u jednom krilu objekta i restoranom u drugom krilu objekta.

Uz ulični front, kompletan trakt lijevo od ulaza, predviđen je za komercijalne sadržaje. Na nivou prizemlja su i dva bloka toaleta u različitim segmentima objekta, kako bi opslužila potrebe za sve korisnike kako unutršnjeg, tako i spoljašnjeg prostora – hotelske terase, odnosno bašte.

Na prvom, drugom i povučenom spratu razvijaju se hotelske jedinice različite tipologije. Na prvom spratu je osim hotelskih jedinica planiran i spa centar. Spa je pozicioniran u centralnom dijelu objekta, pruža se longitudinalno duž fasade sa vizurama orjentisanim ka moru. U sklopu spa centra predviđen je unutrašnji bazen. Ima ekstenziju u vidu otvorene terase, koja se takođe prostire paralelno sa fasadom i na koju se vezuje otvoreni infinity bazen dimenzija 10m x 20m. Zona između otvorene terase i objekta oplemenjena je zelenilom, kako u funkciji ugodnog ambijenta, tako i u funkciji vizuelne i funkcionalne distance prema sobama koje su u neposrednom kontaktu sa istim.

U hotelu će biti ukupno 120 smještajnih jedinica – soba i apartmana. Sve sobe i apartmani imaju obezbijeđen izlaz na terasu. Izuzetak je samo osam smještajnih jedinica, gdje je prioritet dat estetskom identitetu objekta. Na povučenoj etaži sobe uživaju pogled na zelene terase. Sve smještajne jediniceodgovaraju kategoriji hotela 5+ zvjezdica.

Objekat ima i dvije podzeme etaže, gdje su smješteni parking prostori, ali i sve servisne i prateće prostorije neophodne za funkcionisanje hotela.

Kolski pristup objektu obezbijeđen je iz pravca magistralnog puta M27, Budva – Risan, gdje se formira markiza kako bi se omogućio nesmetani pristup hotelu. Saobraćajnice u garaži su širine 5,5, odnosno 6 metara. Sve vertikalne komunikacije vode do garaže.

U podzemnim etažama smješteni su i BOH, tehnika, BOH kuhinje i sl. Ukupan ostvareni broj parking mjesta u garaži je 97, od toga je pet mjesta za lica smanjene pokretljivosti (cca 5%).

Pejzažno uređenje okoline hotela, parterno rješenje i uređenje terasa je planirano tako da omogući da se objekat inkorporira u okolno prirodno tkivo, uprkos svojim značajnim dimenzijama. Projektovane forme ozelenjenog partera prate moderni arhitektonski izraz objekta.

Izbor vegetacije prilikom uređenja partera i cjelokupno hortikulturno rješenje se oslanja na autohtoni pejzažni izraz Boke Kotorske. Zato se projektom planira da značajni gabariti hotela budu redefinisani horizontalnim razbijanjima na terase, koje bi svojim ozelenjenim površinama bile u dijalogu sa dominantama okolnog pejzaža, tj. horizontalnim terasama kultivisanog pejzaža.

– To je bio razlog za projektovanje bogato ozelenjenih terasa hotela, kao i krovova prekrivenih zelenim travnatim površinama. Zadržana su sva postojeća stabla na predmetnoj lokaciji i ista aktivno učestvuju u estetici i atmosferi novoprojektovanog prostora i objekta – objašnjeno je u idejnom rješenju.

Pješačka staza koja vodi od strane Starog grada, nastavlja se kroz predmetnu lokaciju i omogućava cirkularno kretanje oko objekta koje vodi do gradske plaže i time valorizuje ovaj prostor koji je danas u potpunosti izgubio svoju funkciju. Parterno rješenje uz samu morsku obalu oblikovano je tako da praktično navodi korisnika – šetača da se u tom prostoru zadrži.

Gradnja najavljena 2018. godine

Izgradnja luksuznog hotela na lokaciji nekadašnjeg URC-a najavljena je 2018. godine. Kako je tada rečeno, hotelsko turistički kompleks gradiće crnogorsko-estonska firma CG Hotel, a nakn realizacije ove invetsicije Kotor nakon više decenija dobiti prvi hotel s pet zvjezdica i to na lokaciji gdje je bio prvobitni hotel Fjord, a koji je srušen u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine. Prema tadašnjim najavama, hotel će imati 120 soba a za njegovu gradnju i opremanje, investitor Baltic International Trading iz Estonije uložiće oko 40 mil EUR.

Protiv zagađenja otočja Galapagos plastikom borit će se i umjetna inteligencija

0
Galapagos

Znanstvenici su razvili alat koji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji može predvidjeti gdje i kada će plastični otpad iz oceana naplaviti obale otočja Galapagosa, jedinstvenog i ugroženog ekosustva.

Svake godine više od osam tona plastičnog otpada prikupi se na plažama tog izoliranog otočja u Tihom oceanu, rekla je Stephanie Ypma, znanstvenica sa Sveučilišta u Utrechtu (Nizozemska) na Skupštini Europske unije za geoznanost.

Taj plastični otpad potječe s američkog kontinenta i goleme međunarodne flote ribarskih brodova.

Otpad nošen morskim strujama taloži se na plažama tog otočja upisanog na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao stanište jedinstvene faune na svijetu (divovske kornjače Galapgaos, iguane i drugih).

Onečišćenje plastikom “glavna je prijetnja vrstama u divljini” jer mikročestice često završavaju u želucu životinja, napominje znanstvenica.

Prijetnja je tim više zabrinjavajuća jer se procjene onečišćenja podcjenjuju: tek se majušni dio obala (samo 1 posto) čisti od tih naplavina, “dakle vjerojatno ima više od osam tona otpada”, napominje Stephanie Ypma.

Institut za oceanografska i atmosferska istraživanja iz Utrechta razvio je digitalni alat koji omogućuje da se “optimizira” čišćenje, a što je nemoguće provesti na svim obala otočja Galapogosa jer nema dovoljno novca.

Projekt koji je pokrenuo Galapagos Conservation Trust, ustanova za očuvanje životinja sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, treba lokalizirati približavanje plastičnog otpada obalama kako bi otkrio mjesta koja su najviše onečišćena i najpristupačnija za čišćenje.

Simulacijski alat, nalik animiranoj meteorološkoj karti, pokazuje kako plastika pluta oceanom i kreće se prema kopnu.

Alat obuhvaća više parametara (oceanski protok, sastav plastičnih čestica…) i upisuje u bazu podataka te izrađuje izračune strojnim učenjem (“machine learning”).

Istodobno, plutajući senzori GPS-a omogućuju mjerenje kretanja vode prema kopnu.

Podaci iz te operacije promatranja, koja se treba provesti ovog ljeta, bit će kombinirani sa simulacijama umjetne inteligencije kako bi se postiglo pouzdano predviđanje.

“Naši prvi rezultati obećavaju”, kaže znanstvenica i nada se da bi se taj model mogao primijeniti i na onečišćenje drugih otoka u Pacifiku.

Lutajuća stoka oštetila automobile

48

Poludivlja goveda koja lutaju istočnim dijelom opštine Tivat sinoć su ponovno pričinila veliku štetu u Gradiošnici. Krave i bikovi oštetili su dva automobila Tivćanina Dragana Bulajića koja su bila parkirama ispred porodične kuće u ulici Markostan II u Gradiošnici.

Na golfu VI i škodi fabiji pričinjena je znatna šteta jer su djelovi karoserije ulubljeni ili iščupani. Bulajići su pozvali Komunalnu policiju Opštine Tivat i policiju Odjeljenja bezbjednosti Tivat čiji su pripadnici obavili uviđaj i napravili zapisnike o štetu na demoliranim vozilima.

Ovo je inače, ko zna koji po redu incident koji krda lutajućih, poludivljih goveda prave na području Gradiošnice u Tivtu, odnosno obližnjeg Kavča u opštini Kotor.

Krave i bikovi koje nesavjesni uzgajivači puštaju da slobodno lutaju ovim područjem, građanima upadaju u bašte i imanja, nanose štetu na maslinama, vinogradima, povrtnjacima i voćnjacima, oštećuju autimobile i javnu infrastrukturu, a povremeno ugrožavaju bezbjednost ljudi koji se kreću ovim i područjem izletišta Vrmac, te ugrožavaju bezbjednost saobraćaja na Jadranskoj magistrali u blizini tivatskog aerodroma.

Svi dosadašnji pokušaji Opštine Tivat da u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede riješi ovaj problem bili su bez uspjeha.

Lutajuća stoka ispred kuće

Organizacije za prava životinja i važeći propisi ne dozvoljavaju Opštini ali ni ugroženim građanima da odstrijele poludivlja grla koja bukvalno terorišu ovaj dio opštine.

Istovremeno, pojedini državni organi bukvalno opstruiraju svaki pokušaj da se problem sistemski riješi,pa je tako skupo plaćena akcija hvatanja goveda koja je priređena prije15-tak dana propala, jer ju je neko iz Ministarstva poljoprivrede neko preko medija dan ranije najavio i time upozorio nesavjesne uzgajivače da na vrijeme sklone stoku koju inače, nikada ne drže po štalama i oborima.

U akciji je i reakcija policije OB Tivat na kojoj je insistiralo rukovodstvo grada bila vrlo “mlaka”, zbog čega su i narasle sumnje u opravdanost nezvaničnih tvrdnji mještana Gradiošnice koji godinama govore o navodnom organizovanom nelegalnom biznisu uzgoja stoke na ovom području a u kome po njima, svoje lične finansijske interese imaju i pojedini pripadnici Uprave policije Crne Gore.

Srbija izgradila puteve: Turisti ovog ljeta udobnije do Crne Gore

5
Autoput Milos veliki – foto Tanjug Zoran Zestic

Građani Srbije koji se ovog ljeta budu uputili na ljetovanje u Grčku, Bugarsku, Crnu Goru ili Hrvatsku, moći će da računaju na znatno udobnije putovanje, piše Blic.

Razlog je taj što će veći dio putovanja moći da se voze auto-putem i brzim saobraćajnicama.

U dijelu teksta koji se odnosi na puteve prema Crnoj Gori, Blic piše da se na dionici od Beograda do Čačka već stiže mnogo brže nego ranije, zahvaljujući auto-putu “Miloš Veliki”, koji povezuje ova dva grada na udaljenosti od 120 kilometara, a početkom 2022. godine novi autoput će do Zlatibora biti duži još tridesetak kilometara, što znači i korak bliže, odnosno brže, do Jadranskog mora.

Za dionicu od Preljine do Požege u stručnim krugovima važi da je najzahtjevnija na auto-putu “Miloš Veliki”. Projektovana dužina dionice iznosi oko 30 kilometara, a u trupu autoputa predviđeno je 30 mostova (ukupne dužine 6.500m, odnosno oko 3.250 m autoputa), šest nadvožnjaka u sklopu devijacija (ukupne dužine 555 metara), četiri nadvožnjaka u sklopu petlji (ukupne dužine 1.600 m) i pet mostova van autoputa (ukupne dužine 300 metara).

Predviđena je i gradnja tri tunela – Munjino Brdo, Laz i Trbušani.

U Požegi se projektovana dionica nastavlja na dionicu Požega-Boljare, koja će biti duga 110 kilometara i predstavljaće vezu sa Crnom Gorom, čime će put do Jadranske obale biti mnogo bezbjedniji i brži.

Izgradnja ovog puta o kome se priča decenijama unazad još nije počela, ali bi prema zvaničnim najavama, do kraja godine mogao biti potpisan ugovor i za ovu, posljednju deonicu.

U Putevima Srbjije kažu da je u toku izrada Nacrta prostornog plana područja posebne namjene infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran, dionica Požega – Boljare, sa procjenom uticaja na životnu sredinu. Konačan plan, dakle, ne postoji, ali sudeći prema onom koji je CIP napravio prije nekoliko godina saobraćajnica od Požege ka granici sa Crnom Gorom bila bi i više nego zahtjevna. Riječ je o 107 kilometara autoputa, sa 97 mostova, koji će ukupno biti dugi gotovo 20 kilometara.