“Život na Luštici” – projekat se nastavlja do kreiranja turističkog proizvoda

0

“Život na Luštici” – projekat se nastavlja do kreiranja turističkog proizvoda

Projekat “Život na Luštici”, omogućava sveobuhvatnije predstavljanje tog privlačnog poluostrva. Prema riječima Dalibora Vukovića iz TO Herceg Novi, namjera je da se, pored primorskog, predstavi i kontinentalni dio kroz seoska domaćinstva, tradiciju i kulturno bogatstvo.

“Riječ je o srednjoročnom projektu, čiji je zadatak afirmacija zaleđa, odnosno poluostrva Luštica kao zajedničke cjeline koja pripada opštinama Herceg Novi i Tivat. Realizovali smo prvu fazu projekta, koja se odnosi na kreiranje panoramske rute i mape.

Promocija staza na Luštici

Plan je da u narednom periodu odradimo ostale faze projekta, poput audio-vodiča kao dodatka trenutnoj mapi i napravimo kompletan turistički proizvod, koji će konačno da objedini jednu panoramsku kružnu turu”, kazao je Vuković.

/K.M/

U Hrvatskoj od danas zabranjena prodaja laganih plastičnih kesa

0
U Hrvatskoj od danas zabranjena prodaja laganih plastičnih kesa
kese -Foto: Shutterstock

U Hrvatskoj je od danas zabranjena prodaja laganih plastičnih kesa za nošenje, saopštilo je Ministarstvo privede i održivog razvoja.

Riječ je o plastičnim kesama za nošenje debljine do 50 mikrometara koje se, kako je preciziralo ministarstvo, u najvećoj mjeri pojavljuju na tržištu. One se, dodaje se, najčešće ne mogu višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj mjeri zagađuju okolinu.

I dalje su, međutim, dozvoljene vrlo lagane plastične kesa za nošenje, tanje od 15 mikrometara, koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže spriječavanju bacanja hrane, precizirano je u saopštenju.

One se neće moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućnim aparatima, apotekama ili knjižarama.

Ministarstvo je navelo da se plastične kese za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara mogu upotrebljavati više puta, pa se i dalje mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korišćenje doprinosi spriječavanju nastanka otpada.

U saopštenju se ističe da su odbačene plastične kese postale vrlo česta pojava u prirodi i da će se, temeljem direktiva Evropske unije, u budućnosti ići u zabranu i ostalih oblika plastičnih kesa za nošenje.

Ministarstvo je pozvalo građane da od Nove godine sa sobom nose platnene kese ili korpe za nošenje, kao i da se prilikom kupovine odlučuju za papirne kese ili slične alternative.

U Lisabonu zadržan kruzer sa oko 4.000 ljudi zbog koronavirusa

0
U Lisabonu zadržan kruzer sa oko 4.000 ljudi zbog koronavirusa
Princes-Cruises

Kruzer sa više od 4.000 ljudi zadržan je u Lisabonu jer su neki članovi posade pozitivni na koronavirus.

Njemačka kompanija Aida krstarenja je agenciji DPA navela da su slučajevi registrovani poslije rutinskog testiranja posade. Zaraženi su u karantinu na obali.

Portugalski mediji su prenijeli da su pozitivna 52 člana posade od njih 1.000, međutim nije zaražen niko od oko 3.000 putnika.

Svi zaposleni su potpuno vakcinisani prije nego što je brod pošao na krstarenje.

Kruzer sada čeka nove radnike i nastaviće krstarenje ka španskim Kanarskim ostrvima.

Priče iz podmorja: Olupina broda kod rta Kabala

Priče iz podmorja: Olupina broda kod rta Kabala
Posuđe sa olupine

Jake trgovinske veze Venecije i Otomanskog carstva u XVI vijeku dovele su do frekventnog pomorskog saobraćaja duž dalmatinske obale. Brodovi koji su plovili ka Istanbulu u povratku su kao teret nosili egzotične, često luksuzne, proizvode namijenjene evropskim dvorovima i imućnijim domaćinstvima. O tome svjedoče otkrića nekoliko ostataka venecijanskih trgovinskih brodova sa teretom otomanske provenijencije poput Gnalića i Svetog Pavla u hrvatskom podmorju.

U kasnom XVI vijeku, kod rta Kabala, preko puta Herceg Novog, potonuo je brod koji je pripadao venecijanskoj floti. O brodolomu svjedoče dokumenti u venecijanskom arhivu. Ostaci brodske konstrukcije, brodske opreme, tovara i naoružanja leže na dubini od 29 do 31 metra. Djelovi drvene brodske konstrukcije vire malo iznad morskog dna. Prema preliminarnoj opservaciji očuvana je jedna strana trupa prekrivena sedimentom i ostacima tovara, djelova brodske konstrukcije i opreme.

Posuđe sa olupine

Bitan dio tereta je bilo posuđe upakovano u drvenim sanducima napravljeno od Iznik kermaike koja je, zbog svoje egzotične plave geometrijske i floralne dekoracije u to vrijeme bila vrlo popularna u Evropi. Ova keramika je iz jadranskih luka distribuirana dalje evropskim kontinentom.

Identifikovani su i brojni predmeti brodskog posuđa i kuhinjske opreme venecijanskog porijekla tipa majolike, kao i posuđa napravljenog od mesinga, kalaja i stakla. Lokalitet krase velika sidra koja tipološki korespondiraju sidrima olupine Gnalić u Hrvatskoj, od kojih je jedno ilegalno izvađeno i nalazi se u dvorištu vile u Herceg Novom. Pronađena su i četiri topa rebraste površine. U okolini lokaliteta nalaze se rasuti djelovi brodske konstrukcije, opreme i tovara.

Posuđe sa olupine

Ostaci olupine kod rta Kabala su istraživani 1994. godine. Prikupljeni materijal je izložen u Zavičajnom muzeju u Herceg Novom. Posle krađe velikog sidra, lokalitet je pravno zaštićen i proglašen kulturnim dobrom od strane Uprave za kulturna dobra.  Obzorom da se radi o nedovoljno istraženom lokalitetu sa velikim potenicijalom, potreban je menadžment ronilačkih posjeta i aktivnosti do sprovođenja sistematskih istraživanja koja bi potpuno osvijetlila priču o jednom trgovinskom poduhvatu koji se završio brodolomom.

Kovid – preminule tri osobe, novoinficiranih 1839, Kotor 107, Tivat 91, H.Novi 88

0
Kovid – preminule tri osobe, novoinficiranih 1839, Kotor 107, Tivat 91, H.Novi 88
Korona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje u petak 31. 12 2021. analizirale su 6.195 uzorka i potvrdile 1.839 novih slučajeva koronavirusa.

U prethodna 24 sata preminule su tri osobe.

Oporavljenih 298 osoba.

Novozaraženi su iz sljedećih opština:

Corona izvještaj

Prvi koraci ka realizaciji projekta muzejskog kompleksa Topaljske komunitadi

0
Njegoševa škola – FOTO, PR centar

Opština Herceg Novi imenovala je Organizacioni tim za pripremu i realizaciju projekta muzejskog kompleksa Topaljske komunitadi u cilju razvoja kulture i zaštite kulturnih dobara.

Muzejski kompleks bi se sastojao od tri objekta iz perioda osnivanja Topaljske komunitadi: postojeće Njegoševe škole i još dva objekta koja su u vrijeme imala ulogu sjedišta lokalne uprave i parlamenta. Zadatak Organizacionog tima je da u narednom periodu sprovede potrebne korake i obezbijedi formalno-pravne uslove za realizaciju projekta, rečeno je na prvom radnom sastanku.

Projekat je predviđen Strategijom razvoja opštine Herceg Novi za period do 2023. godine, u okviru šireg projekta sanacije i rekonstrukcije urbanog ambijenta „Stara Topla“.

Partneri u realizaciji biće Opština i Crkvena opština topaljsko-hercegnovska, koje su prije tri godine zajedničkim snagama uspješno završile adaptaciju Njegoševe škole i otvorile taj objekat povodom obilježavanja 300. godina od osnivanja Topaljske komunitadi.

Prvi koraci ka realizaciji projekta muzejskog kompleksa Topaljske komunitadi
Njegoševa škola – FOTO, PR centar

Planirani rok za realizaciju projekta muzejskog kompleksa je dvije godine. Predviđeno je da tokom tog perioda budu adaptirana još dva objekta iz perioda Topaljske komunitadi, koji će, zajedno sa Njegoševom školom, činiti reprezentativnu cijelinu od izuzetnog istorijskog, kulturnog i turističkog značaja.

Topaljska komunitad ili gradska opština osnovana je 1718. godine i predstavlja istorijsku preteču današnje Opštine Herceg Novi. U periodu kada je grad bio pod vlašću Mletačke republike lokalno stanovništvo se diplomatski izborilo za visok stepen samostalnosti.Topaljska gradska opština autonomiju u upravi, duhovnu autonomiju, kao i mogućnost korišćenja svog pisma i jezika u svakodnevnoj administraciji, što je imalo presudan značaj za stanovništvo u Herceg Novom.

Nova presuda: Costa Cruises mora isplatiti gotovo 100.000 eura odštete putniku s Coste Concordie

0
Nova presuda: Costa Cruises mora isplatiti gotovo 100.000 eura odštete putniku s Coste Concordie
costa-concordia – Foto: Safety4Sea

Talijanski sud presudio je u korist putnika te naložio kompaniji Costa Cruises da mora isplatiti 92.700 eura odštete putniku koji je 2012. godine bio na brodu Costa Concordia kada se brod nasukao i prevrnuo kod Toskane. Riječ je o jednoj od rijetkih uspješnih privatnih tužbi putnika protiv kompanije, javlja Safety4Sea.

Sud u Genovi presudio je u korist putnika Ernesta Carusottija, koji je u tužbi tvrdio da mu je nesreća, u kojoj su poginule 32 osobe, uzrokovala duševne boli uslijed kojih je razvio posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Iz kompanije Costa Cruises, koja je dio Carnival Corp. sa sjedištem u SAD-u, odbili su dati komentar na presudu.

Oko 4200 putnika i članova posade nalazilo se na brodu Costa Concordia kada je brod 13. siječnja 2012. godine udario u greben kod toskanskog otoka Giglio. Kapetan Francesco Schettino služi zatvorsku kaznu u trajanju od 16 godina, a osuđen je za ubojstvo iz nehaja, izazivanje brodoloma i napuštanje plovila dok su putnici i posada još bili na njemu.

Tijekom Schettinovog suđenja, kompanija je isplatila 84 milijuna eura odštete putnicima, posadi i obiteljima poginulih, prema tadašnjim izvješćima talijanskih medija. Dio njih odbilo je odštetu i pokrenulo tužbe.

Prema Codaconsu, koji je zastupao Carusottija, sud je odlučio da je kompanija Costa Crociere odgovorna ne samo za brodolom nego i za traumatično iskustvo koje je Carusotti doživio. Naložio je kompaniji isplatu 77.000 eura odštete te 15.692 eura sudskih troškova.

U eksploziji pirotehnike u Berlinu 12 ozlijeđenih

0
U eksploziji pirotehnike u Berlinu 12 ozlijeđenih
Petarde

Dvanaest osoba, među kojima djeca, ozlijeđeno je u eksploziji ilegalnih pirotehničkih sredstava na privatnoj novogodišnjoj zabavi u istočnom Berlinu, izvijestili su vatrogasci danas rano ujutro.

Svi ozlijeđeni, od kojih najmlađi ima 11 godina, morali su biti prebačeni u bolnicu na saniranje ozljeda.

Policija navodi nakon očevida da je ilegalna pirotehnika očito detonirana na zabavi na području Friedrichshagena jer se drukčije ne može objasniti broj ozlijeđenih i težina njihovih ozljeda.

Vatrogasci su dobili dojavu o incidentu nešto iza ponoći i poslali su na teren 40 ljudi.

Dubrovčani dočekali Novu godinu na Stradunu

0
Dubrovčani dočekali Novu godinu na Stradunu
Stradun doček 2022. -foto Dubrovniknet.hr

Uz šampanjac, vatromet i dobre želje nakon uobičajenog odbrojavanja gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković skupa s članovima benda Silente i Vatra okupljenima je na Stradunu uputio čestitku, pa je uz La musicu di Notte Dubrovnik uplovio u Novu 2022.

Dubrovčani i njihovi gosti očito ne mare i zabavljajli su se, pjevali i plesali. U ponoć kada je uslijedio novogodišnji vatromet i naravno nastavak zabave.

Nadamo se svima bolju, uspješniju s manje korone i više druženja i zagrljaja, poručili su sa Straduna.

U Kotoru rođena prva beba u Boki u 2022.

0
U Kotoru rođena prva beba u Boki u 2022.
Porodilište

Porodica Caković iz Budve, od danas će, prvog januara imati duplo slavlje – uz Novu godinu slaviće najradosniji događaj u njihovim životima – rođenje sina!

Prva bebica u Novoj 2022. godini rođena je u kotorskom porodilištu jutros u 8,45. Na svijet je došao Damjan, dječak težak 3 250 grama, dug 51 cm. Kako su nam kazali, i Damjan i njegova majka su dobro!