IJZ: Preminuo jedan pacijent, 21 novoinficirani

0
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada cg

U Crnoj Gori, od posljednjeg presjeka, registrovan je 21 novopozitivni slučaj infekcije koronavirusom, a prijavljena je i smrt pacijenta iz Podgorice (70), povezana sa Kovidom-19, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novozaraženi su iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 8
Bar 2
Budva 2
Pljevlja 2
Tivat 2
Tuzi 2
Bijelo Polje 1
Nikšić 1
Rožaje 1
Ukupno 21

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 05. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.160 uzoraka na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.592.

Do 15 sati a prijavljen je oporavak 45 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 642. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.812”, navode iz IJZ.

 Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 225
Pljevlja 70
Rožaje 58
Bijelo Polje 56
Nikšić 33
Berane 31
Bar 29
Tivat 22
Budva 20
Kotor 17
Tuzi 14
Herceg Novi 12
Ulcinj 11
Mojkovac 8
Danilovgrad 7
Cetinje 6
Petnjica 6
Šavnik 5
Andrijevica 4
Žabljak 4
Gusinje 2
Plav 2
Kolašin 0
Plužine 0
Crna Gora 642

„Gospin fado“ – nježna posveta peraškoj Penelopi

3

Pjesma „Gospin fado“ koja je posvećena Peraštanki Jacinti Kunić djelo je kantautorke Isidore Milivojević. Ljubiteljima poezije i nježnih nota Milivojević je odavno poznata kroz angažman u novosadskoj grupi „Prkos Drumski“, iako su aktivnosti ove ekipe postale periodične u posljednje vrijeme.

Pjesma „Gospin fado“ je oda ljubavi i posvećenosti jedne žene koje je utkala zlatnim i srebrnim nitima svoje kose u nesvakidašnji goblen. Vezla ga je 25 godina, od 1803. godine kad je njen muž isplovio, kao zavještanje Gospi da joj se dragi vrati mirnim morima. Taj goblen peraške Penelope, kako je često zovu, danas krasi ostrvce Gospe od Škrpjela.

STRUNE KAO NITI

Milivojević je, kaže, Jacintinu pjesmu godinama nosila u sebi.

– Kao mornareva kći, tj. dijete mora, čežnjivo sam čekala oca da se vrati u dom sa dugih plovidbi tako da mi je, emotivno, Jacintina pjesma bila oduvijek bliska. Osjećajući također bakinu i majčinu sjetu, jedna je čekala sina a druga supruga, sam fado – muzika čežnje i čekanja bližnjih da se vrate kući, bio je utkan u moje biće, odmalena. Tokom jedne večeri, u čarobnom Perastu, Jacintin glas – pjesma je sama doplovila do mene, već sazrela. Strune gitare su mi bile, zapravo, zlatne i srebrne niti njene kose, za tkanje doživljaja ove žene, njene istrajnosti i nepokolebljive ljubavi – kazala je Milivojević za Pobjedu.

Zasluge za vizuelni dio bajkovite muzičke priče „Gospin fado“ idu Dušanu Vulekoviću koji je režirao i realizovao spot. Nemanja Nešić, kompozitor iz Novog Sada je radio aranžman i podario joj dubinu i raskoš, a Božidar Martinović je u svom studiju u Kotoru usnimio glas i gitaru. U snimanju spota

su učestvovali i muzičari Milica Travar – klavir, Petar Bukilica – električna gitara, Aleksandar Milivojević – bas gitara.

– Tako iznjedrena, dotakla je ljude – dodala je kantautorka iz Kotora.

Najbolji dio njene muzičke priče počinje u Novom Sadu tokom studentskih dana kada je upoznala svog supruga Aleksandra, člana Prkosa Drumskog. Ljubav se, reklo bi se, na ljubav naslonila, jer je Isidora ta koja je mnogima dodatno približila muziku i senzualnost ovog benda.

– Prepoznavši se, po paralelama širine duše, počeli smo vrlo brzo zajedno da stvaramo. Još tada sam se osmjelila da komponujem i shvatila, ujedno, da sam sebi najbliža kroz muzički izražaj, koji ne samo da oplemenjuje čovjeka već i stvarnost u kojoj živimo. Kada takvo sjeme koje vi, kao autor, zanesete, procvjeta i kod drugih koji vašu muziku prigrle, onda naši mali svijetovi postanu jedna velika „kristalna kocka vedrine“, kako bi rekao Tin Ujević – rekla nam je Milivojević.

GLASOVI ŽENA

Ideja za realizacijom solo albuma postoji i sve su prilike da će se dogoditi u bliskoj budućnosti.

– S obzirom na to da mi je nezamjenjiv osjećaj stvaranja u bendu, vjerujem da će se zgoditi da mnoge moje pjesme, a ima ih dosta, uz bend, budu predstavljene publici, u skorije vrijeme. Radiću na tome – najavila je Milivojević.

Nakon posvete Jacinti koja ne samo da je auditivno prenijela čežnju i čekanje, nego je nagovijestila i strah i silnu ljubav koja strahove preliva po najosjetljivijim žicama, glasom saosjećanja i privrženosti, pitali smo Isidoru Milivojević ima li još žena iz bokeške prošlosti koje zaslužuju ovakvu pjesmu.

– Iz ugla posmatranja sveopšte uloge žene, iz ne samo bokeške već i svekolike crnogorske prošlosti, svaka žena bi, zbog svog herojstva koje nikada nije isticala radi skromnosti kao vrline kojoj je učena, zaslužila da bude pomenuta. Glasovi tih žena nijesu utišani i lijepo ih je oživljavati kroz pjesmu, muziku, priču, sliku. Način uvijek postoji a one to zaslužuju. Ja već, svakako, u džepu skrivam „Nokturno za tri sestre“, u zapisu grba ljiljana, koji čuva ljubav plemićkih kćeri Buća – najavila je.

Pokrovitelj projekta „Gospin fado“ je Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Doktorka nauka božanstvenog glasa

Isidora Milivojević je rođena u Kotoru. Studirala je u Novom Sadu, gdje je završila osnovne studije francuskog jezika i književnosti.

Doktorirala je na Univerzitetu Pol-Valeri, u Monpeljeu. Objavila je više naučnih radova, obrađujući pojam glasa i ritma. Kantautor je i jedan od članova novosadskog sastava „Prkos Drumski“, s kojima je objavila tri studijska i jedan sobni album. Živi i radi u Kotoru.

/Dragana Erjavšek/

U aprilu ostvareno 48 hiljada noćenja

1
Bjelila Tivat – foto TO Tivat

U Crnoj Gori je u aprilu u kolektivnom smještaju ostvareno 18,83 hiljade dolazaka turista i 48,03 hiljade noćenja, pokazuju podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 64,8 odsto ostvarili su strani, a 35,2 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u aprilu, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 72,1 odsto, glavnom gradu 19,7 odsto, planinskim mjestima 3,4 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima 4,8 odsto.

Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.

Johnson pozvao čelnike G7 da procijepe svijet do 2022. godine

0
Boris Johnson – foto EPA

Britanski premijer Boris Johnson pozvao je u subotu čelnike skupine sedam bogatih zemalja (G7) da se obvežu cijepiti cijeli svijet protiv Covid-19 do kraja 2022. godine, te da to učine do sastanka u Velikoj Britaniji sljedeći tjedan.

Johnson će biti domaćin prvog summita “uživo” u gotovo dvije godine, a koji slijedi nakon sastanka ministara financija skupine, te je rekao da će tražiti zalog za postizanje globalnog cilja cijepljenja.

– Cijepljenje svijeta do kraja sljedeće godine bio bi najveći podvig u povijesti medicine, rekao je Johnson.

Pozvao je kolege čelnike G7 da mu se pridruže u okončavanju pandemije te da se obvežu kako nikada više neće dozvoliti da se ponovi uništenje koje je prouzročio koronavirus. Čelnici Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Država, Italije, Japana, Europske unije i Kanade pridružit će se Johnsonu na trodnevnom summitu u Cornwallu, na jugozapadu Engleske, a koji počinje u petak.

To će također biti prvo inozemno putovanje američkog predsjednika Joea Biddena otkako je preuzeo dužnost u siječnju. Iako su najbogatije države cijepile veliki dio svog stanovništva, mnoge siromašne zemlje nisu imale jednak pristup cjepivima. Zdravstveni stručnjaci upozorili su da će se virus nastaviti širiti i mutirati ukoliko se ne donira više cjepiva.

Američka ministrica financija Janet Yellen kazala je u Londonu na sastanku ministara financija da je najbogatijim državama promicanje cijepljenja u siromašnijim zemljama, koje si ne mogu priuštiti kupnju, gorući problem.

Također je ponovila američko stajalište da treba ukloniti patentna prava na cjepiva, te je dodala da čine sve što je u njihovoj moći da riješe probleme u lancu opskrbe, a koji su spriječili povećanje doza cjepiva u drugim dijelovima svijeta.

Velika Britanija naručila je više od 500 miliona doza cjepiva protiv Covid-19 za svoje stanovništvo od 67 milijuna ljudi, ali su poručili da će donirati sve doze koje joj neće trebati.

U Šibenskom akvatoriju izgorela koča, posadu spasila druga ribarica

0
lokarda-koča- foto čitatelj morski hr

Ribarski brod izgorio je u subotu u hrvatskim teritorijalnim vodama između Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, njegova posada prebačena je na drugi ribarski brod, po informacijama iz policije more nije onečišćeno, a požar su gasili vatrogasci iz Kaštela.

Dojavu o požaru broda, hitne službe primile su oko 13 sati u subotu poslijepodne, a na intervenciju je upućen vatrgasni brod, policija te plovilo Lučke kapetanije.

Vatrogasci iz Kaštela pozvani su na intervenciju gašenja ribarskoga broda nakon kvara na vatrogasnom brodu za intervenciju, izvijestila je šibenska Lučka kapetanija.

Policija je izvijestila da su četiri člana posade na vrijeme spašena prelaskom na drugi ribarski brod, a prema informacijama iz policije, more nije onečišćno.

Portal Morski.hr neslužbeno doznaje da se radi o ribarskom brodu “Lokarda” koji je kočario južno od otoka Žirja te da su na počinu izišli vatrogasci, Lučka kapetanija i policija. Brod Lučke kapetanije koji je prvi pristupio gašenju morao je odstupiti zbog velike vrućine i činjenice da na brodu ima plinskih boca, što bi dovelo u opasnost i gasitelje.

Kotorski ugostitelji strahuju od sezone nalik onima iz 90-ih

7
Kotor – foto Boka News

Strahujemo da bi ove godine mogli imati sezonu nalik onima iz 90-ih i početka 2000-ih godina, kada su trajale od sredine jula do Bokeške noći, rekao je predsjednik NVU Kotorski privrednici 365 Dušan Samardžić.

On je u Jutarnjem programu TVCG rekao da se situacija kreće na bolje, iako su maj i jun izgubljeni zbog epidemioloških mjera.

Govoreći o mjerama, Samardžić je rekao da je dobra stvar besplatan PCR za strance prilikom povratka u matičnu zemlju, ali da je problem ipak radno vrijeme.

“Problem je ako neko želi da večera, da ostane malo kasnije, da ode u čuveni kotorski noćni život. S obzirom da ove mjere traju do 18. juna, strah me da je to već jul, i strah me da ćemo završiti na tome da imamo sezonu iz 90-ih i početka 2000-ih, od 15. jula do Bokeške noći”, rekao je Samardžić.

Kotor- foto Boka News

Ipak je, kaže, optimista. Kad je riječ o uplovljavanjimaa kruzera on kaže da se očekuju dolasci 17. i 24. juna.

Nezvanične informacije, kaže on, govore da posada neće smjeti da izađe “pa ne znamo režim i protokole za goste”.

“U julu bi trebalo da bude 15-ak dolazaka, a nezvanično saznajemo da jedna firma u svom protokolu tražila preko 30 vodiča ispod broda prilikom dolaska, što asocira na neku ‘trčeću’ turu. Strah me, ali ne želim da nikoga prepadam”, rekao je Samardžić.

Regionalni vodovod spreman za turističku sezonu

1
Regionalni vodovod

Uprkos mnogim izazovima Regionalni vodovod je spreman za predstojeću turističku sezonu izjavio je izvršni diretkor kompanije Goran Jevrić

Jevrić je konstatovao da je operativna spremnost ovog složenog tehničko-tehnološkog sistema koji se prostire na teritoriji Podgorice i 6 primorskih opština, u dužini od 130 km, sa 400 manjih i većih objekata, je na potrebnom nivou, zahvaljujući vrijednom kolektivu i prije svega stručnim kadrovima tehničkog sektora.

”Time je ispunjen najvažniji infrastrukturni preduslov za uspješnu turističku sezonu, od koje svi očekujemo da bude jedno od rješenja za aktuelne ekonomske izazove.

Takođe, želimo da istaknemo da je završeno 99% radova na izgradnji infrastrukture RV za priključenje HN, a konačan završetak je uslovljen rješenjem imovinsko-pravnog odnosa na parceli u dužini od svega 35 m. Iako su još 2017.godine ispunjeni svi zakonski uslovi, Uprava za nekretnine-PJ Tivat nije sprovela sopstveno pravosnažno rješenje. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je, nakon obraćanja RV, preduzelo hitne mjere ka rješavanju ovog „čudnog” administrativnog izazova”, kazao je Jevrić.

Kako je dodao RV je kao investitor sproveo sve zakonom predviđene radnje što je potvrđeno i zapisnikom inspekcijskog organa koji je kontrolisao prijavu gradnje cjevovoda.

”Ovo je isključivi razlog zbog kog je RV pokrenuo niz drugih pravnih radnji, poput tužbe predate 22.02.2021.godine pred Upravnim sudom CG. RV je kroz partnerstvo sa EBRD, realizovao istraživanje koje je uradio „Energoprojekt hidroinženjering“, zahvaljujući činjenici da je EBRD kao strateški partner RV još 2017.godine podržao RV da se iz odobrenog granta, vrijednosti milion eura, sa 160.000 eura finansira stručno istraživanje zaštite izvorišta Bolje Sestre, jer je pad izdašnosti izvorišta i tada bio prioritet i za RV i EBRD”, istakao je Jevrić.

On podsjeća da je analiza eksperstkog tima Energoprojekta, koja je dostavljena resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, potvrdila višegodišnje stavove RV na koje su uporno ukazivali u više od 150 zvaničnih dopisa nadležnim instirucijama u vezi nelegalne eksploatacije pijeska, kako bi iste, shodno svojim jasnim zakonskim ovlašćenjima, konkretno reagovale u cilju zaštite izvorišta Bolje Sestre.

„Klimatske promjene, a posebno antropogeni uticaji sve više utiču na vodne resurse u cijelom svijetu, pa to mora biti prioritet interesovanja svakog odgovornog društva. Stoga je RV u januaru 2019.godine u saradnji sa resornim ministarstvom održivog razvoja i turizma organizovao stručnu raspravu na temu zaštite izvorišta Bolje Sestre”, zaključuje direktor RV – „ kada smo i zvanično inicirali da i u Crnoj Gori univerzalno pravo na vodu postane ustavna kategorija, što su već učinile mnoge razvijene zemlje”, zaključio je Jevrić.

Pokretanje promjena u ribarstvu uvođenjem praksi cirkularne ekonomije

0
Kočarica - Foto: Boka News
Kočarica – Foto: Boka News

Projekat BLUEfasma, koji Privredna komora (PKCG) sprovodi od novembra 2019. godine, trebalo bi da pokrene promjene u sektoru ribarstva i akvakulture mediteranskih ostrva i priobalnih područja uvođenjem praksi cirkularne ekonomije.

Iz PKCG su sopštili da je BLUEfasma projekat osnaživanja inovativnih kapaciteta malih i srednjih preduzeća, pomorskih klastera i mreža u mediteranskim priobalnim područjima, sa ciljem pružanja podrške cirkularnoj ekonomiji i plavom rastu u ribarstvu i akvakulturi.

„Ovaj projekat teži da pokrene promjene u sektoru ribarstva i akvakulture mediteranskih ostrva i priobalnih područja uvođenjem praksi cirkularne ekonomije. Cirkularna ekonomija sprečava trošenje resursa, smanjenje i bioloških i tehnoloških inputa na minimum, vodeći na taj način do pametnog i održivog rasta“, objasnili su iz PKCG.

Projekat se odnosi na problem kontinuiranog transnacionalnog izazova iscrpljivanja prirodnih resursa i manjka inovacija u oblasti ribarstva i akvakulture, ali i cirkularne ekonomije.

BLUEfasma projekat se realizuje u okviru prioritetne ose jedan – promovisanje inovativnih kapaciteta na prostoru Mediterana za razvoj pametnog i održivog rasta.

Projekat finansira Evropska unija (EU) kroz Interreg Mediteranski program transnacionalne saradnje (MED).

Pridruženi partner Komori je Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora, a planirano je da projekat traje do juna naredne godine.

Iz PKCG su naveli da su u okviru projekta sprovedene brojne aktivnosti, a jedna od značajnijih je pokretanje BLUEfasma online platforme koja je dizajnirana da podstakne i razvije BLUEfasma alate u toku trajanja projekta.

„Ova platforma uključuje bazu znanja o cirkularnoj ekonomiji koja predstavlja sistematizaciju najboljih praksi, alata, rješenja i metoda iz sektora ribarstva/akvakulture. U okviru ovog alata, dostupna je i BLUEfasma e-mreža koja je uspostavljena da olakša razmjenu iskustava i umrežavanje među akterima iz oblasti ribarstva i akvakulture“, dodaje se u saopštenju.

U cilju procjene nivoa primjene principa cirkularne ekonomije od aktera na Mediteranu, sprovedene su aktivnosti testiranja Indeksa cirkularnosti BLUEfasma projekta.

U fazu testiranja ukupno je uključeno 114 aktera iz devet zemalja.

Rezultati su ukazali na to da je nivo primjene principa cirkularne ekonomije od aktera na Mediteranu u sektorima ribarstva i akvakulture prilično nizak.

„Nedostatak svijesti, finansijskih sredstava, poteškoće sa administrativnim procedurama i ograničena kontrola tokova otpada bili su neki od faktora koji su prepoznati kao glavne prepreke u kretanju ka cirkularnoj ekonomiji“, dodali su iz PKCG.

Riba – sardele

BLUEfasma je u julu prošle godine godine pokrenula formiranje mreže plavih laboratorija (BLL), usmjerenih na inovacije, razvoj i primjenu novih ideja širom Mediterana.

BLUEfasma plave laboratorije predstavljaju otvorene inovacione ekosisteme za podsticanje rasta plave ekonomije i praksi cirkularne ekonomije u sektoru ribarstva i akvakulture.

“U Crnoj Gori je formirana laboratorija na temu Eko-inovacije u ribarstvu i akvakulturi, čiji je cilj da okupi ključne aktere u cilju razmjene znanja i najboljih praksi radi podsticanja prelaska na plavu i cirkularnu ekonomiju, i korišćenje inovativnih potencijala koji se nude u toj oblasti”, zaključili su iz PKCG.

DPS Tivat: Jedini uspješno realizovani projekat, hvatanje goveda

5
Tivat foto Opština Tivat

Devet mjeseci je proteklo od kada je nova skupštinska većina preuzela vlast u opštini Tivat. Dovoljan protok vremena da se rezultati konkretne politike vide na djelu i da se osjete “benefiti“ rada ovako neprirodno sklepane koalicije, koja je sebe pompezno najavljivala kao prijeko potrebno osvježenje nakon toliko godina, a po njihovim riječima “mraka i pogubne politike” bivše vlasti, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat, i poručuju da je sljedeći njihov “rezultat” akcija hvatanja divljih goveda.

“Istini za volju, najavljivali su mnogo toga, međutim, rezultati uvijek govore više od riječi. Kada se osvrnu iza sebe, nemaju se ama baš ničim pohvaliti: nijednim novim projektom, nijednim nastavkom već započetog”, navode iz DPS-a Tivat.

Kako dodaju, kada bi neko treći trebao da u kratkim crtama sumira šta su uradili, odgovor je vrlo prost: ništa.

“Sve ovo vrijeme svu svoju energiju, svoje (pokazalo se) oskudno pravničko znanje, utrošili su na besomučni i nezakoniti obračun sa zaposlenima koji su, po njihovim ocjenama, politički nepodobni”, naglasili su iz DPS-a Tivat.

Prema njihovim riječima sada kada je Komisija za žalbe usvojila žalbe lokalnih službenika, o jadu su se zabavili kako će izvesti pravne vratolomije i ispuniti revanšistička obećanja pojedinih čelnih ljudi ove koalicije i nepravo pretvoriti u pravo.

“Raspolažući sa preostalim pravnicima siromašnog znanja u Opštini, a koji se bave pisanjem nakaradnih akata, očigledno je da nijesu sposobni da donesu pravno valjano rješenje za malverzacije kakve pokušavaju da izvedu sa neraspoređenim službenicima, kršeći sve moguće zakone države Crne Gore”, saopštili su iz DPS-a Tivat.

Smatraju, da su zbog toga prinuđeni da angažuju i advokate, odnosno pravne eksperte koji će ih naučiti kako da rade posao za koji su plaćeni da obavljaju u Opštini.

“Toliko o uštedama u budžetu koje su, između ostalog, najavljivali. No, i oni su se našli u čudu kako da ‘ispeglaju’ ono što su zakuvali. Ne znaju kako da, po svaku cijenu, ipak zauvi-jek pošalju na tržište rada mnoge za koje je pomenuta Komisija utvrdila da su nezakonito stavljeni na raspoređivanje; ne znaju kako da, na osnovu nezakonitog akta, odjave pojedine zaposlene i prestanu im plaćati poreze i doprinose i nakon prestanka radnog odnosa”, navode iz DPS-a Tivat.

Ističe, da su se upleli kao pile u kučinu.

“Sljedeći njihov ‘rezultat’ je akcija hvatanja divljih goveda, na čijem čelu je bio, vjerovali ili ne, sam predsjednik Opštine, koji tim povodom ustvrdi: ‘to je bilo pakleno teško, ali imali smo sreće da su se goveda sama okupila u improvizovanom toru’. Uz to, još i podsjeti da, niko ne može biti mimo zakona pa ni goveda, no ona mu se usprotiviše, pa nekoliko njih je ipak uspjelo da pobjegne i iz-bjegne ruku pravde”, dodaju iz DPS-a Tivat.

Prema njihovim riječima ono sa čime se mogu još “pohvaliti“ jeste i donošenje Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koju su, kako kažu, pripremali “znalci” iz ove oblasti, a koja je nepovoljnija za građane od važeće i koja predviđa povećanje komunalija za 67 odsto.

“Evo već nekoliko mjeseci uzalud čekaju na saglasnost Vlade, ali niti saglasnosti niti Odluke. Uzalud im i posjeta ministra, urgencije i pritisci sa lokalnog nivoa. No, ono što se da zapaziti jeste da, u nekoliko posljednjih mjeseci, već treći put delegacija opštine Tivat posjećuje grad Niš. Opravdano se postavlja pitanje: ko je i kada odredio da grad Niš bude grad prijatelj opštini Tivat? Sigurni smo da je tu odlučujuća bila tazbinska veza prvog čovjeka naše opštine”, zaključuju iz Opštinskog odbora DPS Tivat.

Slavne ličnosti u otvorenom pismu traže zabranu pristajanja kruzera u Veneciji

0
Venecija

Grupa poznatih i slavnih svjetskih umjetnika, među kojima je i frontman Rolling Stonesa Mick Jagger, u otvorenom je pismu upućenom gradskoj upravi, izrazila gnjev zbog pristajanja kruzera u središtu Venecije.

“Obustavite plovidbu velikih brodova venecijanskom lagunom “, stoji u dokumentu.

Slavne osobe poput Jaggera, njemačkog redatelja Wima Wendersa i škotske glumice Tilde Swinton upozorile su na “apsolutni nedostatak poštovanja prema jednom od najvažnijih mjesta svjetske baštine” te su zatražili da se donese zakon o zaštiti kulturnog identiteta Venecije.

U pismu, koje je pokrenula dobrotvorna organizacija Venetian Heritage poziva se i na pooštravanje pravila o iznajmljivanju apartmana turistima.

Prije početka pandemije koronavirusa Veneciju su godišnje posjećivali milioni turista.

Kruzeri koji pristaju uz dokove Venecije već su godinama izvor kontroverzi.

Venecija

U martu je vlada dala zeleno svjetlo za provedbu planova o zabrani uplovljavanja velikih brodova i kruzera u središte Venecije. Sada se moraju usidriti izvan venecijanske lagune.

Po podacima venecijanske Lučke kapetanije, veliki kruzer u subotu bi trebao ponovno isploviti iz grada, prvi put nakon više od godinu dana.

Lokalni mediji pišu da je plan o njegovoj plovidbi lagunom, nedaleko od Trga svetog Marka, ponovno potaknuo kontroverze.