Plenković u jednodnevnoj posjeti Crnoj Gori

0
Plenković u jednodnevnoj posjeti Crnoj Gori
Foto Vlada CG

Ponovljena potpora Hrvatske proširenju EU-a na jugoistok kontinenta, prvi susret s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem i posjet i podrška Hrvatima u Crnoj Gori – sažetak su jednodnevnog posjeta premijera Andreja Plenkovića Crnoj Gori.

Sastankom u Budvi završeno je crnogorsko predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom. Za njezine članice ovo je izazovno razdoblje ponajprije zbog posljedica koje na društva i ekonomije ostavlja pandemija izazvana koronavirusom. Zemlje zapadnog Balkana nastoje ne posustati u reformskim procesima.

– Put država zapadnog Balkana ka EU to je put progresa do kojeg se dolazi preobražajem pravne regulative, privrede, finansije, ekonomije, ali čije je polazište čovjek i njegovo psiho-fizičko zdravlje. Nijedno društvo ne može postići ekonomski napredak niti blagostanje ako ne sačuva i unaprijedi svoj ljudski potencijal, istakao predsjednik vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i ovom prigodom susjednim zemljama iskazao je potporu na njihovu eurointegracijskom putu.

– Naša je politika prema svim državama koje su nam u susjedstvu JI Europe, da nastojimo podržati njihove reformske napore prema EU, stoga smo i bili danas ovdje. Skoro 50% naše trgovinske razmjene se odnosi na države članice SEI-ja, dakle od Italije i svih drugih zemalja praktički srednje i JI Europe i zato su ovakvi susreti bitni i korisni, a između ostalog i zbog gospodarskog foruma na kojem sam danas sudjelovao, ističe predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Plenković u obilasku katedrale sv. Tripuna u Kotoru – foto Hina

O jačanju položaja Hrvata u Crnoj Gori razgovarao je premijer Plenković s crnogorskim kolegom Krivokapićem, a onda i s kotorskim biskupom monsinjorom Ivanom Štironjom.

– Da je ovo za nas velika podrška i velika potpora jer svaki dolazak kod nas ovdje u ovome prostoru gdje se Hrvati nalaze kao autohtoni konačno narod istina sada nas nema puno, ali smo još uvijek tu i želimo zaista tu biti eto zato nam ovakvi posjeti itekako puno znače pogotovo kad je u pitanju jedan premijer, ističe kotorski biskup, mons. Ivan Štironja.

Plenković u Kotoru – foto Hina

Premijer  Andrej Plenković se sastao i s predstavnicima Hrvatske zajednice u Tivtu.

Osniva se Nacionalni odbor za olakšice u pomorskom saobraćaju

0
Bella Boka Hibridni brod – foto Boka News

U skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, Vlada Crne Gore je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za olakšice u pomorskom saobraćaju.

– Nacionalni odbor se osniva radi sprovođenja i davanja preporuka za unapređenje mjera, aktivnosti i tehnoloških postupaka kojima se olakšava obavljanje međunarodnog pomorskog saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte i za implementaciju jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu (Maritime Single Window) – objašnjeno je iz Vlade.

Svjetska turistička organizacija prepoznala potencijale Gornje Lastve i Godinja u okviru inicijative “Best Tourism Villages”

0
Svjetska turistička organizacija prepoznala potencijale Gornje Lastve i Godinja u okviru inicijative “Best Tourism Villages”
MNE-DELEGACIJA- foto: MEK

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) prepoznala je potencijale Gornje Lastve i Godinja u okviru inicijative “Best Tourism Villages” (Najbolja sela u turizmu), saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Iz Ministarstva su kazali da su tokom Generalne skupštine UNWTO-a, koja se održava u Madridu, objavljeni rezultati prvog izdanja inicijative Best Tourism Villages/Najbolja sela u turizmu, a među odabranima u kategoriji za Program unapređenja su sela  Gornja Lastva iz Tivta i Godinje iz Bara.

Kroz inicijativu Najbolja sela u turizmu, zemlje članice UNWTO-a imale su pravo da konkurišu sa po tri predloga, a od ukupno 174 prijave proglašena su 44 sela kao najbolja.

„Dio ove inicijative je i Program unapređenja za koji je odabrano 20 sela iz cijelog svijeta, a Crna Gora je jedina zemlja iz koje su uvrštena čak dva sela. Kroz pomenuti program će ovim selima biti pružena podrška od UNWTO-a i njenih partnera, kako bi se postojeći potencijali poboljšali, a ponuda dodatno ispromovisala“, navodi se u saopštenju.

U pismu koje je generalni sekretar UNWTO-a, Zurab Pololikashvili, uputio ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću, navodi se da će Gornja Lastva i Godinje dobiti podršku ove organizacije, kako bi zajednički radili na unapređenju uloge turizma u očuvanju ruralnih područja.

Gornja Lastva – foto Anton Gula Marković Boka News

U pismu je navedeno da bi turizam trebalo da bude pokretač razvoja, kako bi se na pravi način valorizovala sela i očuvalo njihovo kulturno i prirodno bogatstvo, kao i autentične vrijednosti.

U okviru zasijedanja Generalne skupštine učestvuje 500 delegata među kojima su ministri turizma zemalja članica, predstavnici brojnih partnerskih organizacija, lideri iz privatnog i javnog sektora iz oblasti turizma.

Crnu Goru na ovoj sjednici predstavlja vršiteljka dužnosti generalne direktorice za razvojne politike u turizmu u Ministartsvu ekonomskog razvoja, Aleksandra Gardašević Slavuljica.

„Generalna skupština prilika je i da se razgovara o odgovoru UNWTO-a na uticaj pandemije i međusobne saradnje zemalja članica. Tokom ovog važnog događaja za turizam, neke od glavnih tema bile su i inovacije, osnaživanje mladih i odnos turizma i ruralnog razvoja“, zaključuje se u saopštenju.

Saradnja Agencije za izgradnju i razvoj sa građanima: Zajedničkim snagama do ljepših fasada

0
Saradnja Agencije za izgradnju i razvoj sa građanima: Zajedničkim snagama do ljepših fasada
Fasada – HN

U akciji uređenja fasada stambenih zgrada, koju sprovodi Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u saradnji sa Skupštinama stanara, novi izgled dobile su zgrade u Norveškoj ulici, Ulici Braće Grakalić i Prve bokeške brigade.

Obnova fasada na gradskim stambenim objektima projekat je koji Agencija sprovodi u saradnji sa Skupštinama stanara godinama, a u ukupnim troškovima Agencija učestvuje 30%, dok stanari obezbjeđuju preostalih 70%. Na ovaj način, do sada je obnovljeno preko 60 fasada u našem gradu.

Procedura podnošenja zahtjeva za pomoć na uređenju fasade dostupna je na web sajtu Agencije za izgradnju i razvoj: www.agencijahnovi.me

Plenković u Crnoj Gori na sastanku SEI-ja i s bokeljskim Hrvatima

0
Plenković na samitu Srednjoeuropske inicijative – foto Hina

Premijer Hrvatske Andrej Plenković stigao je u petak u jednodnevni posjet Crnoj Gori, gdje će učestvovati na sastanku na vrhu Srednjoeuropske inicijative (SEI) i susresti se s bokeljskim Hrvatima.

SEI je pokrenut 1989. u Budimpešti, nakon pada Berlinskog zida, s idejom da se pomogne zemljama srednje i istočne Evrope u pristupanju Evropskoj uniji.

Prve četiri članice bile su Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija. Austrija se u međuvremenu povukla iz Inicijative koja danas broji 17 članica.

Osim zemalja bivše Jugoslavije, u organizaciji su Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Češka, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina.

Danas je devet članica SEI-ja dio EU-a.

Sastankom na vrhu u Budvi završava predsjedanje Crne Gore Inicijativom. Hrvatska je tu ulogu imala 2018., a u međuvremenu je predsjedala Italija –  2019. u Rimu je proslavljena 30. godišnjica SEI-ja.

Crnogorska vlada saopštila je da u Budvu stižu premijeri Slovenije, Srbije, Bugarske i Hrvatske. Uz Plenkovića u Crnu Goru su stigli i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Crnogorska vlada najavljuje da će se na samitu usvojiti zajednička izjava o daljnjoj saradnji zemalja SEI-ja s fokusom na održivi razvoj i europske integracije, kao i Mapa puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu do 2025. godine.

Države te regije među najpogođenijima su koronavirusom u svijetu. Prema stranici worldometers.info, koja prikuplja službene podatke o covidu-19, zemlja s najvećim brojem umrlih od te bolesti u odnosu na broj stanovnika je Peru, no slijede ga Bugarska, BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Rumunjska je na devetom, a Hrvatska na 13. mjestu. U Budvu stiže i direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Kluge.

Susret s Hrvatima

Hrvatska delegacija će nakon sudjelovanja na SEI-ju i susreta s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem posjetiti hrvatski generalni konzulat u Kotoru. Premijer će se potom susresti s biskupom tog grada mons. Ivanom Štironjom s kojim će obići Katedralu sv. Tripuna iz 1116. godine.

Nakon toga će se sastati i s predstavnicima hrvatske zajednice u Hrvatskom domu u Donjoj Lastvi.

Predstavnici Hrvata u Crnoj Gori žale se na neriješeni imovinskopravni status Doma kulture u tom naselju u opštini Tivat, sjedišta Hrvatskog nacionalnog vijeća u Boki Kotorskoj.

Hrvati u Crnoj Gori imaju priznat status nacionalne manjine, a po ustavu te zemlje u službenoj je upotrebi hrvatski jezik.

Vrijeme je za pozorište

0
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor  organizuje predstave produkcijske kuće „Beo art“ koje će od 3. do 6. decembra biti odigrane na Velikoj sceni.

Pod sloganom pred kotorsku pozorišnu  publiku nastupiće  neka od najpopularnijih glumačkih imena u regionu i predstaviti neke od uspješnijih i gledanijih komada ove nezavisne beogradske produkcijske kuće.

U okviru projekta VRIJEME JE ZA POZORIŠTE na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra  u subotu 4. decembra 2021.g igra pozorišna prestava ”Amateri”.

Početak je u 20 sati.

Glume: Sanja Ristić Krajnov, Marko Savković, Danilo Milovanović i Dimitrije Dinić.

Okosnicu radnje predstave, čiju režiju potpisuje Momčilo Miljković, čini pokušaj “smotanog fakultetlije” i “školovanog vodinstalatera” da okupe družinu koja će im pomoći da se snimanjem filmova za odrasle izvuku iz bijede u kojoj žive. Nizom komičnih situacija se umjesto tjelesne pred publiku prikazuju emotivna golotinja, strepnje, frustracije i utopijske želje mladih ljudi koji zapravo igraju amaterske uloge u sopstvenom životu.

Ugostitelji poručuju: U kontrolisanim uslovima moguć doček na otvorenom

0
Kotor – foto Boka News

Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović saopštio je da ne vidi razlog zašto bi kovid potvrda bila neophodna za odlazak u restoran ili kafić, ako ona nije potrebna za lokalne samouprave, javne ustanove i Vladu Crne Gore. Očekuje da će ipak biti omogućen organizovan doček Nove godine na otvorenom, u kontrolisanim uslovima.

Kad je riječ o javnom dočeku Nove godine, Jovanović kaže da se pripremaju i nadaju da će to ipak biti moguće jer opada broj oboljelih u Crnoj Gori.

“Smatramo da u kontrolisanim uslovima, gdje bi trgovi bili ograđeni, i gdje bi se kontrolisale kovid potvrda, može da se organizuje doček”, rekao je Jovanović.

Nominacije za Plavu vrpcu Vjesnika 2021.

0
Plava vrpca Vjesnika Oscar za hrabrost pomoraca

Svečanost dodjele priznanja Plava vrpca Vjesnika bit će održana u ponedjeljak, 6. decembra u hotelu Royal u Opatiji, objavio je na svojim mrežnim stranicama Sindikat pomoraca Hrvatske.

Za Plavu vrpcu Vjesnika 2021. nominirano je osam poduhvata, tri u pojedinačnoj i pet u momčadskoj konkurenciji:

1. Lučki kapetan Nikola Brkuljić iz Milne na Braču prvi je doplovio na mjesto sudara dviju brodica koji se dogodio u noći 7. srpnja ove godine 1,5 milja od Splitskih vrata. Zahvaljujući njegovoj požrtvovnosti, snalažljivosti i iskustvu, sedmero najteže ozlijeđenih u toj nesreći pravodobno je prevezeno do Splita, gdje im je pružena potrebna medicinska pomoć. Brkuljić je u noći 28. kolovoza ove godine u Bračkom kanalu, po buri jačine 15 – 20 čvorova, spasio mladi par iz Češke koji se na more otisnuo na daskama za veslanje.

2. Zapovjednik japanskog tankera St. Katharinen Ivica Brčić iz Kaštel Kambelovca, organizirao je opsežnu potragu, u kojoj je sudjelovalo desetak brodova, za svojim drugim časnikom palube koji je usred noći 7./ 8. maja ove godine nestao s broda u Južnom kineskom moru. Nakon devetosatne potrage časnik je pronađen živ i zdrav.

3. Pomorac Marko Rakuljić iz Krila Jesenice je spasio 22. svibnja ove godine od utapanja jednog mladića iz hladne rijeke Nederrijn, pritoke Rajne, u gradu Arnhemu u Nizozemskoj. Rakuljić plovi kao drugi časnik palube na nizozemskom riječnom kruzeru Jules Verne.

4. Zapovjednik broda za prijevoz cementa Glory Tellus Davor Perušina iz Slanog kraj Dubrovnika, te upravitelj stroja na istom brodu Damir Mršić iz Malog Lošinja, su spasili 21. veljače ove godine kod obale Brazila trojicu iznemoglih ribara, koji su nakon potonuća njihove brodica sedam sati bili u moru.

5. Posada m/b Šibenik Lučke kapetanije Šibenik, zapovjednik Saša Jurat, upravitelj stroja Mladen Radovčić i mornar Edi Brkić, je spasila 8. listopada ove godine kod Kornata po orkanskoj buri katamaran sa sedam poljskih državljana, uzevši plovilo u tegalj.

6. Rene Urban iz EmergenSea na Krku i njegov suradnik Dragan Pajić su spasili po orkanskoj buri jedrilicu s osam čeških državljana kod Stare Baške, uzevši je u tegalj. Pritom se Pajić sa spasilačkog „gumenjaka” morao prebaciti na jedrilicu kako bi preuzeo kormilo.

7. Djelatnici Lučke kapetanije Senj Tomislav Zrinski i Davor Šojat su spasili 18. srpnja ove godine po olujnoj buri na moru ispred Senja trojicu njemačkih dječaka, koji su se tog dana uputili u ribolov u malom gumenom čamcu, ne mareći previše za vremensku prognozu.

8. Posada ophodne brodice P111 Postaje pomorske i aerodromske policije iz Pule, zapovjednik Emil Maružin, upravitelj stroja Marko Jakšić i mornar Boris Sabadoš, je spasila 14. oktobra ove godine kod Savudrije dvojicu ribara s ribarskog broda na kojemu je izbio požar.

‘Velika zabrinutost’ zbog ruske vojne aktivnosti pored Ukrajine

0
Antony Blinken i Sergej Lavrov
Foto: Jonathan Nackstrand / REUTERS

Sjedinjene Države prate dovoljno znakova i upozorenja oko ruskih vojnih aktivnosti pored Ukrajine koje izazivaju “veliku zabrinutost” i čini se da je ruska retorika sve oštrija, rekao je američki vojni dužnosnik u četvrtak.

Mark Milley, načelnik združenog stožera američke vojske, odbio je nagađati o opcijama koje bi SAD mogao razmatrati u slučaju ruske invazije. Međutim Milley je u jednom od najopširnijih komentara o krizi naglasio važnost ukrajinskog suvereniteta za Washington i za NATO savez.

– Bude li otvorene agresije ruske vojne akcije u nacionalnoj državi neovisnoj od 1991., u pitanju su važni nacionalni sigurnosni interesi SAD-a i članica NATO-a, rekao je Milley za vrijeme leta iz Seula u Washington.

Ukrajina je rekla da je Rusija nagomilala više od 90.000 vojnika pored granice. No Moskva je odbacila sugestije da se priprema za napad na južnog susjeda i brani svoje pravo da raspoređuje vojnike na vlastitu teritoriju kako smatra prikladnim.

Stručnjaci upozoravaju da bi neizazvana ruska invazija mogla biti destabilizirajući čimbenik i stvoriti domino efekt daleko izvan Ukrajine u vrijeme sve veće zabrinutosti zbog kineskih namjera prema Tajvanu.

Milley je odbio javno iznijeti svoju procjenu broja ruskih snaga u blizini Ukrajine, ali je sugerirao da njegova zabrinutost ide dalje od broja ruskih vojnika.

– Neću vam reći što pratimo i pokazatelje ili upozorenja s obavještajnog stajališta, ali pratimo ih sve. I sada ih ima dovoljno da izazove veliku zabrinutost, a mi ćemo nastaviti pratiti, rekao je Miley.

Rusija i Ukrajina imaju stoljetnu zajedničku povijest i bile su dvije najveće republike Sovjetskog Saveza sve do njegova raspada 1991., pa Moskva ambiciju svog susjeda da se pridruži NATO-u smatra uvredom i prijetnjom. Otkako je počela najnovija kriza, Moskva je postavila zahtjeve za pravno obvezujućim sigurnosnim jamstvima Zapada, i uvjeravanjima da NATO neće primiti Ukrajinu u članstvo niti tamo rasporediti raketne sustave za gađanje Rusije.

Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je Moskvu na “visoku cijenu” ako napadne Ukrajinu, te pozvao ruskog kolegu da traži diplomatski izlazak iz krize. Milley je odbio nagađati hoće li ruskog predsjednika Vladimira Putina ohrabriti povlačenje američkih snaga iz Afganistana, rekavši: “Morate pitati Putina”. Povlačenje u kolovozu okončalo je američki rat koji je trajao dva desetljeća nedvosmislenim porazom, a talibani su se vratili na vlast.

– Mislim da bi bila pogreška da bilo koja zemlja izvuče široki strateški zaključak na temelju američkog povlačenja iz Afganistana, a zatim taj događaj automatski primijeni na druge situacije, rekao je Milley.

Naveo je povijesne primjere prošlih američkih predsjednika koji su na nekim mjestima povukli vojnike, ali su drugdje zapovijedili vojnu akciju.

Saobraćajno povezivanje Podgorice sa Beogradom i Sarajevom projekti od posebnog značaja

0
Saobraćajno povezivanje Podgorice sa Beogradom i Sarajevom projekti od posebnog značaja
Radovi na autoputu (Foto: YouTube/Ministarstvo kapitalnih investicija/Screenshot)

Izgradnja autoputa od Podgorice do Beograda, ali i saobraćajnice koja glavni grad Crne Gore spaja sa Sarajevom od posebnog su značaja za Crnu Goru, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Kako je saopšteno iz Vlade, Krivokapić se na marginama Samita predsjednika vlada Centralno-evropske inicijative u Budvi sa potpredsjednikom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Markom Boumanom.
Predsjednik Vlade je istakao da je jedan od najvažnijih projekata koji bi trebalo što prije realizovati autoput od Podgorice do Beograda, te da se njegov završetak očekuje do decembra 2027. godine.
– Crna Gora je izgubila ogromno vrijeme svojom krivicom i ova Vlada želi da pokuša da nadoknadi to vrijeme. Jedan od značajnijih puteva je onaj koji spaja Sarajevo i Podgoricu, i naš cilj je da što prije krenemo sa izgradnjom mosta na Tari, kao i sa izgradnjom dionice puta Foča-Šćepan Polje. Takođe, vrlo je značajna i zaobilaznica oko Podgorice, kako bi smo njenom izgradnjom rasteretili centar grada – kazao je premijer Krivokapić.
Premijer Krivokapić izrazio je zadovoljstvo zbog dolaska gospodina Boumana u Crnu Goru, istakavši da ga raduje što mogu da razgovaraju o mnogim temama koje su započeli, a koje mogu da Crnu Goru u svakom smislu učine drugačijom.
– Ta drugačija Crna Gora podrazumijeva jedan vizionarski put kojim ide aktuelna Vlada. To znači da mi želimo da napravimo infrastrukturu primjerenu 21. vijeku i da ne budemo samo avio destinacija kao što smo to bili do sada. Zato smo osmislili i projekat koji se zove CG odmah čiji je cilj podizanje kvaliteta života svih građana – poručio je Krivokapić.
Predsjednik Vlade istakao je da je jedno od opredjeljenja Vlade razvoj zelene ekonomije i iskorišćavanje energetskog potencijala Crne Gore.
– Dva prirodno izdašna resursa koja ima Crna Gora su veliki broj sunčanih dana i prirodno strujanje vjetra u određenim područjima, što predstavlja izuzetan potencijal za izgradnju solarnih i vjetroelektrana – kazao je Krivokapić, dodajući da očekuju podršku EBRD-a, za realizaciju ovih projekata.
Bouman kazao je da se raduje što je u Crnoj Gori, istakavši da je ona važan partner za EBRD, koja je veliki investitor na ovim prostorima. Poručio je da EBRD podržava Crnu Goru naročito kada je u pitanju ozelenjavanje ekonomije, te da su posvećeni finansiranju više projekata obnovljive energije.
– Crna Gora posjeduje nevjerovatan solarni i vjetro potencijal i to je neophodno iskoristiti – rekao je Bouman.