MSC Cruises su u svome priopćenju za medije objavili kako sarađuju s grčkim Ministarstvom turizma i drugim vlastima na ponovnom otvaranju lokalnih usluga na vrijeme, kako bi opsluživali putnike s kruzera koji će biti u posjetu Grčkoj, počevši od nadolazećih Uskršnjih praznika.
Tvrtka je također objavila da otkazuje sva predviđena krstarenja MSC Magnifice do 29. aprila; piše Cruise Industry News.
Prvobitno je planirano da se brod vrati u službu 14. februara s programom putovanja prema Grčkoj; no MSC Magnifica će biti zamijenjen drugim MSC-ovim kruzerom za plovidbe istočnim Mediteranom, uključujući Grčku, tijekom uskrsnog razdoblja i tijekom ljetne sezone.
Gostima koji su rezervirali putovanje na MSC Magnifici bit će ponuđena mogućnost da rezerviraju svoj MSC Cruises odmor na jednom od drugih kruzera.
MSC Grandiosa trenutno izvodi tjedna krstarenja koja polaze svake nedjelje iz Genove u Italiji, a pristaju u Civitavecchiji, Napulju, Palermu ili Cagliari u Italiji, te u Valetti na Malti. Ukrcaj je dostupan iz svake luke u Italiji.
Spasilački brod Ocean Viking dobio je dopuštenje da uplovi na otok Siciliju s 422 migranata, kazala je danas nevladina udruga SOS Mediterranee.
Talijanske vlasti uputile su posadu prema luci Augusti sjeverno od Siracuse, rekla je glasnogovornica udruge.
Ocean Viking spasio je prošle sedmice migrante iz unesrećenih plovila u vodama Libije. U subotu su dvije osobe evakuirane s broda jer su bile u teškom zdravstvenom stanju te su prevezene vojnim helikopterom na Maltu, navodi SOS Mediterranee.
Stanje na brodu pogoršalo se zbog prenapučenosti i loših vremenskih uslova.
Osim toga, osam osoba testirano je pozitivno na koronavirus.
2020. je više od 1200 migranata poginulo u Sredozemnom moru
Neki od spašenih migranata su državljani Obale Bjelokosti, Malija i Sudana.
Građanski rat u Libiji bijesni godinama i ta je zemlja postala jedno od najvažnijih tranzitnih područja za migrante na ruti od Afrike do Europe.
Više od 1200 migranata poginulo je 2020. u Sredozemnom moru, od kojih velika većina na središnjoj ruti, navodi Međunarodna organizacija za migracije, podsjeća agencija France presse.
Brodovi nevladinih udruga kao što je Ocean Viking spašavaju živote migranata, ali su zadnjih godina optuživani da pomažu krijumčarima ljudi.
Europska unija podijeljena je u stajalištu kako upravljati migrantskom krizom otkako je ona počela 2015. godine, dodaje AFP.
Zamjenik direktora Doma zdravlja Budva Blažo Radoman saopštio je da je metropola turizma na prvom mjestu kad je riječ o broju zaraženih shodno broju stanovnika.
Radoman je u Jutarnjem programu TVCG podsjetio da je u Budvi zvanično zaraženo 696 osoba, te da je za očekivati da ih već danas bude preko 700. On je rekao da u Budvi rade dvije kovid ambulante, koje su pod velikim pritiskom pacijenata kojih bude pregledano i do 150.
“Na jučerašnji dan smo pružili 82 terapije koje su naši sugrađani primili u Domu zdravlja. Kad je riječ o broju kovid pozitivnih osoba, riječ je o jednom broju osiguranika i stranaca koji nijesu stanovnici Budve”, rekao je Radoman.
Popjašnjava da su obje kovid ambulante fizički odvojene od Doma zdravlja, što znači da nema rizika po pacijente koji dolaze za potrebnu pomoć.
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike pažljivo pripremaju programe za ovogodišnje dvadeseto izdanje, promišljajući ne samo o izuzetnim svjetski afirmisanim umjetnicima po kojima je ovaj festival prvenstveno prepoznat, već i o mjestu muzike u društvu, o godišnjicama važnim za to društvo kao i o novim projektima koji će se ostvariti u saradnji uz podršku EU i UNESCO, koji tretiraju kako globalne, tako i regionalne, nacionalne pa i lokalne teme.
Festival planira realizaciju projekta The New Normal – Nova normalnost: novo sagledavanje, promišljanje i remodelovanje uloge umjetnosti i kulture nakon COVID-19, koji je odobren od strane generalne direktorice UNESCO-a, gđe Odri Azule. Međunarodna konferencija, kao centralna aktivnost projekta, u Kotoru će okupiti relevantna imena različitih oblasti poput umjetnosti, turizma, ekonomije i kulturne politike, u cilju sagledavanja nove stvarnosti. Dodatno, konferencija će biti upotpunjena filmskim programom, publikacijom sa zaključcima i preporukama do kojih se došlo tokom diskusije, te objavljivanjem podkasta kojim će diskusija doći i do šireg auditorijuma. Ciljevi projekta su promišljanje, preispitivanje i preoblikovanje uloge koju projekti u umjetnosti i kulturi nose, zatim analiza i rasprava o mogućim načinima za ublažavanje uticaja pandemije izazvane virusom COVID-19 na sektor kulture, kao i kulturnog turizma. Ne manje važno jeste i ambicija ove konferencije da ukaže na značaj kulture kao osnove za održivi razvoj kao i uvide u moguće strategije i mjere za jačanje otpornosti i zaštite kreativnog i kulturnog sektora u turbulentnim vremenima.
Pored ovog projekta, festival kreće sa realizacijom trogodišnjeg projekta pod nazivom #synergy, podržanog od strane EU na pozivu Kreativne Evrope za podršku projekata saradnje na Zapadnom Balkanu. KotorArt ovim projektom okuplja neke od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su: Dubrovačke ljetnje igre, Ljubljana Festival, Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženja F. Šopen sa Kosova. Ciljevi projekta su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu.
Za jubilarno izdanje Festivala, organizacioni tim tradicionalno okuplja Festivalski orkestar KotorArta, ove godine sa regionalnim muzičarima, posebno ističući muzičare iz Kotora, Mostara, Dubrovnika i Ohrida, gradovima koji već imaju ostvarenu saradnju i pojačavajući nit koja ih vezuje – UNESCO-va lista svjetske baštine. U planu je snimanje dijela kompozicija koje su bile porudžbine festivala prethodne dvije decenije, uglavnom crnogorskih kompozitora, te njihovo izdavanje za renomiranu međunarodnu izdavačku kuću.
KotorArt
Iz PR službe Festivala kažu da promovisanjem značajnih događaja iz istorije crnogorske muzike, koji su obogatili muzičku kulturu i doprinijeli njenom razvoju i napretku, učestvujemo u otkrivanju, sakupljanju, čuvanju i sagledavanju naše nacionalne muzičke prošlosti. Dio XX KotorArt Don Brankovih dana muzike je i program Crnogorske muzičke godišnjice, koji će obilježiti četiri jubileja značajna za istoriju i razvoj crnogorske muzike: 150 godina od izvođenja izgubljene operete, prvog muzičko-scenskog djela na crnogorskim prostorima, čiji je autor Čeh Anton Šulc, kompozitor prve crnogorske himne „Ubavoj nam Crnoj Gori“, osnivač, organizator i kapelnik prve vojne muzike i dirigent prvog pjevačkog društva na Cetinju; 150 godina od osnivanja Crnogorske vojne muzike, koja je muzički upotpunjavala različite društvene i javne događaje, diplomatske prijeme, oficijelne državne događaje, a koju je davne 1871. osnovao upravo pomenuti Anton Šulc; 160 godina od rođenja Jovana Ivaniševića (1861-1889), prvog školovanog muzičara porijeklom iz Crne Gore, učitelja, dirigenta, kompozitora, muzičkog pisca i reorganizatora muzičkog školstva; 125 godina od rođenja Slovenke Vide Hribar Matjan (1896-1993), svestranog muzičkog radnika, pedagoga, kompozitora za djecu, osnivačaprve privatne muzičke škole, direktorai utemeljivača državne srednje muzičke škole u Kotoru koja od 2007. nosi njeno ime.
KotorArt Don Brankovi dani muzike ozbiljno promišljaju sve tradicionalne serijale koncerata predstavljajući domaće i inostrane klasične, džez i pop muzičare, obilježavajući važne godišnjice, brinući o prezentaciji mladih talenata, stvarajući i njegujući kulturnu baštinu izlazeći iz ustaljenih formi prezentacije muzike. Tim festivala razmišljaja o savremenim i aktuelnim temama poput zaštite životne sredine, kulturnog turizma, ističući značaj kulture u ovakvim turbulentnim vremenima.
Međunarodni festival KotorArt, proglašen manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore od strane Vlade Crne Gore, već dvije decenije značajno obogaćuje našu kulturnu i turističku ponudu, a organizuje se uz veliku mrežu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera iz sfere kulture i turizma. Kvalitet i značaj festivala potvrđuje i pokroviteljstvo UNESCO-a, nagrade Wild Beauty Award za najbolju manifestaciju, EFFE titula koju dodijeljuje Evropska festivalska asocijacija, podrška Evropske unije za projekat #synergy KotorArt Don Brankovih dana muzike, kao i dugogodišnja saradnja sa značajnim kompanijama i organizacijama. XIX KotorArt Don Brankovi dani muzike se održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Kotor, uz podršku Luštice Bay, kompanije Tonino Lamborgini, ambasada Njemačke i Hrvatske, i mnogih drugih
Atomska ratna komanda, također poznata kao ARK ili “Titov bunker” bivši je nuklearni bunker i vojni komandni centar koji se nalazi u blizini Konjica, u Bosni i Hercegovini. Napravljen da zaštiti jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita i do 350 članova njegovog užeg kruga u slučaju atomskog sukoba.
Struktura se sastoji od stambenih područja, konferencijske sale, kancelarije i drugih oblasti. Bunker je ostalo državna tajna sve do raspada Jugoslavije u 1990-ih.
Izgrađen između 1953. i 1979. godine unutar brda u podnožju planine Zlatar, ARK je najveće atomsko sklonište i jedan je od najvećih podzemnih objekata izgrađenih u bivšoj Jugoslaviji.
Za više od deset godina nakon njegovog završetka, to je bio najtajnija vojna instalacija u zemlji.
Svi građevinski radnici su pažljivo odabirani i provjereni, potpisivali ugovor šutnje, a svi članovi osoblja prolazili su najveću sigurnosnu provjeru. Godine 1979., posao je završen nakon 26 godina i potrošenih 4,6 milijardi američkih dolara u troškove izgradnje.
Dženan Faladžić, uposlenik Agencije za ekonomski razvoj ”Prvi korak“ općine Konjic, koja upravlja i održava objekat ARK D-0, odnosno poznatiji pod nazivom ”Titov bunker“ za Anadolu Agency (AA) govorio je o ovom kompleksu.
Faladžić navodi kako je gradnja objekta trajala 26 godina, od 1953. do 1979. godine.
”Ovaj objekat predstavlja treću najveću investiciju JNA u te vojne svrhe u protuvrijednosti od 4,6 milijardi američkih dolara u to vrijeme, što je u današnjoj protuvrijednosti taj iznos puno veći“, pojašnjava Faladžić.
Dodao je kako se za objekat saznalo 1992., odnosno početkom agresije na Republiku BiH, kada se JNA povukla iz objekta, a preuzela ga tadašnja teritorijalna odbrana, odnosno Armija Republike Bosne i Hercegovine, kada je javnost tek saznala za njega.
Ipak, za javnost otvoren 2011. godine, kada je Ministarstvo odbrane BiH objekat proglasilo vojno neperspektivnom imovinom, a sve je potaknuto idejom da se unutar objekta otvori i prvo Bijenale savremene umjetnosti. Dodao je kako posjetioci imaju priliku vidjeti umjetničke instalacije koje koorespondiraju s prostorom i tematski su vezane za period Hladnog rata, a od 2013. godine umjetničke instalacije i radovi nalaze se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, dok je 2014. objekt proglašen nacionalnim spomenikom.
Opština Konjic objekt je preuzela 2017. godine.
Titov bunker sada služi kao mjesto susreta umjetnika iz cijelog regiona, Evrope i svijeta. Cilj projekta Bijenale suvremene umjetnosti je transformacija kompleksa još uvijek službeno pod vojnom kontrolom u prestižnu regionalnu kulturnu instituciju na čelu nastanka novih umjetničkih trendova. Projekt ima za cilj očuvanje kulturne baštine i istorijske strukture, kao i za stvaranje umjetničke vrijednosti i ponovno uspostavljanje slomljene veze između umjetnika i kreativnih ljudi u regiji.
Faladžić navodi i kako je bunker, poslije raftinga na Neretvi, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Konjicu. Dodaje kako objekt posjećuje veliki broj ljudi, s izuzetkom prošle godine zbog pandemije koronavirusa.
Nizozemsku je u nedjelju zahvatila prva velika snježna oluja u zadnjih 10 godina, koja je poremetila željeznički i cestovni promet, a hladna fronta nastavlja se kretati prema ostalim dijelovima sjeverne Evrope,
Željeznički promet zbog nanosa snijega poremećen je i u susjednoj Njemačkoj, a Britanci se u području Sjevernog mora pripremaju za dolazak oluje koju su nizozemski meteorolozi nazvali ‘Darcy’.
Vremenske su nepogode u tolikoj mjeri loše da je nizozemska vlada odlučila na nekoliko dana zatvoriti sve centre za testiranje na koronavirus.
Nizozemska meteorološka agencija KNMI za nedjelju je u cijeloj državi objavila crveni alarm, upozoravajući na vjetrove koji će puhati brzinom i do 90 kilometara na sat te na “jaku hladnoću”. Internetska stranica koja se bavi prognoziranjem vremena Weer.nl upozorila je na to da kombinacija snažnog vjetra sa snježnim padavinama “službeno znači snježnu oluju u cijeloj zemlji”.
“Radi se o prvoj većoj snježnoj oluji nakon duljeg razdoblja. Naime, zadnja je zemlju zahvatila u siječnju 2010.,” kažu meteorolozi. U većem dijelu zemlje dosad je napadalo između pet i 10 centimetara snijega, no u nekim je dijelovima izmjereno i 30 centimetara.
Nacionalni željeznički prijevoznik NS izvijestio je da je polazak svih vlakova u cijeloj zemlji zasad otkazan do podneva. Vozačima se savjetuje da izbjegavaju putovanja, a agencije javljaju o 85 slučajeva pomoći automobilima koji su usred snježnih nanosa ostali zarobljeni na cestama. U idućih deset dana u cijeloj se zemlji očekuju temperature ispod nule.
U Njemačkoj snijeg je uvelike omeo promet vlakova u Sjevernoj Rajni Vestfaliji te je od subote poslijepodne izazvao velike prometne zastoje i 222 prometne nesreće, prenijela je njemačka agencija dpa. U sjevernim dijelovima Njemačke očekuje se do 40 centimetara snijega.
Snijeg je padao i u Belgiji, ali u mnogo manjim količinama, no u toj se zemlji očekuje veliki pad temperatura.
U Britaniji vlasti su izdale vremenska upozorenja za jugoistočnu Englesku uz najavu mnogo snijega i otežane uvjete prometovanja cestama, željeznicom i zrakom.
Nova Vlada odlučila je da smijeni rukovodstvo kontroverzne državne firme Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD) iz Podgorice, čime kraju dolazi jedan od najdužih direktorskih mandata u novijoj istoriji Crne Gore – Veselina Mijajlovića koji je na čelu RCUD-a od njegovog osnivanja, već punih 19 godina.
“Mijajlović će sigurno biti smijenjen u najskorije vrijeme, kao i aktuelni Bord direktora ove državne firme. Više smo nego uvjereni da će se Mijajlovićevim učinkom na čelu RCUD-a i brojnim kontroverzama koje već godinama prate tu firmu i njeno poslovanje, uskoro vjerovatno pozabaviti i reformisano crnogorsko tužilaštvo i pravosuđe”, kazao je “Vijestima” visokopozicionirani izvor iz krugova nove crnogorske vlasti, a u čijem je domenu i izbor novog rukovodstva RCUD-a i stavljanje te firme na zdrave osnove.
RCUD je kao javna ustanova osnovan 2002. u Bijeloj, da bi 2015. bio transformisan u društvo sa ograničenom odgovornošću u 100 odsto vlasništvu Vlade.
Iako je zvanična primarna djelatnost firme kojoj je od osnivanja na čelu bivši policajac Veselin Mijajlović, “ostalo obrazovanje“, koja prvenstveno obuhvata organizaciju i sprovođenje obuke ronilaca, ona se bavi podvodnim deminiranjem i izvođenjem podvodnih radova i istraživanja.
RCUD već skoro svije decenije uporno nastoji da se, koristeći veze sa državom, pozicionira kao nezaobilazan i odlučujući faktor u regulisanju i kontrolisanju kompletne oblasti ronilaštva i podvodnih aktivnosti u Crnoj Gori.
Vlada je 2019. usvojila odluku kojom se sjedište RCUD-a iz Herceg Novog prebacuje u Podgoricu, gdje i živi Mijajlović, a u međuvremenu je ta firma koristila (i najvećim dijelom devastirala) brojnu vrijednu džavnu imovinu – od nekadašnjeg hotela “Park” u Bijeloj, do bivše hidrografske barkase BH-11 koju je RCUD kao ronilački brod “Explorer”, prvo zapustio, a potom i bukvalno razorio nestručnim podizanjem iz mora na opetativnu obalu brodogradilišta u Bijeloj.
Mijajlovićev angažman na čelu RCUD-a obilježile su brojne sumnjive radnje, optužbe za korupciju i nepotizam, zloupotrebu državnih resursa u privatne svrhe, zloupotrebu službenog položaja u cilju promocije kompanije “Aquanaut” – privatne firme za izvođenje podvodnih radova u vlasništvu njegovog sina Danila koji je zaposlen i kao instruktor ronjenja u RCUD-u, kontroverzan način dolaska do zvanja u ronilaštvu, sukobi sa nizom radnika koji su napuštali RCUD i po raznim osnovama tužili i kasnije na sudovima dobijali tu ustanovu i njenog direktora, skandali sa traženjem da država RCUD-u dodatno plaća poslove pronalaženje i vađenja utopljenika…
Podvodna arheologija – Foto RCUD
Mijajlovićevo djelovanje u crnogorskom ronilaštvu obilježila je i njegova skoro potpuna monopolizacija Ronilačkog saveza Crne Gore, kao i vrlo sumnjive okolnosti u kojoj je onda najvrjednija imovina saveza – ronilački centar na Rosama, prodat tivatskom biznismenu.
Iza direktora državne firme koji se stalno, iako mu to nije posao za koji ga je država plaćala, nastojao baviti hidroarheologijom i “zaštitom podvodne kulturne baštine”, je i niz gafova koji su godinama uveseljevali poznavaoce prilika u toj oblasti, ali povremeno i državi pričinjavali internacionalnu sramotu, kao što je to bio slučaj ljetos kada je RCUD u plićaku pred ušćem Bojane “otkrio nepoznato ratno plovilo koje liči na raketnu topovnjaču”, iako je riječ o preko vijek staroj olupini francuske podmornice “Fresnel” koja je tu stradala u Prvom svjetskom ratu i o kojoj se sve zna još od trenutka njenog nasukanja i kasnijeg uništenja u decembru 1915.
Nekadašnji radnik nikšićke Željezare Veselin Mijajlović (62) je kao član Sportsko-rekreativne organizacije “Čelik” iz Nikšića septembra 1984. stekao zvanje mlađeg ronioca na kursu održanom na Žanjicu u Boki Kotorskoj, da bi maja 1987. prema dostupnim dokumentima, Mijajlović polagao ispit za starijeg ronioca i položio ga vrlodobrim uspjehom pred ispitnom komisijom u kojoj je i sam bio član.
Mijajlović je početkom devedesetih bio na ratištu u Dubrovniku kao komandir Ronilačkog odjeljenja Teritorijalne odbrane Crne Gore, da bi zatim karijeru nastavio u MUP-u, kao instruktor ronjenja u specijalnoj antiterorističkoj jedinici, odnosno komandir Ronilačke jedince. Sa te pozicije Mijajlović je 2002. osnovao RCUD i jedno vrijeme ga vodio kao polupolicijsku jedinicu sa veoma diskutabilnim javnim ovlašćenjima.
Ugostitelj iz Herceg Novog S.P. (33) uhapšen je i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Hercegnovska policija sinoć je oko 23 sata, u mjestu Topola, kontrolisala sportsko rekreativni objekat u sklopu kojeg posluje ugostiteljski objekat čiji je vlasnik S.P.
U ugostiteljskom objektu zatečeno je 29 osoba kao i vlasnik čime su prekršene propisane mjere u cilju suzbijanja pandemije koronavirusa.
– Protiv lica koja su zatečena u ovom objektu u vremenu kada je zabranjen izlazak iz objekta stanovanja, biće podnijete krivične prijave u redovnom postupku, zbog sumnje da su izvršili isto krivično djelo – saopšteno je iz Uprave policije.
U ovom ugostiteljskom objektu zatečeni su aparati za igre na sreću, za koje nije postojala uredna dokumentacija. Takođe, kako kažu u policiji, u objektu nije zatečena fiskalna kasa iako je služeno piće koje je naplaćivano.
– U odnosu na ove činjenice su u toku dalje kontrole poslovanja ovog ugostiteljskog objekta u saradnji sa nadležnim inspekcijama – stoji u saopštenju UP.
U policiji napominju da će službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi u narednom periodu intezivirati kontrole poštovanja mjera u cilju suzbinjanja pandemije kovida-19.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1692 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 488 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Nikšića i Podgorice (starosti 61 i 57 godina).
Novooboljeli du iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
143
Nikšić
74
Budva
69
Tivat
25
Bijelo Polje
24
Ulcinj
22
Herceg Novi
20
Cetinje
19
Berane
18
Pljevlja
18
Bar
16
Kotor
10
Žabljak
9
Mojkovac
5
Danilovgrad
3
Plužine
3
Rožaje
2
Andrijevica
2
Tuzi
2
Kolašin
2
Plav
1
Šavnik
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Nikšića i Podgorice (starosti 61 i 57 godina).
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 838.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 503 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7733.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 65227.
Sud za prekršaje u Budvi izrekao je u hitnom postupku M. N. iz Murina (1968) kaznu zatvora od 16 dana zbog toga što je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,79 promila.
Zbog vožnje u pijanom stanju, na lokalnom putu u mjestu Krašići u Opštini Tivat, izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilom od četiri mjeseca, te tri kaznena boda.
