Populacije morskih mekušaca smanjile su se proteklih desetljeća u dijelovima istočnog Mediterana jer je zatopljavanje mora stvorilo uvjete koji onemogućavaju život ‘domaćih’ vrsta, objavili su u srijedu znanstvenici.
Vode uz obale Izraela među najtoplijima su na Mediteranu i već su se zagrijale tri stupnja Celzija u protekla četiri desetljeća i ljeti je temperatura mora redovito iznad 30 stupnjeva Celzija.
Međunarodni tim znanstvenika, koji su rezultate objavili u časopisu Proceedings of Royal Society B, istraživali su učinak toplijih mora na lokalne populacije morskih mekušaca, kao i na dolazak invazivnih vrsta iz Crvenog mora kroz Sueski kanal.
Paolo Albano, s odjela za paleontologiju Bečkog sveučilišta, prvo je htio usporediti lokalne i novonaseljene vrste uz izraelsku obalu. No, brzo je shvatio razmjere nestanka lokalnih populacija mekušaca.
“Moje je očekivanje bilo da ću otkriti mediteranski ekosustav s tim pridošlicama”, kazao je za AFP.
“No, nakon prvog urona odmah sam shvatio da je problem drugi – nestanak domaćih mediteranskih vrsta, čak i onih najbrojnijih koje možete pronaći svagdje na Mediteranu”.
LOKALNI NESTANAK VRSTA
Albano i njegovi kolege usporedili su populacije mekušaca s više od 100 lokacija morskog dna s ranijim podacima za te lokacije i otkrili su da je samo 12 posto mekušaca, koji su oduvijek bili na tim lokacijama, još na tim plitkim sedimentima.
Na kamenim grebenima ta je brojka bila tek pet posto.
Tim je procijenio da 60 posto preostale populacije proučavanih mekušaca ne dostiže reproduktivnu veličinu što ukazuje na opasnost “demokrafskog potonuća” nekih vrsta.
Albano je kazao da je sveukupni trend, iako bi i drugi faktori mogli igrati ulogu u nestanku vrsta među kojima i zagađenje i naseljavanje novih vrsta, vjerojatno izazvan zatopljavanjem mora.
“Tolerancija na temperaturne promjene je ono što je važno i većina vrsta koje žive u Mediteranu su na granicama svoje izdržljivosti na području istočnog Mediterana”, kaže on.
Za razliku od ‘domaćih’ mekušaca tropske populacije koje stižu u Mediteran kroz Sueski kanal bujaju.
Ta zamjena vrsta izaziva početak stvaranja novog ekosustava, kažu autori, i veliki gubitak domaćih vrsta teško će se moći ispraviti.
Albano kaže da je istočni Mediteran “obrazac onoga što se događa u morskim ekosistemima zbog globalnog zagrijavanja – vrste reagiraju na zagrijavanje seljenjem i u nekim slučajevima to znači iskorjenjivanje domaćih vrsta”.
Na sarajevskoj olimpijskoj planini Bjelašnici 162 centimetra je snježnog prekrivača, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).
U posljednjih 10 godina to je najveća količina snijega napadalog do 7. januara.
Obzirom na meteorološke prognoze, na osnovu kojih se u naredna tri dana očekuju nove padavine snijega, razloga za zadovoljstvo posebno će imati na planinama u Bosni i Hercegovini gdje je zimska turistička sezona u toku.
Zbog pandemije koronavrusa gostiju iz inostranstva puno je manje nego inače, iako su uslovi za skijanje veoma dobri, najbolji u posljednjih nekoliko godina.
Američki Kongres u četvrtak je potvrdio pobjedu bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima i objavio da stupa na dužnost 20. siječnja.
Nakon što je završena višesatna rasprava i odbačeni republikanski prigovori na rezultate glasanja u saveznoj državi Pennsylvaniji Kongres je potvrdio rezultate glasova izbornog kolegija u preostalih 12 saveznih država na koje nije bilo prigovora.
Potvrdom broja glasova osvojenih u saveznoj državi Vermontu Biden je prešao potrebni prag od 270 glasova.
Nakon što su potvrđeni i rezultati iz posljednje države po abecedi, Wyoming, objavljeno je i da je Biden pobijedio sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa s ukupno 306 glasova izbornog kolegija prema 232.
Četvoro poginulo
Četvero ljudi je poginulo, a 52 je uhićeno nakon što su pobornici američkog predsjednika Donalda Trumpa u srijedu upali u Kongres kako bi spriječili potvrdu izborne pobjede njegovog nasljednika Joea Bidena, objavila je policija američke prijestolnice.
U kasnonoćnoj konferenciji za medije šef vašingtonske policije Robert J. Contee rekao je kako se 47 od ukupno 52 uhićenja odnosi na kršenje policijskog sata koji počinje u 18 sati, a da je 26 njih uhićeno na području Kapitola, prenosi agencija Reuters.
Nekoliko drugih uhićeno je zbog posjedovanja oružja za koje nisu imali dozvolu ili je zabranjeno. U sukobima prosvjednika i policije ubijena je jedna žena, a još troje ljudi je umrlo zbog pogoršanja zdravstvenog stanja u nemirima.
U čuvenom Njegoševom Gorskom Vijencu Iguman Stefan poje: “Nema dana bez očnoga vida niti prave slave bez Božića. Slavio sam Božić u Vitlejem slavio ga u Atonsku Goru, slavio ga u sveto Kijevo, al’ je ova slava odvojila sa prostotom i sa veselosću. Vatra plama bolje nego igda, prostrta je slama ispod ognja, prekršćeni na ognju badnjaci; puške puču, vrte se peciva, gusle gude, a kola pjevaju, s unučađu đedovi igraju, po tri pasa vrte se u kolo, – sve bi reka jednogodišnici, sve radošću divnom naravnjeno. A što mi se najviše dopada, što svačemu treba nazdraviti”.
U Risnu su se običajio Božiću održali do današnjih dana, oni svojom raznovrsnošću prevazilaze sve ostale.Ova vjekovna tradicija u nekim segmentima je karakteristična samo za Risan.
Sedam dana uoči Božića, tri puta dnevno, počne da se zvoni sa svih pet zvona sa zvonika Sabornog Hrama Sv. Petra i Pavla (ujutro u pola šest, u pola jedanaest i u šest naveče) najavljujući najradosniji praznik, Dan Hristovog Rođenja.
Crkva Setog. Petra i Pavla u Risnu
Ova zvona su dar velikog risanskog dobrotvora Vasa Ćukovića.
Kao pomorac obišao sam čitav “Svijet”, “slušao” zvona u Odesi, Atini, Buenos Airesu, Salvadoru, pa sve do Venecije, “slušao” zvona sa čuvenog Sv. Marka, ali ova naša u Risnu odvajaju od svih.
Risanska brda su kao najbolja akustična koncertna dvorana jer kad se sva zvona ujednače stvaraju doživljaj koji se rijetko u Svijetu može doživjeti.To vam ostane u srcu, ta melodija, muzika za uši i dušu.Tokom mojih putovanja uvjek mi je ovaj zvuk bio u podsvijesti i vraćao me rodnoj grudi i porodici.
Dan Hristovog rođenja zove se Božic, dan uoči Božića Badnji dan, a dan uoči Badnjeg dana zove se Tucin dan.
Crkva Setog Petra i Pavla u Risnu – foto Boka News
Na Tucin dan, ide se po PECIVO, obično, to je jagnje kod nas u Risnu, koje mora biti u komadu zajedno sa glavom i vrlo pažljivo odrano kako bi za vrijeme pečenja na ražanj manje pucalo.Pecivo se obično na vrijeme obezbijedi, od godine za godinu, ako trguješ kod istog dobavljača, stim da se mjesec dana prije Badnjeg dana potvrdi. O ovome domaćin mora da vodi strogo računa jer je potražnja velika.
Kad se pecivo donese kući svi pitaju kakvo je, koliko je, svakome puno srce. Domaćin priprema ražanj, domaćica morsku so, česan i rusmarin. Ražanj je ranije bio drveni, od dobro odabranog pravog jasena, drška posebno pravljena i naglavljivana. Pecivo se vezivalo na ražanj debljim špagom, danas je to gvozdeni ražanj pa svak ima svoju taktiku vezivanja, žicom ili već za to napravljenim alatom.
Crkva Setog. Petra i Pavla u Risnu
Domaćin sa djecom natiče pecivo na ražanj, začinjava ga i vezuje, sve u način što bi mi rekli.
Svi se u mjestu poznajemo pa tako izmjenjujemo svoja iskustva, čestitaju se Peciva, a Bogami se i svemu nazdravlja. Opšte veselje.
U iščekivanju Badnjeg dana vrše se još po neke pripreme kroz kuću i oko ognjišta, sve mora da bude spremno, naredno. Suva drva za ognjište, suve smokve, piće, itd…
Uveče domacića zamjesi posne priganice kako bi ih rano ujutro na Badnji dan prigala, da ih ima tokom čitavog dana za goste i ukućane.
Priganice
U svitanje zore na Badnji dan domaćin i domaćica porane. Domaćin obično sa sinom ili sinovima, bratom, porani u šumu da ubere Badnjake, velike i male, velike za ognjište a male za kuću (šporet ili kamin). U međuvremenu domaćica sa ženskim ukućanima organizuje da se priganice prigaju, male okrugle, te pospremi kuća.
Kuća se ne mete tokom tri dana Božića.
Badnjacisu od hrastovog drveta. Namjeni se za svaku mušku glavu jedan badnjak i jedan za napredak, uvjek da bude neparan broj.
Badnjaci se lijepo zarežu sjekirom sa jedne strane i na to mjesto se kite maslinom i lavorikom. Ubere se masline i lavorike da ima dovoljno za kićenje Badnjaka, kuće i kapije. Badnjacise kite grančicama masline i lavorike, ako su veliki za ognjište onda na tri mjesta, grančice masline i lavorike u manjim buketima se pričvrste crvenom pređom, vunicom ili nečim sličnim.
U Risnu se Badnjaci nalažu tri puta, na badnji dan, uoči Pravoslavne Nove Godine i uoči Bogojavljenja.
Domaćica sa djecom okiti kuću iznutra grančicama od masline i lavorike, posebno ikone, a domaćin kapiju i vrata od kuće sa domaćom narančom kroz koju se provuče grančica masline i lavorike te se onda sve to uveže crvenom pređom.
Neko od djece vijencom od listova lavorike ili šimšira okiti Bardak – vrč, iz kojega će se nazdravljati i piti crveno vino tokom Božićnih praznika.
Božić
Kandilo će se upaliti ispred ikona, tokom svih ovih prazničkih dana.
Na Badnji dan domaćica sa djecom okiti jelku, bor iličesnicu, zavisi kako je ko zove, a ispod nje pokloni za svakoga, djele se ujutro na Božić.
Uz kafu ili čaj će se jesti priganice i suve smokve, neko još pripremi i domaće medenjake. Sve poslastica uz poslasticu.
Ručak postan.Pred Božić se posti šest sedmica.
Obično se na ognjište naloži vatra malo ranije kako bi se ognjište i prostorija gdje se peče Pecivo malo zagrijala.
Uza zvona, vrlo često se čuju pucnji iz pušaka, petarde ili neka danas dozvoljena sredstva, pjesma…
Predveče kad se Pecivo pristavi da se peče, običaj je bio da domaćin opali nekoliko metaka iz puške, djeca su koristila kantice sa garbitom ili topiće sa barutom i glavama od šibica.
Svi se okupe oko Peciva i ognjišta, po tri pasa, što bi Njegoš rekao, pjeva se i veseli, uvujek bude priganica, suvih smokava i crvenog vina da se počasti. Oganj se veseli.
Običaj je bio, a i danas je tako, da se ide od kuće do kuće kroz komšiluk i kod prijatelja na Badnje veče, da se uz Pecivo i ognjište posjedi i popriča, nazdravi rujnim vinom ili rakijom, po neko sokom ili vodom, za svakoga ponešto.
Kad su se peciva pekla na drvene ražnje onda svak ćaše uzeti da ručno okreće pecivo, da pripomogne ukućanima.
U neko doba, po kućnom običaju, Badnjake unosi domaćin sa sinovima, muškim glavama. Nalažu se badnjaci namjenjeni za sve muške glave iz kuće i badnjak od prošle godine koji je ostavljen za napredak, uvjek neparan broj, dok domaćin i muške glave unose badnjake govore: “Dobro veče, nazdravlje vam Badnje Veče”, domaćica sa ostalim ženskima posipaju ih pšenicom i odgovaraju: “Dobro došli, nazdravlje vam Badnje veče”.
Badnji dan
Domaćin nalaže badnjake, a zadnji uvjek u prekrst, zatim Badnjake prelije crvenim vinom i nazdravi iz Bardaka-vrča Badnjacima i svim ukućanima Badnje veče.Bardak onda kruži među ukućanima i svi nazdravljaju Badnje veče. Kod vatre je uvjek neko, kad se onaj Badnjak što je u prekrst preveseli, onda ga domaćinopet prelije vinom.Običaj je bio kad se nalažu Badnjaci da se nekoliko puta opali iz pušaka.
Nekada je bio običaj da domaćica sa djecom prostirući slamu po kući i oko ognjišta viče: “kuda slama, tuda slava”.
Obično se posna večera donosila oko ognjišta, em se Pecivo pazilo , em se tu sa višim zadovoljstvom večeravalo.
Tokom Badnjeg dana od Male, preko Gabele, pijace, Kovačevine sve do Bujevine i
StareSlanice (lokaliteti) vidi se dim sa ognjišta.
Risan je uistinu bio uvjek poznat po velikom broju ispečenih peciva i Božićnom slavlju.
Božić je praznik kojim se proslavlja rođenje Hristovo, to jei ljubav prema Bogu i bližnjima, precima i potomcima, poznanicima i svim dobronamjernima.
Na Božić, domaćin i domaćica se moraju rano ustati, a i svi ukućani, jer svak ima svoja zaduženja. Naloži se vatra kako bi Polaznik bio dočekan sa vatrom gdje će naložiti položajni Badnjak. Polaznik je većinom neko od bliže svojte. On mora prvi ući u kuću domaćina, unijeti jedan odpripremljenih badnjaka, a sa svoje strane donijeti jednu lijepu naranču sa maslinovom grančicom i nekom parom (novcem). Prije ulaska u kuću Polaznik će opaliti nekoliko metaka iz puške, kako bi se veseo najavio, a onda kad uđe nazdravit će “Hristos se rodi” a domaćica će ga posuti pšenicom i odgovoriti mu “Va istinu se rodi”. Nalažući položajni Badnjak,Polaznik će nazdraviti najbolje što umije.
Risan
Polaznik će načeti Pecivo, obično plećku od peciva, koja će mu se servirati uz ostale pripremljene đakonije, pršut, sir, itd… Pri polasku Polaznik će biti darovan pletenim čarapama ili nekim prigodnim poklonom. Domaćin će onda rasijeći Pecivo i spremiti ga za ručak. Obično se Polaznik zove drugi ili treći dan Božića na ručak.
Pokloni ispod jelke se dijele među ukućanima, djeca im se najviše raduju jer su ih čekala sa nestrpljenjem, svako je imao svoje želje. Jelka se obično diže poslije Pravoslavne Nove Godine.
Neke domaćice prave Česnicu (posebnu pogaču) u koju umijesi novac (koliki, to zavisi od imućnosti). Pri ručku se Česnica razlomi i u čijem komadu se nađe novac njegov je.
U Risnu, u crkvi poslije jutrenja svi se sa popom izljube i međusobno čestitaju Božić, ako je ko bio u kakvoj zavadi tada se izmiri, obično mlađi priđe starijem.
Ovdje mi padena pamet jedan opis Rišnjanina, a on kaže: “Ima nešto kod Rišnjana, što ga čisto odvaja od mnogog ostalog svijeta, te ga izdvaja pojedinog mimo mnozinu druge. To je onaj lijepi, visoki soj ljudi, gospodskoga hoda i pogleda, sa svojim skupocenim i vanredno čistim odjelom, koje ti tako u oči pada, da za njim pogledati moraš. Kad vidiš Rišnjanina, kako ponosito šeće preko ulice sa svojim dugim čibukom u ruci, a ti bi rekao da se ovde stekla gospoština bokeška”.
U Risnu je jedinstven običaj da se svi prije ručka u kući oko stola Mirbožaju.
Svako u ruci drži voštanu svijeću i Mirbožaju se to jest izljube se svi redom govoreći: “Mir Božji, Hristos se rodi, va istinu se rodi”.
Crkva Setog. Petra i Pavla u Risnu
Pošto su se svi Mirbožali domaćin uzme sve one svijeće u jednu rukovet i postavi u žito u posudi na stolu, obično je to ona posuda iz koje je domaćica posipala pženicom. Poslije započetog ručka domaćin “Smiri” svjećice. U nekim kućama se ove svijećice pale i drugog i trećeg dana Božića za kratko vrijeme tokom ručka.
Poslije ovog obreda počinje se sa svečanim ručkom.
O Božiću bude popodnevnih gostiju ali ne kao o Slavi. U Boki Kotorskoj je običaj da prijatelji katoličke vjerosipovjesti dođu u goste na Božic kod pravoslavnih i obratno, i tako se lijepo Božić slavi tri dana.
Izabrani američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu u obraćanju naciji da haos u američkom Kapitolu “graniči s pobunom” i pozvao aktualnog predsjednika Donalda Trumpa da je okonča.
Biden je pozvao Trumpa da istupi i zatraži kraj “opsade” Kapitola.
Biden je poručio da kaos u zgradi Kongresa “graniči s pobunom i mora se odmah okončati”.
Scene nasilja i kaosa vladaju američkim Kapitolom, sjedištem američke demokracije, u koji je unatoč policijskim suzavcima upala gomila pristaša Trumpa kako bi poništili rezultate izbora i zaustavili sjednicu Kongresa na kojoj se trebala potvrditi pobjeda Bidena.
Haotične scene uslijedile su nakon što se Trump obratio svojim pristašama blizu Bijele kuće i ponovio neutemeljene tvrdnje o izbornoj prevari. Pozvao je gomilu da krene prema Kapitolu, a poslije ih je dvaput na Twitteru pozvao da “ostanu mirni”.
Trump prosvjednicima: Pokrali su nas, ali idite kući u miru
Tramp
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u srijedu svoje pristaše koje su upale u zgradu Kongresa da se raziđu u miru.
“Znam kako se osjećate, ukrali su nam izbore, glatku pobjedu. Svi to znaju, posebno druga strana”, rekao je Trump u video poruci objavljenoj na Twitteru.
“Ali sad morate ići kući. Moramo imati mir. Moramo imati zakon i red. Znamo kako se osjećate, ali idite kući, idite u miru, mi vas volimo, vrlo ste posebni”, rekao je Trump, koji nijednom riječju nije osudio nasilje i provalu u zgradu Kongresa.
Prethodno je izabrani američki predsjednik Joe Biden u obraćanju naciji rekao da kaos u američkom Kapitolu “graniči s pobunom” i pozvao Trumpa da je okonča.
Scene nasilja i kaosa vladaju američkim Kapitolom, sjedištem američke demokracije, u koji je unatoč policijskim suzavcima upala gomila pristaša Trumpa kako bi poništili rezultate izbora i zaustavili sjednicu Kongresa na kojoj se trebala potvrditi pobjeda Bidena.
Kaotične scene uslijedile su nakon što se Trump obratio svojim pristašama blizu Bijele kuće i ponovio neutemeljene tvrdnje o izbornoj prevari.
Na žiro račun Crvenog krsta Crne Gore (CKCG) koji je otvoren, povodom zemljotresa koji je pogodio Hrvatsku, do danas su građani i privredni subjekti uplatili skoro 39.328,83 eura.
Iz CKCG su saopštili da su veoma zadovoljni kako se odvija prikupljanje pomoći za stanovnike Hrvatske i ovim putem zahvaljujemo svima koji su do sada dali svoj doprinos.
“Ostale pozivamo da isto učine i podsjećamo da je broj žiro računa 520-5188-31, kod Hipotekarne banke. Pored uplate na žiro račun, donacije se mogu ostvariti i slanjem SMS-a na broj 15888 (cijena poruke je 1 euro). Prikupljena sredstva će biti proslijeđena Hrvatskom Crvenom križu, koji je od početka aktivan u pružanju prve pomoći, psiho-socijalne podrške i distribuciji interventne pomoći ugroženom stanovništvu, i konstantno prisutan na terenu”, saopšteno je iz Crvenog krsta.
CKCG su kazali da su u stalnom kontaktu sa Hrvatskim Crvenim križom, a kako dodaju, prate i djelovanje Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (MFCK), koji zajednički koordiniraju i realizuju pružanje pomoći.
“Naša organizacija je iz sopstvenih sredstava za pomoć stanovnicima Hrvatske pogođenim zemljotresom opredijelila 3000 eura. Uplata na žiro račun ili slanje SMS-a su najbolji načini da pomognemo u datoj situaciji, jer će finansijska sredstva biti najpotrebnija za dugoročno saniranje posljedica zemljotresa. Ukoliko bude potrebe za drugim vidovima pomoći, naša organizacija je spremna da odgovori, u skladu sa svojim kapacitetima. Svakako ćemo javnost redovno informisati o načinima našeg pružanja podrške i mogućnostima za njihovo uključivanje”, pojasnili su iz Crvenog krsta Crne Gore.
U 18,01 sati seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su u srijedu jak potres magnitude 5,0 po Richteru s epicentrom kod Petrinje.
Magnituda potresa iznosila je 5.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VI-VII stupnja EMS ljestvice.
Potres se osjetio u središnjoj Hrvatskoj.
EMSC je prvo objavio da je potres bio magnitude 5.3 po Richteru, a naknadno je dao podatak da je snaga ipak bila 5.0 po Richteru.
Epicentar je, prema njegovim podacima, bio oko 45 kilometara jugoistočno od Zagreba, na području Petrinje.
Novinar HTV-a Petar Vlahov javio se iz Petrinje za središnji Dnevnik HTV-a. Naglasio je da se vidi nova šteta te da su sve službe izašle odmah na teren. Vlahov je dodao da su neke ulice u središtu Petrinje blokirane, a posebno je šteta vidljiva na zgradi gradske uprave. Istaknuo je da je potres trajao desetak sekundi te da su se stanovnici Petrinje opet jako uplašili.
Fiket: Najnoviji potres jedan u nizu naknadnih, moglo bi ih biti još
– Rekao bih da je ovaj potres jedan od onih u prirodnom slijedu naknadnih potresa koji slijede nakon onoga razornog potresa 29. prosinca – izjavio je za Dnevnik HRT-a seizmolog Tomislav Fiket.
Najavljivali smo, kaže, da bi moglo biti potresa preko magnitude 5, ovo je jedan od njih, moglo bi ih biti još, što ne znači da će ih biti.
– Međutim, po našim saznanjima, moglo bi ih još biti jer je to bio takav potres koji sa sobom povlači oslobađanje dodatne energije koja se i sada manifestirala ovim potresom – naglasio je Fiket.
Pavić: Oštećeno nekoliko objekata
U novom potresu je oštećeno nekoliko objekata, na teren su odmah upućene ekipe koje pregledavaju područje, a zasad nema podataka o stradalima, doznaje se od glasnogovornika Stožera za otklanjanje posljedica potresaMladena Pavića.
– Zasad su stigle tri prijave štete na objektima koji su već bili načeti, a zabilježena je šteta i na policijskoj postaji u Petrinji – rekao je Pavić. S obzirom na snagu potresa od 5,0 i trajanje od desetak sekundi štete su za očekivati, kazao je Pavić.
Situacija na Capitol Hillu je eskalirala. Zajednička sjednica obaju domova Kongresa je prekinuta nakon što su demostranti provalili u zgradu Kongresa.
Američki Kapitol je netom prije upada policije stavljen u ‘lockdown’. Djelatnik CNN-a pokušao je napustiti zgradu, u kojoj se još održavala sjednica Kongresa, ali nije mogao jer je policija rekla da je zgrada u ‘lockdownu’, što znači da nitko ne može izaći niti ući.
Pristaše američkog predsjednika Donalda Trumpa sukobile su se s policijom kod zgrade Kapitola, javlja Reuters. NBC javlja da ima i ozlijeđenih, a nakon naguravanja dio prosvjednika je uspio prodrijeti u zgradu Kongresa.
Gradonačelnik Washingtona zbog haosa je objavio da od 18 sati po lokalnom vremenu na snagu stupa policijski sat.
Na Twitteru se oglasio Donald Trump, koji nije osudio haos koji su stvorili njegovi pristalice.
– Molim vas, dajte podršku našoj policiji na Kapitolu i našim snagama reda. Oni su istinski na stani naže zemlje. Ostanite mirni, napisao je Trump.
Hiljade pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izjavio u srijedu da “nikada” neće priznati poraz, okupili su se u Washingtonu u znak prosvjeda uoči sastanka Kongresa na kojemu se očekuje potvrda Bidenove pobjede.
Trump, gubitnik izbora, obratio se prosvjednicima u Ellipseu, parku kraj Bijele kuće koju će Biden preuzeti za dvije sedmice istaknuvši da “nikada” neće priznati poraz.
“Nikada nećemo odustati. Nikada nećemo priznati” poraz, rekao je Trump na skupu svojim pristašama ispred Bijele kuće.
“Pobijedili smo na tim izborima i to uvjerljivo”, ustvrdio je.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 2478 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 643 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2.
Po opštinama: Podgorica 294, Bar 90, Nikšić 52, Kotor 43, Budva 29, Tivat 25, Bijelo Polje 19, Berane 17, Cetinje 15, Ulcinj 13, Pljevlja 12, Herceg Novi 11, Danilovgrad 8, Andrijevica 5, Tuzi 4, Kolašin 3, Rožaje 1, Plužine 1, Mojkovac 1.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 6 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Bara (2), Nikšića, Budve, Podgorice i Cetinja. Najmlađi preminuli je imao 53 a najstariji 85 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 696, a od početka pandemije 705.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 269 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9.428.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 50.697.
Kotor se ponovo našao na nominacionoj listi 20 najboljih evropskih destinacija za 2021. godinu. U Turističkoj organizaciji Kotor kažu da je ova nominacija od izuzetnog promotivnog značaja za drevni grad, te izražavaju uvjerenje da će doprinijeti bržem oporavku turizma u Kotoru i Crnoj Gori.
– Kotor će, zajedno sa ostalim nominovanim destinacijama, tokom 2021. godine biti promovisan u časopisima „Forbes”, „National Geographic”, „Conde Nast Traveler” i drugim.
Glasanje za najbolju evropsku destinaciju počinje 20. januara i traje do 10. februara, a glasa se putem linka www.vote.ebdest.in – saopšteno je iz TO Kotor.
