„Naše sidro“ podsjeća na brodove koji su plovili u flotama gotovo svih većih ex-YU brodarskih kompanija

4
Naše sidro

Forum „Naše sidro“, posvećen istorijatu pomorstva i trgovačke mornarice na prostoru bivše Jugoslavije u saradnji sa fimrom „Tilia grafika“ iz Lipika u Hrvatskoj, objavio je veoma limitorani broj posebnih zidnih kalendara za 2021. godinu, namijenjenih kolecionarima i zaljubljenicima u pomorstvo.

Posebno dizajnirani kalendar krasi 12 fotografija: od Jugolinije i Jadrolinije Rijeka, preko Splošne plovbe iz Pirana, Atlantske plovidbe Dubrovnik, Mediteranske plovidbe Korčula, Jadroplova Split, do Jugooceanije Kotor i Prekookenaske plovidbe Bar.

Naše sidro

Među ovim fotografijama brodova su i neke koje šira javnost do sada nije imala priliku da vidi, kao što je to naprimjer slučaj sa novoobjavljenom fotografijom starog trampera „Boka“ iz 1957. godine – prvog novosagrađenog broda kotorske Jugoocenije. Svaku fotografiju prati i odgovarajuća kraća legenda sa osnovnim podacima o brodu i njegovoj sudbini.

Prigodno, kalendar otvara fotografija zlosrećnog Jugolinijinog bulk carriera „Dunav“ iz 1973.godine, a koji se nalazi na januarskom listu.

Ovaj brod tragično je nastradao prije tačno 40 godina – u noći 28.decembra 1980. „Dunav“ sa zapovjednikom, kapetanom duge plovidbe Srečnom Vukošom iz Kostrene i 31 članom posade, potonuo je u orkanskoj oluji na Tihom okeanu, oko 700 milja istočno od japanske luke Jokohama. Jedan od tada najvećih jugoslovenskih trgovačkih brodova,„Dunav“  od 25.000 tona nosivosti koji je tom prilikom pod punim teretom plovio iz Sjeverne Amerike za Kinu, na Tihom okeanu nestao je bez traga i glasa, ostavši do danas zabilježen u analima brodarstva na istočnoj obali Jadrana, kao jedna od najvećih pomorskih tragedija ovdašnjih ljudi. Potraga za “Dunavom” je prije četiri decenije trajala danima, ali bez ikakvog rezultata –nikada nisu pronađeni čak ni najmanji ostaci, a sa nestaloga broda nije bio upućen ni standardni SOS oziv u pomoć.

Naše sidro

Inače, forum “Naše sidro” ima više od hiljadu članova koji na adresi www.nase-sidro.com sakupljaju, dijele informacije, fotografije i materijale u preko 4,6 hiljada pokrenutih tema koje se tiču istorijata trgovačke mornarice, brodova i pomorskih kompanija na istočnoj obali jadrana – od sredine 19. do početka 21. vijeka.

IJZ: Jedan smrtni slučaj, 414 novopozitivnih, H. Novi 15, Kotor 13, Tivat 7

0
Coronavirus – foto pixabay

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a potvrđeno je 414 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novootkriveni su iz sledećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 170
Nikšić 67
Bar 27
Bijelo Polje 25
Berane 19
Pljevlja 19
Cetinje 15
Herceg Novi 15
Budva 13
Kotor 13
Tivat 7
Kolašin 6
Ulcinj 5
Andrijevica 3
Plužine 3
Tuzi 3
Žabljak 2
Plav 1
Petnjica 1

Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.940 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 414 novopozitivnih.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 170, Nikšića 67, Bara 27, Bijelog Polja 25, Berana i Pljevalja po 19, Cetinja i Herceg Novog po 15, Budve i Kotora po 13, Tivta sedam, Kolašina šest, Ulcinja pet, Andrijevice, Plužina i Tuzi po tri, Žabljaka dva, i Plava i Petnjice po jedan.

“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID19 i to kod pacijenta iz Bara koji je imao 81 godinu”, navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID 19 infekcijom od početka juna iznosi 732, a od početka pandemije 741.

Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 448 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-a 19 u Crnoj Gori iznosi 9.675.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 54.730.

U Podgorici su aktivna 4.983 slučaja koronavirusa, Baru 839, Nikšiću 549, Budvi 412, Cetinju 397, Beranama 387, Pljevljima 380, Bijelom Polju 374, Kotoru 310, Herceg Novom 201, Tuzima 139, Kolašinu 138, Tivtu 134, Danilovgradu 113, Rožajama 93, Ulcinju 53, Andrijevici 40, Mojkovcu 38.

U Plužinama je aktivno 35 slučajeva koronavirusa, Plavu 26, Šavniku 17, Žabljaku 12, Petnjici tri i Gusinju dva.

Tivat – Dnevni centar zahvalan na svim donacijama

0
Uručena donacija

NVO „Udruženje žena“ Tivat uručilo je juče laptop računar i dodatnu kompjutersku opremu, tivatskom „Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju”. Donaciju je upravi Dnevnog centra uručila predsjednica ove nevladine organizacije Blaženka Vučurović.

„Od srca hvala „Ženama Tivta“ na ovoj donaciji. Hvala im što prepoznaju važnost postojanja ustanove ovakvog tipa u Tivtu i što su pokazale spremnost da podrže naš rad i uopšte napredak sve djece korisnika centra”, istakla je direktorica Dnevnog centra prof. dr Snežana Matijević, napominjući da su u proteklom periodu pristigle brojne donacije, upućene od strane privrednih subjekata na lokalnom i na državnom nivou, od nevladinih organizacija i građana Tivta.

Među najznačajnijim izdvajaju se donacija za kupovinu vozila NVO ,,Evropski dom“ iz Tivta, kao i sredstva za opremanje senzorne sobe i sobe za kineziterapiju koja je prikupio hotel Regent Porto Montenegro.

Vrijedna hvale je i donacija preduzeća ,,Tajeti Comerc“ doo Tivat, u vidu didaktičkog materijala, igračaka za djecu i sobnog bicikla za kineziterapiju, dok je firma ,,Tempo trade“ D.O.O. Podgorica obezbijedila ostalu opremu neophodnu za kineziterapiju. Svoju podršku su iskazali i iz preduzeća „Labud tende“ i ,,Tujko“ iz Kotora, a pomoćna sredstva za rad sa djecom obezbjedio je jednim dijelom i Crveni Krst Tivat. Rad Dnevnog centra u prethodnom periodu podržali su i građani, koji su pojedinačno Dnevnom centru donirali različitu opremu za rad, igračke i novogodišnje poklone za djecu korisnike.

Britaniju su zbog pandemije napustile stotine hiljada ljudi

0
Corona – Velika Britanija

Stotine hiljada ljudi napustile su Veliku Britaniju zbog utjecaja pandemije na gospodarstvo, pokazuje studija objavljena u petak.

Događa se “egzodus bez presedana” radnika rođenih izvan Britanije, rekli su istraživači s Londonskog ekonomsko statističarskog centra izvrsnosti.

“Čini se da je većina tereta gubitka poslova za vrijeme pandemije pala na radnike koji nisu iz Britanije i očitovala se prije kao povratnička migracija nego kao nezaposlenost”, rekli su autori čija se studija temelji na podacima tržišta rada.

Trend je posebno vidljiv u Londonu, gdje je svaki peti radnik rođen u inozemstvu.

Gradska populacija pala je za 700.000 ljudi, pokazuje studija, te dodaje da bi širom zemlja brojka mogla biti viša od 1,3 miliona ljudi.

Ako su ove brojke tačne, prema studiji ovo je najveći pad britanskog stanovništva od Drugoga svjetskog rata. Nema dokaza da se sličan broj Britanaca koji žive u inostrnstvu vraća u Britaniju.

Međutim, to bi mogao biti privremeni trend, rekli su autori, napominjući da bi se radnici iz inostranstva mogli vratiti nakon pandemije. Britansko gospodarstvo ovisi o radnicima iz inozemstva, a migracija mu ne prijeti samo zbog pandemije.

Mnoge se industrije plaše gubitka kvalificiranih radnika zbog britanskog odlaska iz Europske unije i strožih migracijskih propisa.

Daljnji trend u 2021. također izaziva zabrinutost, a konzultantska tvrtka PwC napominje da mnogi parovi odgađaju rađanje djece zbog neizvjesnosti uzrokovane pandemijom.

To bi moglo rezultirati najnižom stopom nataliteta od 1900., rekao je PwC početkom januara.

Zajednička akcija Opštine i lokalnih privrednika: 300 porodica u Herceg Novom dobilo poklon-pakete uoči praznika

0
Herceg - Novi - foto Boka News
Herceg – Novi – foto Boka News

Uoči praznika podijeljeni su poklon-paketi sa osnovnim životnim namirnicama za 300 porodica lošijeg materijalnog stanja u našem gradu, što je rezultat saradnje Opštine Herceg Novi sa lokalnim privrednicima, koji su donirali pomoć u vrijednosti od oko 7.000 eura, saopšgteno je iz lokalne uprave.

Prema riječima potpredsjednice lokalne samouprave Vesne Samardžić, privrednicima i kompanijama koji posluju u Herceg Novom poslat je apel da učestvju u ovoj akciji i da, u granicama svojih mogućnosti, doniraju sredstva ili obezbjede donacije u vidu osnovnih životnih namirnica.

Donacijama privrednika i  učešćem Opštine ispunjen da cilj da se obezbjede dovoljne količine hrane, sauhomesnatih proizvoda i higijenskih sredstava za 300 porodica lošijeg materijalnog stanja.

-Apelu se odazvalo 28 kompanija, od kojih je prikupljeno 4 i po hiljade eura i oko 2 i po hiljade eura u hrani i sredstvima za higijenu. Želim da im se svima zahvalim u ime Opštine i svoje lično, jer smo uprkos  teškoj godini zajednički pokazali da humanost postoji i da u teškim trenucima svi zajedno možemo pomoći i obradovati što više onih porodica kojima je to najpotrebnije, poručila je potpredsjednica Samardžić.

Kompanije i preduzeća koji su pomogli akciju su: Lazure Montenegro, Carine, Imperio Holding Limited, doo Koala, Palikuća company, doo Krušo, Eri-Pek, Misinez Group, Novakom, VMT Garić, Fortis Mont, Cungu&Co, Knjigovodstveni biro Bov, doo Una, Gramon-Tomašević, Blue Line, Role inženjering, doo Čistoća, Company D.A.J.M.I., Mima.co, Madžarević-Biro Konto, Bekommerc, V.K.S. Company, Škorpion, Pomorski saobraćaj, Zeta Trade i Vibakom.

Pored toga, kompanija „Briv Construction“ je pomogla donacijom finansijskih  sredstva Dnevnom centru za osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, te nevladinim organizacijama „Nova šansa“, „Kolo srpskih sestara“ i „Zrak sunca“.

Uživo – Intenzivno pregovaramo o nabavci vakcine

0

Vlada danas predstavlja Nacionalnu strategiju za imunizaciju protiv SARS – CoV-2 (COVID-19). Konfrenciju uživo možete pratiti i na portalu Boka News.

Ministrica zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da Vlada intenzivno  pregovara o nabavci vakcine. Vode se, kako kaže, bilateralni pregovori, ali i pregovori unutar Kovaks inicijative.

“Ti pregovori su intenzivni. Imamo dogovore sa svim proizvođačima i svim zemljama koje nude vakcinu”, kazala je Borovinić Bojović.

Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da su Strategijom  definisane prioritetne grupe za vakcinaciju, a to su zdravstveni radnici, ali i starije osobe, kao i hronični pacijenti.

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Dragan Laušević je kazao da je dokument koji su napravili u vezi plana vakcinacije dostavljen Vladi.

Laušević je odgovarajući na pitanje koliko smo opremljeni za prijem vakcina kazao da nema nikakvog razloga za brigu.

Objasnio je da Crna Gora ima kapacitet za držanje vakcina i to na tri mjesta kada je u pitanju Fajzerova vakcina. Pojasnio je da je Montefarm pokrenuo nabavku zamrzivača i da su oni potrebni na centralnom nivou.

ToMontenegro startuje u februaru, prioritet letovi ka Beogradu?!

0
avion ilustracija

Proces osnivanja nove državne avio-kompanije, registrovane pod nazivom “ToMontenegro”, biće završen najkasnije za dvije do tri sedmice, a do tada će biti poznato i da li će i pod kojim uslovima “Montenegro erlajns” (MA) moći da obnovi letove makar do Beograda, koliko će radnika iz ove avio-kompanije preći u novu i kako će biti obeštećeni zaposleni koji ne pređu, saznaju “Vijesti” iz Vlade.

Do sada je usvojena odluka o osnivanju i statut nove kompanije, a predstoji izbor rukovodstva.

Odbor direktora i izvršnog direktora “ToMontenegra” biraće direktno Vlada. Nakon toga predstoji preuzimanje dijela imovine od MA, kao i težak posao dobijanja licenci, slotova i brojnih dozvola. Prvi letovi se mogu očekivati u roku od šest do devet mjeseci, a nije isključen ni kraći rok.

Vlada bi da odloži obaveze brodarskih kompanija

0
Crnogorska plovidba – 21. maj

Vlada Crne Gore  je pokrenula procedure za početak pregovora o reprogramiranju kredita prema kineskoj Eksim banci koji se odnose na kupovinu brodova za Crnogorsku i Barsku plovidbu.

Rate kredita za brodove se otplaćuju već nekoliko godina i to najviše iz državnog budžeta, što je Agencija za zaštitu konkurencije okarakterisala kao nezakonitu državnu pomoć.

Sljedeća polugodišnja rata kredita za brodove u visini od oko pet miliona dolara dolazi na naplatu 20. januara, odnosno za sedam dana.

Iz dvije brodarske kompanije su već najavili da nemaju novca da plate ove rate, pa je Vlada u nezgodnoj situaciji ako im pomogne, kao što je to radila bivša vlast, prekršiće zakon i obaveze prema Evropskoj uniji, a ako to ne uradi kineska banka bi odmah iz državnog budžeta naplatila preostali iznos duga od oko 50 miliona dolara na osnovu ranije datih garancija.

Cilj pregovora u vezi sa reprogramiranjem kredita za dvije Plovidbe je odlaganje obaveza zbog krize u pomorstvu, ali i izbjegavanje spora oko državne pomoći.

Prema izvještaju sa kraja septembra prošle godine, vrijednost Crnogorske plovidbe je negativna i iznosi minus 5,9 miliona eura. Njen akumulirani gubitak je 16,6 miliona, dok su za devet mjeseci prošle godine imali minus od 204.000 eura.

Vrijednost Barske plovidbe, prema izvještaju iz juna, je minus 3,4 miliona. Njen akumulirani gubitak je 13,8 miliona, dok su za šest mjeseci lani ostvarili gubitak od 125.000 eura.

Od danas uz Hrvatsku se može otići na 12 sati bez PCR testa

6
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Nova odluku o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske primjenjuje se od danas 15. januara donosi dvije značajne novine za sve one koji namjeravaju putovati preko granice.

Granični režim nešto je labaviji prema putnicima iz trećih zemalja.

Putnici koji ulaze u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, primjerice Crne Gore, BiH, ili Srbije zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih, poslovnih razloga ili gospodarskih interesa imat će slične uslove kao oni iz država članica EU, ali u tom slučaju boravak na području RH će se ograničiti na maksimalno 12 sati.

Za boravak duži od 12 sati potreban je negativni PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, odnosno biti će propisivana samoizolacija do prispijeća negativnog PCR testa nakon testiranja po dolasku u Republiku Hrvatsku.

Navedeno pravilo se primjenjuje i na državljane EU/EGP koji iz RH zbog neodgodivih osobnih razloga putuju u treću zemlju i tamo se ne zadrže dulje od 12 sati.

Zbog povećanog dolaska osoba koji putuju zbog volontiranja ili dovoženja humanitarne pomoći, uvedena su posebna pravila. Oni će moći ući u RH temeljem prethodne suglasnosti stožera, bez testa.

Radovi na Pelješkom mostu teku punom parom

0
Pelješki most – foto HRT

Radovi na gradilištu Pelješkog mosta nastavljaju se i u ovoj godini punom parom unatoč gotovo svakodnevnoj kiši i jakom jugu. U Komarnu je uplovio i četvrti brod s višetonskim dijelovima rasponske konstrukcije mosta; piše HRT.

Kinezi svaki važan posao na gradilištu Pelješkog mosta počinju vatrometom. Tako je bilo i ovaj put kad se na stup podizao dio rasponske konstrukcije, dugačak kao pola nogometnoga igrališta.

Isti takav dio na brodu je Al Genoa koji je iz Kine dovezao 16 dijelova rasponske konstrukcije. Četrnaest je 12-metarskih, jedan je dug čak 56 metara. Naravno, svi su široki 23 metra, kolika će biti i širina mosta.

Dosad su iz Kine na gradilište dovezena 74 dijela konstrukcije ukupne dužine 1080 metara.

– Od kojih je 38 segmenata već postavljeno na svoje pozicije na stupnim mjestima i još očekujemo tri pošiljke s kojima bi trebalo doći 91 segmet, rekao je predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta Jeroslav Šegedin.

Radnici su prvi dan bez kiše i vjetra još od Božića iskoristili za betoniranje pilona, zavarivanje konstrukcije.

– Pri ovakvim vremenskim uvjetima na tim visinama nije baš jednostavno i uputno obavljati betoniranja. Međutim, nadamo se da će izvođač sve male zaostatke koji su nastali u ovom kratkom periodu uspjeti nadoknaditi prilikom montaže čelične konstrukcije, objasnio je Šegedin.

Dijelove mosta grade i domaći kooperanti. Tvrtka s Korčule izrađuje ležišta za čeličnu užad na kojoj će visjeti konstrukcija.

– Isto tako radimo vrata, sva vanjska vrata na ovim stupovima, na čeličnim betonskim stupovima i radimo unutar samog mosta oko pet kilometra revizijskih staza, rekao je Jerko Andrijić, direktor tvrtke Radež Blato.

Rasponska konstrukcija Pelješkog mosta, prema projektu, duga je 2400 metara. Dosad je postavljeno i zavareno 570.