Wizz Air: 24 nove rute na tržištima bivše Jugoslavije

1
wizz plane

Wizz Air planira uvesti 24 nove rute na tržištima bivše Jugoslavije u narednim mjesecima, uprkos očekivanjima aviokompanije da će se postepeni oporavak prometa dogoditi tek krajem ljeta.

Uprkos novim linijama, Wizz Air je nastavio odgađati nastavak brojnih usluga iz regije i smanjio je frekvencije na postojećim letovima jer se i dalje provode stroga ograničenja putovanja. Krajem juna, niskobudžetska aviokompanija otvorit će novu bazu u Sarajevu uvođenjem devet novih linija. Nadalje, započet će i četiri nove usluge iz Beograda, od kojih je jedna već pokrenuta, kao i šest iz Splita i pet iz Banjaluke, izvještava Ex-Yu Avaation.

Aviokompanija pregovara s drugim aerodromima u regiji o potencijalnim novim letovima. Wizz Air predviđa potražnju za putovanjima širom Evrope nakon “perioda dobrog napretka nacionalnih planova cijepljenja”.

Njen izvršni direktor Jozsef Varadi i dalje je uvjeren da će se zrakoplovna kompanija pojaviti kao dugoročni pobjednik pandemije dok se drugi povlače.

– Naša okretnost i neumoljiva usredotočenost na troškove i novac značajne su konkurentske prednosti, rekao je Varadi. Međutim, primijetio je da, iako je uvjeren da će na kraju doći do oporavka s obzirom na neodgodivu potražnju, “hoće li se to dogoditi preko ljeta, zime ili sljedećeg proljeća, ne znamo”.

Wizz Air ovog ljeta lansira više od 120 novih linija širom svoje mreže.

– Naše širenje mreže i ulaganja u našu flotu u proteklih dvanaest mjeseci osiguravaju nam dobre položaje za povratak u normalno poslovanje i uvjereni smo da smo sada još u boljoj poziciji da budemo strukturni pobjednik u evropskom zrakoplovnom sektoru , napomenuo je izvršni direktor. Dodao je: – I dalje namjeravamo biti agresivni u ciljanju tržišnog udjela tamo gdje se ukažu mogućnosti i planiramo se držati svih naših osnova.

Wizz Air ne planira smanjiti isporuke iz Airbusa, s 27 novih uskotrupnih aviona serije A320, koji bi trebali biti isporučeni u narednih dvanaest mjeseci, iako postoji fleksibilnost da se postojeći avioni vrate zakupodavcima ili se pregovara o uvjetma kako ističu ugovori. Wizz Air-ovih 1,6 milijardi eura likvidnosti trebalo bi trajati naredne tri godine na trenutnim nivoima sagorijevanja gotovine, zaključio je Varadi.

Posada nestale indonezijske podmornice ima kiseonika za još dva dana

0
Podmornica / foto EPA

Brodovi i helikopteri koji tragaju za nestalom podmornicom u blizini ostrva Balija trkaju se s vremenom dok je članovima posade preostalo kiseonika za još maksimalno dva dana.

Šef mornarice Judo Margono upozorio je javnost da kiseonika u podmornici ima dovoljno samo do subote.

Podmornica, u kojoj se nalaze 53 člana posade, u srijedu je učestvovala u vojnoj vježbi sjeverno od ostrva Balija.

Vazdušnom pretragom je uočena naftna mrlja u blizini mjesta gdje je podmornica zaronila, što može upućivati na oštećenje plovila ili na signal posade.

Admiral Judo rekao je da su vlasti pronašle predmet s “velikom magnetskom silom” kako pluta na dubini od 50 do 100 metara.

No, mornarica je dodala kako je takođe moguće da je “tokom statičkog ronjenja došlo do problema pa je izgubljena kontrola”, što bi značilo da se izvanredne procedure “ne mogu provoditi i brod bi mogao pasti na dubinu od 600-700 metara”.

Indonezijski predsjednik Joko Vidodo je pozvao građane na molitvu kako bi podmornica bila pronađena.

“Vojska, mornarica i nacionalna spasilačka služba rade zajedno s drugim institucijama na potrazi i spašavanju.Naš prioritet je sigurnost 53 članova posade”, rekao je Vidodo.

Malezija i Singapur poslali su brodove, a Australija je rekla da je spremna “pomoći na bilo koji način”.

Podmornica KRI Nanggala-402 teška je 1 395 tona i izgrađena je u Njemačkoj 1977. godine.

Indonezijskoj floti se priključila 1981. godine. U Južnoj Koreji je prošla dvogodišnji remont koji je završen 2012. godine.

Ranije je Indonezija imala flotu od 12 podmornica koje je kupila od Sovjetskog Saveza i njima je patrolirala vodama svojeg arhipelaga.

Međutim, sada ima flotu od samo pet, uključujući dvije podmornice koje je kupila od Njemačke i tri novija južnokorejska plovila.

Indonezija pokušava modernizovati svoje odbrambene sposobnosti, ali dio njezine opreme je star i posljednjih godina bilo je smrtonosnih nesreća.

Zabrana međugradskog saobraćaja vikendom i dalje na snazi u cijeloj državi

0
Tivat – Vakcinacija – CG – foto Boka News

Na preporuku Instituta za javno zdravlje Ministarstvo zdravlja donijelo je nove epidemiološke mjere koje će važiti od sjutra do 30. aprila.

Na snazi je i dalje zabrana međugradskog saobraćaja vikendom u cijeloj državi. Zbog poboljšanja epidemiloške situacije ublažene su mjere u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama i Kolašinu.

“Vaspitno-obrazovne ustanove u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama i Kolašinu ponovo će biti otvorene od naredne sedmice, u skladu sa novim preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore”, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja.

Time se ove četiri opštine pridružuju grupi opština u kojima već važe nešto blaže epidemiološke mjere, a nove preporuke Instituta za javno zdravlje važiće od 24. do 30. aprila.

Pored Nikšića, Mojkovca, Berana i Kolašina, u ovoj grupi opština su još i Podgorica, Danilovgrad, Plav, Gusinje, Petnjica, Herceg Novi, Žabljak, Tivat, Kotor, Plužine, Budva, Tuzi, Rožaje, Bar, Ulcinj, Bijelo Polje i Cetinje.

U svim ovim opštinama otvorene su dječje igraonice u periodu od sedam do 20 sati.

Pored toga, epidemiološke mjere za navedene opštine uključuju nesmetan međugradski saobraćaj radnim danima.

Radno vrijeme fitnes centara i teretana je od sedam do 22 sata, kao i priređivača igara na sreću i kladionica.

Ugostiteljski objekti mogu da rade od sedam do 23 sata u punom kapacitetu – vani i unutra – uz najviše četiri osobe za stolom.

“Dozvoljena su samo sjedeća mjesta, uz dozvoljenu živu muziku u periodu o 18 do 21 sat”, ističu iz Vlade.

Radno vrijeme privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom na malo (tržni centri, štandovi/tezge i slično) je od sedam do 22 sata.

Jedine opštine gdje se zadržavaju aktuelne mjere su Pljevlja, Šavnik i Andrijevica, s obzirom na to da je kumulativa incidenca zaraženih na 100 hiljada stanovnika veća od 800.

Institut za javno zdravlje donio je i nekoliko novih mjera koje će u narednih sedam dana važiti na teritoriji cijele Crne Gore.

“Dozvola izvođenja scensko-muzičkog programa (živa muzika) u baštama ugostiteljskih objekata od 18 do 21 sat, pri čemu i dalje važi zabrana emitovanja muzike korišćenjem elektroakustične opreme (instrumenata, pojačala i zvučnika), kao i zabrana igranja i plesa. Dozvoljavaju se posjete bračnog druga i djece u posebnim prostorijama u zatvorima, uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata. Dozvoljava se ulazak crnogorskim državljanima i strancima iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajne i Sjeverne Makedonije bez posjedovanja testa na novi koronavirus, pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, ili dokaza da su najmanje sedam dana prije ulaska u Crnu Goru vakcinisani sa drugom dozom vakcine protiv novog koronavirusa”, navode u Vladi.

Organizovanje zabavnih i rekreativnih aktivnosti za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, panoramski točak i slično) i dalje su zabranjeni.

Festival pozorišta za djecu Kotor: Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava pozorišna predstava

0

Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Kotorski festival pozorišta za djecu organizuje emitovanje predstave PRIRODA I DRUŠTVO koja je 2017. godine napunila Ljetnju pozornicu u Kotoru.

Predstava će biti emitovana u 20 sati na linku: https://youtu.be/7HGEd3EqAGs

O tajnoj vezi žute štampe, V. A. Mocarta, selfi stikova i autorskih prava, govori se u imaginarnoj TV emisiji Priroda i društvo koja će kapitalizam raščlanjivati na primjeru autorskog prava u doba digitalne ekonomije. Da je mladić po imenu Volfgang Amadeus Mocart u svoje vrijeme poželio čuti najveće domaće i strane muzičke hitove, mogao bi birati isključivo između nabavljanja ulaznice za koncerte ili nabavke nota, kako bi pomenute hitove odsvirao – sâm. Danas je muzika, kao i gotovo bilo koji drugi autorski proizvod, instantno dostupna publici širom svijeta, pa često zaboravljamo kako se niti jedna knjiga nije napisala sama; da se pjesme, filmovi i predstave ne stvaraju spontano, već da iza svakog od tih djela stoji nečiji rad. Što je napredak tehnologije s vremenom donio autorima, a što konzumentima njihovih djela? Kako pojmove intelektualnog vlasništva i autorskog prava objasniti mladima i navesti ih da počnu razmišljati o prihvatljivim modelima njihove zaštite? To su neka od pitanja na koja će ova predstava pokušati da odgovori.

PRIRODA I DRUŠTVO predstava je u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih, Kolektiva SKROZ, i HDS ZAMP.

Uspješno održan prvi online sajam zapošljavanja na Pomorskom fakultetu Kotor

0
Pomorski fakultet Kotor

Da studije nisu samo edukativni proces, već i period kada počinju prve aktivnosti na povezivanju sa budućim poslodavcima pokazuje i prvi onlajn sajam zapošljavanja „Dan plave karijere“ koji je održan u srijedu. Sajam su organizovali predstavnici Studentske organizacije Pomorskog fakulteta Kotor u saradnji sa Pomorskim fakultetom i Karijernim centrom Univerziteta Crne Gore.

Na sajmu je učestvovalo preko 80 učesnika, privrednih subjekata i studenata. Među predstavnicima poslodavaca bili su predstavnici kompanija Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi, Lazure Hotel & Marina, Una Montenegro, Pomorski saobracaj DOO, A+ yachting, Bora Marine Sevices, NorMonte,BSM, MSC Montenegro, V. Ships Crew Croatia.

Sajam je organizovan sa ciljem da da prostora predstavnicima privrednog sektora koji zapošljavaju mlade diplomirane studente Pomorskog fakulteta Kotor, ali i srednjoškolce sa diplomama koje se vezuju za pomorsku djelatnost, da predstave svoje kompanije. Oni su predstavili i strategije zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima, karakteristike otvorenih radnih pozicija i ono po čemu su oni upravo budući izbor mladih koji traže posao.

Studenti su na sajmu, u razgovoru sa predstavnicima privrednog sektora,  predstavili znanja i kvalifikacije koje ih čine konkurentnim na tržištu rada. Imali su prilike da postave pitanja i iskažu svoje interesovanje za predložena radna mjesta, bilo da je riječ o radnoj praksi, sezonskom, pripravničkom radu ili zaposlenju.

pomorski fakultet

Predstavnici Studentske organizacije Pomorskog fakulteta Kotor su istakli da im je čast i zadovoljstvo što su na ovaj način inicirali saradnju sa predstavnicima pomorske industrije koji zapošljavaju diplomirane studente pomorstva, kao i agencijama za posredovanje pri zapošljavanju studenata sa pomorskim zvanjima. Očekuje se da jedan ovako uspješan projekat postane tradicija i da broj učesnika bude još veći.

U nadi da će ovaj sajam uroditi velikim brojem sklopljenih ugovora o radu ili bar probnim radom, SO Pomorskog fakulteta Kotor zahvaljuje se i ovim putem svim učesnicima i poziva sve zainteresovane privrednike i studente da uzmu učešće na narednom sajmu.

“Školjke Boke” ekološkom akcijom obilježili Dan planete Zemlje

0

“Školjke Boke” – uzgajalište školjki- Otpremni centar MNE 68, nosioc znaka“Dobro iz Crne Gore”i “EXCELLENCE MNE” Orahovac-Kotor kao i proteklih 18 godina obilježili su Dan planete Zemlje  u saradnji sa Sekreterijarom za razvoj preduzetnistva, komunalne poslove i saobraćaj SO Kotor. U toku ove sedmice od 20.04 do 24.04.2020god. uz poštovanje mjera zaštite i socijalne distance zajednički sprovedeeno je niz ekoloških aktivnosti:

Čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, selektiranje otpada i uređenje reciklaznog dvorista, generalno čišćenje „pametne ribarske kuće“ i OC-a MNE68, čišćenje solarnog sistema za snadbijevanje el.energijom, čišćenje i podmazivanje vjetrogeneratora, čišćenje filtera za vodosnadbijevanje, prekopavanju kompostane, čišćenje suvozidanog bazena za ostrige, uredjenje dvorista hotela”Buba Miki, druženje sa galebovima,divljim patkama, i psom.

Školjke Boke

Ukazujemo da je neophodno da POŠTUJEMO PRIRODU JER NAS UPOZORAVA I MOLI da svi dajemo svoj doprinos,kod sebe,u svom dvorištu,u svom gradu,u svojoj državi a da to bude domaćinski, ekološki ,održivo te da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom i zivotinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi naše i vase budućnosti”, poručio je ekolog-uzgajivač Nevres Đerić.

Grčka i Izrael se pripremaju za turističku sezonu

0
Grčka – Santorini

Grčka, koja otvara vrata turistima 15. maja, nastoji što brže cijepiti otočno stanovništvo, dok se izraelski turistički sektor nada oporavku od svibnja nakon provedene brze kampanje cijepljenja.

Grčka ima stotine naseljenih otoka i željna je privući posjetitelje nakon 2020. – najgore godine u nekoliko desetljeća. Turizam u Grčkoj čini petinu gospodarstva i jedno od pet radnih mjesta.

Grčka brže cijepi otočno stanovništvo nego stanovnike kontinentalne Grčke i zbog operativnih razloga poput transporta i skladištenja cjepiva. Većinu će cijepiti do kraja svibnja, najavili su dužnosnici.

– Naši otoci su nam veliki prioritet i za nas velika odgovornost, rekao je ministar zdravstva Vassilis Kikilias u posjetu otoku Irakleia s manje od 100 stanovnika. Pozivamo sve da se cijepe, osobito starije i ranjive skupine, ali i mlađe, dodao je.

Kikilias je rekao da bi u Grčku trebalo stići dva do 2,5 milijuna doza cjepiva u svibnju te još 3,5 do četiri milijuna u lipnju.

Zdravstvene vlasti jučer su potvrdile 3015 novih zaraza i 86 umrlih. U Grčkoj je ukupno potvrđeno 323.644 slučajeva koronavirusa i 9713 mrtvih.

Izrael se otvara za manje skupine turista

Cijepljeni strani turisti moći će ući u Izrael od 23. svibnja.

– Dok gledamo na ponovno otvaranje svijeta i nastavak putovanja, Italija i Francuska nešto zaostaju za Izraelom kad su u pitanju prognoze o pokretanju putovanja. I to zbog cjepiva, rekao je Brian Znotins, potpredsjednik za planiranje mreže i rasporeda tvrtke American Airlines, pozivajući se na druge dvije turističke destinacije.

Izraelu, koji je cijepio više od polovine svog stanovništva, glavni izazov je osigurati otvaranje bez povećanja zaraza Covidom-19.

– Ne želimo riskirati da ijedna varijanta uđe u Izrael i ugrozi normalnost, rekla je ministrica turizma Orit Farkash-Hacohen za Reuters. No, opisujući Izrael kao prvu zemlju koja se oslobodila pandemije, rekla je da bi “trebalo iskoristiti ovu prednost za našu ekonomsku i turističku korist”.

Kako bi spriječio ponovni porast zaraza, Izrael će se u početku otvarati samo manjim skupinama turista. Svim turistima vjerojatno prije srpnja neće biti dopušten ulazak u Izrael.

Budući da najveći postotak turista u Izrael dolazi iz Sjedinjenih Država, American Airlines uvest će letove iz New Yorka početkom svibnja, a u lipnju iz Miamija. Ponovno će letjeti zrakoplovi Boeing 777 koji su prizemljeni u pandemiji.

Nakon rekordnih 4,55 milijuna turista 2019., bilo je samo 832.000 posjeta u 2020. godini – većinom u siječnju i veljači, što je rezultiralo gubitkom 5,3 milijardi dolara prošle godine, objavilo je ministarstvo turizma. Prema Svjetskom vijeću za putovanja i turizam, putovanja i turizam su 2019. godine činili 5,9 posto izraelskog BDP-a.

Putnici će se pri dolasku u međunarodnu zračnu luku Ben-Gurion morati testirati, a Izrael razgovara i s drugim zemljama o potvrdama o cijepljenju.

Divljanje investitora na tivatskoj obali nastavlja se nesmanjenom žestinom

18

Promjena vlasti u Crnoj gori i postavljanje nove rukovodeće ekipe u kontroverznom Javnom preduzeću Morsko Dobro iz Budve nije donijela nikakvu promjenu kada je u pitanju efikasniji odnos države prema nelegalnim graditeljima i divljajnju „investotora“ kojima su dati u zakup djelovi obale Tivatskog zaliva.

Najnoviji primjer za to ovih je dana „nikao“ na Kalardovu gdje je investitor kojemu je Morsko Dobro dalo u zakup kupalište označeno kao 9A u Atlasu plaža i kupališta na Crnogorskom primorju, uz saglasnost tog istog Morksog Dobra, u moru izlio betonsku pontu dušžine oko 35 i širine oko 3 metra. Nova ponta izivena je preko ostataka stare, privremene koja je ovdje nlekegalno napravljena prije nekoliko godina, a koju su činile metalne šine sa pokrovom od dasaka, postavljene na par manjih gomila kamena nagomilanih u ovdašnjem plićaku.

Imali smo uvid u dokumentaciju Morskog Dobra (JPMD) koja potvršuje da je investitor,  kompanija „Kalardovo pus“ iz Tivta u vlasništvu jednog ruskog državljanina, 9.aprila dobila zvaničnu saglasnot te državne firme čiji je zadatak da upravlja obalom i štiti je, da izvrši „rekonstrukciju  postojećeg mula na katastarskoj parceli 610 KO Đuraševići, shodno njegovoj namjeni  i u okviru predviđenih gabarita  prema urbanističko-tehničkim  uslovima, a sve u cilju otklanjanja opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti korisnika predmetnog kupališta.“ U potpisu te saglasnosti su imena novog direktora  JPMD      Mladena Mikijelja (DF), rukovodioca Službe za ustupanje na korišćenje morskog dobra Andreja Purića i rukovodioca Službe za  kontrolu morskog dobra Srđana Radića.

Na osnovcu tog dokumenta, firma „Karadovo plus“ je u proteklih nekoliko dana izlila potpuno novu veliku armirano-beronsku pontu preko ostataka stare, nelegalne montažne ponte. Inače, u katastru se parcela 610 KO Đuraševiči površine 5.312 metara kvadratnih koja je u vlansištvu države Crne Gore, vodi kao „prirodno neplodno zemljište“ i na njoj nije evidentirano postojanje bilo kavih objekata. Međutim, firma kojoj je Morsko Dobro 2018. ovdje u zakup dalo kupalište duđine 210 metara i površine nešto prkeo 2.000 kvadratam ovdje je sada izgradila nelegalnu novu armirano-betonsku pontu, kao i prizemni objekat ugostiteljske namjene na kopnu.

Danas na gradilistu na kupalistu Kalardovo plusa

Zanimljivo je da je Morsko Dobro „Kalardovu Plus“ dalo saglasnost da „izvrši rekonstrukciju postojećeg mula u cilju spriječavanja opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti korisnika kupališta“, iakjko stara nelegalna montažna ponta uopšte nije dio prostora koje pokriva „Kalardovu plus“ iznajmljeno kupalište 9A, već se ona nalazi na zapadnoj granici, ali izvan obuhvata tog kupališta što se može vidjeti i iz grafičkih prikaza tog objekta na sajtu Morskog Dobra.

Iz te državne firme danas do kraja radnog vremena nisu odgovorili na pitanja u vezi sa njibovom odobravanjem izgradnje nove nelegalne armirano-betonske ponte na Kalardovu, kao ni u vezi sa time što su preduzeli da svoje zakupce kojima su ovdje i u obližnoj uvali Brdišta dali u zakup lokacije za privremene objekte u zoni morksog dobra, spriječe u vršenju nelegalnih građevunksih radova na probijanju novih kolskih pristupnih puteva i gradnji obekata u zaleđu izdatih im djelova morske obale.

Imali smo na uvid i u službenu zabilješku koju su kontrolori Morskog Dobra sačinili 25.marta, dan nakon što su bili na sporn oj lokaciji u Kalardovu kada je sa njima tamo bio i sužbenik Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat Gvozden Balšić.

U zapisniku stoji da je izvršni direktor „Kalardovo plusa“ Marat Marsutov tada informisao da je u toku izrada „glavnog prijekta kojim će korisnik kupališpta nakon pribavljene potrebne dokumentacije započeti investiciona ulaganja u skladu sa projektom“ i da se početak tih radova oćekuje nakon završetka predstojeće turistilčke sezone. Kontrolori Morskog Dobra su u zapisniku uz fotografije stare ponte konstatovali da su „na terenu prisutna znatna oštećenja kupališta te da je ugrođena bezbjednost korisnika kupališta“. U zapisniku stoji da je „ponta potpuno devastirana i oštečena i ista nije bezbjedna za kupače“, iako ona uopšte i n ije u zahvatu kupališta 9A.

 „KALARDOVO PLUS“ VEĆ UNIŠTILO JAVNU INFRASTRUKTURU

Firma kojoj je Morsko Dobro 9.aprila dalo saglasnost za sanaciju nelegalne ponte, šest dana prije toga je izvodeći rnelegalne radove na probijanju puta i širenju platoa za parkiranje vozila u zaleđu kupališta kojeg je zaukila, oštetila javnu infrastrukturu zbog čega su potrošači u ovom dijelu opštine Tzivat bili više sati bez redovnog snabdijevanja vodom.

„Investitor “Kalardovo plus” kod Kalardova je oštetio vodovodnu cijev kojom se snabdijevaju potrošači na Brdištima i Ostrvu cvijeća. Radovi su izvođeni bez potrebne dokumentacije. Ekipa “Vodovoda i kanalizacije” Tivat radila je na otklanjanju nastale štete, a Komunalna policija je konstatovala da će investitor ViK-u izmiriti štetu koja je nastala.”- saopšteno je tada iz tivatskog Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor.

GRADONAČELNIK: I “INVESTITORI” I MORSKO DOBRO  DA ZABORAVE NA OVAKVE DILOVE

Gradonačelnik Tivta Željko Komnenovič (NP) rekao nam je danas da je ogorčen onim što se trenutno dešava na Kalardovu ali i u zaleđu i samoj obližnoj uvali Brdišta. On je podsjetio na oštećenja gradske inftastrukture koje je početkom mjeseca prouzrokovalo nelegalno izvođenje radova na prilazu zakupljenom kupalištu firme “Kalardovo plus”, izrazivši duboko razočarenje indolentnošču državne Građevinske inspekcije da spriječi ponovno uznapredovalu besprsvnu gradnju na državnom zemljištu u pojasu morskog dobra u Tivtu.

“Kalardovo plus” sigurno zbog svega ovoga neće dobiti saglasnost našeg preduzeča “Vodovod i kanalutacijua” na projekat koji namjeravaju da realizuju na Kalardovu niti saglasnost za priključak na vodovodnu mrežu, a bez toga oni ne mogu dobiti ni UTU za izradu tog projekta. Pozivam i novi menadžment preduzeća Morsko Dobro da ne nastavlja pogrešnu praksu svojih prethodnika iz DPS-a koji su pojedinom povlašćenim investitorima omogučavali da rade bukvalno što im je volja na bilo kojem dijelu naše obale koji im je zapao za oko.  Opština Tivat će se svim raspoloživim kapacitetima i na svaki mogući način suprostaviti nastavku takve prakse devastiranja i divljačke betonizacije  naše obale, a naći ćemo načina da poznaniju prava privedemo i sve te takozvane investitore koji rade ovakve stvari”- istakao je Komnenović.

Platamuni prvo zaštićeno morsko područje u Crnoj Gori

3
foto Vlada CG

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, da su Platamuni proglašeni zaštićenim područje prvenstveno zbog vrijednosti biodiverziteta, posebno onih vrsta i staništa koji su značajni za zaštitu.

“Proglašavanje prvih morskih zaštićenih područja je značajno za dalju saradnju na nivou Sredozemlja, imajući u vidu dostupne fondove i podršku za istraživanje morskog biodiverziteta”, rekao je Mitrović.

On je naglasio da je širenje mreže zaštićenih područja, a posebno stavljanje pod zaštitu novih morskih područja, posebno značajno za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

Savjetnica u Direktoratu za zaštitu prirode Ivana Stojanović rekla je da područje Platamuni nalazi u zoni morskog dobra, između zaliva Trašte i rta Platamuni, i da pripada opštini Kotor.

Obuhvat ZPM Platamuni

“Ovo predstavlja prvi, veoma važan korak u zaštiti morskog biodiverziteta u našem dijelu Jadrana”, rekla je Stojanović.

Ona je kazala da, nakon proglašenja zaštićenog područja, slijedi i uspostavljanje adekvatnog upravljanja i zaštite tog područja.

Državni sekretar za prostorno planiranje i urbanizam Aleksandar Ašanin kazao je da ovo značajan datum jer prvi put imamo preliminarno planiranje područja mora.

On je kazao da u prostornim planovima, čak ni i Socijalističke Republike Crne Gore, more nije tretirano na način na koji je tretirano kopno.

Ašanin je rekao da će uskoro upoznati javnost sa rezultaim projekta ekosistemskog pristupa planiranju područja mora, čiji je područje Platamuni samo jedan segment.

Državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak rekao je da su na Dan planete Zemlje pokazali da je ekologija jedna od glavnih stubova rada nove Vlada.

“Ovo neće biti područje koje je samo formalno zaštićeno. Ovo područje od prvog dana ima jasno određenog upravljača, biće urađena infrastrukturno snabdijevanje morskog dobra, a bića zaposleni ljudi koji će da brinu o zaštićenim područjima”, rekao je Mrdak.

On je dodao da je zaštita morskog područja značajno iz ugla pristupanja EU i pregovora u poglavlju 27.

Od posljedica korone preminulo još sedam osoba, 139 novooboljelih, H.Novi 3, Tivat 2, Kotor 1

0
Corona – Boka News

U Crnoj Gori je u prethodna 24 sata preminulo sedam osoba od posljedica koronavirusa. Preminula su dva pacijenta iz Podgorice, a po jedan iz Berana, Nikšića, Bara, Budve i Kolašina od kojih je najmlađi imao 47, a najstariji 87 godina. Registrovano je 139 novih slučajeva, a oporavilo se još 226 pacijenata.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 21. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1207 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 139 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Novooboljeli su iz:

Podgorice 37

Nikšića 17

Pljevalja 16

Bara 12

Danilovgrada 8

Bijelog Polja 6

Rožaja 6

Cetinja 5

Berana 5

Budve 4

Herceg Novog 3

Andrijevice 3

Kolašina 3

Tivta 2

Mojkovca 2

Plava 2

Petnjice 2

Šavnika 2

Kotora 1

Tuzi 1

Plužina 1

Žabljaka 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1451.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2835.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96187.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Podgorica 963

Nikšić 366

Pljevlja 252

Bijelo Polje 171

Berane 164

Danilovgrad 100

Bar 89

Andrijevica 84

Rožaje 78

Herceg Novi 72

Tivat 62

Budva 61

Kotor 59

Mojkovac 57

Cetinje 56

Kolašin 42

Ulcinj 38

Tuzi 35

Plav 28

Plužine 19

Šavnik 17

Petnjica 11

Žabljak 9

Gusinje 2