Od jučerašnjeg presjeka Institutu za javno zdravlje je prijavljeno četiri smrtna ishoda povezana sa kovidom 19 i to kod pacijenata iz Cetinja (1), Kotora (1), Rožaja (1) i Ulcinja (1), od kojih je najmlađi imao 49, a najstariji 86 godina. Ukupno je dijagnostikovano 502 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1783 uzorka na novi koronavirus.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1003.
opština
oboljeli
Podgorica
181
Nikšić
72
Bar
55
Herceg Novi
30
Ulcinj
29
Pljevlja
25
Cetinje
20
Budva
14
Berane
14
Bijelo Polje
14
Kotor
12
Tivat
11
Mojkovac
6
Žabljak
6
Tuzi
3
Kolašin
3
Rožaje
2
Plav
2
Plužine
2
Danilovgrad
1
Ukupno
502
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 521 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8605.
U Herceg Novom u toku su završni radovi na izgradnji prve podzemne javne garaže i mješovitog centra na platou ispred zgrade Opštine. Riječ je o jednoj od većih investicija u posljednjih 30 godina.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je problem nedostatka parkinga uočen odavno.
„Posebno u dijelu samog grada, odnosno dijela gdje najveći broj ljudi dolazi i komunicira. Zbog toga smo se mi odlučili, prije malo više od godinu dana, da uđemo u tu kapitalnu investiciju vrijednu blizu četiri miliona eura. To je gradnja prve podzemne garaže na teritorije Opštine Herceg Novi”, objasnio je Katić.
Herceg Novi, izgradnjia podzemne parking garaže_
Planirano je da se u tom objektu, koji se nalazi u samom centru grada, napravi 200 parking mjesta.
„Dobićemo jedan novi trg i plato koji će biti jedno novo mjesto okupljanja i Novljana i svih naših gostiju. Mislim da ćemo ovim projektom u mnogome riješiti nedostatak parking mjesta sa kojim se Herceg Novi već godinama suočava.
Herceg Novi, izgradnjia podzemne parking garaže_
To će da bude jedan moderan, reprezentativan objekat koji se gradi u Herceg Novom posle dužeg vremena i mislim da će ovo da bude na ponos svih Novljana”, poručio je predsjednik te opštine.
Kraj radova, kako je kazao Stevan Katić za agenciju Mediabiro, očekuju do početka glavne ljetnje turističke sezone.
Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor opštine Tivat u saradnji sa pripadnicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat, tržišnom inspekcijom i tivatskim vatrogascima, tokom jučerašnjeg dana, vršili su kontrolu poštovanja mjera propisanih Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i naredbi izdatih od strane Ministarstva zdravlja.
U radu mješovitih patrola koje su obilazile sve djelove Tivta učestvovali su pripadnici Službe spašavanja, DVD “Krtoli” i Dobrovoljnog vatrogasnog voda. Patrole su obilazile uži centar, Donju Lastvu, Gornju Lastvu, Seljanovo, Krtole, posebno plažu Plave horizonte, Krašiće, naselje Luštica Bay, Gradiošnicu…
Mješovite patrole sa radom će nastaviti i danas.
Takođe izvršena je kontrola trgovinskih objekata, benzinskih stanica, šetališta, izletišta, plaža i otvorenih gradilišta. Nepravilnosti su evidentirane na dva gradilišta i to u Donjoj i Gornjoj Lastvi, gdje je veći broj radnika zatečen bez zaštitnih maski. Komunalni inspektor je izrekao četiri prekršajna naloga za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu, u ukupnom iznosu od 5.000€.
Po riječima sekretarke za inspekcijski i komunalni nadzor Jelene Šćekić, građani su se uglavnom pridržavali mjera i nisu zatečena okupljanja ljudi na otvorenom, takođe primjetno je poštovanje nošenja maski i održavanja fizičke distance. U trgovinskim objektima nisu zabilježene nepravilnosti: odgovorna lica su na objektima vidno istakla propisane mjere, obilježene su trakama linije za fizičku distancu i određena su lica koja regulišu red u i ispred objekata.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, povodom 84 godine od osnivanja Muzeja grada Perasta, pripremila je publikaciju posvećenu mletačkom topu tipa falconet, vrijednom i rijetkom muzejskom predmetu.
Top Zelenko, kako su ga Peraštani zvali, izrađen je u Veneciji u XVI vijeku, a u Perastu je još od 1677. godine. Ovakvih topova ima još u vojnom muzeji Askeri u Istanbulu i vojnoj marini u Marmarisu.
“Zanimljivost ovog topa ogleda se i u starosti lafeta na kom se nalazi, za koji je hemijska analiza potvrdila da datira iz XVII vijeka, a u svijetu, osim peraškog, postoji samo još jedan koji se nalazi u Kopenhagenu”, saopšteno je iz Muzeja.
Autorke publikacije su muzejska dokumentaristkinja u OJU “Muzeji” Kotor Jelena Čečur i Elvira Sorić iz Omiša, koja je na osnovu oznaka i arhivskih dokumenata utvrdila jasno porijeklo ovog topa, koji se čuva u Muzeju grada Perasta.
Muzej grada Perasta
Uvodnu riječ za dvojezičnu publikaciju, koja na gotovo 60 stranica donosi zanimljive pojedinosti iz bogate prošlosti Perasta, napisala je istoričarka umjetnosti i kustoskinja Istorijsko-umjetničke zbirke Muzeja grada Perasta Aleksandra Simeunović.
Muzej grada Perasta osnovan je 28. februara 1937. godine, usvajanjem njegovog statuta od strane Opštinskog vijeća Perasta, a današnji dan posebno se obilježava i zbog 360 godina od rođenja Tripa Kokolje, velikog baroknog slikara iz Perasta.
“Zbog složene epidemiološke situacije nije bila moguća promocija publikacije, dok će zainteresovana javnost u narednom periodu biti u prilici da se putem digitalnih platformi upozna sa ovim vrijednim izdanjem”, saopštili su iz Muzeja.
Kompanija Krolbay iz Podgorice planira rekonstrukciju, odnosno nadogradnju i dogradnju hotela Blue Kotor Bay koji se nalazi u Markovom Rt-u, za šta su dobili i saglasnost glavnog državnog arhitekte.
Kako se navodi u idejnom rješenju koje je obradio Arhitektonski atelje Podgorica, turistički kompleks je smješten na izuzetno atraktivnoj lokaciji (Markov rt) sa direktnom vezom sa obalom. Prilikom izrade projekta rekonstrukcije i dogradnje objekta vodilo se računa da arhitektura i primijenjeni materijali budu usaglašeni sa funkcijom i karakterom objekta, kao i uklapanjem u ambijentalnu arhitekturu.
Na dijelu lokacije iznad saobraćajnice već postoji objekat hotela koji je nakon završene adaptacije u periodu 2019 – 2020. pušten u funkciju zajedno sa drugim objektom – depadansom, koji se nalazi na dijelu lokacije ispod saobraćajnice.
– Oba ova objekta, nekada poznatim kao Hotelsko-zdravstveni kompleks Vrmac sada posluju pod nazivom Blue Kotor Bay Premium Spa Resort, i kao takvi predstavljaju okosnicu ovog idejnog rješenja kao glavni objekti hotela A i B, koji se ovom tehničkom dokumentacijom rekonstrukcije nadograđuju i dograđuju – navodi se u dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Otvaranje hotela Blue Kotor Bay – Markov Rt
Objekat A, smješten iznad saobraćajnice, ukupne je BGP 9,337.21 m2, spratnosti Su+Pr+3, i raspolaže sa ukupno 73 smještajne jedinice. Objekat B smješten je ispod saobraćajnice, ukupne je površine 3,661.76 m2, spratnosti S+P+2 i raspolaže sa ukupno 32 smještajne jedinice. Objekat je razuđene forme, sa dva kraka koja su međusobno pozicionirana pod uglom od 45 stepeni, što je omogucilo orijentisanje 90 % smjestajnih jedinica sa vizurama prema moru.
Pored ova dva postojeća objekta, teren je naslijeđen kao pripremljen djelimično za gradnju sa već uklonjenim objektima koji su navedeni u listovima nepokretnosti. Lokaciju na dva dijela dijeli postojeća saobraćajnica koja se zadržava i planskom dokumentacijom.
Idejnim rešenjem bilo je potrebno predvidjeti dogradnju postojećeg hotela i to u dvije zone
– neposredno uz postojeći glavni objekat kao i u zoni uz samo more.
U projektnom zadatku navodi se da je smještajne kapacitete trebalo predvidjeti na svakoj od etaža. Pored smještajnih kapaciteta u sklopu ovog objekta neophodno je projektovati i dva spoljašnja bazena kao i swim-up bazen duž soba smještenih na nivou prizemlja. Bazeni treba da su na različitim nivoima i potrebno je da oba imaju pogled ka moru. Oba bazena opremiti barovima za osvježenje korisnika od kojih jedan treba da ima mogućnost opsluživanja korisnika u samom bazenu (tzv. Wet bar).
Otvaranje hotela Blue Kotor Bay – Markov Rt
U okviru objekta potrebno je predvidjeti i restoran sa pratećom kuhinjom i svim neophodnim servisnim prostorijama. Prilikom projektovanja posebnu pažnju obratiti da omogući povezivanje nove kuhinje sa kuhinjom u postojećem objektu i to na taj način da putevi kretanja zaposlenog osoblja ne miješaju sa putevima kretanja gostiju hotela.
O hotelsko-zdravstvenom kompleksu Vrmac
Kompleks Vrmac je tradicijom dugom čitav vijek poznat kao vazdušna banja sa epitetom prirodnog lječilišta u kojoj je ljekovitost sudara planinskih i morskih strujanja vazduha prepoznata širom Evrope, a nalazi se u Stolivu jednom od najljepših mjesta u Bokokotorskom zalivu, udaljen 5 kilometara od starog grada Kotora koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Staro naselje pomorskih kapetana Prčanj, je od 1920. godine odlukom kraljevske vlade proglašen za prirodno klimatsko lečilište. Morska voda u zalivu je svrstana u prvu i drugu kategoriju čistoće. Srednja godišnja temperatura vazduha u Prčnju iznosi 15,2 stepeni Celzijusovih. Vazdušna strujanja iznad zaliva utiču na biljni svet i vode, obogaćujući vazduh jonima, prije svega halogena i drugim hemijskim supstancama koje sadrži morska voda.
Isparenja eteričnih materija pomiješana sa isparenjima morske vode obogaćuju atmosferu mineralima i jonima čije je pozitivno dejstvo na respiratorni sistem medicinski potvrđeno.
dejnim rješenjem je faznost predviđena na sledeći način:
* Faza I – Depadansi hotela – Vile A, B, C i D;
* Faza IIa – Glavni objekat C sa objektom spoljnjeg bazena, tehničkim blokom i tuš blokom;
* Faza IIb – Depadans hotela – objekat E i
* Faza III – Kongresna sala glavnog objekta hotela.
Pod vodstvom belgijske konzultantske tvrtke za obnovljivu energiju 3E u Bruxellesu je započeo s radom konzorcij koji će sljedeće dvije godine provoditi aktivnosti Tajništva za otoke u Inicijativi čiste energije za EU otoke, saopštio je ured zastupnika Tonina Picule u subotu.
Tajništvo će nastaviti aktivnosti iz uspješne prve faze u kojoj su sudjelovali i hrvatski otoci Brač, Cres, Hvar, Korčula i Lošinj i koji su izradili planove energetske tranzicije temeljem kojih će moći aplicirati za povlačenje europskih sredstava, a za regionalnog partnera izabrana je udruga Pokret otoka. Ured hrvatskog eurozastupnika u piropćenju podsjeća da je Tonino Picula za osnivanje Tajništva svojim amandmanom osigurao dva milijuna eura.
Tijekom sljedeće dvije godine Tajništvo će nastaviti pružiti europskim otocima podršku u području energetske tranzicije. Otocima koji se nisu angažirali u prvoj fazi te tek započinju dijalog, Tajništvo će i dalje pružati asistenciju za izgradnju zajednice i definiranje tranzicijskih strategija. Za one otoke koji su već pripremili tranzicijske planove te su spremni za implementaciju energetskih strategija, Tajništvo će podržati u oblikovanju konkretnih projekata te pronalaženju izvora financiranja.
Nova faza Inicijative čiste energije za EU otoke oslanja se na iskustvo dosadašnjeg rada Tajništva te će biti posebno usmjerena na detektiranje i eliminiranje tehničkih, socijalnih, financijskih, pravnih i političkih barijera s kojima se suočavaju otočki energetski projekti. Polazeći od pristupa „istraži, oblikuj, djeluj“ svakom otoku će se pružiti prilagođena tehnička pomoć za tranzicijske strategije, akcijske planove te konkretne energetske projekte. U proljeće 2021. očekujemo raspisivanje poziva na koji će otočani moći predati opise projekta te aplicirati za tehničku pomoć.
„Druga faza Tajništva za otoka potvrda je opravdanosti Inicijative čiste energije za EU otoke i jamac da će otoci ostati predvodnici europske energetske tranzicije. Pet hrvatskih otočnih zajednica je već sudjelovalo u radu Tajništva u njegovoj prvoj fazi te očekujem njihov daljnji angažman kao i uključivanje nekih novih otoka. Energetska tranzicija je izvrsna prilika za privlačenje investicija i otvaranje novih zelenih radnih mjesta na otocima, ali i za doprinos u borbi protiv klimatskih promjena čije posljedice svi osjećamo. Hrvatski otoci imaju izvanredne potencijale i ako je suditi po rezultatima iz prethodne dvije godine rada Tajništva, imamo razloga biti optimistični“, izjavio je Picula povodom početka druge faze rada Tajništva za otoke, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
Aktivno sudjelovanje otočana je ključno pa je Tajništvo najavilo i provedbu Energetske Akademije kroz koju će angažirati otočne zajednice da djeluju na lokalnoj razini i preuzimaju aktivnu ulogu u projektima energetske tranzicije na svojim otocima. Nova platforma pod nazivom Otočka tržnica otočke projekte će povezivati s investitorima i tehnološkim rješenjima, a osniva se i novi otočki think-tank koji će okupiti dionike sa svih razina vlasti s ciljem uklanjanja pravnih i regulatornih barijera energetskoj tranziciji otoka.
Picula je predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, a još 2017. podnio je amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna EUR za osnivanje Tajništva za otoke.
Radilo se o prvom radnom tijelu u povijesti EU koje je isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima. Uspjeh prve faze Tajništva i novi Piculin amandman na proračunu za 2020. godinu, osigurali su dodatna dva milijuna eura za drugu fazu i tehničku pomoć otocima oko prijava na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije.
Tajništvo u fazi nastavlja suradnju s udrugom Pokret Otoka kao regionalnim partnerom koji će iduće dvije godine predstavljati i podržavati energetsku tranziciju hrvatskih otoka, objavila je u petak mreža Pokret otoka ističući svoju ulogu svojevrsnog “mosta” između otočnog stanovništva, lokalnih i regionalnih samouprava, nacionalnih tijela javne vlasti i Europskih institucija.
Pokret otoka je udruga koja pomaže i promovira otoke i život na hrvatskim otocima i zagovara djelovanje u smjeru održivog razvoja.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iznenada je u nedjelju rano ujutro preminuo u 66. godini života od posljedica srčanog udara, izvijestila je Služba za informiranje Grada Zagreba.
O detaljima, terminu pogreba, održavanju komemorativnog skupa, kao i ostalim informacijama, javnost će biti obaviještena naknadno.
“Živio je za svoj grad, za Zagrepčanke i Zagrepčane koji su mu u svemu što je radio bili na prvom mjestu, za posao koji je s ljubavlju i energijom, unoseći cijeloga sebe – bez ostatka obavljao 21 godinu”, kaže se u obavijesti.
Milan Bandić rođen je 22. novembra 1955. u Grudama u Bosni i Hercegovini, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a godine 2000. upisao poslijediplomski studij na tom fakultetu.
Od 1980. do 1983. radio je u tvornici Ledo, a od 1983. do 1990. bio je zaposlen u Općini Pešćenica.
Bio je oženjen i imao jednu kćer.
Politička karijera
Od 1995. do 2000. bio je vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, od 2000. zastupnik u Zastupničkom domu hrvatskog Sabora, potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Godine 2000. u trećem mandatu izabran je za vijećnika Skupštine Grada Zagreba, a 31.maja te godine na sjednici Skupštine Grada Zagreba izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Na tu dužnost stupio je 2.juna 2000. godine te je ponovno izabran izabran 20. junaa 2001. godine.
U travnju 2002. izabran je za zamjenika gradonačelnice Grada Zagreba.
Po treći puta je postao zagrebački gradonačelnik u lipnju 2005. godine, a 31. maja 2009. na neposrednim izborima izabran je po četvrti put za gradonačelnika.
U lipnju 2013. na neposrednim izborima (drugi krug) kao neovisni kandidat (kandidat grupe birača), po peti puta izabran je za gradonačelnika Zagreba, a njegova lista, pojedinačno gledajući, osvojila najviše mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
U lipnju 2017. je na neposrednim izborima (drugi krug) kao kandidat stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, po šesti puta izabran za gradonačelnika Zagreba, a Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, osvojila je najveći broj mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
U izdanju Univerziteta Crne Gore nedavno je izašla iz štampe Bibliografija izdavačke djelatnosti Fakulteta za pomorstvo u Kotoru (Više pomorske škole) i Instituta za pomorstvo i turizam 1959-2014, autroki Ruže Danilović i Nataše Gobović.
Ova publikacija predstavlja bibliografski sistematizovan popis monografskih publikacija (knjige, zbornici radova, skripta, brošure, katalozi, prospekti i dr.) u izdanju navedenih institucija, čija djelatnost datira od 1959. godine, kada je osnovana Viša pomorska škola Kotor, pravna prethodnica današnjeg Pomorskog fakulteta Kotor.
Autorke su smatrale da objavljeni naslovi kao materijalnni trag izdavača utkan u obrazovni proces, nauku i kulturu Crne Gore, zaslužuju da budu sistematizovani, bibliografski opisani i prezentovani kao svjedočanstvo o razvoju maritimne, a dobrim dijelom i turizmološke stručne i naučne misli na ovim prostorima. Bibliografija ukazuje na napore koji su ulagani da se podstakne, razvije i očuva istraživački duh i stručno-naučni potencijal u visokoškolskom pomorskom obarzovanju. Ova Bibliografija će biti od koristi studentima na svim nivoima studija kako Pomorskog fakulteta Kotor, tako i Fakulteta za turizam i hotelijerstvo.
Pomorska biblioteka
Ruža Danilović je bila dugi niz godina upravnica Pomorske biblioteke. Predanim radom sve do odlaska u peniziju uspjela je da podigne svijest o značaju ove Biblioteke i približi njene vrijednosti ne samo studentima i profesorima matičnih fakulteta, nego i ostalim zainteresovanim korisnicima. Svoj način rada i ljubav prema biblioteci prenijela je na svoju saradnicu Natašu Gobović, bibliotekarku Pomorske biblioteke, i kao rezultat zajedničkog rada proizašla i ova publikacija.
Bibliografija je skroman doprinos boljoj vidljivosti i društvenoj odgovornosti, kako Pomorskog fakulteta Kotor tako i Pomorske biblioteke. U kulturološkom smislu, ovaj bibliografski popis je još jedna karika koja će biti od pomoći bibliografima tekuće i retrospektivne regionalne i nacionalne bibliografije – Bokeljistike i Montenegrine.
Promocija ove publikacije je planirana okviru proslave Svjetskog dana knjige (23. aprila).
Prošle je godine u sjevernom Jadranu zabilježena najveća količina rebraša, životinja nalik meduzama štetnih za riblji fond i turizam koje su najvjerojatnije stigle u balastnim vodama brodova, upozoravaju hrvatski znanstvenici.
Poznat kao “morski orah”, taj primitivni invazivni organizam potječe sa sjeveroistočne obale SAD-a i iz Meksičkog zaliva.
Mnemiopsis leidyi može izazvati značajne štete ribarstvu, drastično smanjujući fond sitne plave ribe poput srdele i inćuna.
Iako nemaju žarne stanice i bezopasni su za kupače, njihova prisutnost potencijalno ugrožava turizam budući da velika gustoća želatinoznih organizama nije ugodna.
“Dođe li krajem proljeća i početkom ljeta do znatnog zatopljenja mora, može se očekivati masovna pojava rebraša u priobalju zapadne Istre”, rekao je Hini doc.dr.sc.Paolo Paliaga s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.
Zbog poluzatvorenosti, slabe cirkulacije morskih struja i važnih pomorskih pravaca Jadransko more je izrazito osjetljivo na onečišćenje balastnim vodama koje brodovima daju stabilnost i upravljivost tkom plovidbe.
U istraživanju rebraša intenzivno surađuju talijanski, slovenski i hrvatski znanstvenici, a važnost problema na lokalnoj su razini prepoznali priobalni gradovi Rovinj, Poreč i Novigrad-Cittanova i financijski poduprli neka dosadašnja istraživanja.
Kolaps ribolova u Crnome moru 1980-tih
Veći broj rebraša prvi je put u hrvatskim vodama uočen u julu 2016. i od ljeta 2017. redovito se pojavljuju između svibnja i studenog u priobalnom pojasu zapadne Istre, Tršćanskom zaljevu i u sjeverozapadnom Jadranu.
“Budući da je sjeverni Jadran najproduktivnije područje Sredozemlja u pogledu bogatstva ribljeg fonda, važnog resursa za hrvatsku, talijansku i slovensku ekonomiju, izuzetno je važno pratiti razvoj situacije i utjecaj invazije rebraša”, ističe Paliaga.
Najpoznatiji primjer utjecaja rebraša zabilježen je osamdesetih godina prošloga stoljeća u Crnome moru gdje je došlo do kolapsa ribolova, sa štetama koje se mjere stotinama milijuna dolara i gdje se sustav do danas nije posve oporavio. Slične situacije su 1990-tih zabilježene u Azovskome moru i u Kaspijskom jezeru.
Međunarodne studije su pokazale da se rebraš hrani zooplanktonom, ličinkama ribe i školjkaša i da nema prirodnih neprijatelja. Jedinka jajolikog oblika i prosječne dužine od sedam centimetara u stanju je u deset sati konzumirati sav zooplankton u jednoj litri mora.
Reproduktivni potencijal vrste je izrazito visok budući da se radi o hermafroditima koji mogu oploditi sami sebe i svakoga dana osloboditi nekoliko tisuća oplođenih jajašca.
Uz to ima veliku toleranciju na temperaturu i salinitet i u stanju je bez većih poteškoća prezimiti u sjevernom Jadranu.
Populacija vrhunac dostiže u septembru kada je sveprisutna u površinskim vodama sjevernog Jadrana, sjeverno i zapadno od rta Kamenjak, a broj se drastično smanjuje od kraja prosinca do travnja zbog niskih temperatura i manje raspoloživosti hrane.
Osim izravnog utjecaja na riblji fond, unošenje invazivnih rebraša pridonijelo je značajnom smanjenju bioraznolikosti izloženih sustava i poremetilo njihovu prirodnu ravnotežu, upozoravanju znanstvenici.
Oni sada istražuju i druge utjecaje rebraša na morski ekosustav, uključujući njihovo lučenje organske tvari u moru te utjecaj na brojnost i strukturu mikrobne zajednice koja je fundamentalno važna za morski okoliš.
U studijama sudjeluju Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđera Boškovića, Fakultet Prirodnih Znanosti sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku.
Hrvatski stručnjaci u tome intenzivno sarađuju sa slovenskim kolegama iz Morske biološke postaja u Piranu i talijanskim znanstvenicima iz Nacionalnog instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku u Trstu.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, predsjednik Međuskupine u Europskom parlamentu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, podsjeća da uredba EU-a o invazivnim vrstama nudi određena rješenja ali napominje da ona ne navodi rebraše.
“Riječ je o vrsti koja je među najgorih 100 invazivnih vrsta na svijetu i koja ima potencijalni utjecaj na riblje zalihe i morske ekosustave. Koliko mi je poznato, Europska komisija se u okviru svojeg istraživačkog centra bavila i ovom problematikom. Tu je i Uredba 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, koja pruža EU okvir za djelovanje protiv invazivnih stranih vrsta, ali nažalost tamo nema rebraša na popisu jer ne postoji procjena rizika”, kaže Picula.
“Svakako da zastupnici Europskog parlamenta kroz rad u svojim odborima mogu ukazati na ovaj problem. Upravo sam nedavno i kroz svoje izvješće u Odboru za regionalni razvoj (REGI) o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena naglasio važnost zaštite morskih ekosustava. Smatram i da je potrebno kroz EU strategije, poput one za bioraznolikost 2030., upozoriti upravo na ovakve probleme. Dakle postoje mehanizmi, ali svakako treba pojačati djelovanje”, kaže hrvatski eurozastupnik.
Picula dodaje da je potpora za zaštitu našeg morskog ekosustava moguća u vidu Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, te i kroz program EU-a za zaštitu okoliša i klimu (LIFE) ali i kohezijske fondove.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj navodi da je u sklopu okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije (2021.–2027.) Obzor Europa, s proračunom od 100 milijardi EUR, moguće sufinancirati istraživačke projekte poput istraživanja pojave rebraša.
Borba protiv klimatskih promjena (35% proračunskog cilja), pomoć u postizanju ciljeva održivog razvoja i poticanje konkurentnosti i rasta u Uniji neke su od odrednica programa, dok izvrsna znanost čini jednu od njegova tri stupa, ističe predstavništvo.
U Bosni i Hercegovini u subotu je registrovano više od 700 novih slučajeva zaraze koronavirusom što je potvrdilo kako se zaraza u toj zemlji ponovo počinje širiti nakon trosedmičnog razdoblja razmjerno stabilne epidemiološke situacije.
Entitetski zavodi za javno zdravstvo izvijestili su o 510 novozaraženih u Federaciji BiH te o 192 slučaja u Republici Srpskoj uz 21 smrtni slučaj povezan sa zarazom u različitim dijelovima zemlje.
Do sredine sedmice dnevni broj novozaraženih u BiH bio je ispod 500 da bi u četvrtak naglo skočio na više od 700 a takva se situacija ponovila u subotu.
Najveći broj novih slučajeva zaraze registriran je na području Sarajevske županije gdje je zabilježeno čak 384 novooboljelih.
Na covid odjelima dvije najveće bolnice u glavnom gradu BiH trenutačno je više od 280 pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom.
Ravnateljica Kliničkog centra u Sarajevu Sebija Izetbegović upozorila je kako stanje bitno komplicira pojava novih sojeva virusa u BiH pa je procijenila kako bi to mogao biti uvod u treći val zaraze.
“Treći val koronavirusa mogao bi biti i najteži dosad, s obzirom na to da je zabilježena mutacija virusa… a pacijenti imaju dosta teže kliničke slike”, kazala je Izetbegović, kako je citira portal Faktor.
Zdravstvene vlasti upozoravaju kako širenju zaraze doprinosi prije svega neodgovorno ponašanje ljudi koji ne poštuju propisane mjere zaštite.
Inspekcijske službe stoga su ovog tjedna dobile nalog provoditi oštrije provjere a posebice spriječiti okupljanja većeg broja ljudi te kažnjavati one koji ne nose zaštitne maske koje su u BiH obvezne i na otvorenome.
Za sada nema najava o uvođenju dodatnih restrikcija pa svi uslužni obrti, uključujući ugostiteljske objekte, i dalje mogu raditi tijekom cijelog dana do 22 sata.
U BiH još uvijek nije počelo procjepljivanje stanovništva protiv koronavirusa jer ta zemlje do sada nije dobila ništa od cjepiva zapadnih proizvođača naručenog kroz mehanizam COVAX.
Vlasti sada pokušavaju izravno pregovarati s proizvođačima ne bi li ubrzale dostavu cjepiva no nema nikakvih naznaka kada bi masovnije cijepljenje moglo početi.
