Air Serbia povećala kapacitete na relaciji Srbija – Crna Gora

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Air Serbia je, zbog obustave saobraćaja Montenegro Airlinesa (MA), povećala svoje kapacitete za putovanja između Srbije i Crne Gore, uvođenjem dodatnih letova i promjenom tipa aviona, saopštila je srbijanska nacionalna avio-kompanija.

Kako bi svi putnici koji to žele mogli da budu prevezeni u predstojećem prazničnom periodu, Air Serbia je do sada za naredne dane uvela četiri potpuno nova dodatna leta, dok je na sedam postojećih letova tip aviona promijenjen sa planiranih turbo-elisnih aviona ATR na mlazne avione tipa erbas A319 i A320, koji imaju dvostruko veći broj sjedišta, prenosi Tanjug.

Pored prilagođavanja saobraćaja, Air Serbia je na aerodromima u Podgorici i Tivtu, kao i na aerodromu u Beogradu, angažovala dodatne resurse, kako bi uslužila sve putnike u novim okolnostima.

Iz Air Serbia su najavili da će srbijanska nacionalna avio-kompanija i u narednim danima nastaviti da prati razvoj situacije i dodatno prilagođava saobraćaj promjenama u potražnji.

Ugostitelji – blaže mjere ili protesti

0
Budva

Ukoliko predstavnici ministarstava zdravlja i ekonomskog razvoja na sastanku zakazanom za sutra revidiraju postojeće mjere koje se tiču zabrane rada ugostiteljskih objekata u dane predstojećih praznika, otkazaćemo okupljanje planirano za utorak ispred Vlade. Međutim, ukoliko do toga ne dođe, nećemo odustati od protesta, bez obzira na to da li ćemo imati dozvolu Uprave policije ili ne – poručio je predstavnik Udruženja ugostitelja Crne Gore Momo Sladaković.

Udruženje je, nakon što je Uprava policije zabranila održavanje polusatnog skupa planiranog za utorak u podne, zbog mjera Ministarstva zdravlja, podnijelo tužbu Upravnom sudu navodeći da je odluka donijeta na osnovu naredbe koja je stavljena van snage, ukazujući da javna okupljanja nijesu zabranjena. Iako ova prava mogu biti ograničena, smatraju da nijesu ispunjeni uslovi za to, imajući u vidu da Ministarstvo zdravlja nije uputilo zahtjev Upravi policije da se skup zabrani zbog ugrožavanja zdravlja. Zbog toga je, kako navode, ovo rješenje nezakonito.

Nedostatak solidarnosti

Osvrćući se na postupak jednog broja ugostitelja koji su se u četvrtak oglušili o zabranu i otvorili svoje objekte, Sladaković je ukazao na nedostatak šire solidarnosti i masovnosti, navodeći da je određeni broj ugostitelja inertan i čeka djelovanje ostalih.

– Mali je broj nas koji od marta pokušavamo da izdejstvujemo bolje uslove, jer to nijesu pojedinačni problemi, već problemi svih ugostitelja. Mjera Vlade da se subvencioniše dio zarada jeste pomogla djelimično, ali ne dovoljno. Mi ulazimo u sivu zonu, jer ne uspijevamo da platimo režije, dobavljače i prinuđeni smo na to. Ne vidim razliku između javnog i privatnog sektora, ako javni sektor prima platu uredno svakog prvog, gdje smo mi tu – pita se Sladaković ukazujući da je u ovoj situaciji država dužna da sama pomogne i bez pritisaka, te da je pored epidemije korona virusa, počela i epidemija siromaštva.

Nejednak tretman

Posebnu kritiku Sladaković je iznio na račun ponašanja policije u Nikšiću, koja je preko noći zadržala određeni broj ugostitelja koji je u četvrtak otvorio objekte.

– U cijeloj Crnoj Gori je napravljen isti prekršaj, ali ih niko nije držao do jutra kao što je bio slučaj u Nikšiću. Pitamo se da li isti zakoni važe u Nikšiću, kao i u Tivtu, Budvi i Podgorici – kaže Sladaković.

Da su u istoj situaciji i ugostitelji na Primorju, navode iz budvanskog udruženja ugostitelja koji podržavaju sve kolege u Crnoj Gori koji se bore za svoje poslove. Smatraju normalnim da se bore za opstanak, ali naglašavaju da ne žele da kompromituju zdravlje stanovništva te da pokušavaju da u razgovoru sa institucijama na svim nivoima iznađu rješenje koje će svima odgovarati.

– Ovo predugo traje i svi resursi su već iscrpljeni, mjere pomoći nijesu dale adekvatne rezultate i nadamo se i novim mjerama i pomoći države. S jedne strane, razumijemo odluku o zabrani, ali mi nemamo više načina da iskažemo naše nezadovoljstvo – navode iz upravnog odbora budvanskog udruženja ukazujući da su im ruke vezane i da više ne znaju kojim putem da krenu.

Upola manje radnih dozvola

Mjesecima se, kako navode, bore institucionalno, prvobitno su bili za dijalog, a tek su onda krenuli sa radikalnim mjerama, jer se plaše trajnog zatvaranja svojih lokala.

– Veliki je broj sezonskih ugostiteljskih objekata, između 15 i 20 odsto koji ove godine u Budvi nijesu ni otvarani, što znači da su oni radnici koji su računali na te poslove prosto ostali bez zaposlenja. Na to ukazuje i podatak Ministarstva rada i socijalnog staranja da je u protekloj godini izdato 40 odsto manje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca u odnosu na godinu prije, imajući u vidu da objekti na Primorju svake godine imaju problem sa pronalaženjem domaće radne snage – navode iz udruženja.

Obećanja

Ugostitelji su saopštili da su im predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva ekonomskog razvoja i Privredne komore na sastanku u petak obećali da će sjutra ponovo razmotriti njihove zahtjeve i donijeti eventualne revizije mjera.

Oni su od ministra Jakova Milatovića tražili da utiče na državne organe kako bi obustavili postupke prinudne naplate te prekid snabdijevanja strujom i vodom, kao i da što prije nađu modalitet za kreditiranje kompanija iz ovog sektora, kako bi uredno izvršavale obaveze. Zahtijevaju da sva eventualna zatvaranja lokala moraju pratiti adekvatne finansijske mjere u mnogo većem obimu nego do sada. Ukazali su da se nepravično odnose prema ovoj grani privrede, zaboravljajući njen značaj za ekonomiju te navode da se kršenja mjera kojih ima na svakom koraku nijemo posmatraju.

– Udruženje ugostitelja Crne Gore ovim putem ističe da će nastaviti borbu za opstanak, koja traje već devet mjeseci i to na način kako je to najavljeno u dosadašnjim obraćanjima javnosti, jer je u pitanju opstanak cijele grane turističke privrede i ogromnog broja zaposlenih lica. Ovim putem pozivamo i sve naše kolege da, koliko mogu, daju doprinos ovoj borbi, jer ćemo samo zajedničkim i jedinstvenim pristupom na kraju i uspjeti – poručili su iz Udruženja ugostitelja Crne Gore.

Markotić: Dvoje je imalo blaži osip

0
Markotić

Današnjem početku vakcinisanja u Hrvatskoj prisustvovala je i direktorca Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević, Alemka Markotić koja je u Dnevniku Nove TV rekla kako je sve proteklo.
Bilo je blažih nuspojava kod nekih osoba, oni koji su primili vakcinu bili su po pola sata na promatranju.

“Nije bilo ozbiljnijih nuspojava. U Klinici je 36 osoba cijepljeno. Bilo je nešto alergičara. Dvoje je imalo blaži osip, no za jedno moramo vidjeti je li to povezano s vakcinom”, objasnila je Markotić.

O tome kad bi se mogli vratiti normalnom životu navodi kako je ovo tek početak.

“Ovo je lijep početak koji će nas voditi, ali trebat će vremena. Tek nakon druge doze i nakon tjedan dana se postiže zaštita. No virus je i dalje u nosu i nosi se tamo. Vidjet ćemo kolika će biti zaštita od cjepiva, ali sigurno je da, ako se cijepi visoki postotak ljudi, da ćemo se moći vratiti normalnijem životu tijekom godine. To ne znači normalizaciju, ali velika je šansa za normalizaciju”, rekla je Markotić.

Na pitanje mogu li oni koji se cijepe dobiti koronavirus, kaže kako će se to tek vidjeti.

“Cijepljenje je tek počelo, nemamo tih iskustava. Ako povlačimo analogiju s drugim cjepivima – da, postoji mogućnost. Jedan manji postotak cijepljenih ljudi bi mogao dobiti infekciju, ali očekujemo da bude blaži klinički oblik”, objasnila je Markotić.

Za opuštanje ljudi s dolaskom mjera, kaže kako će se to dogoditi čim padnu brojevi.

“To je u mentalitetu ljudi. Ja se iskreno nadam da sve ovo što gledamo svih onih mjeseci po cijelom svijetu, nam je dovoljno da shvatimo kako se moramo čuvati, a da nam cjepivo daje veliku šansu za normalnim životom, ali da i dalje moramo biti odgovorni”, rekla je Markotić.

Članovi CDPR-a za Božić posjetili Dom za stare u Petrovcu

0
Posjeta CDPR Petrovac

Članovi Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) na čelu sa sekretarom Domagojom Žarkovićem tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po gregorijanskom posjetili su tradicionalno Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid m. Benediktom.

Tom prilikom predati su upraviteljici samostana Sveti Vid radovi – grafike i crteži studenata / tica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku: Malike Tulebayeve, Helene Blagojević, Sare Petrović, Azre Mehonjić, Dragane Petković, Ane J. B., Juliane Bulatove, Lane Bulatović i studenata Dimitrija Zekića, Jasmina Kulićija, Jovana Tomovića, Matije Šoškića i Miloša Prodanovića.

Crteži tako sada krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijentica i časnih sestara koje ih njeguju.

Nadamo se da smo posjetom u ovim blagim prazničnim danima pokazali starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu. Istovremeno smo poželjeli i stavljanje u funkciju novog Doma u nastupajućoj godini, jer takvih objekata u Crnoj Gori svakako nedostaje.

Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Benedikta, znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentkinja Doma, toplo je zahvalila na posjeti, kao i donijetim darovima. CDPR je na taj način iskoristilo navedenu prigodnu priliku da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne ovu ustanovu koje se bavi zdravstveno – socijalnim radom.

Istovremeno se nadamo se da ćemo to uspjevati uspješno raditi i u budućnosti, naravno koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, jer na taj način pomažemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla.

Preminulo osam pacijenata, 367 novoinficiranih, Tivat 9, H. Novi 4, Kotor 1

0
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.308 uzorakana novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 367 novopozitivna slučaja infekcije covid 19.

Novopozitivni su iz sledećih opština:

Podgorica 167
Nikšić 73
Budva 32
Berane 20
Pljevlja 19
Kolašin 11
Tivat 9
Rožaje 7
Bar 5
Cetinje 4
Herceg Novi 4
Tuzi 4
Bijelo Polje 2
Danilovgrad 2
Šavnik 2
Ulcinj 2
Mojkovac 2
Kotor 1
Žabljak 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Nikšića (2), Berana, Bijelog Polja, Cetinja i Kotora. Najmlađi preminuli je imao 46, a najstariji 85 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 657, a od početka godine 666.

Do 17:00 časova prijavljen je oporavak kod 620 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenihukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9109.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 46694.

Bojanić: Ne možemo da prihvatimo ponudu Savane

1
Aerodrom

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić zahvalio se na ponudi vlasnika Grupacije Savana Dejanu Mijaču u vezi sa rješavanjem pitanja Montenegro Airlinsa, objašnjavajući da je njegovu ponudu nemoguće prihvatiti, jer bi otpisom dugovanja prema državi ušli u zonu kršenja odredbi člana 7 Zakona o kontroli državne pomoći, što za razliku od prakse prethodne, ova Vlada neće i ne želi da radi.

Ministar je poručio da ukoliko Mijač ima neko zakonito rješenje kako prevazići ovu prepreku, svakako će to razmotriti u najskorijem roku.

“Želim da Vam se zahvalim na iskazanom interesovanju da pomognete očuvanju nacionalne kompanije Montenegro Airlines. Takođe, želim da naglasim da je cjelokupna Vlada veoma informisana o svim aspektima nastale situacije, kao i da je u potpunosti svjesna važnosti postojanja nacionalne kompanije za građane i privredu Crne Gore. Po tom pitanju, Vaš pogled i naš stav, slobodno mogu reći, u potpunosti su identični. Problem Montenegro Airlinesinesa danas je u prvom redu pravno pitanje”, istakao je Bojanić.

Kako je naveo, dio javnosti, a to je naročito izraženo kod opozicionih poslanika, neće i ne želi da čuje istinu, što su smatra ministar, potezi očajnika koji pokušavaju da spriječe Vladu da objelodani mnoge nezakonite odluke bivše vlasti, odnosno da dokumenta koja dokazuju njihove nezakonite radnje ne ugledaju svjetlost dana.

“Zato na sve načine pokušavaju da po navici stečenoj više decenija, varaju javnost i EU partnere. Žao mi je što na osnovu navoda iz Vašeg Pisma o namjerama stičem utisak da su i Vama podmetnuli lažne informacije”, kaže Bojanić i dodaje da navodnu odluku o gašenju Montenegro Airlinesa Vlada Crne Gore nije donijela.

Kako je istakao, problem Montenegro Airlinesinesa danas je u prvom redu pravno pitanje. Ekonomski, socijalni, politički, nacionalni i svi drugi aspekti, koji nesumnjivo jesu ništa manje važni, zbog nezakonitih odluka prethodne vlasti ostaju u drugom planu.

“Usljed takvih odluka, a da Vas ne opterećujem svim detaljima, Agencija za zaštitu konkurencije je Rješenjem od 3.09.2020. zaustavila svaku dalju državnu pomoć za Montenegro Airlines. Konačna odluka još nije donešena, ali je izvjesno da će biti negativna, što će gotovo sigurno voditi ka postupku povraćaja državi već odobrenih sredstava kompaniji Montenegro Airlines, a radi se o sumi od preko 40 miliona eura. Vjerujem da Vam je sad mnogo jasnije sa kakvim se problemom suočavamo, odnosno kako je funkcionisala prethodna vlast po ovom pitanju.
Što se tiče Vaše konkretne ponude, a cijeniću je iskrenom bez obzira kada i kako nam je upućena, moram Vam jasno odgovoriti da je nemoguće prihvatiti. Razlog je jednostavan i leži u činjenici da bi otpisom dugovanja prema državi ušli u zonu kršenja odredbi člana 7 Zakona o kontroli državne pomoći, što za razliku od prakse prethodne, ova Vlada neće i ne želi da radi. Ako nam ponudite neko zakonito rješenje kako prevazići ovu prepreku, svakako ćemo to razmotriti u najskorijem roku. O svim drugim mogućnostima pomoći Montenegro Airlinesa, na pr. dokapitalizaciji uz očuvanje većinskog državnog paketa, eventualnim donacijama od strane Vaše kompanije ili nekim drugim modelima, veoma smo spremni da razgovaramo uz puno poštovanje zakonskih normi i procedura. Na kraju, ponavljam, otpis duga prema državi i prodaja za jedan euro privatnom investitoru nije opcija koju nam u ovom trenutku zakonski propisi dozvoljavaju. Prethodna vlast nezakonitim odlukama potrošila je svaki vid državne pomoći koji bi mogao spriječiti današnju agoniju MA”, poručio je Bojanić.

Stotine Britanaca pobjeglo iz karantinu u švicarskom skijalištu

0
Verbier – Švajcarska

Stotine turista koji su trebali biti u karantinu zbog nedavno otkrivene mutacije koronavirusa nestale su iz švicarskoga skijališta u Verbieru, vrlo popularnog među Britancima.

Neki su se u međuvremenu pojavili u Francuskoj, rekao je u nedjelju za DPA Jean-Marc Sandoz, glasnogovornik općine Bagnes kojoj pripada Verbier.

Švicarske su vlasti identificirale 420 gostiju iz Britanije koji su prije Božića bili u karantinu.

Sandoz je kazao da ih je pedesetak odande otišlo odmah, a od 370 preostalih u nedjelju ih je na skijalištu bilo manje od desetak. “Razumijemo njihov gnjev”, dodao je.

Oštro je kritizirao brzopleto i retroaktivno uvođenje karantene za sve goste koji su stigli iz Velike Britanije.

Švicarska je 20. decembra prekinula sve letove iz Velike Britanije i Južne Afrike nakon što je u tim zemljama otkrivena nova i vrlo zarazna inačica koronavirusa.

Dana 21. decembra vlasti su naredile da svi turisti koji su na skijališta stigli 14. prosinca i/ili nakon tog datuma moraju, u skladu s retroaktivnom odlukom u desetodnevnu karantenu koja se računa od datuma njihova dolaska.

Opština Tivat: Vezane su nam ruke zbog nezakonitog upravljanja FK „Arsenal“

0
Pomocni teren FK Arsenal

Opština Tivat upoznata je sa teškim finansijskim stanjem Fudbalskog kluba „Arsenal“ iz Tivta, za koje nije odgovorna nova opštinska vlast. Na osnovu svih podataka kojima raspolaže, Opština Tivat ističe da je za aktuelno stanje kluba odgovornost na njegovoj upravi, ali i na dosadašnjem nezakonitom načinu njegovog finansiranja.

Kako bi se na zakonski ispravan i efikasan način pomoglo klubu, rukovodstvo lokalne samouprave naložilo je unutrašnju reviziju poslovanja FK „Arsenal“, a zaključci interne revizije svjedoče o razlozima njegove nelikvidnosti i finansijskih problema.

Od 2018. godine FK “Arsenal” stiče poseban status kada je u pitanju sufunansiranje rada kluba, na osnovu stava da je Opština Tivat osnivač kluba. Činjenica je da ne postoji validna pravna dokumentacija na osnovu koje se može zaključiti da je Opština osnivač “Arsenala”. Ovim se dovodi u pitanje i način na koji je “Arsenal” finansiran u 2018., 2019. i 2020. godini. U izvještaju Interne revizije, stoji da je 2016. klubu po osnovu Odluke o sufinasiranju rada sportskih organizacija u Tivtu, uplaćeno 38.000€, 2017. godine, po istom osnovu 54.500€.

Već 2018. za rad kluba iz Budžeta opštine opredijeljeno je 118.550€, od čega 47.500€ po osnovu pomenute odluke, a preostali dio iz budžetskih rezervi; 2019. godine za rad kluba prenešeno je 162.100€, od čega 103.000€ po osnovu odluke, preostali dio iz budžetskih rezervi (od čega je 55.000€ dato kao pozajmica, koja je odbijena od iznosa dodijeljenog Odlukom za 2020.godinu). Naredne, 2020.  godine “Arsenalu” je prenešeno 106.600€ (od 120.000€ dodijeljenih po osnovu odluke, oduzeta su gore pomenuta pozajmljena sredstva). Dodatno FK “Arsenal” je u 2020. sufinasiran sa iznosom od 41.000€, sa stavki budžetske rezerve i rezerve za sport.

Kako bi se na ilustrativan način istakla privilegija koju je uživao FK “Arsenal” važno je naglasiti da je drugorangirani na listi za finansiranje sportskih organizacija, odmah nakon FK “Arsenal”, dobio 50.000€, što je drastična razlika u ukupnim sredstvima. Preciznije, 36 sportskih organizacija iz Tivta (svi izuzev FK “Arsenal”), u 2020.godini, dobili su ukupno 191.400€, dok je sam “Arsenal” od Opštine Tivat u ovoj godini prihodovao 161.000€.

Od 2018. FK “Arsenal” bilježi enorman porast izdataka, pa se iznos ugovora o dijelu za administrativne radnike sa 7.800€, uvećao na 17.600€. Takođe, godišnji troškovi usluge knjigovodstva višestruko su narasli, sa 600€ na 4.200€. Na osnovu izvještaja kluba, finansijske obaveze do 31.12.2020. iznose preko 108.000€, čime je klub doveden u rizik nelikvidnosti. Konačna odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti je na rukovodstvu kluba. Stav Opštine Tivat je da je finansiranje rada kluba samo i isključivo iz opštinskog budžeta, neodrživ način poslovanja.

Skupština kluba na svojim sjednicama nije usvajala programe rada i finansijske izvještaje, što je obaveza definisana Statutom ove sportske organizacije. Od 2018. održane su samo dvije sjednice Skupštine, osnivačka 2018. i još jedna nakon ostavke tri člana. Skupština nije donosila odluke, već je sve ugovore sklapao direktno predsjednik Upravnog odbora. Neregularnosti je mnoštvo i sve one za posljedicu imaju trenutno stanje.

Opštini Tivat ruke su vezane, upravo zbog nezakonitog upravljanja klubom. Namjera lokalne uprave jeste organizacija nove Skupštine kluba, izbor rukovodstva i usvajanje adekvatne skupštinske odluke kako bi se najstariji tivatski sportski kolektiv vratio u okvire zakonitog načina rada i finansiranja. Uslijediće i podrška Opštine na zdravim osnovama, i u skladu sa zakonima, imajući u vidu značaj koji ovaj klub ima za istoriju i dalji razvoj sporta u Tivtu, kaže se u saopštenju.

Kamena čipka – graditeljska baština koju smo zaboravili i zapostavili…

Suvomeđa, kako često možemo čuti, kamena čipka, predstavlja otisak identiteta naših predaka, fascinantni simbol ljudske marljivosti i umjeća gradnje, kojom odiše krajolik Boke Kotorske i Mediterana.

Ovaj dio naše graditeljske baštine, kao vjekovni pratilac kulturnog pejzaža bilo bi značajno sačuvati za buduće generacije. Nažalost još uvijek je nedovoljna pažnja koju nadležne institucije poklanjaju ovoj tematici koju je svijet odavno prepoznao i zaštitio.

Osim što je prepušten zubu vremena, ovaj dio baštine često je na meti kradljivaca koji na taj način urušavaju nešto što je ljudska ruka stvarala kroz generacije, iz potrebe. Danas se suhozidi nažalost učestalo ruše, ili  koriste kao atraktivni materijal za izgradnju vikendica, apartmana, kuća.

Imamo i udruge koje organizuju radionice gradnje suhozida i zalažu se za očuvanje ovog značajnog kulturnog pejzaža, ali to nije dovoljno.

Suvomeđe – foto Anton Gula Marković

Vještina gradnje na suvo je zvanično upisana u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

“Vještina gradnje u tehnici na suvo podrazumijeva obradu i slaganje kamena jedan na drugi bez upotrebe vezivnog materijala. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a gradnjom na suvo su oblikovani različiti kulturni pejzaži od praistorije do danas. Suvomeđe su uvijek napravljene u harmoniji sa okruženjem, a  tehnika gradnje pojačava vezu čovjeka i prirode. Vještina se prvenstveno prenosi sa koljena na koljeno, u zavisnosti od terena na  kojem se gradi…“, piše između ostalog u obrazloženju na UNESCO-voj listi.

Često nismo ni svjesni kakvim bogatstvom u Boki Kotorskoj i zaleđu raspolažemo koje bi mogli u turističke svrhe valorizovati, brendirati kroz storytelling turističku destinaciju

Nadajmo se da će svijest o kamenoj čipki i njenom značaju opstati i biti vrednovana na pravi način te priznata kao neizostavni dio kulturne baštine Boke Kotorske i Mediterana.

Suvomeđe – foto Anton Gula Marković

U Gonjoj Lastvi u zaleđu Tivta svjedočimo kakvu su kamenu čipku vezle žuljevite ruke naših predaka, kako bi oteli, sačuvali komad zemlje koja ih je hranila…

* Tivatski brevijar –  “Kamena čipka – graditeljska baština koju smo zapostavili…” dio je projekta “Tivatski brevijar” koji je finasirala kroz NVO sektor Opština Tivat

Dana bibliotekara Crne Gore

0
bibloteka HN

Povodom Dana bibliotekara Crne Gore i 68. rođendana Udruženja bibliotekara Crne Gore koji se obilježava 27. 12, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore Jasmina Bajo se obratila koleginicama, kolegama i javnosti:

“Drage i poštovane koleginice i kolege, Biblioteke su, najbolje to znamo, važan činilac društvenog života i stubovi kulture jednog društva, što se i pokazalo u ovim teškim i kriznim vremenima, kada je postalo jasno da kultura i knjiga nisu samo izraz i stvar elitizma, već nasušna duhovna potreba, gotovo neophodna za očuvanje mentalnog zdravlja pojedinca.

Dužnost i obaveza nas bibliotekara bila je da nakon prestanka uobičajenog rada sa korisnicima nastojimo da nađemo moduse za nastavak komunikacije s njima. Svjedoci smo različitih pozitivnih primjera organizacije rada biblioteka u ovim kriznim vremenima, koji su svojim korisnicima predložili različite kvalitetne usluge prelazeći na virtuelni način komunikacije sa svojim članovima i javnošću, koristeći digitalne medije, društvene mreže, onlajn platforme.

Jasmina Bajo

Uspostavljajući digitalnu vezu sa korisnicima, bibliotekari su uspješno odgovorili na iznenadne izazove vremena, pokazujući svoju imaginativnost, viziju, kreativnost…

Stoga nastavimo našu misiju i u doba tranzicije, ekonomske i zdravstvene krize, očuvajmo dostojanstvo profesije i ostanimo nezaobilazno utočište i podrška onima koji su u stalnoj i neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, naukom, kreativnošću i umjetnošću. Niko se osim nas neće boriti za nas i za bolju poziciju naše struke u društvu! Zato pokažimo korisnicima da smo tu za njih i da smo zajedno u svemu ovome!

Želeći Vam mnogo produktivne inspiracije, uspjeha i novih kreativnih izazova u godini koja je pred nama, čestitam vam Dan bibliotekara Crne Gore!