Švedsko ministarstvo transporta, Kraljevski institut tehnologije, konzultantska tvrtka SSPA i brodarska grupacija Wallenius Marine, najavili su projekt Oceanbird.
Riječ je o modernom ro-ro jedrenjaku s pet jarbola koji će moći primiti 7000 vozila. Kad bude sagrađen, Oceanbird će s 200 m dužine i 40 m širine biti najveći cargo jedrenjak na svijetu.
– Emisija štetnih plinova za vrijeme plovidbe smanjit će se za 90 posto, ali će njegova brzina biti malo niža pa će Atlantik prelaziti za 12 dana – kažu Šveđani.
Imat će pet teleskopskih jarbola čija će maksimalna visina dosezati 80 metara. Usporedbe radi, najveći jarbol poznatog klipera Cutty Sark visok je 47 metara.
Oceanbird će, najavljuju iz Švedske, zaploviti 2025. godine.
Korona virus-region-srbija-mapa – foto telegraf rs.
U Srbiju je u utorak stigao prvi kontingent Pfizerova vakcina, na dan kad ta zemlja bilježi 49 umrlih od covida-19 i nešto preko četiri hiljade zaraženih.
Prvi kontingent sadrži 4875 doza cjepiva Pfizer/BioNTech koje su, prema protokolima, uskladištene u nacionalnom institutu za imunologiju i virusologiju “Torlak”.
Prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva Mirsada Đerleka, predstavnici nacionalne Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS) najavili su u utorak na sjednici Koordinacijskog tima da se u januaru očekuje još 21.000 doza Pfizerova cjepiva.
Đerlek je potvrdio da je održan i sastanak Nacionalnog koordinacijskog tima za imunizaciju, te da će operativni plan imunizacije za 2021. biti mijenjan sukladno tempu kojim budu pristizala vakcine.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je u ponedjeljak da je Srbija dosad potpisala ugovore o nabavi tri vakcine – Pfizerovog, čiji je prvi kontingent stigao danas, te ruskog Sputnjika V i kineskog Sinovaca.
Brnabić je također u ponedjeljak u povodu pojave novog soja koronavirusa na teritoriju Ujedinjenog Kraljevstva najavila da će srbijanske vlasti naknadno odlučiti o eventualnoj obustavi letova s Velikom Britanijom, ali vlada u utorak još nije priopćila je li o tome donijela odluku.
Ministarstvo zdravstva Srbije objavilo je da je u posljednja 24 sata umrlo 49 oboljelih od covida-19, a testiranjem 16.022 uzorka potvrđeno je još 4.080 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Na bolničkom liječenju je i dalje više od 9000 pacijenata, prema današnjim podacima 9651, od koji je 313 na respiratorima.
Od početka epidemije testirano je 2,171.387 uzoraka i registrirano 307.827 slučajeva, a preminule su 2782 osobe.
U pucnjavi koja se rano jutros dogodila u centralnoj Francuskoj ubijena su tri policajca, a četvrti je ranjen.
Čelnici francuske policije potvrdili su da su u pucnjavi koja se dogodila u centralnoj francuskoj, ubijena tri policajca, a da je još jedan ranjen, javlja Rojters, a prenosi RTS.
Prethodno je AFP prenio na Tviteru da su policajci reagovali na poziv zbog nasilja u porodici i da je na njih pucao 48-ogodišnji muškarac, kada su pokušali da spasu jednu ženu, prenosi Rojters.
Prilikom pohoda crkvama u vrijeme božićnih blagdana i sudjelovanja u liturgijskim slavljima, podsjećamo sve vjernike da se pridržavaju propisa i uredbi koje je Biskupija dala svećenicima kao i uputa Ministarstva zdravstva, sopšteno je iz Kotorske biskupije.
“Potrebno je poštovati najveći propisani broj vjernika koji istovremeno može biti u crkvi i nositi zaštitnu masku tijekom boravka u crkvi. Posebno apeliramo na sve vjernike koji pripadaju ranjivijim skupinama kao što su starije osobe, kronični bolesnici, i osobe koje osjećaju simptome prehlade ili zaraze covidom-19 da se suzdrže od dolaska u crkve. Svakako, naši će svećenici biti na raspolaganju za sve duhovne potrebe vjernika, kao što su ispovijed, pričest, i pohod bolesnicima” – klaže se u obavjesti iz Kotorske biskupije.
U toku ruskog naučno-edukativnog centra u Herceg Novom bila je tema prvog online sastanka na kojem su prisustvovali predstavnici Centra za razvoj obrazovanja i međunarodne aktivnosti ‘Interbracing’ iz Moskve, predstavnik Rusko-slavenskog centra za međunarodnu saradnju iz Saint Peterburga Dr. Dr. Aleksandar Karcev, prodekan za nastavni fakultet menadžmenta Herceg Novi Doc. Dr Nikša Grgurević, direktor Turističke organizacije Herceg Novi Pavle Obradoviće, kao i predstavnici Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi.
Kako je saopšteno iz TO Herceg Novi, ciljevi osnivanja Rusko-naučnog centra su proširenje saradnje u oblasti obrazovanja i nauke između zemalja i naroda, razvoj direktnih kontakata zainteresovanih ruskih i crnogorskih vaspitno-naučnih organizacija, podrška i promocija infrastrukture za studiranje ruskog u Crnoj Gori u plamenu, razmjena iskustava i informacija iz oblasti visokog obrazovanja, integracija univerziteta i naučnih organizacija, organizacija kongresnih i izložbenih manifestacija međunarodne razine u oblasti visokog obrazovanja i slično.
Osim toga, radionice za djecu su osmišljene, kao i kontinuirane edukacije turističkih djelatnika (recepcionari, tajnici, šefovi dvorane i sl. ), kojima su posebni tematski tečajevi usmjereni na podizanje razine turističke usluge. Potpisivanje protokola saradnje očekuje se početkom naredne godine.
Kao zamjenik direktora Centra “Inter edukacija”, Viktor Kruglov, ova državna budžetska institucija sarađuje sa 252 fakulteta u Rusiji.
– Na sljedećem sastanku, koji je bio planiran za početak 2021 godine, uključili bi i predstavnike nekih od njih. Zanima nas svaki vid saradnje. Očekujemo i da predložite neke, kako bi se mogli razmatrati na sljedećem sastanku – ističe on.
Doktore. Dr Nikša Grgurević je istakao da Herceg Novi ima uspješnu saradnju sa univerzitetima iz zemlje i regiona, te da će na sljedećem sastanku učestvovati i predstavnici nekih od njih.
Francuzi i građani Europske unije od srijede će ponovno moći ulaziti u Francusku iz Velike Britanije uz negativan test na koronavirus, objavio je ured francuskog premijera u utorak navečer.
Francuska i druge europske države u ponedjeljak su zatvorile granicu s Britanijom strahujući od novog soja virusa za koji nije poznato je li opasniji od dosadašnjih, što je uzrokovalo kaos na otoku i kontinentu.
Ured Jeana Castexa objavio je kako će se francuskim i europskim državljanima omogućiti ulazak u Francusku uz negativan test na covid-19 koji nije stariji od 72 sata, prenosi agencija Reuters.
Britanci i državljani trećih zemalja smiju u Francusku ući ako imaju valjan poslovni ili nekakav drugi razlog, uz negativan test.
Britanski ministar transporat Grant Shapps ipak je na Twitteru zatražkio vozače kamiona da ne idu u Kent gdje su najgušči redovi kamiona.
Shapps je kazao da će “od sutra osiguravati testove” i da će “za dva do tri dana sve će biti riješeno”.
Vlada u Parizu odredila je nekoliko kategorija onih na koje će se ta mjera odnositi, uključujući one u tranzitu kraćem od 24 sata, diplomate i njihove obitelji, zdravstvene radnike, zaposlenike aviokompanija i željeznica.
Nova pravila bit će na snazi do 6. januara, osim ako se donese drugačija odluka u razgovorima Londona i Pariza.
Više od 2850 kamiona zapelo je u britanskom Kentu nakon što je Francuska u nedjelju odlučila zatvoriti granice na 48 sati, prenosi BBC.
Europska komisija u utorak je pozvala zemlje članice da u međusobnoj koordinaciji donose mjere za suzbijanje širenja novog soja koronavirusa iz Velike Britanije obeshrabrivanjem putovanja koja nisu nužna i olakšavanjem onih koja su neophodna.
Slovenska policija u ponedjeljak je u osobnom automobilu 47-godišnjeg belgijskog državljanina otkrila devet državljana Turske, a da niti koronakriza nije zaustavila ilegalne migracije svjedoči slučaj žene koje je rodila u šumi kod Kopra.
Kako je potvrdila policijska postaja u mjestu Gorišnica blizu graničnog prijelaza Zavrč/Dubrava Križovljanska utvrđeno je da su državljani Turske ušli u Sloveniju mimo graničnog prijelaza i bez dozvole za ulazak u schengensko područje.
Vraćeni su u Hrvatsku, a vozač je zadržan u pritvoru i bit će priveden sucu istrage.
Belgijcu uz kaznenu prijavu zbog prijevoza ilegalnih migranata prijete i prijave za kršenje propisa o sigurnosti prometa jer je šestoricu Turaka smjestio na stražnja sjedišta, a još dvojicu u prtljažniku, čime ih je doveo u opasnost, te zato jer je u vozilu registriranom za najviše pet osoba ukrcao njih deset.
Da se ilegalne migracije preko Hrvatske i Slovenije ne zaustavljaju niti u vrijeme pandemije Covida-19 ni sa sve izrazitijim zimskim vremenskim uvjetima svjedoči i slučaj iz okolice Kopra u nedjelju kad je skupina ilegalnih migranata iz Turske i Afganistana koji su “kampirali” u šumi, zatražila pomoć pošto je jedna od žena dobila trudove.
Nakon telefonskog poziva u ranim jutarnjim satima policija je uspjela poslije jednosatne potrage locirati mjesto te je ženu koja je u međuvremenu rodila zdravo žensko dijete smjestila u bolnicu u Izoli.
Policija je potvrdila da su svi migranti, a riječ je o dvije obitelji, u međuvremenu zatražila međunarodnu zaštitu, odnosno azil u Sloveniji.
Sudeći prema mjerama objavljenim u Službenom listu Crne Gore, koje su drugačije od onih koje je Ministarstvo zdravlja objavilo na svom sajtu, međugradski saobraćaj je dozvoljen je 24, 28. i 30. decembra, te 4, 6. i 8. januara, odnosno radnim danima do 22 sata, kada počinje policijski čas.
To bi značilo da će građani moći da putuju između gradova 24. i 25. decembra, te 30, 31. decembra i 1. januara 2021. godine u periodu od 5 sati ujutro do 22 sata, kao i 4, 5, 6, 7. i 8. januara.
Podsjetimo, i ministarka zdravljaJelena Borovinić Bojović je na današnjoj pres konferenciji u Institutu za javno zdravlje najavila mogućnost korekcije mjera koje se odnose na zabranu međugradskog saobraćaja.
Napominjemo, da su juče različite informacije o zabrani međugradskog saobraćaja objavljene na sajtu Minisarstva zdravlja i u Službenom listu.
Boka kotorska – Sveti Juraj – Kostanjica – foto Boka News
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) poslao je danas kompaniji „A-Y Montenegro“ ukupno osam riješenja o odbijanju njihovih zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za gradnju novih stambeno-poslovnih objekata na području Kostanjice.
Pozivajući se na u međuvremenu van snage stavljeni kontroverzni DUP Kostanjica iz 2009. sa izmjenama i dipunama iz 2013., „A-Y Montenegro“ je u septembru, odnosno novembru 2016. Opštini Kotor podnijela ukupno osam zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na parcelama u vlasništvu te firme u Kostanjici, a kojima je tražila da im se omogući gradnja čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata. Iz tadašnje lokalne vlasti predvođene Demokratama nisu odgovorili na njihov zahtjev, a Jokić je tada javno saopštio da mu ne pada na pamet da potpiše te građevinske dozvole kojima bi se omogućila dalju devastacija prostora Kostanjice i sigurno izbacio Kotor sa liste UNESCO-a.
Zbog mogućnosti da Kotor ostane bez statusa UNESCO zaštićenog područja inače, DPS-om predvođena Vlada je već tada bila uvela i moratorijum na daju gradnju do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora.Tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović (DPS) u nekoliko javnih nastupa Jokiću je preporučivao „da te dozvole treba odbiti“, a takva je stav čak i javno pred kamerama RTCG i potpisala tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović (DPS), kada joj je to kotorski gradonačelnik ponudio.
U međuvremenu, pravni zastupnik „A-Y Montenegra“, advokat Nikola Martinović je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Jokića zbog neodgovaranja na zahteve te komapnije da dobije građevinske dozvole, pa je tim glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića počeom da istražuje kotorskog gradonačelnika i postupanje Opštine u ovim predmetima. Izviđaj SDT-a je bio zastao dok je Kotorom u proteklih nešto više od godinu, upravljao DPS gradonačenilk Željko Aprcović koji je na tu funkciju dospio nakon što je glasom jedne prebjegle odbornice SDP-a, formirana nova većina predvođena DPS-om a koja je smijenila Jokića. Nakon što je na izborima 30.avgusta koje je DPS u Kotoru izgubio, Jokić ponovno stupio na funkciju gradonačelnika, i SDT je nastavilo istragu u vezi neizdavanja građevinskih dozvola „A-Y Montenegru“. To je Jokiča motivisalo da se prošle nedjelje javno obrati SDT-u tražeći da se organ kojim rukovodi Katnić u najkraćem roku izjasni da li u Jokićevim radnjama vezano za neizdavanje građevinskih dozvola za mamutsku izgradnju u Kostanjici a koja bi Kotor izbacila sa liste UNESCO, ima krivičnog djela ili ne.
Jokić je od SDT-a zatražio da, ako smatraju da je on ili neko od njegovih saradnika počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, preduzmu dalje mjere i uhape ga, ili da SDT konačno pravdi privede bivšeg ministra uređenja prostora i visokog funkcioonera DPS Branimira Gvozdenovića koji je direktan učesnik kontroverznih dešavanja sa nezakonitim donošenjem planske dokumentacije za Kostanjicu iz 2009 i 2013. na koju se poziva “A-Y Montenegro”. Katnić za sada na to nije regovao, a Jokić je danas “ljestvicu podigao još više”, poslavši “A-Y Montenegro” ukupno osam riješenja o odbijanju njihovih zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola.
Vladimir Jokić
U tim rješenjima administracija kotorskog gradonačelnika je ponovila genezu ovog problema, ponovno ukazujući na nezakonitost DUP-a Kostanjica iz 2009. i njegovih izmjena i dopuna iz 2013. a koje je aminovao tadašnji ministar uređenja prostora Branimir Gvozdenović iako DUP nije bio usklađen sa tada važećim Prostornim planom Opštine Kotor, niti sa međunarodnim obavezama koje Crna Gora ima prema UNESCO-u. U opširnom obrazloženju razloga za odbijanje zahtjeva „A-Y Montenegra“, Jokić podsjeća na čitav niz domaćih i međunarodnih dokumenata koji bi se prekršili izdavanjem dozvola za toliku gradnju u Kostanjici i podsjeća na stav Zajedničke reaktivne monuitiring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-ICOMOS nakon njihovog boravka ukKotoru novembra 2018. da se „traži permanentno obustavljenje dalje gradnje pod DUP-u, uključujući i ove koje su sada predmet upravnog postupka“ (zahtjevi „A-Y Montenegra).
Odbijajuli zahtjeve te kompanije, Opština Kotor je naglasila da je u međuvremenu DUP Kostanjica stavljen van snage donošenje+m u septembru 2020., novog Prostorno-urbanističkog plana Kotora na koji je dobijena saglasnost UNESCO-a. PUP na parcelama u vlasništvu „A-Y Montenegra“ ne predviđa nikakvu gradnju, već zadržavanje prirodnog zelenila.
Poged na Kostanjicu – foto Martin Kmet
Osim što je odbio zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola zbog čega ga istražuje SDT, Jokić je ovim povodom uputio i dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću, premijeru Zdravku Krivokapiću, potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću i ministarki prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesni Bratić. Podsjećajući ih na genezu problema i ulogu Branimira Gvozdenovića u aktivnostima koje su Kotor zamalo izbacile sa liste svjetske kulturn i prirodne baštine, Jokić je čelnike Vlade i Skupštine informisao i da je od Katnića i načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragana Radonjića zatražio da SPO preduzme “mjere i radnje protiv Branimira Gvozdenovića i drugih NN lica, a povodom nezakonitog davanja saglasnosti na predlog DUP-a Kostanjica 2009. godine, kao i njegovog nezakonitog proudžavanja 2013. godine, kao i da se ispita porijeklo novca i kapitala privrednog društva „A-Y Montenegro“ DOO, kako bi se bez dileme utvrdilo da li iza osnivača ovog preduzeća, preduzeća „A-Y Kostanjica“ registrovanog na Džerzi Kanalskim Ostrvima stoje legalna sredstva ili su ta sredstva stečena nekim krivičnim djelom, o čemu sam većinu informacija, saznanja, indicija i činjenica saopštio dajući izjavu u svojstvu građanina u februaru 2020. godine pred ovim organom.”
“Duboko uvijeren u to da ste kao nosioci najvažnijih državnih funkcija opredjeljeni da se očuva najprije jedinstvena univerzalna vrijednost zaštićenog područja Kotora, a potom i da interes države Crne Gore držite iznad interesa nepoznatih of-šor kompanija i njihovih ćerki firmi, smatrao sam svojom obavezom da Vas upoznam u najkraćem sa dešavanjima u ovom slučaju. Kako je u pitanju izuzetno kompleksan slučaj, koji zahtjeva širu elaboraciju, a čiji rezultat može imati nepopravljive posledice po međunarodni ugled Crne Gore i prostor Kotora, molim Vas da preduzmete mjere iz svoje nadležnosti, te da u najskorijem roku, u skladu sa Vašim obavezama, nađete vremena za susret i zajednički sastanak u cilju definisanja daljih politika prema ovom osjetljivom području i procesima”- stoji u pismu Jokića čelnicima Vlade i Skupštine.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo sedam osoba, a potvrđeno je 258 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
109
Nikšić
53
Bar
27
Pljevlja
16
Herceg Novi
13
Tivat
10
Berane
9
Danilovgrad
6
Tuzi
5
Bijelo Polje
3
Andrijevica
2
Budva
1
Cetinje
1
Kotor
1
Ulcinj
1
Plužine
1
Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje iz Podgorice 109, Nikšića 53, Bara 27, Pljevalja 16, Herceg Novog 13, Tivta deset, Berana devet, Danilovgrada šest, Tuzi pet, Bijelog Polja tri, Andrijevice dva i iz Budve, Cetinja, Kotora, Ulcinja i Plužina po jedan.
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID19, i to kod po dva pacijenta iz Podgorice i Bara i po jednog iz Berana, Plužina i Kotora, od kojih je najstariji imao 90 a najmlađi 54 godine”, navodi se u saopštenju.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 628, a od početka godine 637.
Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 580 pacijenata.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 8.830.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 44.452.
Broj aktivnih slučajeva po opštinama:
U Podgorici je aktivno 4.415 slučajeva koronavirusa, u Nikšiću 624, Bijelom Polju 570, Baru 511, Cetinju 456, Budvi 440, Beranama 368, Kotoru 256, Herceg Novom 236, Pljevljima 232, Tuzima 136, Danilovgradu 109, Rožajama 104, Ulcinju 91, Tivtu 81, Kolašinu 79, Mojkovcu 24 i u Andrijevici i Plavu po 22.
U Plužinama i Šavniku aktivno je po 18 slučajeva koronavirusa, Petnjici devet, Žabljaku sedam i Gusinju dva.
U Tuzima je registrovano 286 aktivno oboljelih od COVID 19 na deset hiljada stanovnika, Cetinju 274, Podgorici 237, Budvi 229, Bijelom Polju 124, Baru 122, Kotoru 113, Beranama 108, Kolašinu 94, Šavniku 87, Nikšiću 86, Herceg Novom 76, Pljevljima 75, Danilovgradu 59, Tivtu 58, Plužinama 55.
U Ulcinju je registrovano 46 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Rožajama 45, Andrijevici 43, Mojkovcu 28, Žabljaku 20, Plavu 17, Petnjici 16 i Gusinju pet.
