Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1735 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 378 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice ), Bara i Budve.
Novootkriveni su iz sledećih opština: Podgorica 149, Bar 68, Kotor 22, Nikšić 21, Berane 20, Tivat 17, Pljevlja 17, Cetinje 12, Rožaje 11, Tuzi 10, Herceg Novi 9, Danilovgrad 9, Kolašin 4, Budva 3, Bijelo Polje 3, Ulcinj 1, Andrijevica 1, Petnjica 1.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice ), Bara i Budve.
“Preminuli su imali između 79 i 82 godine. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 672 a od početka godine 681”, saopšteno je iz IJZCG.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 467 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 8808. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 47782”, navodi se u saopštenju.
Tim hotela Čedi Luštica Bay (The Chedi) čine profesionalaci koji imaju snažan osjećaj za lokalnu zajednicu. Oni čvrsto vjeruju da svako od nas raste podižući druge i da svi zajedno imamo moć da širimo sreću.
Ovog puta, u direktnom kontaktu s upravom JU Dječjeg doma “Mladost”, Bijela, hotel Čedi Luštica Bay donira ono što im je potrebno tokom ovog zimskog perioda, nove jorgane za djecu, koji je ustanovi dostavio Čedi tim. Nadamo se da će ova donacija donijeti barem mali djelić topline koju zaslužuju.
The Chedi Luštica Bay je prvi hotel brenda Chedi na Balkanu i drugi u Evropi. Vlasnik brenda, kompanija GHM, osnovala je Chedi kao brend ultraluksuznih hotela u Aziji i na Dalekom Istoku. Njihov prvi evropski hotel – u Andermatu u Švajcarskoj proglašen je za najbolji luksuzni planinski hotel na svijetu. Smješten u središtu najljepšeg spajanja crnogorske obale i planinskog zaleđa, Marina naselju Luštica Bay, hotel Chedi nudi 111 soba i apartmana, dva restorana i dva bara, igraonicu sa sadržajima za odrasle i djecu, welness i spa centra sa unutrašnjim bazenom i grijanim spoljnim infiniti bazenom. Hotel takođe nudi plažu i prostor za sunčanje, te direktan pristup mirnom šetalištu i marini sa 176 vezova. Više informacija na www.chedilusticabay.com i na socijalnim mrežama Instagram: @thechedilusticabay; Facebook: The Chedi Luštica Bay – a GHM hotel.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi, koja je i sam bila žrtvom razornog crnogorskog potresa 1979., Stevan Katić uputio je saučešće porodicama stradalih u potresu u Petrinji, gradskoj upravi i svim građanima, u ime građana Herceg Novog.
“Materijalna šteta prouzrokovana potresom zanemarljiva je u odnosu na ljudske žrtve u ovakvim nemilim događajima. Vjerujem da će hrvatski narod i građani Petrinje pokazati odlučnost i zajedništvo, kako bi što prije prevladali novonastale probleme i pomogli obiteljima nastradalih”, kaže se u telegramu Katića.
“Herceg Novi vrlo dobro pamti potres 1979. godine i posljedice koje je imao po našu zajednicu. Pamtimo i pomoć koja je stizala iz svih republika bivše Jugoslavije, na kojoj ćemo vječno i neizmjerno biti zahvalni. Smatrajte nas svojim gradom prijateljem, koji razumije kroz šta trenutno prolazite. U mislima smo sa svim građanima Petrinje”.
“S namjerom da pružimo ruku pomoći stradalim porodicama u Petrinji, Opština Herceg Novi će donirati finansijska sredstva za Vaš grad Crvenom krstu Republike Hrvatske”, navedeno je u Katićevoj poruci gradonačelniku Petrinje Darinku Dumboviću.
MSC Cruises najavio je produljenje obustave plovidbe za brod MSC Magnifica radi dodatnih mjera koje je grčka vlada nedavno uvela s ciljem obuzdavanja pandemije, a koje će vrlo vjerojatno biti produžene i nakon blagdanskog razdoblja; prenosi UHPA. Kao dio ovih mjera, brodovi do 06.01.2021. u grčkim lukama smiju imati samo tehnička pristajanja.
Kako u ovom trenutku nije izvjesno hoće li luke biti u potpunosti otvorene 07.01.2021. ili će se mjere dodatno produžiti što je vrlo vjerojatno, kompanija je donijela odluku o odgodi ponovnog početka plovidbe broda MSC Magnifica do 14.02.2021.
Gosti koji imaju rezervaciju na polascima broda MSC Magnifica prije njezinog novog datuma početka plovidbe će istu moći prebaciti na polazak broda MSC Grandiosa od 10.01.2021. kada će ponovno zaploviti svojim itinererom zapadnim Mediteranom posjećujući luke u Italiji i Malti.
Brodovi MSC Cruisesa plove pod zaštitom sveobuhvatnog zdravstvenog i sigurnosnog protokola kompanije.
Alen Delić, potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, upozorio je sinoć na Twitteru da se društvenim mrežama šire lažne vijesti oko posljedica potresa – od računa za uplate pomoći pa do netočnih informacija.
“U ovom je trenutku najbolje držati se onih podataka koje na službenim stranicama objavi Stožer civilne zaštite ili eventualno Hrvatski crveni križ. Dodatne provjere su prilikom samog plaćanja, ukoliko se radi o pravnim osobama, podaci će se automatski prepoznati u aplikacijama za plaćanje. Sva strana plaćanja, a ima i takvih, su sumnjiva”, objasnio je Delić za 24sata.hr.
Istaknuo je da možemo očekivati kako će se lažni računi za prikupljanje pomoći više pojavljivati u idućim danima.
“Relevantni mediji u ovom trenutku, čini se, objavljuju i relevantne informacije. Na društvenim mrežama u tom smislu treba pratiti potvrđene stranice, osobe i medije. Treba se suzdržati od prosljeđivanja informacija koje u tom smislu ne dolaze iz nadležnih službi (civilna zaštita i policija) ili medija. Treba, dakle, provjeriti gdje je informacija nastala”, objašnjava Delić.
Plenković: Molim građane da budu oprezni s obzirom na pojavu lažnih računa
Vlada je na sjednici u srijedu proglasila 2. siječnja Danom žalosti u Republici Hrvatskoj te otvorila račun državne riznice za pomoć unesrećenima, a premijer Andrej Plenković zamolio je građane da budu oprezni s obzirom na pojavu lažnih računa za uplatu pomoći.
Premijer i ministri su na sjednici minutom šutnje odali počast poginulima u razornom potresu koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju.
“Izražavamo suosjećanje s obiteljima poginulih i onih koji su ranjeni”, rekao je premijer.
Poginula je jedna djevojčica u Petrinji, petero sugrađana u Majskim Poljanama pored Gline te jedna osoba u Lekeniku.
Ukupno je 26 osoba ozlijeđeno, ruševine se pretražuju i pripadnici policije i civilne zaštite i vatrogasci i različiti ljudi koji su dragovoljno došli pomoći, rekao je Plenković, zahvalivši im na tome.
Vlada je otvorila račun državne riznice za pomoć unesrećenima.
“Za pomoć unesrećenima, izraz solidarnosti velik je interes i iz domovine i Hrvata izvan Hrvatske koji su se angažirali”, rekao je premijer. Dodao je da je velika potpora jučer bila prijatelja i partnera diljem Europe i svijeta koji također žele pomoći nakon ovoga potresa te im je uputio zahvale.
“Ovo je prigoda da Hrvatska još jednom pokaže svoje veliko srce, brigu za druge i empatiju. Mislim da se to osjetilo već tijekom jučerašnjeg i prekjučerašnjeg dana”, istaknuo je. Posebno, kaže, cijene veliku mobilizaciju u nizu hrvatskih gradova i županija, ljudi koji daju pomoć, žele dostaviti pomoć bilo Petrinji, Sisku ili Glini.
Uz puno uvažavanje i zahvalu preporučio je da ta pomoć ide organizirano, strukturirano, putem civilne zaštite. Damir Trut koji to vodi je cijelo vrijeme u Sisačko-moslavačkoj županiji, rekao je.
“Putem Crvenoga križa ćemo svi skupa organizirati da pomoć bude ravnomjerno distribuirana i da dođe i do najmanjeg sela, zaseoka i mjesta, krajeva gdje su sugrađani pogođeni potresom”, poručio je Plenković.
S obzirom da se pojavljuju lažni računi za uplate pomoći, molio je građane da budu oprezni “da se izbjegnu situacije koje bi mogle biti drugačije od onoga kako su zamišljene”.
Apel na pridržavanje epidemioloških mjera
S obzirom da su ukinute propusnice, pozvao je na oprez i pridržavanje epidemioloških mjera. “Još uvijek se borimo protiv koronavirusa i ne bi bilo dobro da nam fokus popusti”, poručio je.
Naglasio je da je održan niz aktivnosti vezano za obnovu Zagreba. Održana je međuresorna skupina i tijekom siječnja se očekuju pozivi za obnovu, da se iskoriste sredstva od 683 milijuna, odnosno pet milijardi kuna iz europskog Fonda solidarnosti, naglasio je Plenković.
Istaknuo je da je iz razgovora s predsjednicom Europske komisije jasno da su spremni pomoći i za najnoviju štetu, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te ministrica Nataša Tramišak koordinirat će sve aktivnosti kako bi se popisala šteta i dao novi zahtjev Fondu solidarnosti.
Hrvatsku će danas posjetiti Janez Lenarčić, slovenski povjerenik nadležan za ovakve izvanredne situacije, primit će ga nakon Vlade, a potpredsjednik Vlade Davor Božinović i ministrica Tramišak zajedno s njim i potpredsjednicom EK Dubravkom Šuicom posjetit će Sisačko-moslavačku županiju.
U potresom pogođeno područje danas će se uputiti i niz ministara, članova Vlade – Boris Milošević, Tomislav Ćorić, Ivan Malenica, Radovan Fuchs. “Bit ćemo angažirani operativno svakog trenutka da pomognemo i županu i gradonačelnicima, načelnicima”, poručio je Plenković.
S obzirom da su jučer obišli pogođene krajeve, stekli su, kaže, osoban uvid u razmjere šteta. One su zaista velike, rekao je, te izrazio nadu da će se nakon nekoliko jutrošnjih potresa situacija u seizmološkom pogledu smiriti.
Naglasio je da će na popodnevnoj telefonskoj sjednici Vlade donijeti odluku o preraspodjeli sredstava vezana za zdravstvo, s obzirom da je danas i sutra zadnji dan za trošenje sredstava iz ovogodišnjeg proračuna.
Od neutrošenih sredstava u ovom trenutku imamo skoro 600 milijuna kuna, rekao je premijer.
Evropska unija pruža punu potporu Hrvatskoj i pozorno prati situaciju nakon razornog potresa, izjavio je u utorak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
“U ovom teškom trenutku, Europska unija pruža punu potporu i pomoć narodu Hrvatske i i premijeru Andreju Plenkoviću”, objavio je Michel na Twitteru. “Naše su misli s ozlijeđenima i s radnicima na terenu”, dodao je.
Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič je rekao da je Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) u kontaktu s hrvatskim vlastima i da je spreman pomoći. “Pratimo situaciju u Hrvatskoj. Naš ERCC je spreman pomoći”, poručio je Lenarčič.
ERCC je stožerni dio mehanizma civilne zaštite EU-a i koordinira pružanje pomoći zemljama koje su pogođene katastrofama.
Centar osigurava brzu podršku za hitne slučajeve i djeluje kao koordinacijsko središte između svih EU država članica. Djeluje 24 sata dnevno i može pomoći bilo kojoj zemlji unutar ili izvan EU-a pogođene velikom katastrofom na zahtjev nacionalnih vlasti ili tijela UN-a.
Ranije u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zatražila je od Lenarčiča da što prije otputuje u Hrvatsku i poručila da EU stoji uz Hrvatsku.
Snažan potres jakosti 6,2 stupnja pogodio je oko podneva središnji dio Hrvatske, izazvavši veliku štetu u Petrinji, Sisku, Zagrebu i drugim mjestima. Bio je toliko jak da se osjetio i u susjednim zemljama.
„Zbog istine i šire javnosti, želim reagovati na insinuacije i pokušaje imputiranja nekih stvari bez osnove, pojasniti koji su bili motivi mog angažovanja u F.K. „Arsenal“, u kakvom sam stanju klub zatekao i šta je sve urađeno do mog odlaska iz kluba, kaže Arsić.
Prije nekoliko godina sam se zainteresovao da jednom od najstarijih i najpoznatijih sportskih klubova sa ovih prostora, pomognem da se reorganizuje i postavi na zdrave ekonomske osnove uz pomoć tadašnje predsjednice Opštine Tivat Snježane Matijević, a kasnije preko novog predsjednika dr Siniše Kusovca.
Osnovni motiv da se uključim u cijelu priču bio je što su moj sin i njegovi drugovi išli da igraju u Split, Beč, Podgoricu, Grbalj, ali nikada nisu zaigrali u svom gradu na terenu F.K. „Arsenal“. Oni su igrali za privatni klub koji je vodio i trenirao Antoša Golub, koji je uspio okupiti oko 150 djece, ali im je bilo zabranjeno da igraju na terenu F.K. „Arsenal“.
Smatrao sam treba da se lično uključim da pomognem, jer ako sam ja prije 40 godina mogao slobodno da igram i treniram na tom terenu, mogu i naša djeca.
Zamolio sam tada dr Sinišu Kusovca, kao predsjednika najjače partije koja je imala vlast u Tivtu, da se uključi u rad kluba i pomogne rješavanje brojnih problema, prije svega načina finansiranja, te na taj način spasi klub od propadanja. U to vrijeme, djeca koja su trenirala u FK „Arsenal“ su se sve više osipala.
Tada je Kusovac postao predsjednik kluba, Antoša Golub je ugasio privatnu školu fudbala i prešao u FK „Arsenal“ da bude sportski direktor i trener. Sa njim je u Arsenal došlo i oko 150 djece.
U klubu su nas zatekli brojni problemi i potpuno zapuštena situacija. Nije bilo tuševa, pločica, vrata, prozora, zidovi prema Porto Montenegru su bili srušeni, tribine napola srušene, vešeraj sa jednom mašinom…
Vrlo važno je i to da FK „Arsenal“ tada nije imao svoju imovinu, sve je bilo upisano na Vladu Crne Gore. Uz veliku muku i napor Opštine Tivat, uspjeli smo da se imovina vrati i Opština uknjiži kao vlasnik zemlje. Uknjižbom na Opštinu Tivat uradili smo najveći zadatak, nešto što niko nije uspio uraditi u proteklih 50 godina.
Jedan od operativnih problema je bilo i to što nismo imali adekvatni pomoćni teren, jer prema važećim propisima, ne možete igarati i trenirati na istom terenu. FK „Grbalj“ je taj problem riješio izgradnjom glavnog i pomoćnog terena i ubrzo ušao u drugu, pa u prvu ligu. Smatrao sam da „Arsenal“ koji je poslije Lovćena drugi najstariji klub u zemlji, ne bi smio biti u tako nedopustivo lošoj poziciji, pa sam se nakon što je Kusovac postao predsjednik Opštine Tivat, 2018. godine, prihvatio da budem predsjednik kluba. Vođen tom idejom da se djeci naprave bolji uslovi kako bi mogli normalno trenirati i igrati, razvijati svoj igrački kadar i vratiti Arsenal na mjesto koje zaslužuje, bili su osnovni ciljevi mog angažovanja.
Kao osnivač kluba, Opština Tivat je obezbjeđivala sredstva. Kako smo postepeno postavili klub na noge, rasli su i troškovi poslovanja. Imali smo viziju razvoja i osnivanja akademije fudbala. Uz velike napore Opštine Tivat vratili smo vlasništvo, napravili smo idejni projekat novog stadiona sa 4.000 mjesta, sa garažom ispod stadiona, planirali fudbalsku akademiju. Planirali smo i sportski centar za nekih 50- 60 soba koji bi koristile ekipe koje dolaze tu da igraju, na pripreme, da bismo razvili segment sportskog turizma kojega je svojevremeno bilo u Tivtu, kada su dolazile brojne ekipe na zimske pripreme. Dakle, da napravimo organizaciju koja bi samu sebe finansirala, kao jedno akcionarsko društvo. To znači da bi na nekim novim organizacionim osnovama, Opština kao vlasnik mogla da raspiše prodaju akcija, da uključi pojedince po sistemu privatnog javnog partnerstva, ili da sama kao vlasnik razvija cijeli projekat. U Upravni odbor doveli smo i Mirka Vučinića, poznatog fudbalera, sa namjerom da nam pomogne svojim savjetima ili možda da bude i ulagač. Sa predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem, razgovarali smo o mogućnostima da savez finansira reflektore na stadionu, za što je postojalo raspoloženje.
Da bismo napravili pomoćni teren po prvilima FIFE imali smo dosta problema. Srušena je kuća koja je smetala da bismo teren napravili po međunarodnim standardima, a ljude koji su živjeli u toj kući Opština Tivat je obeštetila. Kada smo napravili pomoćni stadion, došli smo u fazu da budemo ravnopravni sa ostalim klubovima u CG. Sve to smo uradili sa dosta strpljenja. Što se tiče nekih navoda u članku na portalu Boka News, nije istina da je novac koji je dolazio na račun od 2018, od kada sam ja bio predsjednik, trošen netransparentno. Pozivam sve nadležne institucije da naprave reviziju i prihvatam potpunu odgovornost. Govorim o trenutku kada je novac uplaćen na račun F.K. „Arsenal“.
Iz kojih stavki su iz budžeta sredstva uplaćivana na naš račun, i da li je to ispravno ili ne, to je pitanje za Opštinu Tivat.
Želim poručiti mojim Tivćanima da sam u klub došao kao lokal-patriota, da pokušam sve uraditi da se naša djeca vrate onom načinu treniranja kao mi nekada, da vrata i tereni Arsenala budu dostupni svima i sa vizijom razvoja kluba. Ostavku na mjesto predsjednika UO FK „Arsenal“ podnio sam prije petnaestak dana jer nismo imali sredstava da isplatimo igrače. Zadnju platu igračima sam isplatio iz svog džepa, kao i neke nagrade, premije. Takođe, obećao sam, ako im Opština ostane dužna, dug ću im isplatiti iz svojih privatnih sredstava za period do kada sam bio predsjednik UO kluba. Moram još jednom kazati da nije bilo Opštine Tivat, sredstava koja su izdvojili i papirologije koju su odradili, ovaj klub ne bi danas postojao, niti bio gdje jeste, na pragu Prve crnogorske lige.
Opaske da sam ja imao ambicije da ga kupim i postanem vlasnik kluba, najobičnije su gluposti. Niti sam akcionar, niti je klub akcionarsko društvo, njegov vlasnik je Opština Tivat. Kao bivši predsjednik kluba predlažem Opštini Tivat da razvija idejni projekat koji smo napravili, da ulaže sredstva. Ako urade projekat po idejnom rješenju koji smo platili 30. 000 eura, imaćemo najljepši stadion i kompleks u ovom dijelu Evrope. Ne moraju raspisivati akcije ako su dobri menadžeri, neka Opština razvija projekat, koji može biti jednoga dana na ponos grada Tivta.
Posebno se zahvaljujem treneru Antoši Golubu koji je bukvalno doveo svu djecu iz svog privatnog kluba u „Arsenal“ i ugasio svoj klub. Koristi priliku da se zahvalim svim igračima koji su postali jesenji prvaci Druge crnogorske lige, kao i treneru Goranu Jovanoviću i pomoćnom treneru Uljareviću.
Grad Tivat je imao sluha za sve svoje sportiste i klubove, nadam se da će tako biti i sa F.K. „Arsenal“. Što se mene tiče, klub sam napustio uzdignuta čela, ponosan na sve što sam uradio, prije svega iz ljubavi i dobre namjere. U cijelu priču nisam ušao zato što nemam što da radim, imam 200 zaposlenih i uspješan biznis. Klub je postojao mnogo prije mene, prošli su brojni predsjednici, ali sada kada smo nešto više napravili, imali viziju i krenuli prema Prvoj ligi koja donosi brojne benefite i moguću zaradu, krenule su opstrukcije i prozivanja. Opština Tivat uvijek može biti većinski vlasnik kluba, ali mnogi ne razumiju što znači akcionarstvo, kako to funkcioniše i koliko uspješno može poslovati.
Bez obzira na sve, uvijek sam spreman pomoći da naš Tivat i „Arsenal“ razvijamo na evropskom putu. Po ovom pitanju više se neću oglašavati“ – poručio je Rade Gago Arsić.
More se ni danas ne smiruje. Olujni južni vjetar i obilne padavine utiču na njegov nivo, a na budvanskoj obali od juče se mogu vidjeti uginuli stanovnici vodenog svijeta. Nakon klornjače, more je danas izbacilo i uginulog delfina.
Fotografija uginulog delfina ispod restorana “Obala” u Budvi zabilježila je jutros Tijana Kotarac.
Orkanski udari vjetraprethodnih dana stvarali valove na otvorenom moru visoke i do šest metara, dok su u priobalju bili između dva i četiri metra, zapljuskujući obalu i rive…
Unija poslodavaca očekuje da Ministarstvo ekonomskog razvoja pokrene hitne izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini i time izbriše odredbu o neradnoj nedjelji. U Uniji su za CdM kazali da očekuju i brz odgovor Ustavnog suda na inicijativu o ukidanju slobodnog dana za trgovine na malo i veliko, koju su podnijeli u avgustu prošle godine.
“Prema informacijama kojima raspolaženo, Ustavni sud je pokrenuo postupak po našoj inicijativi, ali još uvijek nije donio odluku. Smatramo da je povrijeđen Ustav, odredbe Zakona o radu, Zakona o državnim i drugim praznicima, Zakona o zaštiti od diskriminacije. Smatrali smo da da će usvojeno rješenje negativno uticati na privredne subjekte iz sektora trgovine, dovesti do smanjenja prometa koje za posljedicu može imati i smanjenje broja zaposlenih”, rekli su u Uniji.
Na Milatovićevu izjavu negativno su reagovali predstavnici sindikata i političkih partija iz opozicije, ali i vladajuće većine.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović izjavio je juče za medije da će predložiti Vladi ukidanje neradne nedjelje kako bi se povećala privredna aktivnost ugrožena epidemijom koronavirusa, ali je Vlada najavila da će taj postupak obustaviti. I sam Milatović je kasnije rekao da se od te namjere za sada odustaje.
Epidemija
U Uniji su, kako kažu, očekivali najave o ukidanju neradne nedjelje, zbog teške situacije u kojoj se nalazi cijela crnogorska privreda, pa i trgovine.
“Epidemija korona virusa učinila je složenijim probleme i poziciju crnogorskih privrednika. Osim pada prometa koji se procjenjuje između 40 i 60 odsto, restriktivne mjere u cilju suzbijanja epidemije, poput zabrane rada i skraćenog radnog vremena, dodatno su ugrozile privredne subjekte iz sektora trgovine”, rekli su u Uniji.
Oni najavljuju i sastanak sa Milatovićem.
“Odbor za trgovinu odjećom i obućom Unije poslodavaca Crne Gore je uputio inicijativu za sastanak sa ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem, na kojem će neradna nedjelja svakako biti jedna od tema”, zaključili su u Uniji.
Mjesna zajednica Stari grad, u susret novogodišnjim i božićnim praznicima, u okviru akcije „UkrasiKO.Me“, nagradila je 15 najljepše okićenih izloga, balkona, ulica i prozora.
Izbor je organizovan na fejsbuk grupama „Kotor i mi“ i „Planeta Kotor“, pa su građani odlučili da je najljepše ukrašen balkon Katice Prenci, ulicu je najljepše dekorisao Dejan Ivošević, a prozore Nada Ćetković, porodica Slišković, te Hrvatska građanska inicijativa (HGI) prozore na svojim prostorijama, kao i opštinska Kancelarija za prevenciju narkomanije.
BALKON – KATICA PRENCI foto B. M
Izloge su najljepše okitili butik „Denis“, Obuća „Iris“, mesara „S“, suvenirnica „Kotor“, „Lush“, Foto „Parteli“, brijačnica „Biljana“, „Gift šop“ i „Silver gift šop“. Nagrađeni simbolične poklone mogu preuzimati u kancelariji MZ Stari grad. Pokrovitelj događaja bila je Opština Kotor.
