Prazna Barcelona čeka turiste i bolje dane

Boka News
-
0
Prazna Barcelona čeka turiste i bolje dane
Barselona covid 19 – foto EPA

Katalonija, koja je u srijedu premašila 500.000 oboljelih od koronavirusa, nastavlja držati vrata zatvorena turistima, što ugrožava poslovanje hiljadama kompanija u toj autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske.

Od dva termirala zračne luke El Prat u Barceloni i dalje je otvoren samo jedan, no i njegovi hodnici su pusti.

“Nema nikoga. Sada prema gradu vozimo svakih 17 minuta, a ranije smo vozili svakih pet minuta”, kaže vozačica autobusa. Nakon što je ušlo troje putnika autobus odlazi prema gradu.

Na terminalu su neke trgovine zatvorene, ali ne i ona nogometnog kluba Barcelone, čije su zvijezde poput Lionela Messija poznate diljem svijeta.

“Otvoreni smo jer je nogometni klub simbol grada”, govori mlada prodavačica u praznoj trgovini. Njome dnevno prođe 140 ljudi, a tokom ljeta ih je 3.000 razgledalo dresove, lopte, šalove i druge suvenire. Turistima su dolasci u Španjolsku, a time i u Kataloniju, zabranjeni pa uglavnom dolaze poslovni ljudi. Stižu li iz inozemstva moraju pokazati negativan rezultat testa na koronavirus.

U Barcelonu stoga većinom slijeću avioni iz španjolskih gradova, premda u Kataloniju ne smiju dolaziti ni turisti iz ostatka Španjolske. Dopušten je dolazak zbog posla ili hitnih slučajeva, što je potrebno potkrijepiti potvrdom u slučaju policijske provjere. Takve kontrole nisu česte, no malo tko želi riskirati novčanu kaznu ili prisilni povratak doma.

U zadnja 24 sata poletjela su iz Barcelone samo tri aviona, prema Parizu, Ibizi i Madridu.

“Neki moji kolege su privremeno otpušteni jer nema kupaca, no dobivaju novac sa zavoda za zapošljavanje. Ja ne strahujem za sebe jer ne vjerujem da će zatvoriti ovu trgovinu čak ni ako se nastavi ovakva sitacija”, kaže prodavačica u Barceloninoj klupskoj trgovini na terminalu T1.

U Kataloniji živi 7,5 miliona stanovnika od kojih se u proteklih godinu dana 551.943 inficiralo koronavirusom, izvijestilo je u srijedu španjolsko ministarstvo zdravstva. Preminulo je gotovo 10.000 osoba.

Ugostitelji nade polažu u uskrsne blagdane i ljeto 

“Ljudi su zabrinuti pa manje izlaze”, kaže Pablo, konobar u restoranu pored gradske plaže Barceloneta u kojemu da ručak, koji uključuje predjelo, glavno jelo, desert i piće, stoji 11,50 eura. “Jučer sam najviše prodao, šest takvih ručkova. Prije pandemije sam ih prodavao dnevno 16 ili 17. Sada ima dana da ne prodam niti jedan”, dodaje.

Vjetar povija palme na šetalištu uz more gdje trče lokalni rekreativci. Na pješčanoj plaži samo poneki zaljubljeni par. Barcelona, atraktivna tijekom čitave godine i navikla na vrevu turista, posebno osjeća izostanak posjetitelja. Suvenirnice zjape prazne.

Španjolsku je prošle godine do listopada posjetilo 18,3 milijuna stranih turista, dok ih je godinu dana ranije došlo rekordnih 79,2 milijuna, posljednji je podatak španjolskog instituta za statistiku. Zbog nedostatka gostiju čak i klub Barcelona ne organizira obilazak stadiona Camp Nou te drži zatvoren tamošnji muzej, inače jedan od najposjećenijih u čitavoj Španjolskoj.

“Još uvijek ne znamo kakve će biti sanitarne mjere za uskrsne blagdane kada obično dolaze gosti, no nadamo se da bi na ljeto ponovno mogli otvoriti granice”, kaže konobar Pablo koji u 17 sati mora zaključati lokal. Do prije dva tjedna svi kafići i restorani bili su zatvoreni pa je, kaže, sretan što može barem do popodne posluživati klijente.

Čim se spusti mrak prolaznici, lica prekrivenih maskama, iščeznu sa šetališta La Rambla. Ondje je prije pandemije odjekivao žamor prodavača, turista i šetača. Pod uličnim svjetiljkama ostaju tek zaključani kiosci i štandovi s cvijećem. Tek poneki ulični prodavač limenki piva nada se prolasku mlađih osoba. Besposleni taksisti kruže u potrazi za klijentima.

“Gosti su nam uglavnom ljudi koji traže u Barceloni posao”, kaže recepcionar malog hotela koji je spustio cijenu noćenja na 25 eura. “Izvuklo nas je Valentinovo prošli vikend”, dodaje smijući se.

Brojni veliki hoteli diljem Barcelone zatvoreni su jer im se ne isplati raditi u ovakvim okolnostima, dok deseci hostela ne rade zbog zahtjevnih sanitarnih mjera.

Ispred gotičke katedrale, u srcu grada, postariji ulični svirač pjeva uz gitaru sjetne stihove. Kaže da ne svira toliko zbog novca, nego zbog ljudi na trgu, koji sjednu u blizini nakratko uživati u glazbi. “Na trenutak im pomažem da zaborave stvarnost”, kaže.

Dr Đorđević traži dva miliona eura od Instituta Igalo

Boka News
-
0
Dr Đorđević traži dva miliona eura od Instituta Igalo
Igalo institut foto S.K

Nedugo nakon što je postala pravosnažna presuda kojom je dr Borku Đorđeviću i Mediteranskom hirurškom centru za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju (MHC) naloženo da isele iz prostorija Instituta ,,Dr Simo Milošević“, dr Đorđević je podnio tužbu tražeći Institutu dva miliona eura.

Tužba 

U tužbi navodi da je riječ o nezakonitoj odluci protiv koje je podnio reviziju Vrhovnom sudu, najavljujući da će u slučaju odbijanja pravdu tražiti i u Strazburu. Sud ga je obavezao da vrati poslovni prostor od 1,4 hiljada kvadrata, pa u novoj tužbi tvrdi da je prema ugovoru o osnivanju zajedničkog društva MHC osnivački ulog kompanije Atalanta, čiji je udio kasnije otkupio, bila adaptacija i opremanje poslovnog prostora vrijednosti preko dva miliona eura. Dr Đorđević tvrdi da je nemoguće da iznese svoj ulog, jer je oprema inkorporirana u poslovni prostor čije je odvajanje faktički nemoguće bez oštećenja koja bi dovela do neupotrebljivosti opreme, zbog čega tužbom traži da mu Institut isplati ta dva miliona.

Iako je privremenom mjerom dr Đorđević tražio da se obustavi prinudno izvršenje presude o iseljenju, sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović je odbila taj prijedlog, navodeći da se mjerom ne može uticati na zabranu pokretanja bilo kog zakonski utvrđenog postupka. Privremenom mjerom bi se moglo tražiti obezbjeđenje potraživanja uz uslov postojanja veze između sadržine same mjere i tužbenog zahtjeva, što, kako se navodi, ovdje nije slučaj.

Protivtužba

Iz Instituta navode da osnivački ulog Atalante nije bila rekonstrukcija ni adaptacija niti su za to imali ovlašćenje. Tvrde da su oni opremili bolničke sobe i kompletan operativni blok, dok je Atalanta imala obavezu da unese medicinsku opremu za obavljanje plastične i rekonstruktivne hirurgije. Ugovorom je, kako tvrde, bila definisana sanacija prostora, pa je Institut uradio spoljnu, a Atalanta sanaciju unutrašnjeg dijela MHC, ali, kako navode, ta su ulaganja bez značaja za uloge osnivača. Tvrde da je jedino pravo dr Đorđevića da prilikom iseljenja iznese opremu koju je unio kao osnivački ulog, ukazujući da nije od značaja da li će pri tome doći do oštećenja, jer je toga trebalo da bude svjestan prilikom zaključenja ugovora.

Ukazuju da je MHC prestao da postoji 2016. godine istekom roka na koji je zaključen ugovor o osnivanju, ali je dr Đorđević i nakon toga nastavio da koristi poslovni prostor, iako je momentom prestanka ugovora morao da ga vrati. Zbog toga su pokrenuli protivtužbu zbog zadržavanja prostora tražeći izgubljenu dobit koju su mogli ostvariti u periodu od tri godine. Traže da vještak ekonomske struke utvrdi o kom je iznosu riječ, imajući u vidu da se cijena medicinske usluge u Institutu kreće od 55 do 104 eura dnevno po osobi, te da, kako navode, potražnja prevazilazi njihove kapacitete. Osim toga, traže i zakupninu za period nakon isteka ugovora i nadoknadu troškova struje i vode.

Ugovor o osnivanju MHC 1992. godine su zaključili Institut sa 40 i kompanija Atalanta sa 60 odsto udjela u vlasništvu, koji je kasnije otkupio dr Đorđević. Prvobitno potpisan na deset godina, ugovor je kasnije produžen na još 15. Nakon isteka 2016, Institut nije imao namjeru da ga produži, a dr Đorđević da iseli iz prostorija, zbog čega je sudski traženo iseljenje. Prvu presudu Privrednog suda o iseljenju Apelacioni je ukinuo i postupak vratio na početak, dok je drugu potvrdio.

/Maja Leković/

Split: Razvija se projekt izgradnje brodova na struju

Boka News
-
0
Split: Razvija se projekt izgradnje brodova na struju
Na slici zgrada Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu.foto FaH/ Veljko MARTINOVIĆ

U vijećnici splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u srijedu je svečano potpisan sporazum o suradnji na razvoju projekta za gradnju putničkih brodova na električnu energiju.

Cilj potpisivanja tog sporazuma, kako je objasnio dekan FESB-a Srđan Podrug, jest formiranje istraživačko-gospodarske jezgre s tim fakultetom i Jadroplovom na čelu koja bi dala poticaj i provela izgradnju putničkih brodova s nultom emisijom stakleničkih plinova, koji bi bili pogonjeni električnom energijom iz baterijskih izvora.

Sporazum bi trebao potaknuti razvoj gospodarstva u Splitu i Republici Hrvatskoj prateći trendove u primjeni zelene energije i zaštiti okoliša.

“Projektom bi se izgradili putnički brodovi pogodni za korištenje u jadranskom priobalju omogućavajući kvalitetnije i efikasnije povezivanje otoka s kopnom, uz smanjene troškove energije. Ujedno, projekt je koncipiran tako da potakne i nove infrastrukturne investicije pogodne za financiranje iz fondova Europske unije”, dodao je Podrug.

Projektant Predrag Čudina podsjetio je da je cilj prema smjernicama Europske unije do 2050. godine osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova. Dodao je kako riječ o pet projekata za tri Ro-Ro i dva putnička broda koji bi na električni pogon mogli prevoziti od 104 do 1200 putnika.

“Električni se pogon za putničke brodove pokazao najboljim, zbog čega smo napravili pet konceptualnih projekata za brodove koji će zadovoljiti sve potrebe. Uz to, električni pogon u potpunosti ispunjava zadani cilj nulte emisije stakleničkih plinova”, rekao je Čudina i dodao da bi brodovi imali Li-ionske akumulatore.

“Kada dodamo cijenu električne energije, koje je tri puta niža od dizelskoga goriva, vjerujemo da ćemo ovom idejom privući ostale zainteresirane kompanije kako bi se projekt razvio i naposljetku takvi brodovi gradili i eksploatirali”, istaknuo je Čudina.

“Postoji ideja da Split do 2030. godine bude grad blizu ili čak grad nulte emisije stakleničkih plinova”, rekao je novinarima predsjednik Jadroplova Branimir Kovačić i dodao kako su projekti vrlo jednostavni s obzirom na to da imaju europske smjernice po kojima bi do 2050. godine trebali ploviti brodovi koji ne emitiraju štetne plinove.

“Da bi Split do 2030. godine postao grad blizu ili čak grad nulte emisije stakleničkih plinova, moraju se napraviti novi brodovi koji bi mogli biti pogonjeni električnom energijom”, istaknuo je Kovačić i dodao da se električni pogon može primijeniti na brodovima koji nemaju predugu plovidbu.

Vratimo pokradene kamene parapete – ishodi ankete

Boka News
-
6
Vratimo pokradene kamene parapete – ishodi ankete

Poštovani čitaoci, zahvaljujemo vam na velikom odazivu, aktivnom učešću i poslatim fotografijama u anketi Vratimo pokradene kamene parapete koju je sproveo naš portal.

Rezultati pokazuju da se za devastaciju i sadašnji izgled kamenih parapeta: nesavjesni građani smatraju odgovornim 30%, lokalna vlast 5%, a da zajedničku odgovornost za ovakvo stanje snose i neodgovorni građani i lokalna vlast, smatra najveći broj čitalaca, 65%.

Što se tiče načina na koji bi se mogla suzbiti krađa kamena sa parapeta, 29% čitalaca smatra poboljšanjem rasvjete, 47% postavljanjem kamera, a 52% čestom kontrolom inspekcijskih organa.

Na pitanje: “Možete li navesti primjer devastacije kamenih parapeta u vašoj opštini?“ dobili smo više interesantnih odgovora, koji ukazuju na činjenicu da je ovaj problem jako izražen kako u Boki Kotorskoj tako i njenom zaleđu.

Parapeti Kotor – Njeguši – foto čitaoci

Tako su, osim na putu Kotor-Tivat, navedeni primjeri krađe kamena s parapeta i na putu od Risna prema Ledenicama, zatim u Dobroti, na putu Kotor – Njeguši, Troica -Vrmac, kroz Donji Grbalj, ili kako javljaju čitaoci:

„Od Đenovića do Bijele možete vidjeti srušene parapete koje niko nije otuđio, jednostavno su ih srušili ugostitelji jer su smetali za prilaz njihovim ugostiteljskim terasama ili zakupljenim plažama!

Đenovići – foto čitaoci

Na pitanje: „Da li ste se obraćali nadležnima zbog krađe kamena?“ samo  20% čitalaca je odgovorilo potvrdno.

Popunjavanjem ankete doprinjeli ste da naš medij zajedno sa vama pokuša uticati na lokalnu vlast i nadležne državne organe da se detaljnije pozabave ovim pitanjem.

Parapeti Tivat – Kotor – foto čitaoci

Naši novinari trenutno rade na prikupljanju dodatnog materijala i odgovora na pitanja upućenih nadležnim opštinskim organima, kao i JP Morskom dobru koje je nadležno u zoni morskog dobra za očuvanje i održavanje kamenih parapeta.

Podržavajući angažovano novinarstvo, vjerujemo da će rezultati ankete kao i završni članak koji planiramo objaviti u skorije vrijeme, ponovo učiniti ovu temu aktuelnom, pomoći podizanju svijesti i odgovornosti građana, kao i rješenju ovog dugogodišnjeg problema.

Podsjetimo,  osim što su dio autentične graditeljske baštine, kameni parapeti duž puteva kroz Boku Kotorsku i širom Crne Gore, predstavljaju sigurnosne branike koji već dugi niz godina nestaju usljed krađe kamenih ploča. Devastacija je posebno uočljiva  na putu  od Tivta do Kotora koji vodi preko Lepetana i Veriga.

Krađe se često dešavaju pod okriljem noći, pa kamen koji je decenijama odolijevao moru, soli i zubu vremena, odnose pojedinci kako bi uljepšali svoje fasade, ograde, đardine. Ponekad kamene ploče završe i u moru pod naletom vandala, kao što je slučaj na vrhu Veriga.

Mnoge parapete širom Boke Kotorske je saniralo JP Morsko dobro, ali problem nije riješen.

Stigle vakcine iz Srbije

Boka News
-
12
Stigle vakcine iz Srbije
Podgorica stigle vakcine foto Vlada CG

Prvi kontingent od 2.000 doza vakcina sputnjik V iz Srbije stigao je večeras u Podgoricu.

Avionom vlade Srbije sa donacijom od 2.000 doza vakcina “sputnjik V” sletio je na podgorički aerodrom.

U Podgoricu je avionom države Srbije doputovala i premijerka Ana Brnabić koju su na aerodromu dočekali premijer Zdravko Krivokapić sa članovima kabineta i ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.

Premijer Zdravko Krivokapić je na aerodromu kazao da su vakcine najdrogocjeniji poklon koji smo mogli dobiti i dodao da je zdravlje građana najvažnije.

“Zdravlje iznad svega, a solidarnost prije svega, to je iskaz današnjeg velikog događaja”, kazao je Krivokapić i dodao da su građani Crne Gore dugo iščekivali kada će doći vakcina.

“I evo večeras, kako neko reče 74. dan rada ove Vlade, stgla je vakcina. Ne želeće da optužujem bilo koga ipak neko treba da se zapita šta je bilo od 30.8 do 4.12. i šta to mi nismo odradili, najveći dio posla i da kao Srbija obezbijedimo građanima ono što je i Srbija, ono što je najvažnije, a to su vakcine”, rekao je Krivokapić.

Premijerka Srbije Ana Brnabić kazala je da je donacija od 4.000 vakcina dovoljna da se vakciniše 2.000 ljudi.

“To je dovoljno da se vakcinišu zdravstveni radnici u crvenoj kovid zoni i to je prva linija odbrane koja će vam pomoći u dbrani protiv korone”, poručila je Brnabić.

Ona je zahvalila Krivokapiću na dočeku i potpredsjedniku Dritanu Abazoviću, sa kojim je kako kaže bila u dnevnoj komunikaciji.

“Solidarnost je najvažnija u ovakvim vremenima”, kazala je Brnabić i dodala da ona i predsjednik Aleksandar Vučić su spremni da pomognu Crnoj Gori i sa dodatnim dozama.

“Ako bude potrebno biće još donacija, mada znamo da će vama stići još vakcina”, kazala je Brnabić i poručila da je cilj donacija otvaranje novog poglavlja između dvije, kako je rekla bratske i prijateljske države.

EK: Zašto Rusija nudi milione doza vakcina a nema ni za svoje stanovništvo?

Boka News
-
0
EK: Zašto Rusija nudi milione doza vakcina a nema ni za svoje stanovništvo?
Predsjednica EK Ursula Von der Layen

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu da bi željela dobiti odgovor zašto Rusija nudi milione doza svoje vakcine Sputnjik V, kada nema dovoljno ni za vaknisisanje vlastitog stanovništva.

– Pitamo se zašto Rusija teoretski nudi milone doza vakcina, a ne napreduje dovoljno brzo u vakcinisanju vlastitog stanovništva, izjavila je Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.

– To pitanje zahtijeva odgovor, istaknula je.

Dodala je da Rusija do sada nije zatražila odobrenje od Europske agencije za lijekove (EMA).

– Ako to naprave, moraju dostaviti sve podatke i podvrgnuti se kontroli kao i ostali. Osim toga, ta se vakcina ne proizvodi u EU-u i zato se mora obaviti inspekcija na mjestu proizvodnje jer moramo imati stabilne proizvodne standarde, rekla je predsjednica Komisije.

Povjerenica za zdravstvo Stela Kiriakides izbjegla je izravno odgovoriti na novinarsko pitanje trebaju li države članice koje namjeravaju nabaviti rusku vakcinu čekati odobrenje EMA-e.

– Do sada ni za rusko ni za kinesko vakcine nije stigao zahtjev za odobrenje. Da bismo mogli ocijeniti učinkovitost tih vakcina, ona moraju proći neovisnu znanstvenu procjenu EMA-e, rekla je Kiriakides.

Dodala je da one države članice koje se odluče za ruske i kineske vakcine to rade na vlastitu odgovornost.

– Proces odobravanja vakcina za korištenje na europskom tržištu uključuje farmakološku budnost, što je vrlo važno. Kada cjepivo dobije odobrenje od EMA-e, onda industrija i EMA moraju pratiti sve slučajeve bilo kakvih poteškoća ili nuspojava. Te farmakološke budnosti nema u slučaju kada se države članice koriste cjepivima bez odobrenja EMA-e, rekla je Kiriakides.

Jokić posjetio Gradsku muziku Kotor i obećao podršku grada

Boka News
-
0
Jokić posjetio Gradsku muziku Kotor i obećao podršku grada
Gradska muzika Kotor

Gradsku muziku Kotor posjetio je predsjednik Opštine Vladimir Jokić i na jednoj od proba,  direktno se uvjerio u kvalitet, sklad, ljepotu i volju koju krase članove ove institucije koja postoji 179 godina.

Predsjednik Jokić se ovom prilikom obratio Upravi i članovima, riječima zahvalnosti i podrške uz uvjerenje da će Opština i dalje stajati uz njihov rad, a sa boljim vremenima, nastojati da uloži i dodatne napore i finansijska sredstva kako bi ova institucija imala sve neophodne uslove za dalji rad i privukla nove članove čuvajući i nastavljajući na taj način tradiciju Gradske muzike najdužu na ovim prostorima.

Gradska muzika Kotor predstavlja, uz Bokeljsku mornaricu i SPD „Jedinstvo“ jednu od tri tradicionalne organizacije od posebnog značaja za grad Kotor.

Po arhivskim podacima, osnovana je na zahtjev grupe građana Kotora 20. maja 1842, upućen Opštini i tadašnjem predsjedniku Marku Paskvaliju. Prvi nastup  zabilježen je upravo te iste 1842 godina. Od svog osnivanja pa do danas, Gradska muzika je imala samo par kratkih kriznih perioda nakon kojih se uspješno obnavljala dok je kontinuirani prekid rada imala  samo u vrijeme svjetskih ratova.

Gradska muzika Kotor

Zapisana su i neka od imena dirigenata, pa tako saznajemo da su u 19.vijeku Građansku glazbu grada Kotora, kako se prvobitno nazivala, vodili Jedličak Mlađi, Antun Petrarka, Ivan Burati, Jedličak Stariji, Dionizije de Sarno, Jeronim Fioreli pod čijom dirigentskom palicom dolazi i do izmjene imena u Građansku muziku.

U 20. vijeku orkestar vode Erminije Bagatela, Tripo Tomas, Antun Homen, Tripo Đurašević, Nikola Čučić, Nikola Gregović, Vladimir Begović, Petar Bukilica i Dario Krivokapič, aktuelni dirigent.

Do formiranja vojne muzike na Cetinju, kotorska Gradska muzika je bila orkestar na prinčevom dvoru i dvoru kralja Nikole I Petrovića.

Gradska muzika Kotor

Tokom svog dugog trajanja aktivno je učestvovala u životu grada. Dočekivala je državnike, kraljeve, prinčeve, sportiste, brojne značajne ličnosti, turiste, i sa druge strane ispraćala svoje sugrađane, članove, na poslijednji ispraćaj. Jednostavno rečeno, u  pravom smislu riječi udisala i izdisala duh Grada kroz različita vremena i u različitim prilikama.

Danas, ova institucija broji tridesetak aktivnih članova koji i u vremenu pandemije uspjevaju da se okupe i uz propisane mjere održavaju probe u svojim prostorijama.

Opština Kotor odvaja određena sredstva na godišnjem nivou za sve tri institucije, a u skladu sa budžetom i potrebama povremeno i više od toga, pa je na taj način prije tri godine obezbjeđena nova uniforma, a povremeno se sredstva odobre za nabavku novih i reparaciju starih instrumenata. Prostorije u kojima se održavaju probe su takođe opštinske i date ne upotrebu Gradskoj muzici.

Šest preminulih, 404 novoinficiranih, Budva 26, H. Novi 24, Tivat 11, Kotor 9

Boka News
-
0
Šest preminulih, 404 novoinficiranih, Budva 26, H. Novi 24, Tivat 11, Kotor 9
Covid 19

U posljednja 24 sata analizirano je 1.628 uzorka na novi koronavirus, a potvrđena su 404 novopozitivna slučaja infekcije, saopštio je IJZ.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Pljevalja (2), Bara (1), Podgorice (1), Budve (1), Nikšića (1), od kojih je najmlađi imao 53, a najstariji 77 godina starosti, saopšteno je iz IJZ.

Slučajevi infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 164
Nikšić 51
Budva 26
Bar 25
Herceg Novi 24
Bijelo Polje 21
Cetinje 15
Ulcinj 15
Tivat 11
Danilovgrad 11
Kotor 9
Pljevlja 7
Andrijevica 6
Berane 5
Tuzi 5
Kolašin 4
Plužine 3
Mojkovac 1
Petnjica 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 916.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 506 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8528.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 70.174.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

opština trenutno inficirani
Podgorica 3140
Budva 990
Nikšić 970
Bijelo Polje 502
Herceg Novi 464
Berane 315
Kotor 307
Bar 286
Cetinje 259
Pljevlja 252
Ulcinj 252
Tivat 206
Danilovgrad 137
Tuzi 98
Mojkovac 76
Rožaje 58
Kolašin 48
Plužine 48
Andrijevica 40
Plav 24
Žabljak 24
Petnjica 15
Gusinje 10
Šavnik 7
Ukupno 8528

Nove mjere – Zabranjen rad ugostiteljskih objekata u još šest opština

Boka News
-
1
Nove mjere – Zabranjen rad ugostiteljskih objekata u još šest opština
Kotor – koronavirus foto Boka News

U Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Herceg Novom, Ulcinju i Kotoru biće zabranjen rad ugostiteljskih objekata, kazao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić, na konferenciji za medije.

Bajić je pojasnio da se zabrana rada odnosi na ugostiteljske objekte, restorane, kafiće, objekte u hotelima osim za goste hotela.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je da je zabilježen u posljednjoj sedmici porast broja novooboljelih, ali i testiranih. Odnos među testiranih i boljelim je, kako dodaje, od 25 i do 30 odsto.

“Kao što vidimo nivo obolijevanja je u porastu”, kazao je Galić i dodao da je u posljednjoj sedmici prosječan broj oboljelih je 528, a sedmicu prije je bio 510.

Najavio je i mogućnost pooštravanja mjera, u susret turističkoj sezoni.

Novi soj je duže prisutan u Crnoj Gori

Galić je kazao da sigurno u Crnoj Gori ima i više od sedam potvrđenih slučajeva novog soja korona virusa.

“Utvrdili smo i da te osobe nemaju vezu sa putovanjima”, kazao je Galić i dodao da to pokazuje da je novi soj duže prisutan u Crnoj Gori.

“Na taj način se epidemija ubrzava, a samim tim i broj oboljelih, ali i preminulih”, kazao je Galić.

Dodao je i da više neće slati analize sumnjive na novi soj u Njemačku, jer su te usluge skupe, a laboratorija je, kako kaže, zatrpana analizama.

Vakcinacija od naredne sedmice

Već naredne sedmice možemo da očekujemo početak vakcinacije protiv korona virusa u Crnoj Gori, kazao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić.

Na konfrenciji za medije je ponovljeno da danas u Crnu Goru stiže 2.000 doza vakcine, koje su donacija Srbije.

Bajić je rekao da je nacionalna strategija spremna, jasno su precizirane vulnerabilne grupe, a edukaciju je prošlo oko 800 ljekara.

“Imali smo danas sastanka na kojem smo razmatrali dodatne aspekte vakcinacije i čim svi uslovi budu spremni mi ćemo da krenemo. Ja se nadam već naredne nedjelje da možemo da krenemo sa vakcinacijom”, kazao je Bajić.

Direktor IJZ Igor Galić pojasnio je da će 2.000 doza biti dovoljno da isto toliko građana, koji će nakon toga biti revakcinisani sa još 2.000 doza.

Kako je pojašnjeno, prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici i osobe u staračkim domovima zdravlja.

“Pripreme u KCCG su završene i mi smo spremni za imunizaciju naših zaposlenih”, kazala je direktorica KCCG Ljiljana Radulović.

Smanjen broj novozaraženih: Mjere zaključavanja Budve i Tivta počinju da daju rezultate?

Boka News
-
6
Smanjen broj novozaraženih: Mjere zaključavanja Budve i Tivta počinju da daju rezultate?
Tivat 17. februara 2021. foto Boka News

Zabrana napuštanja teritorije opština Budva i Tivat, koja se odnosi na lokalno stanovništvo, ako je suditi prema najnovijim podacima o novozaraženima, već daje rezultate. Ovaj razlog za radovanje, međutim, ne treba shvatiti i kao opravdanje za opuštanje, pa su lokalne samouprave donijele niz odluka koje će, kako se nadaju, uticati na dodatno smanjenje širenja zaraze.

“Trenutna epidemiloška situacija u Budvi je takva da na današnji dan imamo ukupno 997 zaraženih. Svjedoci smo da su novouvedene mjere u Budvi dale određene rezultate u smislu da imamo smanjeni broj na dnevnom nivou, prošlog dana konkretnije, imali smo 65 novozaraženih. Ipak, ukupni broj zaraženih i dalje zabrinjava. Zaključavanje grada i donošenje novih mjera je dalo određeni rezultat, međutim, mislim da ovaj period od 15 dana neće biti dovoljan da saniramo stanje koje je u Budvi, na žalost, vema zabrinjavajuće i zahtjeva dodatni oprez”, kazao je šef kabineta predsjednika Opštine Nikola Jovanović za agenciju Mediabiro.

Opština je anagažovala dodatne kapacitete opštinskih službi, što je, kako je naveo Jovanović, dalo dobre rezultate.

“Učinili smo dodatni napor da ovu alarmantnu situaciju stavimo pod kontrolu, i nadamo se da će ona u narednom periodu pokazati dodatne rezultate. Što se tiče opštinskih Službi, one pojačano rade na terenu. Mi smo kao opštinski Tim za zaštitu i spašavanje donijeli odadatne mjere, odnosno odluku da se zatvore sva igrališta, šetališta, kako bismo smanjili frekvrenciju kretanja ljudi na otvorenom prostoru”, naveo je on.

Uzevši u obzir da je Budva turistički grad, prethodnih je dana vikenda bio primjetan porast posjeta. To je, između ostalog, uslovilo i pojavu širenja koronavirusa, smatra šef kabineta predsjednika Opštine.

“Iako smo imali određene kritike za ponašanje u prethodnom periodu, vidimo da je stepen odgovornosti u prethodnih nedelju dana na visokom nivou”, kazao je Jovanović.

Budva 17 februar 2021 / foto Mediabiro

Epidemiološka situacija ne razlikuje se znatno ni u susjednom Tivtu, gdje je takođe primijećen manji pad novozaraženih na dnevnom nivou. Ta informacija raduje ali, kako je istakla PR Opštine Tivat Branka Čelanović, ne daje razlog za opuštanje.

„Komunalna policija i lokalna služba nisu naišli na neke veće nepravilnosti, a ukoliko jesu, one su sankcionisane. U proteklih  šest mjeseci izrečeno je 2.800 eura kazni“, dodala je Čelanović u izjavi za agenciju Mediabiro.

Opštinski Tim za zaštitu i spašavanje upravo je nakon jučerašnjeg sastanka naložio zatvaranje svih dječijih igrališta u gradu, ali i nekih javnih vježbališta kako bi smanjili koncentraciju ljudi na tim lokacijama.

„Trebalo bi reći da sve Službe i svi organi lokalne uprave sprovode aktivnosti iz nadležnosti na polju epidemiloških mjera. Sekretarijat za inspkecijski i komunalni nadzor aktivno radi mjesecima unazad, tako i ovih posljednih sedmica gdje sprovode kontrolu održavanje fizičke distance i održavanja lične, zaštitne  opreme“, podsjetila je Čelanović za agenciju Mediabiro.

Branka Čelanović PR Opštine Tivat

Služba zaštite Opštine Tivat radi danonoćno na dezinfekciji javnih površina i institucija od značaja, a u Tivtu je uspostavljen i Call centar koji građani mogu pozvati, kako bi dobili osnovne životne namirnice u slučaju da im je onemogućen izlazak iz stana.

„Takođe imamo određeni broj građana koji je zainteresovan za humanitarnu pomoć, i njih upućujemo na dežurni broj tivatskog Crvenog krsta. Upravo smo dobili podatak da je Crveni krst Tivat podijelio 160 paketa pomoći u proteklom periodu, a u planu je i podjela ćebadi za narednu sedmicu“, pojasnila je Čelanović.

Upravo usljed povećane ugroženosti socijalno ranjive kategorije stanovništva, u Opštini Budva je prije dva dana otvorena narodna kuhinja. Kako je Nikola Jovanović kazao, posrijedi je dodatni napor Oštine i njenih partnera, kako bi pravo na besplatan obrok dobili oni kojima je ta pomoć najpotrebnija.

“Imali smo za ova dva dana povećan broj korisnika, preciznije, oko stotinu njih koji dolaze i preuzimaju svoje obroke. Ovom prilikom želim da se zahvalim svima koji su učestvovali u tom projektu, i da ujedno pozovem sva pravna i fizička lica koja su u mogućnosti da doniraju i pomognu rad Narodne kuhinje. Vjerujem da je ovo projekat koji pokazuje da je Opština Budva pokazala svoje humano lice”, zaključio je Jovanović.

1...2.3112.3122.313...4.637Stranica 2.312 od ukupno 4.637