Flydubai planira da poveća usluge do glavnog grada Srbije sa četiri na pet sedmično počevši od 22. decembra, a operacije do Sarajeva povećao je na četiri sedmično i održavaće ih tokom zimske sezone.
Većina putnika koji trenutno putuju Flydubaijem su oni koji idu od tačke do tačke, a ne prebacuju se preko Dubaija.
– Većina naših putnika putuje od tačke do tačke, bilo da su stanovnici koji se vraćaju u Dubai ili oni koji putuju na odmor. Dubai ponovo dočekuje turiste. Usko surađujemo s našim putničkim partnerima iz cijele industrije kako bismo pomogli ponovnom uspostavljanju mogućnosti za putovanja i turizam, rekli su iz kompanije, izvještava Ex-Yu Aviation.
Ulaz u Dubai je dozvoljen uz negativan test na koronavirus napravljen do 96 sati prije polaska.
Flydubai je pomjerio nastavak sezonske zimske usluge za Zagreb sa 27. decembra 2020. na 3. februara 2021. godine. Ipak, konačnu odluku o nastavku letova donijet će bliže zakazanom datumu pokretanja.
Prema važećim propisima, hrvatski državljani moraju uzeti još jedan (besplatni) covid test po slijetanju na aerodrom u Dubaiju.
Ponovno će se provoditi privremena obustava ribolova u Hrvatskoj, radi izvanrednih okolnosti izazvanih širenjem pandemije COVID-19 (NN 130). Uz već provedene obustave, sufinanciranje je predviđeno i za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama – kočama od 20. novembra do 31. decembra 2020. godine i privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama od 1. do 31. decembra 2020. godine; prenosi Morski.hr. Obustave nisu obvezne te ribari sami odlučuju žele li sudjelovati u privremenoj obustavi.
Provedba mjera privremene obustave je počela u apriluu 2020. godine u segmentima ribolova okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom i pridnenom povlačnom mrežom – koćom. Do sada je u mjerama sudjelovalo 302 korisnika kojima je dodijeljeno 16,5 milijuna kuna, a isplaćeno gotovo 15 milijuna kuna. Cilj privremenih obustava ribolova je uvijek isti, zaštititi ribolovnu flotu i ribarstvo te osigurati tržište od značajnog pada vrijednosti te posljedično prekomjerni izlov i iskorištavanje ribolovnih resursa.
S obzirom na krizu uzrokovanu COVID-19 i njene posljedice, predviđene mjere u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo nisu bile prikladne kao hitan odgovor na probleme s kojim se je suočio ribarski sektor. Nastavno na tekuće probleme Republika Hrvatska je kao predsjedavajuća Vijećem bila jedna od inicijatorica promjene postojećeg okvira. Izmjenama se omogućilo financiranje obustave ribolova proglašene kao izvanredne mjere uslijed situacije uzrokovane korona virusom, bez primjene dotadašnjeg vremenskog ograničenja od maksimalno 6 mjeseci, i to isključivo za privremena ograničenja ribolova radi zaštite resursa.
Navedene su obustave omogućile ribarima koji koriste male, pasivne alate, i koji svoje ulove pretežito plasiraju u ribarnice i restorane da za vrijeme privremenih obustava ostvare lakši put do potrošača. U situaciji nemogućnosti izvoza i prodaje ribe restoranima povećala se prodaja krajnjim potrošačima i to putem prodaje s ribarskih plovila i na ribarnicama. Također, nije došlo do velikog pada cijene kvalitetne ribe na tržištu, distribucija je ubrzana, a potrebe tržišta zadovoljene. Posljedično obustavi očekuje se i bolja slika stanja male plave ribe.
Nose li se Finci bolje s pandemijom koronavirusa zato što su „nedruštveni“ ili zato što imaju jaku socijalnu državu? Stopa zaraze COVID-om 19 u ovoj zemlji je najniža u cijeloj Evropi. U čemu je ključ uspješnosti?
Finska je jedna od zemalja koje najbolje izlaze na kraj s pandemijom koronavirusa. Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins (stanje 23. studenoga) od početka godine se u Finskoj COVID-om 19 zarazilo 21.936 osoba, a 375 osoba je umrlo od posljedica zaraze. Ni u jednoj drugoj zemlji stopa zaraze nije tako niska. U Njemačkoj se u posljednje vrijeme toliko ljudi zarazi dnevno.
Za usporedbu, u Danskoj, koja ima sličan broj stanovnika kao Finska, od početka pandemije virusom se zarazilo preko 70.000 ljudi. U Slovačkoj, koja također ima oko šest milijuna stanovnika, koronavirusom je inficirano preko 96.000 ljudi. Švedska koja ima dvostruko više stanovnika, ali s 208.000 slučajeva COVID-a 19 ima oko deset puta više zaraženih od Finske. Hrvatska s nešto manje stanovnika od Finske ima pet puta više inficiranih, naime 105.691, a umrlo je 1.398 ljudi. U čemu je ključ finske uspješnosti?
Ovo je mali pogled u strategiju Finske, ali i mentalitet:
1. Finska je reagovala brzo
Kada je širom svijeta počeo rasti broj zaraženih, finska vlada je reagirala brzo i naredila dvomjesečni lockdown. Putovanja u Helsinki i iz njega, kao i u obližnje regije, bila su zabranjena. Također su zatvorili i škole i druge ustanove, a kasnije i restorane. To se dogodilo prilično rano, kada je broj inficiranih u toj skandinavskoj zemlji još bio neznatan.
„Finska je vrlo brzo i opsežno zaustavila javni život, dakle oko dva tjedna ranije nego susjedne Norveška i Danska, Švedsku da i ne spominjemo”, izjavio je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL, njemačkom radiju Deutschlandfunk.
Tako je lockdown vrlo brzo zaustavio širenje virusa.
2. Prihvaćena je aplikacija za praćenje inficiranih
Finska inzistira na brzom praćenju osoba koje su imale kontakt s osobama koje su pozitivne na koronavirus. Tu su zdravstvene ustanove dobile podršku upotrebom aplikacije, kao i u Njemačkoj. Aplikaciju Corona Flash skinuli su na svoje pametne telefone skoro svaki drugi Finac i Finkinja. Nasuprot tome u Njemačkoj je aplikaciju za koronu skinulo 22 milijuna stanovnika, dakle jedna četvrtina stanovništva. Kod pojedinih ljudi je problem stari smartphone, dok drugi strahuju od zloupotrebe privatnih podataka. Zašto Finci drugačije reagiraju pokazat će sljedeća stavka.
3. Ključno je povjerenje
Dok u Njemačkoj sve više ljudi sumnja u strategiju Savezne vlade, a virus ne uzima za ozbiljno, u Finskoj ljudi imaju prilično veliko povjerenje u tamošnju vladu. A to se ne pokazuje samo po aplikaciji za praćenje virusa.
Čak i tijekom lockdowna proljetos skoro da nije bilo protivljenja. Prema anketi koju je tada proveo Europski parlament, 73 posto ljudi je izjavilo da dobro izlazi na kraj s mjerama poduzetim za suzbijanje koronavirusa. U Finskoj uzalud tražite i demonstrante protiv politike borbe protiv pandemije, kakve se trenutno održavaju i u Njemačkoj i u brojnim drugim zemljama.
„Mi pokušavamo pridržavati se onoga što nam propisuje vlada. Mislim da to ima veze i s našom socijalnom državom”, kaže finska političarka Zelenih Rosa Meriläinen za radio-postaju Deutschlandfunk Kultur.
Moguće je da je dobra ekonomska situacija također tome doprinijela. Dok je gospodarski rast na razini EU-a u drugom tromjesečju 2020. pao u prosijeku za 14 posto, u Finskoj je pao za 6,4 posto. Ta zemlja stoji i dalje dobro.
4. Zahvaljujući tehnici
Prelazak na rad od kuće i online-nastavu u ovoj prilično digitaliziranoj zemlji nije bio veliki problem, s obzirom na to da se skoro podrazumijeva da finski učenici posjeduju laptop. Nasuprot tome u Njemačkoj 68 učenika dolazi na jedan laptop, podaci su studije Društva za digitalno obrazovanje. Online-nastava je za obitelji koje ne stoje financijski najbolje bila skoro nemoguća i moguće je da je to utjecalo na stvaranje loše atmosfere o korona-politici.
5. Nema zabava? Nije problem!
Tek nedavno je njemačka vlada kontroverznim spotom vrbovala mlade da se izoliraju u svoja četiri zida. Izgleda da mnogim ljudima to teško pada, netko bi mogao pomisliti – pa i razumljivo je. Ali, u Finskoj je to za mnoge izgleda drugačije.
Prema jednoj anketi Europskog parlamenta 23 posto ljudi je izjavilo da im se život poboljšao tijekom lockdowna u proljeće.
„Mi nismo baš nešto posebno društveni i volimo biti sami”, rekla je socijalna psihologinja Nelli Hankonen sa Sveučilišta u Helsinkiju u jednom intervjuu agenciji AFP.
Također bi određenu ulogu mogla igrati i zona osobnog komfora, odnosno koliko blizu ljudi žele biti drugim osobama.
„Može biti da je zona osobnog komfora kod Finaca nešto veća nego u drugim europskim zemljama”, kaže Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL.
„Mi se rado držimo na metar udaljenosti od drugih ljudi, u suprotnom se ne osjećamo dobro.”
Predstavnici Kiznog medicinskog štaba (KMŠ) obišli su Boku, i uvjerili se da Opšta bolnica i Dom zdravlja Kotor odlično funkcionišu, te da mogu biti primjer svima u Crnoj Gori.
Šef KMŠ dr Nermin Abdić kazao je da Opšta bolnica Kotor, koja od nedavno prima i COVID19 pacijente, odlično funkcioniše, da je u potpunosti opremljena i tehnički i kadrovski i da redovno obavlja preglede.
“Iz razgovora sa ljekarima i sa pacijentima zaključak je da kotorska bolnica i Dom zdravlja predstavljaju dobar primjer svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori”, navode u saopštenju.
Zaključeno je da građani Kotora i onih mjesta koja gravitiraju Opštoj bolnici Kogtor imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Predstavnici KMŠ razgovarali su i sa predstavnicima Doma zdravlja Herceg Novi, Bolnice Meljine i Instituta Igalo.
Sa jedne od nezakupljenih plaža u Tivtu – foto S.L.
Komunalno preduzeće Tivat u ovom momentu potražuje oko 48 hiljada eura od JP Morsko Dobro iz Budve, ali nema naznaka da će ta sredstva uskoro i moći da naplati.
Proizilazi to iz stavova dviju strana kojima su se „Vijesti“ obratule sa zahtjevom da obrazlože svoje viđenje ovog problema. JPMD je potvrdilo da je dobilo opomenu pred utuženje od tivatskog Komunalnog preduzeća, ali i istaklo da po njihovoj evidenciji, obaveza koju imaju prema tivatskim komunalcima iznosi 36.910,23 eura.
„Nakon poslate opomene pred utuženje od strane d.o.o. “Komunalno” Tivat, Javno preduzeće je obavjestilo isto da nije u mogućnosti da postupi po njihovom zahtjevu odnosno isplati iznos od 36.910,23 eura, ukazujući na neophodnost održavanja zajedničkog sastanka i postizanja dogovora oko prevazilaženja krize u 2020. godini i nastavku dobre saradnje u 2021 godine”- saopštile je “Vijestina” portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.
Direktor Komunalnog preduzeća Tivat Vlado Đukić je prethodno kazao da trenutno od Morskog Dobra potražuju oko 48 hiljada eura po osnovu ugovora koji su sa tom firmom potpisali u januaru ove godine. Naime, Morsko Dobro i komunalna preduzeća na primorju svake godine potpisuju ugovoore za tekuće održavanje komunalnog reda i čistoće u zoni morskog dobra, sa akcentom na djelove obale koje JPMD nije ustupulio nekom od zakupaca pod komercijalnim uslovima. Za te sbrhe JPMD bi lokalnim komunalcima trebalo da uplaćuje polovinu od ukupnog iznosa prihoda po osnovu zakupa djelova mora i obale, koje JPMD ostvaruje od svojih poslovnih partnera – zakupaca u dotičnim opštinama.
Đukić je kazao da je Komunalno Tivat, kao i preostalih pet komunalnih preduzeća primorskih opština u januaru potpisalo ugovor sa JPMD za 2020., ali da je budvansko JP u međuvremenu zbog koronakrize i odluke Vlade da značajno umanji ovogodišnje zakupnine djelova morskog dobra poslovnim partnerima te kompanije, insistiralo da se u junu ove godine, naprave novi ugovori sa komunalnim preduzećima i njima znatno redukuju finansijske ovbaveze Morskog Dobra prema komunalcima. Tivaćni međutim, na to nisu pristali i za njih je još uvijek važeći ugovor sa JPMD iz januara, jer kako je Đukić kazao, oni zbog slabije turističke sezone ioak nisu imali manje obaveza u smislu čišćenja nezakupljenih djelova obele, održavanja javne rasvjete i zelenila na njima.
“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je dana 28.07.2020. godine uputilo Zahtjev ka d.o.o. “Komunalno” Tivat i lokalnim komunalnim preduzećima iz ostalih primorskih opština za umanjenje godišnje naknade i aneksiranje ugovora. Javno preduzeće se u zahtjevu za potpisivanje aneksa pozvalo na član 128. Zakona o obligacionim odnosima koji predviđa uslove izmjene ugovora u slučaju nastupanja okolnosti koje nisu mogle biti predviđene.
Herceg Novi – foto Boka News
Izuzev Tivta i Herceg Novog, sa lokalnim komunalnim preduzećima iz drugih primorskih opština potpisali smo anekse ugovora o umanjenju naknade za godišnje održavanje zone morskog dobra.”- kazali su iz JPMD. Objašnjavaju da su se u zahtjevu za umanjenje svojih obaveza prema komunalcima na primorju, pozvali „i na to da je Javno preduzeće umanjilo zakupninu za 2020. godinu za 50% shodno zaključcima Vlade Crne Gore kojima je kroz Treći paket socio-ekonomskih mjera, umanjena godišnja naknada zakupcima morskog dobra za 2020. godinu za 50%.“
„U obrazloženju je naznačeno i da su kroz zaključak Vlade Crne Gore korisnici morskog dobra čiji su hoteli određeni za potrebe karantina, oslobođeni su u cjelosti obaveze plaćanja ugovorene naknade za 2020. Javno preduzeće se pozvalo i na činjenicu da su na smanjen obim poslovanja značajno uticale mjere koje su bile na snazi, a kojima je bilo zabranjeno obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, ograničen broj ljudi na javnim mjestima i površinama, zabranjen dolazak gostiju iz inostranstva (zabrana ulaska iz zemalja EU, kasnije Srbije i Ruske federacije ili ulazak pod odredjenim uslovima u maju i junu) i ponovno proglašenje epidemije virusa od dana 21.07.2020 godine.”- objašnjavaju iz JP na čijem je čelu Predrag Jelušić (DPS).
Po njima, zbog svega toga je i Komunalno preduzeče Tivat imalo “značajno manji obim posla” kada je u pitanju tekuće održavanje komunalnog reda i čistoće na obali, pa su se menadžmentu te frime obratili sa zahtjevom da se umanji i ranijue ugovorena godišnja naknada koju bi Komunalnom trebalo da plati JPMD.
“Na inicijativu Javnog preduzeća je tim povodom održan i sastanak sa predstavnicima d.o.o. „Komunalno“ iz Tivta na kome je načelno usaglašen aneks ugovora, a što kasnije nije realizovano“- tvrde iz JPMD dodajući da su u međuvremenu od Tivćana dobili i opomenu pred utuženje, ali da JPMD ipak nije u mogućnosti da im plati dospjeli dug po prvobitnom, i još uvijek važećem ugovoru.
Usljed novih mjera NKT-a koje su na snazi od srijede 25. novembra, a koje se prije svega odnose na zabranu napuštanja objekta stanovanja nakon 19 sati, Montenegro Airlines napominje putnicima čije je vrijeme polijetanja ili slijetanja nakon 19 sati, da im je dozvoljeno kretanje do aerodroma polijetanja, odnosno povratak do mjesta stanovanja, saopštavaju iz PR služne nacionalnog avio-prevoznika.
Uslov je da nadležnim službama prilože na uvid svoju avio ili bording kartu. Takođe, putnici su u obavezi da se direktno upute na svoje odredište i poštuju važeće mjere.
Podsjećamo da je radno vrijeme poslovnica MA u Podgorici i Budvi radnim danima od 8 do 16 sati. Radno vrijeme Call centra (19804) je od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 sati. Šalteri na aerodromima u Podgorici i Tivtu su otvoreni dva sata prije letova.
Testiranje na aerodromima – foto EPA
“MA primjenjuje sve preporuke i procedure nadležnih tijela. Nedavno smo dobili međunarodnu oznaku za sigurna putovanja “Safe travels” od Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, a iza koje stoji Svjetski savjet za turizam i putovanja (WZZC). Takođe, Evropska agencija za sigurnost vazdušnog saobraćaja (EASA) je uvrstila Montenegro Airlines na spisak evropskih kompanija koje su pristupile programu Aviation industry charter for COVID-19. Navedeno potvrđuje da se MA pridržava zdravstveno-bezbjednosnih mjera na najvišem nivou” – zaključuje se u saopštenju Montenegro Airlinesa.
Magazin Forbes objavio je listu savršenih „skrivenih“ evropskih destinacija za putovanja na kojoj se našla i Crna Gora, kao jedna od pet idealnih zemalja za one koji traže jedinstveno iskustvo, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Predstavnici NTO su kazali da tih pet zemalja, kako opisuje Forbes, obiluju prelijepim prirodnim karakteristikama i fascinantnom istorijom.
„U objavljenom članku pod nazivom Pet evropskih zemalja koje su savršene za putnike koji vole skrivene destinacije, Crna Gora, Srbija, Moldavija, Letonija i Slovačka istaknute su kao podcijenjene evropske zemlje koje treba posjetiti onda kada putovanja budu moguća“, navodi se u saopštenju.
Gospa od Škrpjela – Foto Zoran Nikolić
Bivša jugoslovenska republika Crna Gora, kako se navodi u tekstu, 2006. godine je raskinula uniju sa susjednom Srbijom da bi postala samostalna nezavisna država.
“Iako mala, prekrasni prirodni pejzaž zemlje čini je idealnom destinacijom za putnike koji traže skrivene dragulje u regionu Balkana”, navodi se u članku.
Kao mjesta koja su nezaobilazna prilikom posjete Crnoj Gori, Forbes navodi Boku Kotorsku, ali i sjever Crne Gore, naročito Nacionalni park Durmitor.
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News
“Boka Kotorska, mjesto UNESCO-ove svjetske baštine, počiva na rubu Jadranskog mora, nudeći spektakularni niz istorijskih građevina uokvirenih visokim i snažnim zidinama. Nakon istraživanja istorijskog primorskog regiona Crne Gore, obavezno se uputite na sjever do netaknutog Nacionalnog parka Durmitor, gde posjetioci mogu da šetaju duž Dinarskih Alpa”, dodaje se u članku.
U Luku Ploče jučer je iz Kine stigao brod s novom isporukom segmenata čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most.
Nakon prolaska carinske procedure brod će se uputiti na gradilište mosta. Riječ je o trećoj isporuci segmenata iz kineskih pogona za gradilište mosta u Hrvatsku, a ovaj put je brodom AAL Shanghai iz Nantonga u Ploče stiglo 15 novih dijelova budućeg mosta; piše Večernji list. Brod je na put iz Kine krenuo točno prije mjesec dana.
U Hrvatskim cestama kažu da je nova isporuka segmenata iz Kine ukupne težine oko 4300 tona te da je stiglo 12 segmenata predviđenih za raspon oko centralnih stupova duljine 12 metara i tri segmenta za rubne raspone duljine čak 52 metra. Na gradilište Pelješkog mosta u listopadu je s 13 segmenata iz Kine stigao brod Pacific Alert, a ti dijelovi bili su ukupno teški 3840 tona.
U veljači ove godine stigla je prva pošiljka segmenata, tada je na brodu Da Yu Xia stiglo njih 29. Tako su do sada iz Kine u Hrvatsku stigla 52 od ukupno 165 segmenata rasponske čelične konstrukcije za Pelješki most. U HC-u kažu da su preostale još dvije isporuke čeličnih segmenata iz Kine, s planiranim dolaskom iduće godine.
Zbog pandemije koronavirusa proizvodnja segmenata u pogonima u Kini jedno vrijeme bila je obustavljena pa je kasnila i isporuka novih dijelova na gradilište mosta. U Hrvatsku nisu mogli doći ni radnici iz Kine koji bi varili i spajali dijelove mosta. No u Cestama ističu da su podmorski radovi na mostu završeni ranije te se u ovom trenutku izvode armiranobetonski radovi na izradi pilona na šest centralnih stupova. Piloni se izvode, odnosno betoniraju, u 11 segmenata te je na stupovima S5,S6,S7 i S8 dosad izbetonirano šest segmenata, dok su preostala dva stupna mjesta s pilonom S9 i S10 na segmentu manje, odnosno izvode se na njih pet. U HC-u objašnjavaju da je završetak izrade pilona preduvjet za početak montaže čelične rasponske konstrukcije pod zategama, a što je, prema planu, predviđeno za početak iduće godine.
Nakon što je riješen problem s pilotom na stupnom mjestu 12, koji se savio zbog zabijanja u stijenu pa su morali zbog toga intervenirati ronioci, a taj problem pokušao se riješiti i miniranjem, u HC-u navode da su sad pri kraju radovi i na tom stupnom mjestu S12 i da su time završeni svi stupovi mosta. Što se tiče ostalih radova, u HC-u ističu montažu derrick-kranova koji se sastavljaju na obali te zatim dizalicom montiraju na bazne segmente centralnih stupova. Oni će služiti za podizanje budućih segmenata rasponske konstrukcije.
Na gradilištu mosta trenutačno radi 654 radnika, od kojih je 154 tehničko osoblje. Radovi i na pristupnim cestama, mažu u HC-u, teku prema planu. Predviđeni završetak tih radova jest ljeto 2022., no radovi na mostu bit će gotovi prije toga, ali puštanje u promet mosta neće čekati potpuni završetak cesta. Naime, u HC-u objašnjavaju da se planira ipak ranije u promet pustiti prvi čvor na Pelješkoj strani – na lokaciji Brijest, a tako bi most Pelješac bio pušten u promet spajanjem na lokalnu cestu najranije u proljeće 2022.
Srbija je u srijedu zabilježila rekordan broj umrlih i zaraženih koronavirusom – 41 smrtni slučaj i više od 7.500 novooboljelih od covida 19, a Krizni stožer odlučio je da sve srednje škole i viši razredi osnovnih škola od ponedjeljka do 21. decembra prijeđu na online nastavu.
“Korona horor u Srbiji”, “Novi crni rekord”, neki su od od naslova kojim su beogradski portali danas popratili epidemiološki presjek za posljednja 24 sata, kada je testiran 22.231 uzorak, a potvrđeno 7.579 novih slučajeva.
Na bolničkom liječenju je 6.597 pacijenata, dok respiratore i intenzivnu njegu treba 223 oboljelih.
Samo dan ranije, u utorak, registrirana su 6.842 slučaja zaraze, preminulo je 37 oboljelih, a hospitalizirano je čak 729 novih pacijenata.
Od početka epidemije 6. marta s 1.682.416 testiranih uzoraka registrirano je ukupno 140.608 slučajeva covida 19, a od posljedica infekcije umrlo je 1.315 oboljelih.
Od 7.579 novih slučajeva zaraze u posljednja 24 sata najviše ih je iz Beograda – 2.142, slijede Novi Sad (523), Kragujevac (280), Niš (276), Pančevo (227), Kraljevo (151), Čačak (119), Bačka Planka (113), Zrenjanin i Požarevac po 112, te Smederevo sa 108, Valjevo (94), Subotica (85), Paraćin (84), Šabac i Kruševac po 77, dok su ostali gradovi i općine s manje od 70 novooboljelih.
U međuvremenu je zbog pogoršanja epidemiološke situacije najmanje sedam općina u Srbiji proglasilo izvanrednu situaciju.
Od jučer nove mjere, škole produljuju zimski raspust
Od utorka je na snazi sedam novih epidemioloških mjera srbijanske vlade među kojim je do 18 sati ograničeno radno vrijeme restoranima, kafićima, barovima, klubovima, kladionicama i trgovačkim centrima, zabranjena su sva javna okupljanja više od pet osoba, a poslodavci moraju omogućiti rad od kuće tamo gdje to dopušta priroda posla.
Uvedena je stroga kontrola nošenja maski u javnom prijevozu, uz ograničenje maksimalnog broja putnika na polovicu deklariranog kapaciteta vozila, kao i kontrola kućne izolacije.
Po današnjoj odluci Kriznog stožera srednje škole i viši razredi osnovnih škola od ponedjeljka pa do 21. decembra prelaze na online nastavu, a zimski raspust na teritoriju cijele Srbije biti će pomaknut i trajat će od 21. decembra do 18. januara iduće godine.
“Vrlo je važno da u tjednima pred nama imamo željeznu disciplinu”, poručio je član Kriznog stožera Branislav Tiodorović, ocijenivši da će produljenjem zimskog raspusta biti omogućeno da đaci i studenti tijekom svih dolazećih blagdana “budu što više kod svojih kuća”.
Odluke kriznog stožera srbijanska vlada trebala bi potvrditi do kraja ove sedmice.
Jedan od najboljih nogometaša svih vremena Diego Maradona (60) preminuo je od srčanog udara, objavili su argentinski mediji.
Kako navodi Clarin, Maradona je pretrpio kardiorespiratorni zastoj u svojoj kući u kojoj se oporavljao nakon nedavne operacije na mozgu kojom mu je odstranjen krvni ugrušak.
Brzo mu je pružena pomoć, no njegova tajnica za tisak potvrdila je smrt.
Maradona je početkom studenog završio u bolnici, a zbog krvarenja u mozgu hitno je operiran. “Mali zeleni” se, barem je tako izgledalo, sjajno i brzo oporavio. Međutim, u bolnici su mu dijagnosticirani i znakovi apstinencijske krize zbog čega je i oporavak došao pod znak pitanja te je prebačen u dobro čuvanu ekskluzivnu kliniku za odvikavanje u okolici Buenos Airesa.
Prije desetak dana je oporavak nastavio kod kuće, međutim, u srijedu je preminuo.
Nažalost, dogodilo se neizbježno, pišu argentinski mediji. Više puta je plesao po rubu, no ovoga puta sudbina je htjela drugačije. Ovoga puta zaustavila je njegov dribling. U Argentini je Maradona uvijek bio više od sportskog heroja – bio je božanska figura.
U zemlji koja je preživjela mnoge socijalne frustracije i nekoliko vojnih diktatura, El Diego je postao simbol nade i idol milijuna. Stoga niti ne čudi što je Argentina zanijemila kada je stigla crna vijest. U šoku su i u Napulju, gradu u kojem “Mali zeleni”, također imao božanski status.
Jedan od najboljih nogometaša svih vremena otišao je svega tri tjedna nakon što je proslavio svoj 60. rođendan.
“Sanjam da mogu zabiti još jedan gol protiv Engleza, ovaj put desnom rukom,” rekao je u jednom od posljednjih razogovora za France Footbal.
Jedan im je već zabio i to lijevom rukom, “božjom rukom”, kako je to sam kazao nakon utakmice. Upravo su golovi koje je zabio Englezima u četvrtfinalu SP-a 1986. godine u pobjedi 2-1 možda i najviše obilježili njegovu karijeru.
Maradona je za vodstvo 1-0 “nadskočio” vratara Petera Shiltona i podignutom rukom iznad glave zabio pogodak. Tuniski sudac Ali Bin Nasser je bez razmišljanja pokazao rukom na centar. Englezi su se bunili, ali pomoći nije bilo.
“Udario sam loptu malo glavom, a malo uz pomoć Bože ruke”, kazao je tada.
Četiri minute kasnije Maradona je postigao jedan od najljepših pogodaka svih vremena. Uzeo je loptu na svojoj polovici, a onda je nanizao četiri suparnička nogometaša i golmana. Nevjerojatan gol, kasnije je proglašen golom stoljeća. Gary Lineker je u samoj završnici uspio smanjiti rezultat, a Argentina je nakon toga otišla do svog drugog naslova prvaka svijeta.
“Najveći mi je ponos što sam ljude usrećio kroz nogomet. Osjećam da sam pružio zadovoljstvo i zabavu onima koji su me gledali na stadionima ili na televiziji”, rekao je tada.
Jedan od najvećih nogometaša koje je svijet ikad vidio, pretrpio je i bezbroj neuspjeha i skandala tijekom godina koji su prijetili da će zauvijek okaljati njegovo nasljeđe.
No, kao što je i sam Maradona izjavio, lopta se ne može zaprljati. Bez obzira na sve njegove incidente, ludorije, te probleme s alkoholom i drogom, on je ostao fascinantna figura.
“Njegov talent i divlji način života pratili su ga od malih nogu. Jednostavno nije moglo završiti drugačije”, rekao je njegov bivši suigrač u argentinskoj momčadi i s momčadi Boce Juniors, Hugo Perotti.
Maradona je rođen 30. oktobra 1960. u Lanusu kao peto od osmero djece, no odrastao je u Villa Fioritu, siromašnom dijelu Buenos Airesa.
“Kiša je padala više iznutra nego izvana”, rekao je Maradona jednom prilikom o svom prvom domu. U tri sobe, bez tekuće vode, stanovala je cijela obitelj: Diego Sr i Tota, Diego mlađi, njegove četiri starije sestre i tri mlađe braće i sestara.
Njegov izniman talent bio je očit već od malih nogu, a na njegovu karijeru najviše je utjecao ujak Cirilo, nekad vratar malog kluba Corrientes.
“Sve, baš sve je mogao napraviti s loptom. Glava ili noga, svejedno. Lopta se jednostavno lijepila za Diega,” kazao je Francisco Cornejo, scout Argentinos Juniorsa, koji je prvi uočio Diegov talent.
Brzo je nadmašio lokalno okruženje, sa 15 je već igrao za Argentinos Juniors postao najmlađi igrač ikad u Primeri. Sa 16 je debitirao u dresu “Gauča”, u prijateljskoj utakmici protiv Mađarske, a sa 19 je prvi put bio najbolji igrač Južne Amerike.
Nakon pet godina u Juniorsima, 1981. je preselio u Boca Juniorse. Unatoč činjenici da se na “La Bomboneri” zadržao samo jednu sezonu, Maradona je od nje napravio posebnu. Sa 28 golova u 40 nastupa odveo je momčad do naslova Primere. Iako su Bocini obožavatelji željeli da zauvijek ostane, već nakon jedne sezone je otišao u Barcelonu za tada rekordnih 7.3 milijuna dolara.
Nakon dvije sezone na Camp Nou preselio je u Napoli za još jedan svjetski rekord od 13 milijuna dolara.
Po njegovom dolasku u Napulj, lokalne novine zabilježile su da gradu nedostaju škole, autobusi, kuće, zaposlenje, ali ništa nije važno kao Maradona. Kada je ugledao 75.000 ljudi na predstavljanju bila je to ‘ljubav na prvi pogled’.
U dresu Napolija je osvojio dva naslova prvaka Italije, Kup Uefa, talijanski Kup i Superkup. U nogometnom ludom Napulju nogometni genij je postao poput božanstva, ali istodobno i žrtva vlastitog uspjeha. Unatoč uspjehu na terenu, Maradonin osobni život postajao je sve gori i gori.
Napoli je napustio 1991. zaradivši 15-mjesečnu suspanziju zbog zlouporabe kokaina, a nakon suspenzije pridružio se Sevilli. U svom novom španjolskom klubu odigrao je samo 26 utakmica, daleko od uspjeha koji je postigao u Napoliju. Iz Seville se vratio u domovinu u Newell’s Old Boyse, ali je sakupio samo sedam utakmica. Posljednji Maradonin bili su Boca Juniorsi (1995-1997).
Za reprezentaciju je svoja posljednja dva nastupa zabilježio na Svjetskom prvenstvu 1994. godine, gdje je impresivan povratak na teren zasjenio pozitivan test na lijekove za doping. Reprezentativnu karijeru završio je s 34 gola u 91 nastupu.
Trenersku karijeru je započeo u Textil Mandiyu, zatim je kratko vodio Racing Club, a od 2008. do 2010. i reprezentaciju Argentine. Trenirao je i Al-Wasl, Deportivo Riestru, Fujairah, Dorados de Sinaloa, a posljednji klub koji je vodio bila je Gimnasia de La Plate. Međutim, kao trener bio je mnogo manje uspješan, čak neuspješan.
Unatoč kontroverznom osobnom životu, Maradonin utjecaj na nogomet ne može se poreći. Na pitanje o Maradoni, Michel Platini rekao je: “Stvari koje bih ja mogao raditi s loptom, on bi mogao s narančom.”
