Smijenjeni načelnik Komunalne policije Tivta tvrdi da je novog gradonačenika prijavio Tužilaštvu zbog zdravlja građana…

10
Tivat / foto Boka News

Smijenjeni načelnik Komuhnalne policije Tivat Novak Leković (DPS)  tvrdi da predsjednik te Opštine Željko Komenović (Narod Pobjeđuje) nije dostojan da bude na čelu Opštinskog tim za zaštitu i spašavanje (OTZS) koji se bavi posljedicama pandemije koronavirusa u tom gradu.

Leković je prije dva dana Tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Komnenovića i potpredsjednika Opštine Tvat Vladimira Arsća (Narod Pobjeđuje) smatrajući da su njih dvojica prekršila mjere NKT-a i Zakon o spriječavanju širenja opasnih zaraznih bolesti time što su, po tvrdnji Lekovića, učestvovali na ispraćaju preminulog mitropolita Amfilohija iz cetinjskog manastira, odnosno na njegovoj sahrani u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. U prijavi je Leković naveo da je epilog takvog navodnog ponašanja Komnenovića i Arsića to da je potpredsjednik Opštine obolio od koronavirusa i da je onda Arsić “svojim neprimjenjivanjem mjera prenio zarazu i na službenike Opštine Tivat, držeći sastanke zarazio je jednog službenika Komunalne policije i jednog službenika Službe zaštite i spašavanja“.

Arsić je kazao da on nije bio ni na Cetinju ni u Podgorici na sahrani mitropolita, a Komnenović je rekao da on jeste prisustvao sahrani u podgoričkom hramu, ali da je pritom poštivao mjere NKT-a i da je nosio masku, te da nikada do sada nije bio pozitivan na koronu. On je inače, Lekoviću nedavno dao otkaz,  a protiv bivšeg načelnika Komunalne policije je pokrenuo i disciplinski postupak zbog sumnje da je Lekovič, u napadu bijesa kada mu je saopšteno da više neće biti načelnik, 5.novembra demolirao svoju kancelariju u staroj zgradi Opštine i oštetio dio inventara i tehničkih sredstava koje je izbacio kroz prozor.

“Podnio sam prijavu protiv aktuelnog predsjednika Opštine Komnenovića da bih obavijestio javnost o nedoslednosti u ponašanju njega kao novog šefa OTZS-a. On nije priznao svoju krivicu i povredu zakona, niti se zbog toga izvinio građanima koji sada trpe posljedice. Svojim protivzakonitim ponašanjem je definitivno i očigledno doprinio širenju virusa.”- kazao je danas Leković koji je kako kaže, imao potrebu da reaguje na stavove koje je dan ranije, opštinsko rukovodstvo iznijelo u vezi njegovog podnošenja krivične prijave protiv gradonačelnika i potpredsjednika Opštine. Komentarišući “reakciju njegove ekselencije i najstručnijeg kabineta  od osnivanja Opštine Tivat, ne računajući rukovođenje Karađorđevića”, Leković je pitao Komnenovića  zašto je u subotu, na Dan Opštine Tivat, “protivzakonito podijelio riješenja o razriješenju većini članova dosadašnjeg OTZS”.

Komnenović je krajem prošle nedjelje smijenio gotovo sve dosadašnje rukovodioce lokalnih organa i službi koje je postavila prethodna DPS uprava Tivta, jer je stupila na snagu nova organizacija službi i načina rada Opštine Tivat. Leković je istakao da je Komnenović “nije mogao da istrpi moje profesionalno rukovođenje Komunalnom policijom”, ali i naglasio da krivična prijava koju je podnio protiv gradonačenika nije njegova osveta zbog smjene, već “da preda mnom kao građaninom (Komnenovič) prizna svoju grešku”.

Komunalna policija Tivat

“Od nje ga ne može zaštititi ni klimava fotelja na kojoj sada sjedi. Pozivam ga da se kao šef OTZS-a izvini građanima zbog svog postupanja, prizna svoju grešku jer se ni prije ni poslije stupanja na funkciju predsjednika Opštine nije, poput većine drugih, poštovao mjere NKT-a protiv širenja zaraznih bolesti. Komnenović treba da se izvini građanima     i prizna da je bio na sahrani mitropolita Amfilohija, ali i da kaže ko je tada sa njim bio u autu i da se izvini građanima.”- porućio je Leković.

Na pitanje zašto kao načelnik Komunalne policije isto ovako nije postupio ljetos kada je bivši gradonačelnik i tadašnji šef OTZS Tivat Siniša Kusovac (DPS) uhvaćen kako krši izrečenu mu mjeru samoizolacije šetajući se po Grblju, zbog čega je bio od strane policije priveden u karantin u Igalu, Leković je kazaom da je to pitanje “jadno”. Leković tada, a ni poslije, nije tražio ni ostavku, ni izvinjenje biveg gradonačelnika Kusovca koji je u međucvremenu, pravosnađno osuđen i novčano kažnjen zbog krešenja istog zakona za koji sada Leković proziva Komnenovića.

“Čim je Kusovac postao predmet obrade Odnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, on nije više bio u našoj profesionalnoj ingerenciji. Moj stav je svakako bio da se on izvine građanima Tivta, no on je imao sreću da nije imao virus, odnosno bio je negativan na testu za koronu, pa samim time nije ni doprinio širenju epidemije. Zato što je prekršio mjere Kusovac je procesuiran Iisnosio je zakonske posljedice. Kada su mjere protv širenja zaraznih bolesti u pitanju, ja ni rođenoj majci ne bih popustio, ni porodično, ni profesionalno”- kazao je Leković dodajući da Komnenović i Arsić “nisu ni na javnom mestu ni na sastancima” poštovali mjere a što su sve navodno, on i takođe u međuvremenu smijenjeni direktor tivatske opštinske Uprave za inspekcijske poslove Jovica Stojković (DPS)  “zadokumentovali”.

“O tome sam i upoznao predsejdnik Opštine Komnenovića, ali normalno, to nijesu bile lako shvatljive lekcije za novog boga Savaota Opštine Tivat.”- kazao je Leković dodajući da će on nastaviti svoju borbu za zaštitu zdravlja građana koju je kaže, uspješno sprovodila Komunalna policija Opštine Tivat pod njegovim rukovodstvom.

“Ne zanm da li moram da klanjam ili se molim uz još ovo malo preostalih mantijaša da dobijem malo vaše novinarske podrške, a sve u interesu građana”- istakao je Leković sugerišuči novinarima da obrate pažnju na to koga će nova lokalna NP-BF-GB vlast dovesti na čelo novoformiranog Sekretarijata za inspekcijski Ii komunalni nadzor koji sada obavlja posao dvije službe na čijim su čelima do nedavno bili smijenjeni Leković i Stojković.

“Preuzima “Budvanka”. Vidjećemo da li ćete biti nepristrasni u traženju tema koje su važne za građane Tivta, ako velikosrpski projekat zaživi dovoljno. A krenuo je. Ostaje mi politička i građanska borba, ili da trađim azil”- zaključio je Leković.

Uplovio prvi kruzer koji će u Crnoj Gori biti stavljen u raspremu

NORWEGIAN SPIRIT uplovljava u luku Bar

Kruzer „Norwegian Spirit“  američko-norveške kompanije „Norwegian Cruise Line“ (NCL) uplovio je juče jutros u Luku Bar gdje će naredna tri mjeseca ostati u raspremi.

Brod od 75.904 bruto tone, koji vije zastavu Bahama, stigao je iz italijanske luke Brindizi, a u Baru se vezao na jednom od gatova koje u ovdašnjoj luci koristi kompanija „Port of Adria“.

Kruzer kapaciteta 2.000 putnika, sagrađen 1998.godine, dug je  269 i širok 32,3 metra, a gaz mu uznosi 8,3 metara. Na „Norwegian Spiritu“ koji je zbog krize sa koronavirusom stavljen u tzv. hot lay up (raspremu u kojoj je brod zadržao dobar dio redovne posade i nalazi se u stanju da se brzo može vratiti u redovnu upotrebu), nalazi se 135 članova posade koja u redovnim okolnostima inače, broji 965 ljudi. Tokom boravka „Norwegian Spirita“ u Crnoj Gori, oni će se morati pridržavati mjera NKT-a za spriječavanje širenja virusa i posebnih protokola koji je su UPSUL i pomorske vlasti napravili upravo za ovakve okolnosti. Pored ostaloga, to podrazumijeva i obavezu da tokom boravka broda u našoj luci, svi članovi posade ostaju na brodu i ne izlaze sa njega.

„Norwegian Spirit“ prvi je kruzer koji je od početka pandemije koronaviruisa u martu ove godine uplovio i vezao se u jednu od crnogorskih luka. Prije njega su do sada samo dva kruzera – holandski „Zuiderdam“ i norveški „Viking Sea“, u oktobru i septembru na po dan uplovili u Boku gdje su na sidrištima ispred Zelenike i u Tivatskom zalivu, obavili smjenu djelova svojih posada.

Pandemija je inače, napravila pravi haos u svjetskoj kruzing industriji, pa je većina kruzera vezana po raznim svjetsjim lukama u očekivanju stavljanja vakcine protiv korone u širu upotrebu i time postepene normalizacije prilika kada su turizam i putovanja u pitanju. Kruzing kompanije u svijetu nastoje da na sve moguće načine smanje operativne troškove i stoga stavljaju svoje brodove u raspremu (lay up) , dok je jedan tih kompanija već u rezališta kao staro gvožđe, poslao veći broj svojih starijih kruzera koji bi inače, da su okolnosti redovne, i dalje bili u komercijalnoj upotrebi jer je industrija turističkih kružnih putovanja u svijetu prije izbijanja pandemije,bila jedan od najbrže rastućih segmenata ukupne turističke privrede.

Osm kompanije NCL, i  drugi brodari  su načelno iskazivali interesovanje da dovedu jedan broj svojih brodova u Crnu Goru i ovdje ih stave u raspremu, a  naše pomorske vlasti su preduzele i niz administrativno-organizacionih aktivnosti da izađu u susret takvim traženjima brodara. Tako je Vlada krajem septembra na inicijativu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) usvojila Uredbu o dopuni Uredbe o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na pomorskim putevima, a kojom je omogućeno drastično smanjenje te takse za brodove koji bi došli u Crnu Goru radi stavljanja u raspremu. U Uredbu je uveden dodatni novi član koji predviđa drastično umanjenje te naknade za plovne objekte u raspremi (nevezano za njihovu vrstu ili veličinu) na iznos od samo 0,20 eura po neto-toni takvog broda. Ova naknada naplaćuje se jednokratno, bez obzira na vremenski period zadržavanja raspremljenog broda u crnogorskim vodama. Propisamo je da ukoliko takav brod dok boravi u Crnoj Gori, prekine raspremu i počne sa komercijalnim operacijama, odmah počne i da plaća punu naknadu za svjetlarinu koja iznosi 0,6 eura po neto-toni za mjesečnu, odnosno 2 eura po neto-toni broda za godišnju naknadu. To znači da će „Norwegian Spirit“ koji ima 45.960 neto-tona,  naprimjer, UPSUL-uplatiti nešto preko 9 hiljada eura na ime svjetlarine tokom svog boravka u Crnoj Gori. Tu su i prihodi koji će od tog broda država naplatiti na ime takse za korišćenje obale, a prihode na ime priveza i troškova struje i vode, od broda će imati kompanija Port of Adria kao lučki operater. Priliku da makar nešto zarade od boravka og broda imaće i niz drugih subjekata – počev od agenta, preko pružalaca usluga pilotaže i tegljenja, snabdjevača hranom, pićem i ostalim potrepštinama, te kompanija koje pružaju uslugu odvoza smeća i drugog otpada sa brodova.

NORWEGIAN SPIRIT uplovljava u luku Bar

„Zahvalni smo Ministarstvu pomorstva i saobraćaja i NKT-u što smo uspjeli da zajedno ovo realizujemo jer je dolazak prvog kruzera u tzv.hot lay up u Crnoj Gori vijest koja je generalno, danas odjeknula u svjetskoj kruzing insutriji. Komasnija NCL je prezadovoljna prijemom koji su dobili kod nas i zainteresovana je da u Crnu Goru pod istim uslovima, dovede još nekoliko svojih brodova, a što bi za sve nas u uslovima kada je u nautičkom turizmu zbog korone bukvalno sve stalo, bilo veoma značajno jer bi na taj način makar dio svježeg novca iz inostranstva ušao u našu ekonomiju“- kazao je Aleksandar Vukić iz barske kompanije „Allegra“ koja je lučki agent NCL-a u Crnoj Gori. On je dodao da ima interesovanja te i drugih kompanija da dovedu još nekiliko svojih kruzera, kako u Bar, tako i u Zeleniku i Kotor.

„Zapovjednik „Norwegian Spirita“, kapetan Ashutosh Chandra iz Indije, izrazio je oduševljenje današnjim prijemom na koji su njegov brod i podada naišli u Baru i ponovio da će on i kompanija NCL strogo ispoštovati sve svoje obaveze koje imaju prema protokolima NKT..a i naših pomorskih vlasti“- podvukao je Vukić.

Inače, u Baru već u raspremi boravi još jedan brod – kiparski feribot „Vronskiy“ od 13.505 bruto tona. „Vronskiy“ je u Bar stigao početkom mjeseca iz Španije, na njemu su trenutno 22 člana posade, a brod je dobio dozvolu naših blasti da se u Crnoj Gori zadrži 91 dan.

Hrvatska – Nove, strože mjere podrazumijevaju zatvaranje ugostiteljskih objekata?

0
Zadar

“Do srijede 25. novembra Stožer će pripremiti jedan novi set mjera s kojima ćemo upoznati župane. Taj set mjera bi trebao vrijediti negdje do Božića. Naravno da se radi o oštrijim mjerama od ovih koje su sada”, najavio je Božinović dodavši da će to biti najstrože mjere ove jeseni. Vijest je to koja je danas poprilično odjeknula s obzirom na to da su nove mjere tek stupile na snagu u nedjelju. No iako se učinci mjera uvedenih za vikend još ni ne mogu vidjeti, već u srijedu, kako je najavio Božinović, stižu nove stroge mjere, što je posve nova dinamika u radu Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je ranije dosta oprezno pristupao uvođenju novih mjera, piše Index.hr.

Prema informacijama kojima raspolaže Index, nove mjere će uključivati djelomično zatvaranje. To ne bi bio lockdown kakav je bio u prvom valu, no po svemu sudeći, nove će mjere obuhvaćati zatvaranje ugostiteljskih objekata.

Kako stvari sada stoje, zatvorili bi se i kafići i restorani, što je najveća promjena i najstroži dio novih mjera. Kao veći problem ističu se kafići, no već postoje neugodna iskustva s noćnim klubovima i barovima koji su se, kada su taj segment ugostiteljstva zahvatile restrikcije, registrirali kao restorani i nastavili nesmetano raditi.

Dostava hrane bi bila omogućena, a zasad nije izgledno da bi se udovoljilo produženju radnog vremena restoranima za dostavu na dulje od 22 sata jer postoji bojazan da bi se time poticala okupljanja u privatnim prostorima.

Okupljanja bi trebala ostati na brojkama koje su dodatno reducirane posljednjim mjerama, koje su stupile na snagu u nedjelju, no samo na otvorenom, dok se u zatvorenom ne bi mogla održavati.

Trgovine bi radile kao i do sada, no provodila bi se jača kontrola toga je li broj ljudi u njima u skladu s propisanim po kvadratnom metru. I šoping centri bi nastavili raditi kao do sada.

U novom setu mjera, prema informacijama kojima raspolaže Index, išlo bi se i na smanjivanje broja putnika u javnom prijevozu, a epidemiolozi zagovaraju da to bude 25 posto ukupnog kapaciteta.

Bavarska podržava, Austrija se opire pozivu Italije na zatvaranje skijališta

0
Austrija – foto EPA

Poziv Italije na zatvaranje skijališta u EU tokom božićnih i novogodišnjih blagdana kako bi se obuzdalo širenje koronavirusa izazvao je u utorak pomiješane reakcije u Njemačkoj i Austriji.

Skijališta su trenutno zatvorena u većem dijelu Evrope, uključujući Italiju, Austriju, Sloveniju, Francusku i Njemačku, a pitanje je treba li ih otvoriti tijekom praznika.

“Ako moraju biti zatvorena, to bi se trebalo primijeniti na cijelu Europu”, kazao je predsjednik talijanske regije Veneto Luca Zaia.

“Ne možete zabraniti skijanje u Južnom Tirolu, a dopustiti u Koruškoj. Bila bi to neprihvatljiva šala”, kazao je Zaia.

U ponedjeljak navečer, premijer Giuseppe Conte je na televiziji La7 objavio da neće biti skijanja za Božić “jer bi imali treći val epidemije”.

U razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom založio se za “europsku koordinaciju po tom pitanju”.

Utjecajni bavarski premijer Markus Soeder se složio sa “zajedničkim europskim dogovorom: bez otvorenih skijališta ili bez blagdana”.

No, prema uredu austrijskog ministra financija Gernota Bluemela, zatvaranje skijališta bi zemlju koštalo oko 2,4 milijarde eura u izgubljenim prihodima tijekom božićne sezona od tri tjedna.

“Za austrijski turizam i njezin zimski turizam, pandemija covida-19 je golema prijetnja u svakom pogledu – kako u pogledu zdravlja tako i gospodarstva”, rekao je Bluemel.

“Ako EU uistinu želi zatvaranje, mora to platiti”, poručio je Bluemel, dodajući da bi Unija trebala kompenzirati 80 posto tih prihoda, u skladu s programom pomoći austrijske vlade svim poslovnim subjektima zatvorenim zbog covida-19.

Veneto i ostale sjeverne talijanske regije predlažu za zimsku sezonu 2020/21 usvajanje posebnih protuvirusnih pravila te, između ostaloga, traže da se promet skijaškim žičarama na dnevnoj bazi prepolovi te da se odredi koliko se dnevno smije prodati skijaških karata.

Predsjednik Ligurije Giovanni Toti upozorava da bi zbog zatvaranje skijališta moglo biti izgubljeno 120.000 radnih mjesta.

Svjetski poznati talijanski alpinist iz Južnog Tirola Reinhold Messner, prvi na svijetu koji se popeo na svih 14 vrhova iznad 8000 metara, kazao je da zagovara razborit pristup.

“Pričekati na otvaranje skijališta do siječnja, i to samo ako to dopuštaju brojevi o zaraženim, nije izbor: to je obaveza”, rekao je 76-godišnji Messner.

Kotor – “Živio grad“

0

“Živio grad“ naziv je izložbe starih fotografija grada Kotora  koja je povodom Dana opštine Kotor postavljena u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore.

Zbog važećih mjera NKT-a nije priređeno svečano otvaranje izložbe, ali zainteresovani građani biće u mogućnosti da posjete izložbu svakog radnog dana u muzejskoj galeriji do polovine decembra mjeseca.

Autor izložbe je Ilija Mlinarević, čiji se osvrt o samoj izložbi  nalazi u daljem tekstu:

Grad Kotor je kroz minula desetljeća prikazivan u svoj svojoj ljepoti i značaju na hiljadama fotografija koje su ga ovjekovječile kao istorijski i kulturološki centar ovog podneblja.

Stare fotografije su dokaz da je Kotor grad u pravom smislu riječi u svakom vremenu ili nevremenu, u svakom društvenom ili političkom uređenju. Tadašnji autor fotografija je pratio život u gradu, svoje sugrađane na radnim mjestima: u fabrikama, školama, vrtićima, bolnicama…

Izložba fotogravija Živio grad – Pomorski muzej Kotor

Na većini fotografija su upravo – ljudi. Kotorani. Umjesto uobičajenih fotografija kotorskih građevina, kojima se Kotor iznad svega ponosi, autori nam prikazuju živopisnu stvarnost grada, pokazujući njegov šarm u svakodnevnom. Bogatim izborom fotografija kotorske zbilje autori svijetu pokazuju da je grad živ i nakon svih nedaća Drugog svjetskog rata. Zato sam izložbu i nazvao – Živio grad!

I danas možemo poručiti: Živio grad! sa svim svojim različitostima; Živio grad! jer je grad u pravom smislu te riječi – ma kako god pisalo u zvaničnim zakonskim normama; Živio grad! jer nemamo rezervni Kotor; Živio grad! jer će živjeti i nakon nas; Živio grad! sa svim svojim prednostima i manama koje nas čine njegovim građanima – Kotoranima.

O samim fotografijama imamo malo podataka. Ipak, zahvaljujući konsultacijama sa mr Jovanom J. Martinovićem, možemo reći da su nastale početkom 50-ih godina XX vijeka, da je njihov autor najvjerovatnije Čedo Kušević sa Prčanja, koji je u tom periodu sarađivao sa državnim ustanovama, i da je prvobitnu izložbu najvjerovatnije organizovao lokalni sindikat ili Opština Kotor.

Ove fotografije nisu izlagane više od šest decenija. Čekale su svoj trenutak da osvježe emocije i sjećanja onih koji pamte vrijeme kada su nastale, a one nešto mlađe, i sve koji se ne sjećaju Kotora tog doba, da zainteresuju i po drugi put pošalju važnu poruku:

Ništa ne počinje sa nama koji sada hodamo kotorskim ulicama niti išta završava sa nama.

Izložba fotogravija Živio grad – Pomorski muzej Kotor

Poslijeratni Kotor se ovim, na prvi pogled običnim, a zapravo snažnim, emotivnim fotografijama želio pohvaliti da se život u gradu normalizovao. Poručuje kako oporavlja svoju privredu, kulturu, školstvo, socijalnu zaštitu i, uopšteno, kako se svakodnevica odvija, kako ljudi žive i grad raste.

Izloženo je ukupno 67 fotografija koje prikazuju različita mjesta u istom vremenskom periodu. Različite životne momente, različitih ljudi, naših sugrađana, Kotorana. Dešavanja naizgled uobičajena, a zapravo izuzetno posebna i važna u smislu prekretnice iz vremena krize do momenta ponovnog rađanja zdrave svakodnevice.

Zato one, osim što odaju dužno poštovanje fotografu, ali i akterima čiji su momenti iz života na njima prikazani, nose važnu poruku. Danas, u vrijeme epidemiološke krize sa kojom se suočavamo, one vraćaju vjeru u to da će se život u gradu ponovo odvijati redovnim tokom, kao što je oduvijek to i činio. Bez obzira na raznoradne pošasti, prirodne kataklizme i one koje je izazvao sam čovjek. Jer, život, kao i Grad, na kraju uvijek odnose pobjedu.

IJZ: Preminulo šest osoba, 570 novih slučajeva koronavirusa

0
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.953 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 570 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2, saopšteno je iz IJZ.

Novootkriveni su iz sljedećih opština: Podgorica 256, Nikšić 60, Kotor 31, Bijelo Polje 30, Herceg Novi 27, Bar 26, Tivat 19, Danilovgrad 17, Ulcinj 16, Budva 13, Rožaje 13, Cetinje 12, Berane 11, Pljevlja 11, Tuzi 9, Andrijevica 8, Mojkovac 5, Plužine 4, Petnjica 1, Gusinje 1.

U saopštenju se dodaje da je od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Bara, Ulcinja, Kotora i Podgorice, od kojih je najstariji imao 81 (1939. godište), a najmlađi 48 godina (1972. godište).

Iz IJZ su kazali da je ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca 441, a od početka godine 450.

“Do 17:00 časova prijavljen je oporavak kod 596 pacijenata”, kazali su iz IJZ.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 11.111.

“Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 32.188”, piše u saopštenju IJZ.

Ševaljević i Kovačević potpredsjednici Opštine Kotor

5
Ševaljević i Kovačević foto Radio Kotor

Nebojša Ševaljević (Građanski pokret URA) i Siniša Kovačević (Za budućnost Kotora) novi su potpredsjednici Opštine Kotor, odlučeno je na današnjem, trećem po redu, zasijedanju gradskog parlamenta koje je održano u sali kina “Boka”.

Kratke biografije novih potpredsjednika, pročitao je predsjednik Opštine Vladimir Jokić.

Nebojša Ševaljević je rođen 1964. godine u Kotoru. U prethodnom periodu bio je radno angažovan u Henkel – Rivijeri na poslovima pripravnika, nakon čega je radio kao suvlasnik i direktor firme u oblasti trgovine, te kao kreditni službenik u NVO “Altermodus”. Bio je zaposlen u Erste banci na poslovima savjetnika za klijente nakon čega je obavljao poslove direktora “Lovćen osiguranja” u Kotoru.

Ševaljević se zahvalio na povjerenju i kazao da će “funkciju obavljati u skladu sa zakonom i u interesu grada Kotora”. “ Izabran sam na osnovu predloga Građanskog pokreta URA i ovo jeste politička funkcija, ali će svakako moja kancelarija biti otvorena za sve naše sugrađane i trudiću se da im pomognem koliko god je to u mojoj moći” – rekao je Ševaljević.

Siniša Kovačević je rođen 1972. godine u Kotoru. U prethodnom periodu bio je radno angažovan u preduzeću “Jugopetrol” u službi knjigovotstva, zatim u službi komercijale preduzeća “Delfor” iz Beograda.

Siniša Kovačević obavljao je poslove izvršnog direktora “Croit Tivat”, a takođe je bio i menadžer salona “Lusso”.

Suvlasnik je i izvršni direktor firme “Boka Spring” Kotor.

Kovačević se, takođe, zahvalio na povjerenju, koje će se, kako ističe, truditi da opravda.

“Prije svega zahvaljujem koaliciji “Za budućnost Kotora” koja me kandidovala na mjesto potpredsjednika Opštine. Moj motiv za bavljenjem politikom je želja da dam doprinos vraćanju našeg grada onamo gdje istorijski, ekonomski, kulturološki i geografski  pripada. Kotor je bio i ostaće grad jer je centar Boke. Grad kulture, arhitekture i umjetnosti. Grad različitosti i tolerancije” – rekao je, pored ostalog, Kovačević. On je istakao da se Boka Kotorska kao regija mora bolje pozicionirati u državi, regionu i Evropi kako bi na najbolji način iskoristila potencijale koje ima.

“Što prije je potrebna izrada strategije razvoja grada. Moramo imati jasne ciljeve urbanističkog, ekonomskog i kulturnog razvoja Kotora. Potrebno je napraviti mobilizaciju svih snaga u gradu i povratiti pokretačku energiju jer je Kotor već neko vrijeme umoran grad, bez novih inicijativa, novih ljudi i aktivnosti. Neophodno je naći način kako bismo privukli investiciona ulaganja na zdravoj poslovnoj osnovi od kojih će imati koristi i građani i grad” – rekao je, između ostalog, Kovačević koji je istakao i da je neophodno obezbijediti finansijsku podršku za sportske klubove, a prije svega za VPK “Primorac” i FK “Bokelj” kao klubove sa dugom tradicijom.

Kako je četvoro odbornika podnijelo ostavku, danas su verifikovani mandati novim odbornicima. To su: Vido Drašković (Za liberalni Kotor – Andrija Pura Popović – Liberalna partija) , Milica Ljutić i Mladen Donković ( Za Kotor – za Crnu Goru – DPS Milo Đukanović)  i Marija Bernard sa izborne liste “Vladimir Jokić – Kotor je naša nacija – Demokrate – Demokratska Crna Gora”.

Usvojen je Predlog odluke o dopuni Poslovnika Skupštine opštine Kotor. Kako je izvijestio predsjednik Skupštine Opštine Kotor Dejan Vukšić, Poslovniku o radu Skupštine opštine Kotor dodaju se tri nova člana.

Naime, u članu 70 a stoji da u slučaju vanredne situacije izazvane epidemijom zarazne bolesti (dalje – vanredna situacija) odbornik može učestvovati u radu i odlučivati na sjednici Skupštine i njenih radnih tijela van sjedišta Skupštine (dalje – sjednica na daljinu) putem bezbjedne informaciono-komunikacione tehnologije.

Odbornik Liberalne partije Vido Drašković je kazao da tokom prvih stotinu dana nove vlasti neće podržavati ni odluke, ni smjene, ni imenovanja.

„Predizborna i postizborna kampanja koalicija koje obavljaju vlast su bile obećavajuće ali je nakon izbora potpisan sporazum koji su potpisali dva nosioca izbornih lica odnosno dva lidera i nosilac najveće koalicione liste koji nije član koalicije koju predstavlja i iza sebe nije imao snagu partije. Za razliku od tadašnje retorike – stvarnost je sada drugačija. Pitanje je da li je za njih Crna Gora građanska država ili ne odnosno da li je to u skladu sa Ustavom“ – rekao je, pored ostalog, Drašković.

Siniša Kovačević (Za budućnost Kotora) je reagujući na komentar Draškovića, kazao da nije najbolje shvatio njegovo izlaganje. „ Podsjetiću da se ovdje bavimo lokalnim temama. Inače, i na jednoj od prethodnih sjednica je vaš lider Andrija Popović imao neku teoriju o bjelašima i zelenašima. Boka nije bila dio države Crne Gore i nije bilo tih podjela, a takođe nismo učestvovali na Podgoričkoj skupštini, pa vas molim da riješite te podjele jedni sa drugima i javite nam rezultat“ – rekao je Kovačević.

Podsjetimo, prije početka zasijedanja gradskog parlamenta odbornici su minutom ćutanja odali poštu povodom smrti patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja.

Radnici “Pomorskog saobraćaja” dokazali da su nezakonito dobili otkaze

1
Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto boka News

Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom tri radnika “Pomorskog saobraćaja”, K. E., P.P. i R. M, kojima su uručeni otkazi, poslodavac mora da vrati na posao, jer je po mišljenju suda izostalo da rješenje o otkazu donese izvršni direktor već je to uradila disciplinska komisija.

Ovo je drugi put da Osnovni sud poništava odluke o prestanku radnog odnosa za tu trojicu radnika.

Pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom od 15.februara prošle godine, sudija Tanja Vidić usvojila je tužbeni zahtjev tužilaca K. E., P.P. i R. M. i poništila kao nezakonite odluke o prestanku radnog odnosa koje je donio tuženi “Pomorski saobraćaja” i obavezala je tuženog da radnike vrati na poslove u skladu sa njihovom stručnom spremom.

Radnici su u sporu dokazali da je tuženi sproveo protiv njih disciplinski postupak nezakonito i da su Odluke o izricanju disciplinske mjere takođe nezakonite, zbog čega je sud poništio odluke o prestanku radnog odnosa, saopštili si iz Osnovnog suda Herceg Novi.

Podsjećamo, od prošle godine, kada je osnovan Nezavisni sindikat “Pomorskog saobraćaja”, bez posla je ostalo desetak radnika, a prema tvrdnjama jednog od njih a koji je bio i predsjednik sindikalne organizacije, Ivana Vučinovića, riječ je o pokušaju poslovodstva da uguši sindikalno djelovanje.

Pred Osnovnim sudom u Herceg Novom vode se postupci po tužbi radnika “Pomorskog saobraćaja” protiv poslodavca za naknadu štete iz radnog odnosa – zbog prekovremenog rada, neplaćenih godišnjih odmora, regresa, toplih obroka.

Grčki Aegean najavljuje povratak u Dubrovnik već u martu sljedeće godine

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Grčki nacionalni avioprijevoznik Aegean Airlines najavio je povratak u hrvatske zračne luke u ljetnom redu letenja sljedeće godine.

Aegean Airlines ove godine nije prometovao prema hrvatskim zračnim lukama. Kompanija je u originalnom planu, prije izbijanja globalne pandemije, planirala prometovati prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku no svi su letovi još u travnju otkazani za ovu godinu.

Kompanija je zatim u potpunosti povukla iz prodaje sve linije prema Hrvatskoj za ljetni red letenja 2021. godine, pa je u jednom trenutku bio upitan povratak Aegean Airlinesa u hrvatske zračne luke. Najgori scenarij ipak se neće ostvariti – grčka je aviokompanija u prodaju vratila tri linije; iz Atene prema Dubrovniku, Splitu i Zagrebu.

Linija Atena – Dubrovnik

Aegean je liniju prema Dubrovniku uveo još u ljeto 2015. godine, kontinuirano povećavajući broj tjednih letova iz sezone u sezonu, baš kao što je slučaj sa linijom prema Splitu. Linija je u špici ljetne sezone 2019. godine prometovala 5 puta tjedno, zrakoplovima tipa A320 i DashQ400.

Grčki avioprijevoznik planira ponovno pokrenuti ovu liniju već od 29. ožujka 2021., u početku s dva leta tjedno, ponedjeljkom i subotom. Od 20. svibnja dodaje se treći let tjedno, svakog četvrtka, a od 04. lipnja i letovi petkom i nedjeljom.

Aegean će time povećati kapacitet prema Dubrovniku s obzirom na to da su na letovima najavljeni zrakoplovi tipa A319 i A320, dok su u ljeto 2019. na liniji prometovali i zrakoplovi manjeg kapaciteta – DashQ400.

Linija prema Dubrovniku u postsezoni će biti reducirana. Naime, u periodu od 30. septembra do 30. oktobra trebala bi prometovati tri puta nedeljno, ponedjeljkom, četvrtkom i subotom, piše Croatian Aviation.

Prihod od stranih turista manji za 880 miliona

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Prihod Crne Gore od stranih turista od početka godine do kraja septembra iznosio je 100 miliona EUR, dok je u istom prošlogodišnjem periodu bio 978 miliona, pokazuju novi podaci Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu sa inostranstvom.

Strani prihod od turizma je najznačajnija stavka u obračunu izvoza roba i usluga koji, prema metodologiji Monstata, čini trećinu vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), pišu Vijesti.

Zbog drastičnog smanjenja prihoda u najvažnijoj ekonomskoj grani, ukupni pad ekonomije mogao bi biti blizu cifre od 20 odsto.

To bi gurnulo i javni dug države na oko 100 odsto BDP-a.

Izvoz usluga za devet mjeseci bio je 491 milion EUR, dok je prošle godine za isti period vrijedio 1,5 milijardi.

Crna Gora zbog velikog uvoza roba jedino u trećem kvartalu – jul, avgust, septembar, ima pozitivnu stavku kod salda roba i usluga upravo zbog većeg prihoda od stranih turista.

Prošle godine je za ova tri mjeseca izvezeno roba za 120 miliona EUR, a usluga za 927 miliona, dok je istovremeno uvoz roba vrijedio 690 miliona i usluge 178 miliona EUR.

Tako da je ukupan saldo bio pozitivan za 179 miliona EUR.

U trećem kvartalu, koji nosi crnogorsku ekonomiju, izvoz roba vrijedio je 97 miliona EUR, a usluga 201 milion, dok je uvoz roba bio 510 miliona a usluga 111 miliona EUR. Tako da je ukupan saldo sada negativan za 323 miliona EUR.