U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo sedam osoba, a potvrđeno je 481 novi slučaj infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su tokom jučerašnjeg dana (petak, 19. februar 2021.) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.980 uzoraka na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ.
Novi slučajevi registrovani su u sljedećim opštinama:
opština
oboljeli
Podgorica
165
Nikšić
72
Herceg Novi
49
Bar
30
Budva
23
Cetinje
22
Kotor
21
Bijelo Polje
20
Tivat
18
Ulcinj
17
Danilovgrad
10
Pljevlja
7
Andrijevica
6
Plav
5
Berane
4
Tuzi
4
Kolašin
3
Plužine
2
Gusinje
2
Rožaje
1
Preminuli pacijenati bili su iz Podgorice (2), Budve (2), Tivta (1), Cetinja (1), Rožaja (1), od kojih je najmlađi imao 66, a najstariji 90 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 939.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 424 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.524”, navode iz IJZ.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 71.593.
Ana Zambelić Pištalo i Jelena Vukasović sade mimozu – Foto: K.M.
Najuspješnija studentkinja za 2019. godinu iz Herceg Novog Jelena Vukasović otputovala je za Rim, gdje će na Sapienci nastaviti magistarske studije iz biotehnologije u medicini. Ona je prije puta zajedno sa sekretarkom za kulturu i obrazovanje Anom Zambelić Pištalo, zasadila mimozu na rivijeri.
– Namjera Sekretarijata za kulturu i obrazovanje bila je da i kroz ovakav simboličan način, sadnju mimoze jednog od simbola grada, vrednuje i uključi mlade i uspješne Novljane. I moto ovogodišnjeg Praznika mimoze – „Veza koja traje”, neupitno iskazuje stav i želju da mlade Novljane životni putevi, kuda god ih odvedu, vezu sa našim i njihovim gradom nikada ne prekinu – kazala je Zambelić Pištalo.
Prema Jeleninim riječima u feštama i manifestacijama Praznika mimoze učestvuje od malih nogu, a rijetki su oni koje je propustila zbog fakultetskih obaveza i odsustva iz Crne Gore. Herceg Novi joj je, kaže, ukazao veliku čast nagradom za najbolju studentkinju, čime je prepoznat njen rad i trud.
-Voljela bih da se jednog dana vratim u svoj grad i na neki način mu se odužim. Dobila sam priliku da studiram u Rimu i koliko god da je „vječni grad” lijep, Herceg Novi ima dušu. Kada vidim more, Lovćen koji se bijeli i mimozu koja zažuti u februaru, to je neprocjenjivo – kazala je Vukasović.
Zambelić Pištalo je napomenula da su kontaktirali i najbolje studente 2018. i 2020.godine, Ivanu Banićević i Dejana Bulaju da se odazovu pozivu za sadnju mimoze ali su oni bili spriječeni da dođu.
Viking je produžio stanku u krstarenjima za još dva mjeseca – sada do kraja maja.
“Budući da ograničenja putovanja širom svijeta i dalje čine međunarodna putovanja i putovanja kruzerima posebno kompliciranim, donijeli smo odluku da produžimo obustavu planiranih polazaka do 31. maja 2021. Viking je izravno obavijestio goste” – rekli su iz tvrtke; javlja Cruise Industry News.
VIKING STAR pred Kotorom
U pismu Richarda Marnella, izvršnog potpredsjednika za marketing, također se navodi: “Ali ima nade. S obzirom na to da se cjepiva protiv COVID-19 sada distribuiraju širom svijeta, optimistični smo. Osim toga, kao što ste možda svjesni, nedavno smo najavili nova poboljšanja protokola kako bismo Viking učinili još sigurnijim. Razvijen u koordinaciji s međunarodnim timom znanstvenih i medicinskih savjetnika, Vikingov program zaštite jedan je od najopsežnijih programa prevencije COVID-19 u industriji putovanja.”
Gosti otkazanih krstarenja mogu se odlučiti za budući „kredit za krstarenje“ u iznosu od 125 posto ili puni povrat novca.
Nakon što je načelnik Opštine Konavle Božo Lasić početkom sedmice uputio javni apel svojim sugrađanima da se pridržavaju epidemioloških mjera jer je u toj opštini u posljednje vrijeme povećan broj novozaraženih od koronavirusa, zanimalo nas jesu li Konavle postale mini žarište na jugu Hrvatskoj. I koji je razlog tome?
Novi britanski soj COVID-a 19 , posljedica procesija na Festi svetog Vlaha na kojoj je bilo dosta Konavljana ili nešto treće. Naime, Županijski Stožer CZ danas je objavio kako je od 40 novozaraženih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čak 10 sa područja Konavala koje broji niti 8000 stanovnika , a dan prije od 42 sa krajnjeg juga bilo ih je devet. Trenutno je u Konavlima preko 60 aktivnih slučajeva zaraze COVIDOM-19.
Iz dubrovačkog županijskog HZZJZ poslali su više briseva na analizu nadležnim laboratorijima u Zagrebu te čekaju rezultate. – Među tim brisevima ima ih i uzetih od mještana Konavala, ali još uvijek ne znamo je li što utvrđeno. Ako slučajno budu pozitivni na neki novi soj virusa, o svemu ćemo odmah izvijestiti naše sugrađane. Inače, pojavu učestalijih pozitivnih nalaza nikako ne povezujemo s Festom sv. Vlaha jer se ta učestalost počela javljati u danima prije Feste- pojašnjava ravnatelj HZJZ Dubrovačko- neretvanske županije Mato Lakić.
Načelnik Konavala Božo Lasić potvrđuje kako je evidentan porast broja zaraženih u Konavlima u posljednjih 10 do 15 dana te kako se provjerava radi li se o neuobičajenom soju virusa. – Pratimo situaciju, a prema našim saznanjima utvrđeni slučajevi su unutar pojedinih obitelji i nije ništa eskaliralo. No, oprez je potreban i sebi sam dao za pravo zamoliti sve sugrađane na oprez i pridržavanje mjera. Jer, idemo ka boljim vremenima kad će, vjerojatno i opadati broj zaraženih, ali treba paziti da se ne dogodi eskalacija u općini koja broji skoro osam tisuća stanovnika. Zaraženih je ukupno manje od 1 posto, ali za nas je to neuobičajeno te poduzimamo sve mjere za zaštitu pučanstva – ističe Lasić te naglašava kako u Konavlima nikad nisu nismo imali “strašne” brojke te kako ni sada nema mjesta strahu ni panici, ali je oprez nužan i ljudi moraju biti toga svjesni.
– U Konavlima je nešto malo više zaraženih je na području Grude, a bilo ih je i Pridvorju. Naglašavam, to nisu zabrinjavajući brojevi, ali je nužno pridržavanje mjera! Posebno sad strahujemo stoga što su mjere opuštene te da bi sve moglo eskalirati. Također, odlučno opovrgavam sve spekulacije da se povećani broj bilo kako može povezati s manifestacijom Agroturizam Konavle, gdje je broj sudionika bio točno odmjeren. Zapravo ih je bilo i ispod dozvoljenog broja, a sudionici nisu imali druženja koja bi mogla na to ukazivati. Apsolutno su poštivali mjere i to jamčim jer sam se u to i osobno uvjerio. Reći ću i to da nitko od sudionika nije pozitivan. Podaci ukazuju kako, nažalost, nema nikakve poveznice s nekom tvrtkom ili događajem, jer bi to olakšalo daljnje postupke. Istina, imali smo u izolaciji dio vrtića u Pridvorju, ali to nije ništa značajno, niti smo sigurni da je pojava prisutnija u školama. Inače, posebno pratimo škole i vrtiće iako su većina zaraženih sredovječni sugrađani- naglasio je konavoski načelnik Božo Lasić.
Nasilni prosvjedi potpore osuđenom reperu Pablu Hasélu održavaju se u petak četvrtu noć zaredom u Kataloniji, gdje prosvjednici razbijaju stakla banaka, pale kontejnere i postavljaju barikade, što je španjolski premijer nazvao “neprihvatljivim”.
Nakon što je u utorak uhapšen Hasél, 33-godišnji glazbenik radikalno lijevih stavova, ukupni broj uhapšenih i ozlijeđenih u sukobu s policijom se približio broju 100 u čitavoj Španjolskoj.
U petak navečer je više stotina prosvjednika porazbijalo stakla na nekoliko banaka u Barceloni.
Uz povike “Sloboda za Haséla” i “antifašistička borba” ušli su u prostorije poslovnice Caixa banke gdje su nastavili razbijati, pokazale su televizijske snimke u izravnom prijenosu.
Policija Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske, preko Twittera je poručila kako “grupe zamaskiranih osoba s kapuljačama na glavama bacaju sve vrste predmeta na policijsku postaju blizu ulice La Rambla”.
U prethodna tri dana u Barceloni su napravili štetu od 500.000 eura, podatak je gradske uprave koji su objavile novine La Vanguardia.
“Vlada će odlučno reagirati protiv bilo kojeg oblika nasilja te će zajamčiti sigurnost građana”, izjavio je socijalistički premijer Pedro Sánchez ranije tijekom dana na konferenciji za medije tijekom jednog događaja u gradu Méridi. “Nasilje je neprihvatljivo u jednoj punoj demokraciji kao što je španjolska”, dodao je.
Hasél, punim imenom Pablo Rivadulla Duró, osuđen je na ukupno 2,5 godine zatvora. Devet mjeseci je dobio zbog vulgarnog vrijeđanja kralja, institucija, snaga reda i zbog “veličanja terorizma” u svojim pjesmama i preko društvenih mreža, a u srijedu je kažnjen s dodatnih godinu i devet mjeseci zbog fizičke prijetnje svjedoku na jednom suđenju 2017. godine. Na tu drugu presudu može se žaliti Vrhovnom sudu. Trenutno se nalazi u zatvoru u rodnom katalonskom gradu Lleidi.
Hasél, koji je u intervjuima govorio za sebe govorio da je revolucionar i komunist, u pjesmama poziva na ukidanje monarhije i uspostavu narodne republike.
Optužio je kralja za korupciju, neopravdano uživanje povlastica i bogatstvo te osiromašenje naroda, kao i da prodajom oružja Saudijskoj Arabiji financira islamski terorizam. “Smrt Bourbonima” je njegova pjesma iz 2011. godine posvećena bivšem kralju Juan Carlosu, koji je pod istragom za korupciju, te kraljevskoj obitelji Bourbon. Reper pjeva da “pola zemlje želi vidjeti kralja na giljotini”.
Njegov slučaj je podijelio španjolsku lijevu vladajuću koaliciju. Manji partner Unidas Podemos je podržao ulične prosvjede dok je većinska Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Sáncheza poručila da je neodgovorno podržavati nasilje na ulicama.
Vođa Podemosa i potpredsjednik vlade Pablo Iglesias ranije je rekao kako u Španjolskoj ne postoji “potpuno normalna politička situacija i potpuna demokracija”, referirajući se na katalonske političare osuđene na zatvorske kazne zbog organiziranja referenduma 2017. koji je zabranio španjolski Ustavni sud.
Sánchez mu je odgovorio u petak da je “Španjolska potpuna demokracija”. Tri oporbene desne stranke zatražila su od Sáncheza da makne Iglesiasa s pozicije zbog tih izjava, te da izbaci Unidas Podemos iz vlade.
Osuđujuća presuda Hasélu otvorila je i pitanje kaznenog zakona u Španjolskoj vezanog za vrijeđanje monarhije, vjerskih osjećaja i veličanja terorizma, te slobode govora i njenog ograničenja.
Sud u Madridu je u presudi Hasélu naveo da “sloboda govora ima određena ograničenja”. U presudi je navedeno da je “poticao nasilje” i “ponižavao žrtve terorizma” u objavljenim videima i objavama gdje je spominjao bivše oružane skupine u Španjolskoj.
Unidas Podemos je rekao kako je poslao prijedloga promjene zakona u parlament a zatražio je oprost za glazbenika. Desna oporba nazvala je Haséla “delinkventom koji ponavlja kaznena djela”. On je uoči uhićenja izjavio kako ga država želi ušutkati jer govori istinu a prilikom uhićenja je vikao “smrt fašističkoj državi”.
“Postoji široki konsenzus oko širenja slobode govora u skladu s drugim europskim zemljama, a vlada je već poručila kako će ju popraviti”, izjavio je Sánchez.
Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je rješenje sudije hercegnovskog Osnovnog suda Andrije Marojevića kojim je odbio prijedlog Opštine i Vektra Boke za zaključenje poravnanja, piše Pobjeda.
Sudija Marojević je po ocjeni vijeća pravilno zaključio da su parnične stranke dale prijedlog za zaključenje sudskog poravnjanja koje za posljedicu ima raspolaganje stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima i moralom.
Opština Herceg Novi je 5. decembra 2018. godine podnijela tužbu protiv Vektra Boke radi isplate 1,5 miliona eura koji je utvrđen pravosnažnom presudom Privrednog suda 2017. godine.
Tokom postupka stranke su se sporazumjele da sporni odnos razriješe sudskim poravnanjem i usaglasile dug na 467.482 eura. Vektra Boka bi, kako je predloženo poravnanjem, taj dug izmirila nepokretnostima, a preostalih šest hiljada eura platila u redovnom postupku namirenja poreskog duga. Marojević je zabranio ovakvo poravnanje, jer bi se izmijenio redosljed namirenja potraživanja, a ponuđene tri parcele su već uvrštene u stečajnu masu.
Od osam dnevnih novina koje su danas izašle u Beogradu, pet se na naslovnim stranama opraštaju od Đorđa Balaševića – Panonskog mornara.
Ovaj, pokazalo se, vječiti epitet, zaradio je čudom, kada je na Splitskom muzičkom festivalu, godine 1979. dokazao kako neko ko nije Tereza Kesovija, i ko nije Oliver Dragojević može da pobijedi na gostujućem – primorskom terenu – i to, gle, pjesmom o moru!
Takve su bile propozicije. Pjevati se mora o moru! Pa je Balašević osvojio prvu nagradu numerom Panonski mornar, sa zaraznim ritmom i fantastičnim rimama. Kantautorska zvijezda je bila rođena, kad i pjesnička.
U sjećanje na veliko muzičko djelo Đorđa Balaševića (1953-2021), hercegnovska Knjižara So puštaće danas sve vrijeme samo numere s potpisom i glasom Panonskog mornara.
U proteklih mjesec dana aktivisti Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat pored redovnih aktivnosti, pomoći u traženju dobrovoljnih davalaca krvi, sakupljanja hrane, polovne garderobe, obuka uspjeli su doći do oko 170 domova sa paketima hrane, paketima higijenskih proizvoda i adekvatnom količinom brašna po porodici.
“Sve ovo realizovali smo u tri koordinirane akcije distribucije, dostavom na adrese korisnika, kako bismo smanjili kontakte i sačuvali zdravlje građana. Održana je i jedna distribucija polovne garderobe, obuće i kućne opreme u našim prostorijama, dok smo na Lovanju isporučili 20 velikih bala tople garderobe i nešto jorgana i ćebadi. Sa posebnom pažnjom odnosimo se prema porodicama koje su zadesile nedaće prirodnih nesreća i požara i higijenskih bolesti. Donaciju u hrani učinili smo prema JU Psihijatrija Kotor.
Danas smo posjetili Opštu bolnicu Kotor, i tom prilikom uručili donaciju u hrani i higijenskim proizvodima. Ovo je skromni način da damo doprinos u borbi protiv aktuelne pandemije i to na samom frontu gdje naši sugrađani biju životne bitke, a predani zdravstveni radnici i osoblje bez predaha i izuzetka bespoštedno ostavljaju zadnje atome snage u spašavanju života. Za učešće u donacijama zahvalni smo JU „Dječju vrtić Bambi“ Tivat, te kompaniji „Tea gallery“ iz Tivta i mljekari „Nika“ iz Nikšića.
Crveni krst Tivat
Naše geronto domaćice, svoj posao „Njege starih lica u Opštini Tivat “ obavljaju u redovnim terminima, pa i po pozivu, ali kako bi zaštitili korisnike od virusa, kontakti su limitirani na redovnu dostavu ljekova i hrane i kontakt za psiho socijalnu podršku preko telefona. U njihovom radu u posljednje vrijeme, pogotovo u radu medicinske sestre, često se detektuju zdravstveni problemi korisnika i obezbijede hitnu medicinsku intervenciju, na što smo posebno ponosni.
Za naredni period planirane su dalje humanitarne aktivnosti, distribucije, kao i slične donacije zdravstvenim ustanovama u skladu sa sredstvima i potrebama. Ovom prilikom pozivamo privrednike da nas kontaktiraju ukoliko žele svoje domacije da usmjere na kupovinu životnih namirnica za najugroženije, koje ćemo dalje distribuirati.
Rad sa strankama, zbog pandemijskih uslova je radnim danima od 9- 12, a dežurni broj telefona Opštinske organizacije Crvenog krsta je 069 968 173” saopšteno je iz ove organizacije.
Jedna od najgledanijih ruskih televizija NTV, koja je u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO) boravila u studijskoj posjeti Crnoj Gori, emitovala je epizodu popularne emisije Poedem, Poedim /Let’s Go, Let’s Eat/ snimanu u državi.
Iz NTO-a je saopšteno da kanal NTV bilježi gledanost od preko 54 miliona na mjesečnom nivou, a emisija o Crnoj Gori izazvala je veliku pažnju gledalaca.
Autor emisije, poznato TV lice, Federiko Arnaldi gledaoce vodi kroz čudesno putovanje Crnom Gorom, fokusirajući se na crnogorske prirodne ljepote, gastronomiju, lokalne običaje i ljude.
„Crna Gora je zemlja bogata planinama i serpentinama. Najpoznatije od svih su one na putu od Kotora ka Njegušima, poznate po 26 oštrih krivina. Ovaj put je izgradio prije skoro 150 godina poznati inženjer Josip Slade i bio je glavni trgovački put iz Crne Gore za Austrougarsku”, rekao je Arnaldi.
Krajnja tačka serpentina su, kako je naveo, selo Njeguši sa oko 200 mještana, ali ovdje dolaze turisti serpentinama na oko 900 metara nadmorske visine zato što se upravo ovdje proizvodi NjeguŠki pršut čuven u cijelom svijetu.
“Pršut ima veoma sličan naziv kao italijanski prossciutto, jer oba naziva su izvedena iz latinskog jezika, od riječi pere sucto što znači sušeni, ali način proizvodnje se razlikuje. Samo u Njegušima je savršen, jer selo okružuju planine na kojima se miješaju planinski i morski vazduh što je potrebno za proizvodnju savršenog pršuta“, rekao je Arnaldi.
Takođe, u emisiji predstavlja ljepote i istoriju Kotora, ističući da je Stari grad stariji od dvije hiljade godina, pod zaštitom UNESCO-a.
“Nalazim se u jednoj od najužih ulica na svijetu – Pusti me proć. Teško se u njoj mogu mimoići dva čovjeka, a dva Italijana se ne mogu pozdraviti, misleći na njihovu naviku da gestikuliraju prilikom razgovora”, naveo je Arnaldi.
Prema njegovim riječima, više od 300 godina grad je pripadao Mletačkoj Republici. Sva arhitekura je pod njenim uticajem.
“I kada pomisliš da te Kotor ne može više ničim iznenaditi izlaziš na Bokokotorski zaliv. U jednom dijelu zaliva uzgajaju školjke. Ovo je autohtona vrsta školjki koja se srijeće samo u Jadranskom moru. Ukus je savršen zahvaljujući idealnim uslovima za njihov uzgoj, jer se ovdje miješaju slana i slatka voda, zahvaljući mnoštvu podvodnih izvora”, kazao je Arnaldi.
Kao posebnu turističku atrakciju voditelj izdvaja ostrvo Gospa od Škrpjela.
“Svako ko je tuda prolazio brodom 200 godina morao je ovdje baciti kamen. Tako je sagrađeno ostrvo. Ta tradicija sačuvala se i do dan danas. Svake godine 22. jula regata prolazi pored ostrva i sa brodića se baca kamenje u vodu. U 15. vijeku dva brata ribara pronašla su na grebenu ikonu. Mještani su pomislili su da je to znak i na tom mjestu su podigli crkvu”, naveo je Arnaldi.
On je dodao da se turistima rijetko priča o tome, ali ako se prođe iza oltara vidjeće se jedan otvor u stijeni u kom se vidi originalni greben.
“Kažu, ako ga dotaknete rukom ispuniće vam se želja”, kazao je voditelj.
Nakon Kotora, voditelj gledaocima predstavlja i Herceg Novi, hotel Regent Porto Montenegro, kao i nacionalni park Skadarsko jezero, a takođe u emisiji gledaoci imaju priliku da se upoznaju i sa dijelom crnogorske gastronomske ponude kroz pripremu tradicionalnih crnogorskih jela, među kojima su kačamak i Njeguški stek.
Arnaldi, sumirajući svoje utiske, zaključuje da su Crna Gora i njene ljepote kao čaša dobrog vina.
Legenda jugoslavenske glazbene scene, novosadski kantautor Đorđe Balašević, preminuo je u petak u 67. godini, od posljedica upale pluća izazvane koronavirusom, javili su beogradski i novosadski mediji.
“Legendarni kantautor Đorđe Balašević preminuo je tijekom liječenja od covida-19 u Kliničkom centru Vojvodina”, potvrđeno je Radio-televiziji Srbije, a vijest je za Radio-televiziui Vojvodine potvrdio i KCV.
“Da…”, rekla je novinarima Balaševićeva kći Jelena.
Balašević je prije dvije godine imao infarkt, a početkom ove sedmice primljen je u Infektivnu kliniku gdje se liječio od upale pluća, no uz tu vijest nije tada objavljeno više detalja.
“Liječnici su poduzeli sve neophodne mjere liječenja, ali do poboljšanja nije dolazilo. Danas popodne mu se stanje dodatno pogoršalo uslijed ranijih kroničnih zdravstvenih problema”, javila je u petak RTV, navodeći da su “višesatni napori liječnika KCV-a” bili uzaludni.
Balašević je preminuo tri mjeseca prije 68. rođendana.
Bio je više od glazbenika – pjevač, tekstopisac, pjesnik, glumac i redatelj, ‘kozer’ koji je na koncertima istodobno bio i stand-up komičar oštrog jezika prema svakoj vlasti, poglavito u doba Slobodana Miloševića.
“Ratne godine provodi sklonjen od javnosti, izbjegavajući mobilizaciju. Koncem 1993. godine snima album ‘Jedan od onih života’ koji izlazi u vrijeme teške ekonomske krize, a pjesme su inspirirane ratnim tragedijama. Tih godina Balaševićevi koncerti postaju prva javna čistilišta, budući da na njima iznosi veoma oštre konotacije na račun aktualne vlasti, s jasnim oporbenim stavovima“, navodi „Nova.rs“.
Iza sebe je ostavio 12 albuma, nekoliko knjiga i uloga u televizijskim serijama za koje je pisao i muziku, te stotine hitova koji su postali evergreeni glazbene scene na prostima bivše Jugoslavije, gdje se za njegove koncerte uvijek tražila karta više.
Đorđe Balašević rođen je 11. mja 1953. godine u Novom Sadu, a glazbenu karijeru započeo je u grupama “Žetva” i “Rani mraz”, da bi od 1982. započeo solo karijeru.
Početak Balaševićevog pohoda glazbenom scenom diljem regije 1977. sa grupom „Žetva“ obilježio je hit u ritmu tanga u “U razdeljak te ljubim”, a singl “Računajte na nas”, iz razdoblja dok je bio član “Ranog mraza”, postigao je veliku popularnost u nekadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji.
Taj hit, snimljen s Biljom Krstić i Borom Đorđevićem, u to vrijeme je postao svojevrsna himna jedne generacije, premda mu se zamjeralo da je napisao odu tadašnjem doživotnom predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu.
Bio je pjesnik vojvođanske ravnice, majstor balade i melankolije, pjesnik čije su stihove i rime pjevale generacije na zabavama i đačkim izletima.
“Jesen stiže dunjo moja”, “Neki novi klinci”, “Prva ljubav”, “Lepa protina kći”, “Priča o Vasi Ladačkom”, “Život je more”, “Boža pub”, “Oprosti mi Katrin”, “Ne volim januar”, “Ne lomite mi bagrenje”, “Putuj Evropo”, “Samo da rata ne bude”, “Odlazi cirkus”, “D-mol”, “Kad odem”…i deseci drugih hitova njegova su stečevina koju je neizbrisivo ostavio ovdašnjoj glazbenoj sceni.
Živio je u braku sa suprugom Oliverom kojoj je posvetio i mnoge pjesme, a imali su troje djece: sina Aleksu te kćeri Jovanu i Jelenu.
Vijest o smrti Panonskog mornara, koji je diljem bivše Jugoslavije na koncertima bio rado viđen gost, brzo se proširila društvenim mrežama, a štovatelji njegove glazbe odaju mu počast citirajući stihove Balaševićevih pjesama i ocjenjujući među ostalim da je njegovo “djelo besmrtno”.
