16.3 C
Kotor

Slušaj online radio

Park prirode Platamuni čeka zakonsku proceduru

Platamuni-sa jugozapadne-strane / foto D. Varda

Priprema materijala za proglašenje Parka prirode Platamuni, prvog zaštićenog područja na moru kod nas, u finalnoj je proceduri. Javna rasprava o tom aktu završena je u decembru, u prijedlog su uvrštene konkretne sugestije i sada se čeka dalja zakonska procedura.

Kako je za Pobjedu navela Ivana Stojanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Studiju je izradila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine u saradnji sa stručnjacima iz Instituta za biologiju mora. Kompletan proces koji je obuhvatio i Prijedlog akta o proglašenju, pripremna istraživanja, obradu podataka i stručne analize i druge materijale, podržao je GEF projekat. Riječ je o „Promovisanju upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“ koje od novembra 2018. godine sprovodi Ministarstvo s kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu iz Beča.

Još dvije zone

– Projekat podržava pripremu dokumentacije za proglašenje još dva zaštićenja morska područja – Katič i Stari Ulcinj. Projekat će takođe podržati i izradu planova upravljanja za ta područja, finansijske planove, planove za razvoj održivog turizma itd. Takođe će podržati nabavku dijela opreme neophodne za rad budućeg upravljača zaštićenih područja – kazala je Stojanović.

Kako je istakla, ciljevi zaštite prirode, shodno Zakonu o zaštiti prirode, podrazumijevaju iznad svega „usklađivanje ljudskih aktivnosti, ekonomskih i društvenih razvojnih planova, programa i projekata sa održivim korišćenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih vrijednosti i resursa, radi njihovog trajnog očuvanja“.

– Planirano je da se u morskim zaštićenim područjima definišu zone s različitim stepenom zaštite koji se određuje u odnosu na vrijednost biodiverziteta u tim zonama, njegovog stanja, odnosno stepena ugroženosti. Tako se na primjer može očekivati da se u strožijim zonama zaštite u kojima se nalaze vrijedne vrste i staništa, zaštićeni međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom, ne mogu sprovoditi sve aktivnosti kao i do sada npr. koristiti ribarski alati koji oštećuju morsko dno, sidrenje, uzgoj školjki i ribe, izgradnja objekata u moru koji štete staništima i vrstama koji se štite u određenim zonama i slično – objasnila je Stojanovć.

Primjedbe, sugestije…

Ona podsjeća da su tokom javne rasprave stigla 54 pitanja, primjedbe i sugestije, a održana su i tri onlajn sastanka otvorena za javnost.

Brojne sugestije su prihvaćene, a dio njih se odnosio na dodatno upoređivanje zahvata zaštićenog područja sa PUP Kotor, unapređenje grafičkog prikaza granica zaštićenog područja i zona, detaljniju razradu procjene finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje akta o proglašenju zaštićenog područja, pomenute su važeće ribarske dozvole i njihovo važenje u odnosu na mjere zaštite propisane Aktom o proglašenju.

– Postavljeno je pitanje organizacije nadzora na kopnu i iznesena potreba da se razjasne nadležnosti kontrole u budućem morskom zaštićenom području – kazala je na kraju Stojanović.

Najčitanije