52. Praznik mimoze: Veza koja traje i koja se ne može prekinuti

0
Praznik mimoze – press

Pandemija korona virusa neće prekinuti tradiciju održavanja Praznika mimoze. Iako u donekle manjem obimu i bez pučkih svečanosti, ovogodišnji mimozin festival u našem gradu pružiće kvalitetan sportski i kulturni program, uz poštovanje svih epidemioloških mjera, saopšteno je danas na konferenciji za medije u Dvorani Park.

Kako je kazao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, uzimajući u obzir aktuelnu situaciju sa pandemijom virusa Covid-19, postojale su određene dvojbe da li treba organizovati 52. Praznik mimoze. Tradicija održavanja neprekinuta je preko 50 godina, uključujući i devedesete godine na našim prostorima kada je u okruženju bilo ratno stanje, pa je i zaključak organizacionog odbora je bio da tradiciju ne treba prekidati.

Katić je istakao zadovoljstvo činjenicom da je organizacioni odbor uspio da napravi takav program koji će poštovati sve epidemološke mjere, kako u sportskom, tako i u kulturnom dijelu programa.

-Sigurno da u ovom momentu nije sve bilo lako sačiniti i napraviti dobru organizaciju. Drago mi je što smo se svi zajedno potrudili da se Praznik mimoze održi ove godine u Herceg Novom. Neće biti svih onih masovnih manifestacija po kojima je praznik bio prepoznat svih ovih godina. Biće organizovani samo neki segmenti praznika za koje smo procijenili da se mogu održavati bez velikog prisustva ljudi, kao i online, kako bi se iz Herceg Novog poslala poruka širom regiona, Evrope i svijeta da naš grad održava kontinuitet tradicije održavanja praznika, kazao je Katić.

Praznik mimoze – press

Novinarima se obratila i direktorica JUK „Herceg fest“ Gordana Porobić Krcunović, koja je naglasila da uprkos globalnoj pandemiji postoji veliko interesovanje, ali i podrška ljudi iz cijelog svijeta.

-Ovogodišnji slogan „Veza koja traje“ potvrđuje da ovaj praznik zaista povezuje Herceg Novi sa regionom i svijetom, da to zaista jeste veza koja traje i koja se ne može prekinuti, kazala je Porobić Krcunović i dodala da će se jedan dio programa izvesti u online formatu, a u program Praznika mimoze uvršteno je i 5 izložbi, kao i retrospektivna izložba fotografija koja će biti postavljena u trouglovima u centru grada.

-Umjesto tradicionalne fešte ribe, mimoze i vina, organizovaćemo sadnju mimoze na više lokacija u gradu. Imaćemo i humanitarne koncerte koje će prenositi lokalni javni servis, a koji će biti dostpuni za gledanje i preko streama (online). Ovi koncerti su organizovani u cilju podrške online nastave i opremanja škola tabletima i računarima za djecu, kazala je Porobić Krcunović.

Što se tiče Karavana mimoze, ono će se ove godine održati u manjem obimu nego što je uobičajeno, a posjetiće Nikšić, Podgoricu, Žabljak, Kolašin i Trebinje. Kako je istakao direktor Turističke organizacije Herceg Novog Pavle Obradović, cilj ovogodišnjeg Karavana mimoze je medijska zastupljenost, a građanima će biti podijeljene grančice mimoze i promo materijal. Sponzori Karavana mimoze su turističke organizacije Žabljaka, Kolašina i Trebinja.

Prema riječima sekretara za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi Darka Klasića, sportski program će otpočeti 47. Kupom mimoze u jedrenju u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, a fokus je stavljen na tradicionalne i dugogodišnje sportske manifestacije koje su prihvatljive i u skladu sa epidemiološkim mjerama. Kruna ovogodišnjeg sportskog programa, kako je naglasio Klasić, je Novska skalinada, koja će biti održana 28. februara.

Praznik mimoze – press

U sklopu sportskog programa biće održan i 38. bućarski turnir, kao i dva fudbalska turnira – jedan za juniore i drugi u okviru 42. Fudbalskog kupa mimoze, tokom kojeg se neće igrati po dvije utakmice, već po jedna i to u čast mimoze.

Kako je istakao, zbog epidemioloških mjera nije postojala mogućnost za održavanje 26. Plivačkog mitinga i Mimoza kupa Crne Gore. U slučaju izmjene programa, odnosno mogućnosti uvrštavanja dodatnih manifestacija u sportski program, javnost će biti obaviještena.

Prije početka konferencije minutom ćutanja odata je pošta Zoranu Živkoviću, članu Direkcije Praznika mimoze i čovjeku koji je ostavio dubok trag u kulturnim dešavanjima grada.

Posjetili smo PCR laboratoriju u Domu zdravlja Kotor

0

Za kratko vrijeme od kako je Kotor dobio jednu od najsavremenijih i najkvalitetnijih PCR laboratorija u Crnoj Gori, testiran je veliki broj građana ovog grada, ali i Tivta. Zahvaljujući donaciji Olega Deripaske, Dom zdravlja u Kotoru svakodnevno može da analizira više stotina testova na koronavirus, a građani da dobiju rezultate bez prevelikog čekanja, da se zdravstveni sistem i Institut za javno zdravlje Crne Gore rasterete a uzorci budu brzo obrađivani.

„Mi smo nakon završene obuke krenuli sa testiranjem građana Kotora i Tivta, sa tendecijom širenja i na ostale gradove primorskih opština. Ovo je velika stvar koja je potrebna svim građanima i državi, i jedan doba primjer decentralizacije u smislu da je jedna ovako moderna laboratorija otvorena baš u Kotoru. Dodatno mi je izuzetno drago kada čujem komentare građana koji su zadovoljni, jer smo se maksimalno potrudili da im pružimo najviši nivo stručnosti. Naš tim je potpuno spreman jer je završio sve obuke, imali smo pomoć internacionalnih stručnjaka iz Rusije, dva molekularna biologa iz Beograda, a trenutno kod nas borave i molekularni biolozi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore“, rekao je Igor Kumburović, direktor Doma zdravlja Kotor.

U novoj PCR laboratoriji, vrijednoj 340.000 eura, osim analiziranja testova, pružaće se i besplatne usluge stanovnicima većeg dijela crnogorskog primorja, kao i stranim osiguranicima koji žive u Crnoj Gori. Ono što je trenutno možda i najvažnije je da su građani koji su sve već u prvim danima uverili u rada laboratorije veoma zadovoljni.

Igor Kumburović, direktor Doma zdravlja Kotor

„Koliko god ovo bila revolucionarna stvar za Kotor, ja smatram da je normalna. Ovi testovi su nam sada životno potrebni, jer je veoma važno da na vrijeme otkrijemo u kojem smo odnosu sa koronom, kako bismo mogli da se borimo. To je iskorak u budućnost i u bolji život svih nas, jer kao što znamo mnogim ljudima život visi o koncu, zato je važno da se na sve načine borimo. Korisitm priliku da se zahvalim donatorima za ovaj divan gest što su nam ovo priuštili“, rekla je građanka Kotora Vlasta Mandić.

Stanovnici Kotora, koji možda i najduže pamte ovaj grad i prošli su mnoge lijepe stvari sa njim, izrazili su svoje zadovoljstvo i nadu da je ovo prvi, ali važan korak da se njhov grad ali i cela zemlja izbore sa pandemijom.

„Sa ponosom ističem da hodam 83. godinu, ali sam aktivna svaki dan 24 časa. Kada je riječ o pandemiji, ja sam sigurna da u našem kraju nema ljudi koje na neki način nije strah, ali se svi borimo protiv pandemije. Tu su mediji koji nas svakodnevno podsjećaju da nosimo maske, a i doktori koji se toliko lijepo i sa puno strpljenja brinu o nama“, kaže Nadežda Radović, profesorka književnosti u penziji.

Pet pacijenata preminulo, 535 novih slučajeva, H.Novi 32, Kotor 23, Tivat 23

0
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada cg

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1810 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 535 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 169
Budva 84
Nikšić 84
Herceg Novi 32
Bar 25
Kotor 23
Bijelo Polje 23
Tivat 23
Berane 18
Cetinje 16
Danilovgrad 9
Ulcinj 5
Rožaje 4
Pljevlja 3
Mojkovac 3
Andrijevica 3
Tuzi 3
Žabljak 3
Kolašin 2
Gusinje 2
Šavnik 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenataiz Bara (2), Nikšića (2) i Bijelog Polja od kojih je najmlađi imao 75 a najstariji 81 godinu starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 831.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 404 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih,ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi7659.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 64168.

Oporavak kruzing tržišta moguć u drugom dijelu godine?

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Predstavnici krovnog međunarodnog udruženja kruzing industrije CLIA (Cruise Lines International Association) na video sastanku s čelnicima grada Dubrovnika izrazili su optimizam da će se to tržište oporaviti potaknuto nastavkom vakcinisanja te nakon uklanjanja restrikcija za međunarodna putovanja, saopštili su iz Grada Dubrovnika.

Dubrovački gradonačelnik Mate Franković i njegova zamjenica Jelka Tepšić u tom su video pozivu s predstavnicima CLIA-e (Cruise Lines International Association) razgovarali o oporavku kruzing turizma, stanju na tržištu kružnih putovanja i pokretanju operacija u sezoni 2021.

Glavni direktor CLIA-e za tržište Europe i Ujedinjenog Kraljevstva Ukko Metsolom tom je prilikom podsjetio da je tržište kružnih putovanja i u prošlosti uspješno prevladalo teške posljedice koje su se izrazito negativno odrazile na poslovanje te industrije, poput terorističkog napada 11. septembra ili financijske krize 2008. godine.

Naglasio je da se na brodovima za kružna putovanja i u cijeloj toj industriji velika pažnja posvećuje zdravstvenim i sigurnosnim protokolima, koja su kruzing društva usvojila još prošle godine, kao i da su članice udruženja od srpnja prošle godine zabilježile 200 hiljada putnika bez većih, odnosno bez ikakvih incidenata.

Direktorica CLIA-e za Mediteran Maria Deligianni istaknula je da su Hrvatska i Dubrovnik na mapi CLIA-e u sezoni 2021., poručujući da je nužno, kako prenose iz Grada Dubrovnika, pridobiti povjerenje državnih institucija u Hrvatskoj u uspostavljene sigurnosne i zdravstvene standarde jer se društva moraju na vrijeme pripremiti za pokretanje poslovanja.

“Grad Dubrovnik će stoga već iduće sedmice dogovoriti radni sastanak između CLIA-e i odgovornih predstavnika nadležnih ministarstava, poput Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova kao i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a kako bi se pravovremeno uspostavio dijalog i uspješno nadišle sve eventualne poteškoće”, zaključuju iz Grada Dubrovnika.

Kruzing kao segment turističke industrija je uz putničke agencije među najpogođenijima pandemijom, a iako nema još kompletnih podataka pad broja kružnih putovanja velikih brodova i putnika na njima u svijetu u 2020. se procjenjuje da je iznad 90 posto u odnosu na rezultate iz rekordne 2019.

Te su godine, po podacima CLIA-e, kruzing kompanije-članice tog udruženja, na putovanjima svojih kruzera imali gotovo 30 milijuna putnika, a njihov broj, kao i broj kruzing putovanja te brodova kojima plove se povećavao svake godine od 2009. do 2020.

Slično kao i u svijetu, i u Hrvatskoj je u 2020. došlo do velikog pada kružnih putovanja stranim brodovima, kojih je na Jadranu bilo više od 90 posto manje nego u 2019., a i ono što je ostvareno bilo je u prva dva mjeseca 2020., prije jačeg širenja pandemije po Evropi i u Hrvatskoj.

Najviše putovanja kruzera odnosno uplovljanja u hrvatske morske luke ostvareno je upravo u Dubrovniku, koji je zbog velikog pada tog prometa zabilježio i veliki gubitak prihoda od kruzera.

Nastavak istražnih radova na projekat sanacije tla i tvrđave Kanli kula

0
Snacija tvrđave Kanli kula – sastanak

Druga faza istražnih radova u cilju sanacije šireg područja lokacije oko Kanli kule i same tvrđave počeće tokom naredne sedmice, a završetak radova očekuje se za oko mjesec dana.

Tim povodom je juče u Opštini Herceg Novi održan sastanak predstavnika lokalne samouprave, izvođača radova i Uprave javnih radova.

Do sada je urađeno sedam od 12 predviđenih bušotina, a dogovoren je nastavak radova na još pet bušotina u Starom gradu. Sanacija klizišta je prvi dio velikog projekta sanacije tvrđave Kanli kula, započetog prije tri godine. Da postoji veliko klizište od magistrale do crkve Sv. Arhanđela u Starom gradu, koje je prouzrokovalo i oštećenja na Kanli kuli, utvrđeno je tokom istražnih radova obavljenih 2017., nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo UT uslove za rekonstrukciju tvrđave. Istražni radovi su pokazali da je klizište koje je zahvatilo površinu više od tri hektara, prouzrokovalo oštećenja na tvrđavi Kanli kula.

Doneseno je Rješenje nadležnog Sekretarijata kojim se dozvoljava izvođenje istražnih radova u okviru projekta sanacije Kanli kule. Iz firme Geotehnika Montenegro iz Nikšića, koja izvodi istražne radove zemljišta, Dragomir Vukašinović je kazao da naredne sedmice planiraju početak radova na preostalih pet problematičnih lokacija, zbog uskih uličica, instalacija. U najboljem slučaju plan?%Brano je da posao završe za mjesec. Nakon istražnih radova biće omogućena izrada projekta sanacije tla i tvrđave Kanli kula.

Kanli kula

Kako je kazao savjetnik predsjednika Opštine Nenad Vitomirović,trenutno postoji problem prilaza jednoj bušotini.

-Transport i pristup mašinama problematičan je zbog uskih prolaza i stepenica, što je i specifičnost našeg Starog grada. Posebno je problematična uličica u kojoj je planirana istražna bušotina B11, u neposrednoj blizini Magarećih vrata. Probna bušotina B10 planom je locirana na Trgu Nikole Đurkovića, a jedna buštotina je planirana i na košarkaškom terenu na Karači. Ovo je nužno kako bi projekat sanacije bio što kvalitetnije urađen, zato molim sve građane, naročito stanovnike Starog grada da imaju razumijevanja u narednom periodu.

Nije ovo samo projekat sa ciljem zaštite našeg kulturno-istorijskog nasljeđa, već i projekat za sanaciju dijela klizišta koje bi moglo da ugrozi i dio starog jezgra grada, jer su primjetna oštećenja na pojedinim objektima, ulicama i trgu ispod Kanli kule. Sama rekonstrukcija Kanli kule ne znači ništa bez sanacije terena, pojasnio je Vitomirović.

Izrada projekta sanacije klizišta u širem zahvatu Kanli kule povjerena je nikšićkoj firmi Geotehnika Montenegro. Projekat finansira Uprava javnih radova Crne Gore sa oko 220.000 eura. Reviziju glavnog projekta radiće podgorički Civil enginer za 27.600 eura. Kako je navedeno u dokumentaciji Uprave javnih radova do sada je utrošeno 50.190 eura.

Katalonija otvara kafiće i teretane, policijski sat ostaje na snazi

0
Španija – foto EPA

Katalonija će idući tjedan ublažiti neke mjere, objavila je u četvrtak lokalna vlada i dopustiti otvaranje teretana, kafića i restorana jer broj zaraženih pada i u pokrajini i u cijeloj Španjolskoj.

“Vjerujemo da je vrhunac trećega vala iza nas”, rekao je katalonski ministar zdravstva Marc Ramentol na konferenciji za novinare.

Dvonedeljna incidencija zaraženih pala je na 783 na 100.000 stanovnika, prvi put ispod 800 u posljednjih 14 dana.

Madrid je već ranije najavio ublažavanje mjera počevši od petka.

Ipak, Španjolska i dalje ima treći najveći broj dnevnih infekcija u svijetu i pritisak na zdravstveni sustav ostaje velik. U četvrtak je bilo 29.960 novozaraženih, ukupno više od 2.9 milijuna, a broj umrlih narastao je za 432 na ukupno 60.802.

U Kataloniji, gdje je incidencija ispod 500 na 100.000 ljudi, u ponedjeljak se otvaraju kafići i restorani koji će klijente moći služiti sat vremena za doručak i ručak, a ostatak dana hranom za van.

Zabrana napuštanja općine osim zbog rada ili zdravstvenih razloga ublažavat će se postupno, a ostale restrikcije uvedene u siječnju ostaju na snazi.

Velike trgovine i trgovački centri i dalje su zatvoreni, a manje trgovine s robom koja nije nužna radit će od ponedjeljka do petka. Na snazi ostaje i policijski sat od 22 sata do 6 sati ujutro.

Registrovan novi jači potres na području Petrinje i Siska

0
Petrinja foto HINA

Nakon razornog potres koji je uništio i oštetio veliki broj zgrada u Petrinji i Sisku te okolnim mjestima, tlo na tom području i dalje podrhtava.

Na području Petrinje i Siska u 9.02 sati zabilježen je potres, čija je magnituda, prema prvim podacima EMSC-a, iznosila 3,6 po Richteru.

​​​​​​​Epicentar je bio tri kilometra jugozapadno od Siska.

Danska gradi umjetni otok, proizvodit će i skladištiti ‘zelenu’ energiju

0
vjetroelektrana

Danska je u četvrtak odobrila plan gradnje umjetnog otoka u Sjevernom moru koji će proizvoditi i skladištiti dovoljno „zelene“ energije za pokrivanje potreba tri miliona evropskih domaćinstava.

Otok će se graditi 80 kilometara od zapadne obale Danske, u početnoj će etapi biti površine 18 nogometnih igrališta i trebao bi primiti prve stanovnike negdje 2033. godine.

Bit će povezan sa stotinama vjetroelektrana na moru, opskrbljivat će strujom kućanstva i paralelno isporučivati ‘zeleni’ vodik brodarima, aviokompanijama i logističkim tvrtkama.

Projekt vrijedan 33,87 milijardi dolara

Zajedno s okolnim vjetroelektranama imat će početnu snagu od tri gigavata, a stajat će oko 210 milijardi danskih kruna (33,87 milijardi dolara).

Europska unija nedavno je predstavila planove transformacije elektroenergetskog sustava, prema kojima bi za deset godina većinu struje trebala proizvoditi iz obnovljivih izvora i povećati kapacitete vjetroturbina na moru za 25 puta do 2050.

“Ovo je uistinu veliki trenutak za Dansku i za globalnu zelenu tranziciju”, rekao je ministar energetike Dan Jorgensen na brifingu za novinare.

Evropski potencijal za korištenje energije vjetra na moru

“(Otok) će dati veliki doprinos realizaciji ogromnog europskog potencijala za korištenje energije vjetra na moru”, rekao je danski ministar.

Umjetni otok važan je dio danskog pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, koji spada među najambicioznije u svijetu.

Nordijska zemlja ima prirodne uvjete, uključujući potrebnu snagu vjetrova, i bila je pionir u razvoju kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra na kopnu i na moru. Prva je u svijetu izgradila farmu vjetroelektrana na moru, prije gotovo 30 godina.

U decembru 2020. odlučila je obustaviti istraživanja nafte i plina u svojem dijelu Sjevernoga mora.

U „Opatovo“ nakon švercera droge, ušli i sakupljači sekundarnih materijala

8
Opatovo – foto S.L

Dio objekata nekadašnjeg Arsenalovog pogona za remont i proizvodnnju pirotehničkih sredstava „Opatovo“ kod Tivta poharan je u posljednje dva mjeseca prošle godine, od strane nepoznatih počinilaca, a Ministarstvo odbrane negira da je za taj propust odgovorona Mornarica VCG čiji su pripadnici donedavno koristili i čak obezbjeđivali taj vojni objekat.

Prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, za sada nepoznati počinioci su dio objekata koji se nalaze u ograđenom i do nedavno redovno obezbjeđivanom i obilaženom kompleksu povrišne oko 30 hiljada kvadrata na obali između tivatskih naselja Lepetane i Donja Lastva, devastirali na način što su sa njih skidali metalne djelove krovnih konstrukcija, limovi sa nadstrešnica, metalnu stolariju i druge slične djelove.

Pogon Opatovo je preko 100 godina remontovao i proizvodio razne vrste mornaričkog i artiljerijskog  naoružanja i municije, a nakon što je bivše tivatsko vojno brodogradilište Arsenal zatvoreno u ljeto 2007., Opatovo je kao magacinski prostor koristila Mornarica VCG. Tokom perioda u kojem ga je koristila i obezbjeđivala Mornarica, Opatovo je od strane kriminalne grupe koja je samo djelimično pohapšena, korišteno i za višemjesečno sakrivanje i prepakivanje droge koja je  potom, prodavana na različitim lokacijama u Tivtu, a prema sumnjama istražitelja, te kriminalne aktivnosti počele su 2018. godine  Odavde je krenula i pošiljka od 60 kilograma kokaina koja je u aprilu 2019. kakon dojave jedne strane partnerske bezbjedonosne službe, otkrivena na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“ neposredno pred isplovljenje tog broda  na krstarenje za Tursku i Grčku sa ukrcanim studentima Pomorskog fakulteta iz Kotora.

Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na pitanja ko je konkrentno odgovoran za devastaciju koja se desila na objektima vojnog objekta „Opatovo“, te da li je utvrđeno koliki je iznos štete koju su napravili nepoznati počinioci, skidajući i odnoseći djelove konstrukcije, krovova i stolarije sa tih objekata. Oni su se indirektno, ogradili od odgovornosti za taj objekat.

„Mornarica Vojske Crne Gore nije nadležna za obezbjeđenje „Opatova“. Podsjetimo, taj vojni objekat je 28. februara 2019. MVCG predala Mornaričko tehničko remontnom zavodu „Sava Kovačević“ u likvidaciji, čime je prestalo angažovanje unutrašnje službe Mornarice u „Opatovu“.- rečeno je „Vijestima“ u resoru koji vodi ministarka Olivera Injac.

Ipak, i MTRZ „Sava Kovačevičć“ Tivat u likvidaciji (Arsenal) koji na papiru još postoji iako je još 2007. zatvoren a radnici otpušteni jer ga je tadašnja Vlada premijera Mila Đukanovića prodala pokojnom kanadskom milijardeu Piteru Manku kao plac za izgradnju marine za megajahte i stanova za prodaju na tržištu, još uvijek jeste u nadležnosti Ministarstva odbrane. To Ministarstvo postavljalo je i jop uvijek postavlja sve dosadanje likvidacione upravnike Arsenala a MO i je nadgledalo cjelokupni dosadašnji proces prodaje preostale pokretne imovine i drugih resursa nekadašnjeg tivatskog vojnog brodogradilišta. Stoga je i manje bitno ko je u ime MO (Mornarica VCG, ili likvidaciona uprava MTRZ) određen da raspolaže i pazi nekadašnji pogon „Opatovo“, jer u konačnom, sve se ipak svodi na to da je „Opatovo“ resurs koji je i dalje pod „kapom“ MO.

Naš izvor ističe da je personal Mornarice VCG još do pred početak ove godine, povremeno obilazio i kako-tako, kontrolisao ovaj kompleks. Stoga je još i čudnije kako je MO kojim je u to vrijeme još upravljao bivši ministar odbrane Predrag Bošković, dopustilo ovakvu devastaciju tog vojnog objekta, a posebno je nejasno kako je pored Obavještajno-bezbjedonosnog direktorata tog ministarstva, kriminalna grupa u kojoj je bilo i nekoliko pripadnika MVCG, uspjela da neopaženo i neometano, duže od godnu dana, „Opatovo“ koristi kao sigurni ilegalni „štek“ za švercovane narkotike.

U Crnoj Gori najviše hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika

1
virus

Crna Gora je na prvom mjestu u regionu po broju hospitalizovanih od COVID 19 na 100 hiljada stanovnika, na drugom mjestu je Srbija, a na trećem Slovenija.

U Crnoj Gori je registrovano 60 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, Srbiji 57, Sloveniji 48, Hrvatskoj 29, Sjevernoj Makedoniji 27.

U regionu je najviše aktivno oboljelih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Albanija, a na trećem Slovenija.

Srbija ne objavljuje podatak o broju aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

U Crnoj Gori registrovano je 1.196 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Albaniji 1.078, a u Sloveniji 843.