NVO “Jaz – Mrčevo polje” i MZ “Savina” obavještavaju građane Opštine Budve i Kotora, mještane Lastve Grbaljske i vlasnike goveda i ostalih životinja u Mrčevom polju, da su u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove Opštine Kotor pokrenuli postupak inspekcijskog nadzora.
“Inspekcijski nadzor je pokrenut radi rješavanja problema neoznačenih životinja, nepoznatih vlasnika, koje se nalaze u Mrčevom polju, a koje se slobodno kreću trotoarom pored magistralnog puta, kao i po magistralnom putu M1 Budva – Kotor, u potezu od Jaza do Lastve Grbaljske i koje ugrožavaju održavanje redovnog saobraćaja, kao i ostale učesnike da se slobodno kreću javnim površinama. Takođe, pored opasnosti koje životinje prestavljaju za ljude, iste pričinjavaju štetu u naselju Prokosi. Napominjemo da NVO i MZ Savina nisu upoznati na koji način su neoznačene životinje dospjele na predmetnu lokaciju, kao i u čijem su vlasništvu, te da životinje nisu predmet kontrole istih.
Stoga, pozivamo sve vlasnike neoznačenih goveda i drugih životinja, a koje se nalaze u Mrčevom polju da životinje obilježe ušnim markicama i preuzmu kontrolu nad njima, shodno Zakonu o identifikaciji i registraciji životinja, te da to učine što hitnije, a najkasnije do 01.03.2021. godine.
NVO i MZ će u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove Opštine Kotor i drugim državnim organima preduzeti sve neophodne mjere da se nepropisno obilježene životinje izmjeste sa lokaliteta Mrčevog polja.
Za dodatne informacije, možete se obratiti u kancelariji NVO “Jaz – Mrčevo polje” u Lastvi Grbaljskoj ili na kontakt telefone (svakog radnog dana od 10 do 12 sati) Jelena Ivković – 067/641-374 i Stevan Midorović – 069/060-968” – navodi se u obavještenju koje nam je proslijeđeno iz NVO “Jaz-Mrčevo polje” i Mjesne zajednice “Savina”.
Vlada Kanade objavila je jučer da zabranjuje krstarenja na godinu dana, a istovremeno savjetuje kanadskim građanima i stanovnicima da izbjegavaju sva putovanja kruzerima. Tvrde kako je ova zabrana ključna kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i kako bi se zaštitili oni koji su u najrizičnijim skupinama.
„Dok Kanađani i dalje čine svoj dio kako bi se usporilo širenje COVID-19, naša Vlada nastavlja naporno raditi na tome da kanadski transportni sustav ostane siguran. Privremene zabrane krstarenja ključne su za nastavak zaštite najugroženijih i izbjegavanje preopterećenja našeg zdravstvenog sustava. To je ispravna i odgovorna stvar” – rekao je ministar prometa Omar Alghabra.
Kruzerima koji prevoze više od 100 putnika zabranjeno je ući u kanadske vode. Kanada je svoju prvu zabranu uvela sredinom ožujka 2020. godine te joj je trajanje bilo određeno do 28. veljače 2021. godine.
Uz zabranu krstarenja, Kanada također proširuje zabranu na ulazak kruzera i brodova koji prevoze više od 12 osoba u arktičke obalne vode, uključujući Nunatsiavut, Nunavik i obalu Labradora.
Putnička plovila, poput trajekata i taksija, nisu uključena u zabranu, kao ni mali lokalni brodovi za krstarenje koji prevoze 100 ili manje ljudi. Savjetuje im se da nastave slijediti lokalne smjernice i protokole javnog zdravstva, kako bi se smanjilo širenje COVID-19 i spriječile buduće epidemije.
Vlada Kanade će nastaviti s procjenom situacije; a ako se širenje COVID-19 dovoljno uspori i smanji, ministar prometa može opozvati te zabrane.
Pokušat ćemo ponovno, rekao je učitelj iz Kabula Muhamad Amin Ibrahimi gledajući prema zapadu, prema brežuljcima susjedne Hrvatske, u koju je pokušao ući 30 puta sanjajući o tome da dovede svoju obitelj u Evropsku uniju.
Svaki njegov pokušaj spriječila je hrvatska granična policija koja ih je vratila u Bosnu, gdje se sada sklonio u napuštenoj kući sa suprugom i dvogodišnjom kćeri.
Teški životni uvjeti te obitelji i hiljade drugih migranata koji su na putu prema željenoj EU zapeli u BiH izazivaju kritike Bruxellesa koji traži da im BiH osigura primjeren smještaj tijekom zime.
Ali ni oni sami ne žele ostati, hoće u EU i ističu da bi se njihovi problemi puno brže riješili kad bi Unija otvorila vrata.
Želimo podnijeti zahtjev za useljenje u Hrvatskoj i tada otići u Sloveniju ili Italiju, rekao je Ibrahimi, koji ima tridesetak godina.
Kći Maša, koja je kihala igrajući se s lutkom, teško podnosi njihovu situaciju od početka zime, rekao je. Premda vidljivo bolesna, nju i njezinu obitelj više je puta deportirala hrvatska granična policija koja je navodno razbila Ibrahimov mobitel, slamku spasa za migrante na putu.
Sada se oporavljaju u ruševnoj kući koja nema tekuću vodu i čiji su nedovršeni zidovi i podovi prekriveni tepisima i dekama. Dijele je s još dvije afganistanske obitelji u malenom, uglavnom pustom pograničnom selu Bosanska Bojna.
Pod svjetlom samo jedne gole žarulje, žene pripremaju večeru na peći na drva, jedinom izvoru topline, od namirnica koje su im poklonili mještani. Unatoč teškoćama, Ibrahimi je rekao da bi to ponovno učinio.
„U Afganistanu nismo sigurni”, rekao je.
„Licemjerje Europske unije”
Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima tisuća ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.
Za više od 8000 migranata koliko ih se trenutačno nalazi u BiH, Hrvatska je iduća postaja na opasnom putovanju prema zapadnoj Europi.
No, kada stignu na granicu, policija ih vraća natrag, često silom, piše AFP. Zbog toga se već nekoliko tisuća migranata nakupilo kod Bihaća.
Premda većina boravi u UN-ovim centrima, stotine ih ilegalno žive u napuštenim kućama, tvornicama ili improviziranim kampovima u šumi. Stanovnici Bihaća sve su frustriraniji time što moraju snositi teret europskog sustava azila, koji po ocjenama organizacija za ljudska prava prebacuje odgovornost za migrante na pogranične zemlje ili vanjske susjede kao što je BiH.
Dok stotine migranata, uključujući djecu, borave na hladnoći, lokalne vlasti u Bihaću odbijaju otvoriti centar koji financira Europska unija, koja je inače osigurala oko 90 milijuna eura pomoći u zadnje tri godine kako bi pomogla BiH u upravljanju migracijama.
Centar je služio za smještaj muškaraca u središtu Bihaća, ali su ga vlasti zatvorile zbog protivljenja javnosti, a građani ga čuvaju kako bi spriječili njegovo ponovno otvaranje.
Sej Ramić, učitelj likovnog koji organizira prosvjedne skupove, kritizira Europsku uniju da je „licemjerna”.
“Pokušavaju pretvoriti Bosnu u parkiralište za migrante koje oni sami ne žele”, rekao je.
„EU ima također prljave ruke”, dodala je Lejla, 50-godišnja učiteljica na nedavnom prosvjedu.
„Govore nam što da radimo u svojem domu dok svoje granice države zatvorenima”.
„Molimo otvorite”
Osim nehumanih uvjeta života, neki migranti doživjeli su otvoreno neprijateljstvo u regiji, kao kada su mještani pokušali spriječiti prolazak autobusa kojima su ih prebacivali u novi kamp.
Ali obje strane imaju sličnu poruku za EU.
„Moja je jedina molba UN-u i EU-u da otvore granicu i puste izbjeglice”, rekao je Rašid Mahmud, pakistanski vozač koji je blokiran u Bosni više od dvije godine.
Sanjajući o Španjolskoj i Portugalu, on je 27 puta zaigrao ‘igru’, kako migranti nazivaju pokušaje prelaska granice.
Taj tridesetšestogodišnjak sada kampira s još desecima drugih u šumarku kod granice, spavajući u improviziranim, snijegom prekrivenim šatorima. Prije je boravio u kampu u obližnjem selu Lipa, koji je izgorio u prosincu zbog čega je više od tisuću migranata ostalo bez skloništa.
Nakon više od tjedan dana, tijekom kojih su migranti bili prepušteni sami sebi na snijegu, bosanskohercegovačka vojska priskočila je u pomoć i postavila grijane šatore. Premda je potrebno puno pokušaja, većina migranata naposljetku uspije pobijediti u ‘igri’. U EU ih je u zadnje tri godine prešlo po nekim procjenama gotovo 100.000, rekao je regionalni ministar unutarnjih poslova Nermin Kljajić.
„EU ih može vratiti u Bosnu, ali oni će ponovno pokušati tisuću puta dok naposljetku ne dođu u zemlju u koju žele”, rekao je.
Zdrava osoba može šumom propješačiti od Bihaća preko Hrvatske i Slovenije do Italije za 24 sata, rekao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Ibrahimi se sprema za 31. pokušaj.
„Možda ću ovaj put dobiti priliku za dozvolu useljenja u Hrvatsku”.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je u četvrtak izjavio da nastavljaju pregovore oko koncesije aerodroma Podgorice i Tivta. Jedan od osnovnih predizbornih aduta nove vlasti je bio da neće nastaviti pregovore oko koncesije, no očito se vlast sada predomislila.
Sada dati aerodrome u koncesiju je totalni nonsens. Em će posljedice koronakrize biti još neko ozbiljno vrijeme, bar još 2 godine, u kojem vremenu se ne smije ovako važne strateške objekte dati u koncesiju i prepustiti se milosti i nemilosti stranaca. Nije li primjer Ljubljane i Zagreba i katastrofalnog ponašanja vlasnik/koncesionara u Covidu-19 evidentan. Zagreb je enormno zaostao za regijom, preskočila ga je čak i Tirana, te Priština i to za ozbiljno. Ljubljana ima tek jedan let u četiri dana, tri dana nema letove.
Drugi argument je još bitniji. Sada će vlast za koncesiju dobiti bitno manje nego je mogla dobiti 2019, ili bi mogla dobiti 2023. Krajnje je neracionalno sada ulaziti u pregovore za koncesiju, za to treba pričekati dovršetak koronakrize.
Ovo je još jedan primjer lošeg postupanja nove crnogorske vlasti koja se ponaša ishitreno i neracionalno. Prekid operacija Montenegro Airlinesa je bio krajnje neracionalan potez, a kompaniju je trebalo držati na životu do osnivanja nove kompanije, te tada na nju prebaciti sve slotove, code-shrare ugovore, lizing ugovore, rednike i druga prava. Ovako je Podgorica pala na prosječno 3 leta dnevno, neke dane ima tek 2 leta sa prvim letom iza 15 sati. Crna Gora je izgubila 50% letova, tj. bar 25 tjednih letova. Pregovaranje o koncesiji prije 2023. na istoj je razini političkog i poslovnog diletantizma.
U okviru ovogodišnjeg Praznika mimoze planirano je otvaranje rekonstruisane kuće Iva Andrića i niz programa koji će uveličati taj događaj.
Na konferenciji za novinare Direkcije postavljeno je pitanje da li je tačna informacija da je na okrugli sto „Andrić-biografija, diplomatija, književnost“, koji je planiran 10. marta, između ostalih pozvan i njemački književnik i novinar Mihael Martens, koji u knjizi o Andriću donosi negativne i skandalozne ocjene o nobelovcu, predsjednik Opštine Stevan Katić je kazao da zvaničan program okruglog stola nije definisan.
– Mislim da je više bilo spinovanje javnosti ili neka greška koja se potkrala, što su nažalost zloupotrebili neki Novljani. Mi zvanično nikome nismo uputili poziv niti je bio dogovoren konačan program okruglog stola. Nekima je značajnije da zadovolje svoj ego, ne brine ih što će napraviti štetu gradu – kazao je Katić.
Za direktoricu JUK Herceg Fest Gordanu Porobić Krcunović je ideja o organizovanju okruglog stola postala predmet brutalne politizacije, najprimitivnijeg nivoa.
– Zadatak kulture je da ostane izvan politizicaije i funkcija kulture je da pruži otpor primitivizmu i provincijalizmu – kazala je Porobić Krcunović.
U medijima se pojavila informacija da će Martens biti učesnik na okruglom stolu, što je izazvalo burne reakcije.
Srbija će investirati koliko god bude potrebno da bi do kraja godine započela domaću proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V, izjavio je u petak srpski predsjednik Aleksandar Vučić agenciji Reuters, navodeći da je s ruskim šefom države Vladimirom Putinom o tome postigao “inicijalni dogovor”.
Očekuje se da će tim ruskih stručnjaka posjetiti Srbiju sljedeće sedmice radi razgovora o lokalnoj proizvodnji vakcine Sputnjik V do kraja godine.
Vučić je rekao da je s ruskim šefom države Vladimirom Putinom postigao inicijalni dogovor o pokretanju procedure koju je opisao kao “komplikovanu i tešku”.
Cilj Srbije, prema Vučićevim riječima, nije samo da Sputnjik V proizvodi za vlastite potrebe već i za izvoz u zemlje regije.
„Trenutno nemamo (proizvodne) kapacitete (za Sputnjik V), ali ćemo ih izgraditi. Nije bitno koliko će to koštati, uložit ćemo“, rekao je Vučić.
Reuters navodi da Srbija s više od 530.000 vakcinisanih ili oko 7,5 posto ukupne populacije, globalno drži četvrtu najvišu stopu imunizacije na 100 ljudi, poslije Izraela, Britanije i Sjedinjenih Država.
U okviru državne kampanje vakcinisanja, građani Srbije trenutno u nacionalnom e-sistemu Ministarstva zdravlja mogu birati između vakcina kompanije Pfizer Inc-BioNTech, kineskog Sinopharma ili ruskog Sputnjika V.
Prema posljednjim epidemiološkim podacima, objavljenim u petak, u Srbiji je za 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo 14 ljudi, a među 11.854 testirana uzorka registrirano je još 1.968 novih slučajeva zaraze.
Na bolničkom lečenju trenutno je 3.987 pacijenata, a na respiratorima 126.
Od početka epidemije testirano je 2.675.996 uzoraka i registrirano 404.668 zaraženih, službeno je prijavljeno 4.099 smrtnih slučajeva, a stopa smrtnosti je 1,01 posto.
Devedesetpetogodišnjakinja koja je radila za zapovjednika nacističkog koncentracijskog logora, optužena je na sjeveru Njemačke za podržavanje i pomaganje u izvršenju masovnih ubojstava, javio je u petak BBC.
Žena, koju mediji navode kao Irmgard F i koja je štićenica doma za starije u Pinnebergu blizu Hamburga, tereti se za “više od 10.000 slučajeva”.
Bila je sekretarica zapovjednika logora smrti Stutthofa u blizini današnjeg Gdanjska u tadašnjoj okupiranoj Poljskoj u kojemu je umrlo 65.000 zatvorenika za vrijeme Drugog svjetskog rata.
U Stutthofu je za zapovjednika Paula Wernera Hoppea radila u razdoblju od 1943. do 1945.
Još uvijek nije poznato hoće li joj se na kraju i suditi.
Stutthof je uspostavljen 1939. u okupiranoj Poljskoj, a plinske komore počele su se koristiti u junu 1944. Sovjetski vojnici oslobodili su ga pred kraj rata u maju 1945.
U logoru je bilo oko 100.000 zatvorenika u užasnim uvjetima. Mnogi su umrli od bolesti i gladi, neki su ugušeni plinom, a drugima su ubrizgane smrtonosne injekcije.
Najveći dio bili su Židovi, a bilo je i Poljaka koji nisu bili Židovi i zarobljenih sovjetskih vojnika.
Sud za maloljetnike u Schleswig-Holsteinu sad treba odlučiti hoće li slučaj bivše sekretarice ići na suđenje jer je današnja 95-godišnjakinja u vrijeme tih zločina bila mlađa od 21 godinu i vodila se kao maloljetnica.
Konstrukcija mosta preko riječice Gradiošnice u istoimenom tivatskom naselju, na putu Tivat-Kavač-Trojica-Kotor, napukla je i vidno oštećena, zbog čega prijeti opasnost za pogotovo teža vozila koja prolaze ovim dijelom puta prema naselju Kavač u opštini Kotor.
Oštećeni most nalazi se na samoj administrativnoj granici opština Tivat i Kotor, ali je cijelom svojom dužinom, na tivatskoj teritoriji. Njime ovih dana saobraćaju mnogi teški kamioni – kiperi i mikseri betona koji voze materijal na više aktivnih gradilišta u Kavču pa se pretpostavlja da su upravo oni uzrok napuklina na konstrukciji mosta.
Zbog oštećenja na mostu danas su reagovali Komunalna policija i Komunalna inspekcija Opštine Kotor i „na svojoj strani“ mosta, postavili upozorenja i obavještenja da je zabranjen saobraćaj teškim kamionima, dok se ne obavi nepohodna hitna sanacija.
Komunalni inspektor Opštine Tivat donio je večeras takođe usmeno rješenje na zapisnik, kojim se preko mosta u Gradiošnici zabranjuje saobraćaj teretnih vozila mase preko 3,5 tona.
Radnici Komunalnog preduzeća Tivat izašli su na teren kako bi postavili saobraćajnu signalizaciju. Na samom početku mosta, na vidnom mjestu postavljen je zapisnik i obavještenje inspektora.
U Tivtu je po podacima lokalne Epidemiološke službe Doma zdravlja Tivat trenutno 309 aktivnih slučajeva obolijevanja od koronavirusa. Opštinski tim za zaštitu i spašavanje sastao se danas /petak, 05. februar/ i situaciju u Tivtu ocijenio alarmantnom, te apelovao na građane da budu savjesni, da se ponašaju odgovorno i izbjegavaju veći broj kontakata.
Po riječima direktorice Doma zdravlja Tivat prof.dr Jasminke Anđelić, veliki je pritisak na medicinsko osoblje ove ustanove, a problem predstavljaju i smanjeni prihodi, što otežava angažovanje dodatnog broja medicinskih radnika.
“Korišćenje brzih testova je smanjeno, budući da je preporuka nadležnih PCR testiranje, a rezultati PCR testa, od otvaranja laboratorije u Kotoru, budu gotovi za 24 časa”, navela je Anđelić i članove upoznala da je na donatorskom računu Doma zdravlja do sada prikupljeno 42.000€, od čega je preostalo 13.000€. Od ovih sredstava pribavljaju se neophodna medicinska oprema i zaštitna sredstva za rad.
Predsjednik opštine Željko Komnenović pozvao je građane i privredu da uplate sredstva podrške Domu zdravlja. On je iskazao zabrinutost zbog velikog broja građana koji šetaju i borave u ugostiteljskim objektima i na drugim javnim mjestima, te apelovao na oprez i izbjegavanje ovakvih aktivnosti. Komnenović je Opštinski tim upoznao sa činjenicom da je uputio dopis Institutu za javno zdravlje Crne Gore, sa predlogom da ova institucija preispita važeće epidemiološke mjere u Tivtu i Ministarstvu zdravlja predloži njihovo pooštravanje. Ovo, imajući na umu značajan porast broja zaraženih i činjenicu da je shodno stopi kumulativne incidencije, Tivat već duže vrijeme u IV crvenoj zoni.
Potpredsjednik opštine Goran Božović, na osnovu dostupnih podataka, konstatovao je da je više od 10% tivatske populacije do sada preležalo koronavirus, te zamolio upravu Doma zdravlja da se i zvanično obrati Ministarstvu zdravlja sa upitom o planiranim aktivnostima vakcinacije u Tivtu, te pristupu finansijskim sredstvima sa donatorskog računa NKT za zarazne bolesti.
Načelnik OB Tivat Dragan Kontić naglasio je da službenici policije sprovode represivne mjere kontrole iz svoje nadležnosti, te da je od početka godine izvršena kontrola 699 lica u samoizolaciji, a da su 4 lica procesuirana zbog nepoštovanja aktuelnih mjera i naredbi. U prethodnoj godini, od početka epidemije, policija je izvršila kontrolu 2860 lica u samoizolaciji, a procesuirano je 57 krivičnih djela zbog nepoštovanja važećih mjera.
U svojstvu člana, radu Opštinskog tima doprinjela je i Lidija Petrone – Kolar, načelnica direktorata za vanredne situacije, PJ Herceg Novi, koja je podsjetila da je ovaj organ vršio koordinaciju međunarodne pomoći Crnoj Gori, preko mehanizma Evropske Unije za civilnu zaštitu, te da je pomoć u vrijednosti od 670.000€ pristigla KBC Crne Gore i “Montefarmu” kao krajnjim korisnicima.
Sekretarijat za komunalnu policiju i inspekciju sprovodi intenzivirane aktivnosti kontrole nošenja maski i održavanja fizičke distance na javnim površinama, sa posebnim akcentom na Pine i dječja igrališta. Tokom proteklog vikenda je evidentiran i povećan broj stolova u ugostiteljskim objektima na Pinima. Komunalna policija i zvučno će obavještavati građane o važećim mjerama.
Služba zaštite i Komunalno preduzeće Tivat, kao i do sada sprovodiće dezinfekciju javnih površina i unutrašnjosti objekata od značaja, u čemu će imati potrebnu saradnju “Vodovoda i kanalizacije” Tivat u smislu obezbjeđivanja potrebnih količina vode. Opština Tivat moli upravnike zgrada, da u slučaju postojanja obolijevanja od koronavirusa kod stanara zgrade, kontaktiraju Službu zaštite radi dezinfekcije ulaza i preporuka u smislu sprovođenja pojačane higijene zajedničkih prostorija. U narednom periodu, na javnim mjestima, biće obnovljeni plakati sa svim važnim informacijama i kontakt detaljima.
Novinarka Tamara Vučinović u ime Radio Tivta, najavila je emisiju o novom soju koronavirusa i istakla da će lokalni javni emiter kao i do sada biti na raspolaganju građanima i institucijama u tačnom i pravovremenom informisanju. Sastanku opštinskog tima prisustvovali su i predstavnici DVD “Krtoli”, Dobrovoljnog vatrogasnog voda i Crvenog krsta Tivat.
Pandemija korona virusa neće prekinuti tradiciju održavanja Praznika mimoze. Iako u donekle manjem obimu i bez pučkih svečanosti, ovogodišnji mimozin festival u našem gradu pružiće kvalitetan sportski i kulturni program, uz poštovanje svih epidemioloških mjera, saopšteno je danas na konferenciji za medije u Dvorani Park.
Kako je kazao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, uzimajući u obzir aktuelnu situaciju sa pandemijom virusa Covid-19, postojale su određene dvojbe da li treba organizovati 52. Praznik mimoze. Tradicija održavanja neprekinuta je preko 50 godina, uključujući i devedesete godine na našim prostorima kada je u okruženju bilo ratno stanje, pa je i zaključak organizacionog odbora je bio da tradiciju ne treba prekidati.
Katić je istakao zadovoljstvo činjenicom da je organizacioni odbor uspio da napravi takav program koji će poštovati sve epidemološke mjere, kako u sportskom, tako i u kulturnom dijelu programa.
-Sigurno da u ovom momentu nije sve bilo lako sačiniti i napraviti dobru organizaciju. Drago mi je što smo se svi zajedno potrudili da se Praznik mimoze održi ove godine u Herceg Novom. Neće biti svih onih masovnih manifestacija po kojima je praznik bio prepoznat svih ovih godina. Biće organizovani samo neki segmenti praznika za koje smo procijenili da se mogu održavati bez velikog prisustva ljudi, kao i online, kako bi se iz Herceg Novog poslala poruka širom regiona, Evrope i svijeta da naš grad održava kontinuitet tradicije održavanja praznika, kazao je Katić.
Praznik mimoze – press
Novinarima se obratila i direktorica JUK „Herceg fest“ Gordana Porobić Krcunović, koja je naglasila da uprkos globalnoj pandemiji postoji veliko interesovanje, ali i podrška ljudi iz cijelog svijeta.
-Ovogodišnji slogan „Veza koja traje“ potvrđuje da ovaj praznik zaista povezuje Herceg Novi sa regionom i svijetom, da to zaista jeste veza koja traje i koja se ne može prekinuti, kazala je Porobić Krcunović i dodala da će se jedan dio programa izvesti u online formatu, a u program Praznika mimoze uvršteno je i 5 izložbi, kao i retrospektivna izložba fotografija koja će biti postavljena u trouglovima u centru grada.
-Umjesto tradicionalne fešte ribe, mimoze i vina, organizovaćemo sadnju mimoze na više lokacija u gradu. Imaćemo i humanitarne koncerte koje će prenositi lokalni javni servis, a koji će biti dostpuni za gledanje i preko streama (online). Ovi koncerti su organizovani u cilju podrške online nastave i opremanja škola tabletima i računarima za djecu, kazala je Porobić Krcunović.
Što se tiče Karavana mimoze, ono će se ove godine održati u manjem obimu nego što je uobičajeno, a posjetiće Nikšić, Podgoricu, Žabljak, Kolašin i Trebinje. Kako je istakao direktor Turističke organizacije Herceg Novog Pavle Obradović, cilj ovogodišnjeg Karavana mimoze je medijska zastupljenost, a građanima će biti podijeljene grančice mimoze i promo materijal. Sponzori Karavana mimoze su turističke organizacije Žabljaka, Kolašina i Trebinja.
Prema riječima sekretara za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi Darka Klasića, sportski program će otpočeti 47. Kupom mimoze u jedrenju u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, a fokus je stavljen na tradicionalne i dugogodišnje sportske manifestacije koje su prihvatljive i u skladu sa epidemiološkim mjerama. Kruna ovogodišnjeg sportskog programa, kako je naglasio Klasić, je Novska skalinada, koja će biti održana 28. februara.
Praznik mimoze – press
U sklopu sportskog programa biće održan i 38. bućarski turnir, kao i dva fudbalska turnira – jedan za juniore i drugi u okviru 42. Fudbalskog kupa mimoze, tokom kojeg se neće igrati po dvije utakmice, već po jedna i to u čast mimoze.
Kako je istakao, zbog epidemioloških mjera nije postojala mogućnost za održavanje 26. Plivačkog mitinga i Mimoza kupa Crne Gore. U slučaju izmjene programa, odnosno mogućnosti uvrštavanja dodatnih manifestacija u sportski program, javnost će biti obaviještena.
Prije početka konferencije minutom ćutanja odata je pošta Zoranu Živkoviću, članu Direkcije Praznika mimoze i čovjeku koji je ostavio dubok trag u kulturnim dešavanjima grada.
