Državni arhiv u Dubrovniku predstavio je u petak javnosti prijepise pisama dvojice sudionika ekspedicije portugalskog pomorca i istraživača Fernanda Magellana na prvom putovanju oko svijeta, koji se od 16. vijeka čuvaju u arhivu Dubrovačke Republike.

Lovro Kunčević iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku istaknuo je kako je pisma 1899. godine objavio Eugen Đelčić, čiji je brat Josip bio dugogodišnji arhivar u Dubrovniku i autor prvoga suvremenog kataloga arhiva.

Kunčević je podsjetio kako je, nakon Magellanove pogibije na Filipinima 1521. godine, zapovjedništvo ekspedicijom i brodom “Victoria” preuzeo kapetan Juan Sebastian Elcano, koji o uspješnom oplovljavanju svijeta i dramatičnome trogodišnjem putovanju 1523. pismom izvještava cara španskog Karla V, koji je Portugalca Magellana angažovao za ekspediciju.

“Elcano sponzora ekspedicije obavještava da je ekspedicija uspjela i da se, nažalost, od pet brodova vratio tek jedan s 18 članova posade. Spominje Magelanovu pogibiju i da je ekspedicija ipak uspjela doći do Molučkih otoka, u današnjoj Indoneziji, arhipelaga iznimno bogatog začinima, koji je bio i glavni cilj pothvata”, rekao je Kunčević.

Elcano u pismu caru opisuje mukotrpnu plovidbu tokom koje je posada jela samo rižu i pila vodu, bojeći se pristati na kopno jer su veliki dijelovi tog dijela Azije bili pod kontrolom konkurenta Portugala.

“Kao najvažnije postignuće, Elcano ističe oplovljavanje Zemlje i moli cara da ostatcima njegove posade dodijeli obećanu nagradu”, rekao je Kunčević. Istaknuo je kako se prijepis Elcanova pisma čuva u još nekoliko europskih arhiva te da je daleko slabije poznato drugo pismo, Magellanova navigatora Giovannija Battiste di Ponzoronea, koji 1521. s Molučkih otoka, gdje je kapetanski brod “Trinidad” morao ostati zbog velikih oštećenja, izvještava nepoznatog primaoca o najdramatičnijem dijelu putovanja.

Ponzorone piše kako su, nakon Magellanove smrti, dva preostala broda uspjela stići do Molučkih otoka i uspostaviti srdačne veze s lokalnim vladarima. Spominje da su ostrva bogata začinima i zlatom te da su uspjeli pronaći ono čemu su se nadali.

“Kad su dva broda prepuna dragocjenog tereta krenula isploviti, pokazalo se da je ‘Trinidad’ oštećen i da su mu potrebni dugotrajni popravci. Ne želeći gubiti vrijeme i želeći iskoristiti povoljne vjetrove, odlučeno je da se brodovi razdvoje te da ‘Victoria’ sama nastavi putovanje”, rekao je Kunčević.

Istaknuo je kako je iz pisma vidljivo da je napisano u žurbi, u trenutku kad je Ponzoroneu bilo jasno da mora ostati na Molučkim otocima.
“Moli primatelja da pripazi na njegova sina koji će otploviti s ‘Victoriom’, ne znajući da ga nikad više neće vidjeti. Obojica su poginula u nastavku svojih putovanja”, rekao je Kunčević.

Izdvojio je i detalj u kojem Ponzorone spominje da primatelju šalje papagaja, uz napomenu da će mu, ako ptica ugine, donijeti novoga.

Riječ je o jedinom poznatom primjerku tog pisma koji je sačuvan u dubrovačkom arhivu. Oba pisma je, zajedno s drugim vijestima iz svijeta, vladi Dubrovačke Republike 1523. poslao diplomat Jakov Baničević podrijetlom iz Korčule. Pisma su uredno prepisana i sačuvana.

“Pisma su primjer koji jasno potvrđuje da je dubrovački arhiv važan za svjetsku povijest”, zaključio je Kunčević.

Na pisma je upozorio autor izložbe Braulio Vazquez Campos nakon što je španjolsko Veleposlanstvo na Twitteru objavilo vijest o otvorenju izložbe “Najduže putovanje – prva plovidba oko svijeta” u Dubrovniku.

Zrinka Lucianović iz Dubrovačke baštine, suorganizatora izložbe, istaknula je kako su nakon tog saznanja zatražili Kunčevićevu pomoć. “Još jednom se potvrdilo da je Dubrovačka Republika bila svjetska brodarska velesila onog vremena te da je arhiv važan ne samo za hrvatsku, već i za svjetsku javnost”, rekla je Lucianović.

Počasna konzulica Španjolske u Dubrovniku Jelka Tepšić istaknula je važnost povezanosti Dubrovnika i danas Republike Hrvatske s Kraljevinom Španijom.

Pisma će do 25. septembra biti izložena u Lazaretima kao dopuna izložbe „Najduže putovanje – prva plovidba oko svijeta“.