U posljednja 24 sata je na 966 PCR testova registrovano 357 novih slučajeva koronavirusa.
Takođe, na 1.105 urađenih brzih testova, registrovano je 446 pozitivnih, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
Prijavljeno je pet smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19.
U bolnicama je 319 kovid pacijenata, od kojih je 17 u teškom stanju, saopštio je Mugoša.
Mađarska je u ponedjeljak objavila niz novih mjera u borbi protiv širenja zaraze novim koronavirusom, SARS-CoV-2, poput zatvaranja srednjih škola i sveučilišta, a koje stupaju na snagu u utorak, javljaju agencije pozivajući se na objavu premijera Viktora Orbana na Facebooku.
Mađarska će zatvoriti srednje škole, sveučilišta i restorane te će uvesti produljeni noćni policijski sat od utorka u ponoć, kako bi zauzdala nesmiljeni rast broja zaraženih, napisao je Orban na svojoj Facebook stranici. Osnovne škole i vrtići će i dalje normalno raditi, ali će se učitelji i zdravstveni djelatnici redovito testirati svaki tjedan.
Uz to, premijer koji se do sada oklijevao uvesti strože mjere kako bi zaštitio gospodarstvo zemlje, najavio je i zabranu svih okupljanja, a sportska događanja će se održavati bez gledatelja. Policijski sat, koji je do sada počinjao u ponoć, po novome će trajati od osam navečer do pet sati ujutro. Hoteli će od sada primati samo poslovne ljude, ali ne turiste. Obiteljska događanja biti će ograničena na 10 ljudi, a pogrebi na 50. Kina, kazališta i teretane se zatvaraju.
Nove mjere zatvaranja, pojasnio je premijer, potrebne su jer “ako broj zaraženih nastavi rasti ovim tempom, mađarske bolnice neće se moći nositi s tim teretom”. Nove mjere će trajati 30 dana, ali se mogu i produljiti ukoliko bude potrebno. Mađarska je u ponedjeljak zabilježila 5152 nova slučaja zaraze, čime je sveukupan broj slučajeva zaraze narastao na 114.778 i 55 smrtnih slučajeva. Do sada je u Mađarskoj od covida-19 umrlo 2493 ljudi.
Šest lidera Zapadnog Balkana usvojiće plan za formiranje Zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) na Samitu u Sofiji, koji se održava 10. novembra, u okviru Berlinskog procesa. CEFTA će direktno sprovoditi ključne aktivnosti iz ovog plana, koji treba da se sprovede do kraja 2024. godine.
Ovaj ambiciozni plan se sastoji od aktivnosti podijeljenih u četiri glavne regionalne oblasti: trgovinska oblast (slobodan protok robe, usluga, kapitala i ljudi), investiciona (za usklađivanje investicione politike sa EU standardima i najboljom međunarodnom praksom i promociju regiona stranim i međuregionalnim investitorima), digitalna (za integraciju Zapadnog Balkana u pan-evropsko digitalno tržište) i industrijska i inovaciona oblast (za transformaciju industrijskih sektora, oblikovanje lanaca vrijednosti kojima pripadaju i njihova priprema za aktuelnu sadašnjost i izazove budućnosti).
CEFTA će direktno sprovoditi glavne aktivnosti u regionalnoj trgovinskoj oblasti, ali i u drugim oblastima zajedno sa Regionalnim savjetom za saradnju, Transportnom zajednicom i drugim partnerima.
„Zajedničko regionalno tržište će dodatno stimulisati aktivnosti u CEFTA-i i CEFTA stranama. Naš posao u naredne četiri godine je da ostvarimo konkretne rezultate za dobrobit naših preduzeća i građana. Želimo da smanjimo vrijeme čekanja na prelazima za 30 odsto i učinimo trgovinske procedure efikasnijim, što očigledno smanjuje izvoznicima troškove i štedi vrijeme. Želimo da regionalno tržište dovedemo do svih kompanija i privrednika kroz internet prodaju i promociju trgovine “bez papira”. Sve to pomoći će našem regionu da uhvati korak sa usvajanjem EU standarda i približi se tržištu EU”, rekao je Emir Đikić, direktor CEFTA sekretarijata, koji će učestvovati na sastanku.
CEFTA ima za cilj jačanje trgovinske saradnje, stvaranje privlačne investicione klime i doprinos ekonomskom razvoju i saradnji između članica.
Institut “Simo Milošević” zabilježio je u trećem kvartalu gubitak od 2,34 miliona EUR, dok je u istom periodu prošle godine bio u dobiti 1,1 milion EUR.
Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi Instituta su na kraju septembra iznosili 4,06 miliona EUR i bili su 2,4 puta manji nego u uporednom periodu.
Poslovni rashodi kompanije smanjeni su 25,8 odsto na 6,23 miliona EUR. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 3,84 miliona EUR, materijala 1,03 miliona EUR, a amortizacije i rezervisanja 598,5 hiljada. Ostali poslovni rashodi iznosili su 750,61 hiljadu EUR.
Ukupna aktiva kompanije na kraju trećeg kvartala vrijedila je 63,61 milion EUR, što je 3,2 odsto manje u odnosu na uporedni period.
Dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 1,06 miliona EUR, a kratkoročna 10,96 miliona EUR.
Neraspoređena dobit iznosi 1,13 miliona EUR, a odložene poreske obaveze 1,48 miliona EUR.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva posjeduje 26,69 odsto akcija Instituta, a crnogorski Investiciono-razvojni fond 23,65 odsto.
Crnogorska Vlada posjeduje 19,19 odsto dionica Instituta, Fond zdravstva 10,23 odsto, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Valeant Pharmaceuticals International California posjeduje 1,29 odsto, dok je iza CK Zbirnog kastodi računa 1 skriven vlasnik 1,22 odsto dionica. Iza UCB Zbirnog kastodi računa 2 nalazi se vlasnik 1,09 odsto akcija.
Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto vlasništva.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte krajem januara nije prihvatio izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima pregovora za zaključenje ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala u Institutu “Simo Milošević”.
Ponudu za kupovinu 56,48 odsto akcija Instituta dostavio je konzorcijum češke kompanije Philibert i Vile Oliva, vlasnika biznismena Žarka Rakčevića.
Konzorcijum je ponudio deset miliona EUR za 56,48 odsto državnih akcija u Institutu „Simo Milošević“ i 27,94 miliona EUR investicija u narednih pet godina.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovlastio je krajem marta prošle godine Tendersku komisiju za privatizaciju da sa češko-crnogorskim konzorcijumom počne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji Instituta „Simo Milošević“.
Kao odbornica u bivšem sazivu SO Budva i neko ko, kako je istakla, dobro zna tadašnje odluke većine koja je formirala vlast, poslanica građanskog pokreta URA Božena Jelušić, uputila je lično reagovanje povodom jučerašnjih događaja vezanih za polaganje vijenaca na spomen ploču na gradskim zidinama u Budvi, ističući da su isti rezultirali još jednom sumornom slikom ovog grada.
– Polaganje vijenca na spomen ploču „oslobodiocima“ Budve i revolt građana koji je sa tim u vezi uslijedio, rezultirali su još jednom sumornom slikom ovog grada. Sa istorijskog stanoviša po mnogo čemu sporno obilježje na gradskom bedemu iznad ulaza u Stari grad, nastavilo je da i dalje ozbiljno dijeli građane. O tome ni najmanje nije vodila računa aktuelna vlast, nakon što ju je, kao pobjednika na izborima, ustoličila upravo DPS bahatost i pokušaj političke korupcije na svega tri mjeseca prije regularnih izbora. Savršeno u maniru svojih prethodnika, sada su i oni pokazali spremnost da zauzimaju materijalne i simboličke pozicije sile – navela je Jelušić.
Ona podsjeća da su u prethodnom sazivu SO, sedamnaest odbornika/ca koji su činili većinu su postigli dogovor da, u cilju demontaže DPS sistema koji je temeljno ugrozio grad, ostave po strani sve teme koje bi mogle da dijele građane.
– Rezultati nisu izostali, ali se od dogovora o „identitetskom nenapadanju“ sve više odstupalo. Osobito u drugom dijelu mandata, a nakon ulaska u vlast Crnogorske, umnožila su se obilježavanja svega što je moglo da podijeli građane. Bilo je više nego očito da se klatno, zaljuljano prethodnom otimačinom bogatstva grada pod plaštom crnogorskog patriotizma, sada zaljuljalo ka drugom polu. Nakon nedavnog osveštavanja opštinskih prostorija, jučerašnji događaj potvrđuje da Budva izgleda nije dobila ono što će unaprijediti slogu građana – smatra Jelušić.
Činjenica je, kako dodaje, da je bahatost DPS-ovog preuzimanja vlasti u Budvi doprinijela izbornom rezultatu i u samoj Crnoj Gori.
– Nažalost, DPS-ovo nasilje nije osnažilo građansku orijentaciju nego upravo onu koja je spremna da na bahatost odgovori bahatošću. Zato je razumna bojazan može li Budva biti „pokazna vježba“ i za republički nivo nove vlasti i kakva se budućnost u tom slučaju ukazuje pred Crnom Gorom. Razumno je i pitanje ko može imati najviše političke koristi od ovakvih manifestacija, ako je DF 2016. u Budvi podsjećao koaliciju URA/SDP/LP da „svako ko pokreće pitanje ove ploče zapravo radi za DPS“. Zato bi bolje bilo da ponos i prioriteti nove vlasti ostanu škole i zdravstvene ustanove, privredni subjekti i formiranje fonda za saniranje posljedica pandemije, a ne raspirivanje starih razmirica i istorijskih revizija – poručila je Jelušić u reagovanju.
Carević položio vijenac na spomen ploču “srpskim oslobodiocima Budve”, došlo i do incidenta
Gradonačelnik Budve Marko Carević u nedjelju 8.novembra položio je vijenac na spomen ploču na zidinama Staroga grada.
Spomen ploča na starogradskim bedemima posvećena “srpskim oslobodiocima Budve”.
Na tabli koja je iznad glavnih vrata u Stari grad postavljena 1931. piše: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva”.
Iznad tog natpisa uklesane su riječi Petra Petrovića Njegoša “Pokolenja, djela sude…”
I dok su sveštenici Mitropoliji crnogorsko-primorske davali pomen stradalima u Prvom svjetskom ratu, dogodio se incident.
Mještanka Darinka Daja Ljubiša protestovala je smatrajući da je riječ o lažnim istorijskim podacima.
Nastalo je komešanje, uslijedile su i teške riječi. Sveštenici su nastavili sa pomenom a okupljeni su Ljubišu izveli iz mase.
Grčki kruzer Aegean Majesty nasukao se na pijesku u luci Korint jer su mu radi velikog nevremena popustile cime kojim je bio vezan za mul.
Kruzer koji plovi pod zastavom Bermuda bio je na doku u luci Korint od 15. oktobar, ali prema prvim informacijama nije ozbiljnije oštećen tokom nasukavanja na pijesak.
Aegean Majesty, dug 220 i širok 32 m, izgrađen je 1995. u talijanskom škveru Fincantieri i izvorno se zvao MS Veendam, prema gradu Veendam u Nizozemskoj. Brod je bio u službi kompanije Holland America Line od 1996, a u srpnju 2020. je prodan kupcu u Grčkoj i preimenovan u Aegean Majesty.
(Ž. S.)
Pariški operni pjevač Stéphane Sénéchal, koji je u martu za vrijeme prvog zatvaranja svake večeri u 19 sati s prozora stana izvodio klasične napjeve za susjede, ni u drugoj karanteni koja je upravo na snazi u glavnome francuskom gradu ne želi biti besposlen.
Ponedjeljkom i petkom u 19 sati Stephane (43) otvara prozor i izvodi pjesmu.
O pariškom su se tenoru svjetski mediji raspisali u ožujku kada je 56 dana zaredom pjevao u 19 sati sa svojega prozora, mahom za starije susjede, piše list Le Parisien.
Tada je ispripovijedao da je razmišljao na koji bi ih način mogao razonoditi i skratiti im teške dane pod mjerama ograničenog kretanja.
“Nisam liječnik, nisam heroj, nisam član bolničkog osoblja. Jedino što znam je pjevati i donijeti ljudima malo radosti”, rekao je za Reuters TV u martu.
U petak je Stéphane otpjevao pjesmu “Can You Feel The Love Tonignt” sa soundtracka animiranog filma “Kralj lavova” koju je skladao Elton John.
“Ovu pjesmu posvećujem svim medicinskim sestrama i znanstvenicima. Oni su naši kraljevi i moramo ih poduprijeti da bismo zaustavili širenje virusa”, kazao je umjetnik na kraju svog nastupa s pariškog prozora.
“Već od ranije postojale su određene olakšice za privrednike i te olakšice su i dalje na snazi”, naveo je Jokić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Najpogođeniji su, kako ističe, oni koji su radili u ugostiteljstvu i turizmu te je potrebno da im se obezbijede ozbiljni paketi pomoći.
“To će morati da bude fokus pažnje Vlade CG. Tako da ja očekujem da nova Vlada CG preduzme značajne mjere da ti paketi budu usmjereni na srž privrednog bića Crne Gore, ali jednako tako i na građane”, poručio je Jokić.
Planirano 500 uplovilo pet kruzera
Navodi primjer Luke Kotor, koja je imala planiranih 500 dolazaka kruzera, a kako kaže, imali su posjetu pet kruzera.
“Sada je već izvjesno da ove i početkom naredne godine od kruzera neće biti ništa”, kazao je Jokić.
Ističe i da je budžetom Opštine Kotor za 2020. bilo je projektovano da se od ulaznica za bedeme prihoduje oko 1,6 miliona eura, a prihodovano je 280 eura.
“Onda vam je jasno koliki je to udar na funkcionisanje Opštine Kotor, na budžet Opštine, a koliki je to udar na svakog pojedinačnog privrednika koji se bavi turizmom”, kazao je Jokić.
Nada se da ćemo do proljeća imati razrješenu situaciju sa koronom, te da ćemo, kako dodaje, vratiti na stare turističke tokove.
Iako u novoj vladi nema ministarstva turizma, vjeruje da će nova vlada imati u vidu da turizam čini skoro četvrtinu BDP-a.
Kaže i da je suština važnija od forme.
“Ono što je moj apel budućoj vladi jeste da, bez obzira što taksativno nema ministarstva turizma i pomorstva, da će nova vlada morati kao odgovorna vlada morati da vodi računa o položaju svih onih koji gravitiraju, ka ta dva resora”, zaključio je Jokić.
Proteklog vikenda mladi NVO Naša akcija proveli su u radu i edukaciji svojih vrsnjaka.
U Kotoru je u subotu 7. novembra, u saradnji sa Savjetom za mlade Kotor, održana radionica “Omladina uči omladinu: volonterizmom do uspeha!” koju su vodili dugogodišnji volonteri Dejan Besovic, Katarina Vukadinovic, Dejana Vujkovic, Nadja Srdic i Dimitrije Vuckovic, u zelji da svoje znanje i iskustvo prenesu vrsnjacima. Zbog dinamicnih izlaganja i diskusije radionica od 15 ucesnika trajala je dva sata, sa fokusom na važnost volonterizma na razvoj i budućnost mladih.
Sledeceg dana ova ekipa mladih uzela je ucesca u jesenjoj sadnji u omladinskoj kuci “Eko centar Muo”.
Eko centrar Muo otvoren je maja 2019 godine i do danas preko 28 mladih zivelo je na krace ili duze vrijeme u centru, uz obrazovanje o bastovanstvu, o kucnim popravkama, o samostalnom zivljenju, i mnogim drugim neformalnim vidovima obrazovanja.
Na današnji dan prije 27 godina srušen je Stari most u Mostaru, a danas u 10:15 sati bit će obilježena godišnjica njegov rušenja.
Stari most u Mostaru porušen je granatiranjem od strane Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 9. novembra 1993. godine. S njim i cijela stara jezgra Starog grada među kojima je nekoliko monumentalnih džamija, medresa i jedini hamam u Hercegovini.
Rušenje Starog mosta počelo je dvadeset dana ranije, a intenzivno 8. novembra 1993. Gađan je s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine granatama velike razorne moći. Granate su padale i na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. Granate su dva dana za redom intenzivno rušile dio po dio mosta. I konačno u 10 sati i 16 minuta 9. novembra pokleknulo je remek djelo mimara Hajrudina. Pao je u hladnu Neretvu. Stari most je bio simbol mostarskog građanskog identiteta i simbol najvrjednijeg kulturno historijskog nasljeđa u Bosni i Hercegovini.
Obnova Starog mosta koju su finansirali Turska, Hrvatska, Italija, Holandija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar počela je 2003. godine. Prvi kamen u novi luk Starog mosta ugradio je tadašnji zamjenik premijera Republike Turske Bulent Arinč. Obnova je završena u julu 2004., a ceremonija svečanog otvorenja upriličena je 23. jula 2004. godine. Radove na obnovi mosta uspješno je izvela turska firma ER-BU.
© BokaNews, 2021
