Nakon više mjeseci čekanja uzrokovanog pandemijom korona virusa, predstavnici italijanske kompanije „Panaque srl“ uspjeli su da instaliraju kompletnu akvarijumsku opremu prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori „Boka Akvarijum“ i da je puste u rad. To je sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, saopštio dr Mirko Đurović, direktor Boka Akvarijuma.
„U toku je testna faza provjere svih cjevovoda i regulacije neophodnih parametara koji će omogućiti bezbjedan boravak riba i drugih morskih organizama u bazenima, kao što su temperatura, kiseonik, salinitet i svi drugi parametri. Ova faza podrazumijeva i najbitiniji segment prije naseljavanja Boka Akvarijuma. Stoga će i testiranje trajati 10 do 15 dana kako bi sa sigurnošću mogli da počnemo naseljavanje organizmima iz mora, prvenstveno Bokokotorskog zaliva“, kazao je dr Đurović.
Do sada je na Boka Akvarijumu završeno 95% ugovorenih radova. Nakon komisijske predaje sistema Institutu za biologiju mora UCG slijede završni radovi na unutrašnjosti akvarijuma i na spoljnjem uređivanju dvorišta Instituta, u susret prvim posjetiocima. Tehnička podrška kompanije „Panaque srl“ će biti na raspolaganju kako tokom perioda naseljavanja, tako i tokom samog otvaranja akvarijuma za javnost.
„Otvaranje za javnost će prije svega zavisiti od epidemiološke situacije jer nam ona, za sada, diktira sve planove vezane za otvaranje. Želimo da budemo 100% sigurni da će budući posjetioci u potpunosti moći da uživaju u prikazanom biodiverzitetu Jadranskog mora i Bokokotorskog zaliva. Danas, osnovni preduslov za to je da imamo povoljnu epidemiološku situaciju. Svakako, mi ćemo raditi na stalnom unapređenju postavke jer za postavljanjanje svih organizama u sve bazene potrebno je strpljenje i malo duži vremenski period“, kazao je dr Đurović.
Akvarijum Boka
Boka Akvarijum je dodatni doprinos Univerziteta Crne Gore i Instituta za biologiju mora edukaciji o neophodnosti zaštite morskog ekosistema Jadranskog mora, kao i turističkoj ponudi Boke Kotorske i Crne Gore.
Dr Mirko Đurović
Podsjećamo, Akvarijum se nalazi u Palati Radoničić, koja je pod zaštitom spomenika kulture Crne Gore, na 300 m2. Ovom prostoru je Institut za biologiju mora, nakon 30 godina nekorišćenja zbog lošeg stanja i dotrajalosti instalacija, udahnuo novi život.
U Akvarijumu će biti predstavljena morska flora i fauna Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva.
Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat „Centar za zaštitu biološke raznovrsnosti mora Boka Akvarijum – MonteAqua“. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i JP Morsko dobro i Univerziteta Crne Gore.
Finansijka stabilizacija Opštine, napori da se što prije kotorska privreda opet “zavrti”, ali i značajno unapređenje saradnje Tivta, Kotora, Herveg Novog i Budve kako bi region Boke Kotorske efikansije riješavao svoje problem i afirmisao svije posebnosti, bile u fokusu novog mandata Vladimira Jokića na mjestu gradonačelnika Kotora.
U intervjuju za “Vijesti” on ističe da mu je to što je “nakon nelegalne smjene u julu mjesecu 2019., 30.oktobra ponovno biran za predsjednika Opštine Kotor, nevjerovatna moralna, ljudska i politička satisfakcija.
“Činjenica da su građani Kotora prepoznali ono što sam radio, odnosno da su prepoznali način na koji se zajedno sa svojim timom vodio grad i dali mi još i veće povjerenje nego na izborima 2016. je nešto što zaista vjerujem da će mi do kraja života ostati kao jedan trenutak od posebnog značaja”- ističe Jokić nastavlja:
“Vjerujem da kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, teško da je mogao biti nepogodniji trenutak za preuzimanje vlasti, posebno imajući u vidu pandemiju Covida. Zbog toga ovaj period od ponedeljka 2.novembra kada sam se vratio na posao u kancelariju predsjednika Opštine do sada koristimo kako bi sagledali i skenirali ono što je zateknuto stanje. U dijelu finansija Opština Kotor na dan kada sam preuzeo funkciju predsjednika, imala operativnih sredstava (sredstava koje ona mogla da koristi i koja nisu bila namjenska) negdje oko 400.000 eura, a još uvijek pokušavamo da do kraja svedemo koje su sve to obaveze koje čekaju Opštinu u narednom periodu. Do 16.novembra moramo da isplatimo dio rate za Jugopetrolovo zemljište u iznosu od 400.000 eura, a do 31. januara moramo da isplatimo još 800.000 eura za Jugopetrol – dakle, to je 1,2 miliona eura, onda dio obaveza prema KfW banci koje su negdje oko 180.000 eura. To je dakle,negdje oko milion i 400.000 eura samo ono što su do sada utvrđene obaveza koje koje nam dospijevaju. Pored svega toga neophodno je da imamo redovno finansiranje i lokalnih službi i svega onoga što je potrebno za rad lokalne samouprave. Tako da se svakako trenutno nalazimo u delikatnoj finansijskoj situaciji.”
Koliko je novca na računu Opštine Kotor bilo u momentu kada ste Vis mijejenjeni sa mjesta gradonačelnika i tu funkciju preuzeo Željko Aprcović (DPS)? Da li vam je on na primopredaji dužnosti objasnnio gdje je završio taj novac ?
Na računu je u u julu mesecu 2019. bilo negdje je oko 4,7 – 4,8 miliona eura, od toga je istini za volju, možda bilo nekih 200.000 eura koja su bila namjenska sredstva, a ovo sve ostalo su bila sva sredstva kojima je Opština mogla da raspolaže. Moramo biti objektivni i reći da su prilivi u gradski budžet proteklih mjeseci koronakrize bili loši i da se dio tog novca morao trošiti. Ja i dalje pokušavam sa ove pozicije da utvrdim kako je novac išao, odnosno na koje je stavke novac najviše trošen i gdje su bili najveći izdaci. Svakako vjerujem da je projekat pothodnika odnio dosta para. Imala je Opština i jedan priliv prilikom zaključivanja ugovora sa CEDIS-om o razmeni nepokretnosti, pa je po tom osnovu od njih Opština prihodovala nekih 450.000 eura i time djelimično nadomjestila ono što je do sada plaćeno za zemljište Jugopetrola. Ne mogu da kažem das am zadovoljan zatečenim finansijkim stanjem Opštine i mislim da će biti neophodna znatna štednja, posebno imajući u vidu olakšice u obavezema prema Opštini koje su ranije date građanima zbog Covida. Nastojaćemo da izvršimo naplatu svih potraživanju Opštine Kotor na način da se ne zaustavi normalan proces funkcionisanja lokalne samouprave, međutim ono što jeste danas istina i što jeste tačno, jeste da je u odnosu na prije godinu dana, Opština Kotor u znatno nepovoljnijoj situaciji. Ako je Opšina prije godinu dana mogla da planira različite stvari za budućnost, danas mi više ne možemo da planiramo ništa dugoročno, već samo da vidimo kako ćemo da izađemo iz situacije u kojoj se trenutno nalazimo.
Kotor – foto Boka News
Koji su vam u ovom momentu, aspolutni prioriteti?
Glavni i osnovni prioritet jeste da se obezbedi finansiranje Opštine Kotor na način da se isplate sve obaveze, a da u isto vrijeme ne bude ne bude blokade prema Opštini. Moram da kažem da nisam zadovoljan i sa jednim dijelom zateknutog stanja i u preduzećima u kojima je Opština osnivač. Mi imamo na današnji dan jednu obavezu Komunalnog preduzeća od 65.000 eura gde je Opština garant te finansijske obaveze. Ona nam visi nad glavom i tu moramo sa Ministarstvom ekonomije da nađemo način da taj novac ne bude ni na koji način povučen, a sa druge strane, da nađemo način da povlačenje tog novca ne utiče na kreditni rejting i bonitet ova dva subjekta – Komunalnog i Opštine, kako bi sačuvali tu neku vrstu potencijala za eventualno kreditno zaduženje ako se tako nešto bude bude bilo potrebe. U ovom trenutku je prevashodni izazov da se Opština Kotor finansijski održi na način da isplati sve ono što su njene obaveze (a mi imamo i dva mjeseca neplaćenih poreza i doprinosa prma državi), da može redovno da servisira usluge prema građanima i svojim zaposlenima i jednako tako, da se nađe model i način da u ovako komplikovanoj situaciji vezanoj za pandemiju Covida, Opština da svoj maksimalni doprinos borbi protiv pandemije, ali i da istovremeno nađemo model da održimo ekonomsku strukturu i privredno biće grada. Moramo očuvati ekonomsku supstancu do momenta kada ćemo, nadam se već naredne turističke sezone, dočekati goste koji će otvoriti novu mogućnost sticanja novca, kako za privrednike, tako i za Opštinu.
Pokušavamo da sagledamo i koji su to sve trenutno kadrovski potencijali u Opštini i opštinskim preduzećima, koji je to broj ljudi koji je tu radi. Bez ikakvog okolišanja, vi znate da je trajala ta medijska i svaka druga priča o velikom broju za novozaposlenih, posebno po preduzećima, i sada čekamo da vidimo te izveštaje. Prema onome što ja znam, u pojedinim preduzećima je zaista došlo do velikog broja novozaposlenih koji su tu sada na teret Opštine jer u ovom trenutku većina tih preduzeća i ustanova naprost nije likvidna. Sa druge strane, imamo u pojedinim sektorima jedan, rekao bih, racionalan broj kadrova. Ono što i jeste problem je što bi htio da naglasim jeste da jednako kao i 2017., imamo paradoks da u isto vrijeme imamo višak i manjak sa istim brojem ljudi. Imamo višak broja ljudi sa nekom stručnom spremom koja ne donosi novi kvalitet, a istovremeno imamo i manjak onog kadra koji bi mogao da donese novu vrijednost. Teško je, posebno u ovoj situaciji, ljude koji su stručni i ostvareni u nekim drugim ili slobodnim profesijama ili u privatnom sektoru, privući da oni daju svoj doprinos lokalnoj upravi. Mi ćemo ipak pokušati sve što je u našoj moći da privučemo što veči broj upravo takih ljudi jer samo na taj način- novom vrijednošću, mi možemo kao grad i društvo iz ove pozicije ipak da napravimo korak naprijed. Ako se zadržimo na tome da se nastave ustaljene procedure i prakse po istom sistemu i šablonu kao do sada, onda nećemo napraviti promjenu, a poenta svega jeste da napravimo promjenu. Nadam se da ćemo ovog puta u odnosu na period prethodne naše uprave od 2017-209, uz činjenicu da je i politička situacija u državi drugačija i stabilnija, uspjeti da dođemo do željenog stanja da politika ne daje tempo upravi, već suprotno – da uprava nameće tempo političarima.
Imajući u vidu sve što se izdešavalo u proteklih godinu ipo dana u Kotoru, jeste li i Vi lično izvukli neke pouke i kanite li stim u vezi, sada drugačije preduzeti neke stvari ?
Iskustvo je sasvim sigurno ogromno. Ono što se tada dešavalo između Kotora kao da kažem, opozicione opštine u odnosu na vlast na državnom nivou, bio je ozbiljan i jak sudar sa DPS-om, njihovom Vladom i svime što je činio taj mehanizam što ga je koristila Vlada premijera Duška Markovića. Sjetimo se samo prekida finansiranja, mnogo drugih sitnih opstrukcija, u konačnom, i nekih odluka Vlade sa Kotorom u vezi koje su kršile u Ustav i zakone. Jasno je da je sve to meni lično bilo i jedno ogromno političko i životno iskustvo. Ne plediram da je i na mojoj strani sve bilo uv ijek ispravno jer ko radi, taj i griješi, a mi smo se zaista trudili da uradimo što je više moguće. Siguran sam da sa takvim iskustvom iza nas, će tim koji predvodim, imati u jednom dijelu, i pametniji odnos prema svim izazovima koji dolaze pred nas, kako političkim, ali i onim vezanim za unutrašnju organizaciju lokalne uprave, njenih preduzeća i ukupno funkcionisnaje grada. Mi smo tu školu prošli, pa je evo i ova prava nedjelja po povratku na vlast u odnosu na taj isti period 2017. kada smo prvi put preuzeli grad, znatno drugačija. Već sada se vidi da to iskustvo donosi jedan novi kvalitet da i ovakvoj situaciji koju smo zatekli, ipak uspijemo poći korak napred.
Kotor je zbog koronavirusa, pretrpio možda i najveću štetu od svih turističkih destinacija u Crnoj Gori s obzirom na pogubne efekte pandemije na kruzing i izletnički turizam od kojih je Kotor do sada najviše prihodovao. Što se dešava sa preduzećem Luka Kotor, kako će ono pregurati ovu situaciju i da li mislite da ovogodišnji nedolazak kruzera, pa i jahti u luku Kotor, promijeniti onu dosadašnju djelimičnu problematičnu percepciju tih djelatnosti od dijela građana ?
Na današnji dan niko sa sigurnošću ne može da kaže kako će izgledati budućnost kruzing turizma jer sve zavisi od toga koliko če koronavirus trajati i da li će i kada doći do nekog efikasnog lijeka i vakcine.S igurno je da je Kotor pretrpio ogroman udarac, ali sam i mišljenja da kod građana Kotora nije uvriježeno mišljenje da su kruzeri štetni, jer ogroman broj Kotorana živi neposredno ili posredno, od prihoda koje ostvarujemo od dolazaka kruzera i turista koji dolaze tim brodovima ili kroz izletničke ture. Mi smo danas u situaciji da Kotor ima tek nekoliko stotina hotelskih ležajeva i mi ne možemo na osnovu tog malog kapaciteta da razvijamo stacionarni turizam kao glavnu granu. U trenutku kada Kotor bude imao veći broj hotela, tada možemo razmišljati o alternativama, ali do tada treba gledati u primjere onih gradiova koji su nama slični i vidjeti kako se oni odnose prema nekim stvarima u vezi sa kruzingom. Dubrovnik za koga ne moramo govoriti koliko ima velikih i kvalitetnih hotela, koliko je ekskluzivan i primaljiv kao destinacija, i pored svega toga ne bježi od kruzing turizma. Naprotiv, oni su pokrenuli i strategiju pozicioniranja Dubrovnika kao tzv. home porta za jedan broj kruzera. Jasno je dakle, da se u ovakvoj situaciji i mi svi moramo boriti da se to što je privreda ovog grada, osposobi. Jedna od prvih stavri koju ću uraditi će biti da odem u posjetu mom prijatelju, gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću jer je on pokazao jedan nevjervatan odnos prema svom gradu u ovoj pandemiji, uspjevši da Dubrovnik dovede do pozicije da kada je cijela Hrvatska bila “cvrena zona” za strane turiste zbog Covida, Dubrovnik bude označen kao slobodan i dostupan. Želim dakle, da vidim da li je i koliko moguće da se Kotor u tom smislu, “zakači” na Dubrovnik- da probamo da barem dio tih turista usmjerimo kroz neke sigurne, “zelene koridore” i do nas ovdje, ako to bude moguće. Sve što budemo mogli, uradićemo da se ključna privredna aktivnost u našem gradu ponovno zavrti.
Vladimir Jokić
Promijenila se vlast na državnom nivou, ali po prvi put imamo i situaciju da opštinama u Boki upravljaju vlasti u kojima nema DPS-a. Ima li stoga tu prostora za bolju međusobnu saradnju bokeljskih opština koja je do sada izostajala i koji su to konkretni takvi projekti ?
Već smo mi gradonačelnicvi Tivta, Kotora i Herceg Novog imali neke neformalne razgovore. Mi smo i ranije pokušavali tako nešto da uradimo, bez obzira što je Tivat tada bio grad pod vlašću i upravom DPS-a, ali naše nade da to tadašnjim ljudima u tivatskoj Opštini neće niti prepreka da sarađuju sa prvim kompijama, nisu se realizovale jer su oni sve to odbili. Imali smo ranije i medijsku optužbu glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da se ovdje pokušava formirati nekakakva “SAO Boka”. Izgovoriti takvo nešto je potpuna bedastoća, jer cijela Evrpa, cijela EU imaju zadatak regionalnog povezivanja i regionalizacije. Ne postoji ništa prirodnije nego da opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva imaju tu vrstu saradnje. Lokalni autobus koji ide iz Risna npr., ne mora da se zaustavi na Verigama, nego može da nastavi do Kamenara. Djeca koja npr. žive u Krimovici kao dijelu opštine Kotor, treba da imaju regulisan školski prevoz za Budvu gdje idu u školu. To su stvari koje riješava lokalna samouprava i sigurno je da ćemo sada mi u ove četiri opštine pokušati da što je moguće više sarađujemo i da idemo zajednički sa inicijativama prema državnoj vlasti, kako bi kroz izmjene zakona i druge pravne normative, uspjeli da realizujemo one stvari koje su od interesa za lokalno stanovništvbo u Boki. To je naša obaveza i naš prioritet. Ne moram da budem ni previše ovlašćen od mojih kolega-predsjednika opština Tivat, Herceg Novi i Budva da mogu iz punih usta kazati: reorganizacija, reforma ili ukidanje preduzeća Mosrko Dobro – to je nešto što se mora uraditi; Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakon o lokalnoj smaoupravi – sve to treba mijenjati jer da se se procesi koji su započeti njihovim donošenjem nasatvili, vi ovdje ubrzo ne bi imali nikakve ingerencije nad vlastitim gradom, pa bi biti gradonačelnik bilo samo obavljati neku protokolarnu funkcija. Izuzetno je važno i da se svi monopoli koji postoje u Boki, bilo oni vezani za morski prevoz ili nešto drugo, moraju ukinuti. Toga jednostavno, ne smije da bude. Isto tako, saglasni smo da bi Boka morala da ima i regionalni javni televizijski servis, ali za to je potrebno primijeniti neka zakonska riješenja.
Boka je po mnogo čemu specifična – tri zalivska grada Tivat, Kotor i Herceg Novi su praktično naslonjena jedan na drugi, da nemate table na putu, vi ne biste znali kada ste iz Tivta prešli u Kotor, ili iz Kotora u Novi. Interesovanja stanovništva su slična, njihovi problem su slični i mislim da je jako važno da se adekvatno riješavaju pitanja žitelja ovog dijela Crne Gore. Stoga ću nakon formiranja nove Vlade Crne Gore, posebno insistirati da ona održi jednu posebnu tematsku sjednicu vezanu za Boku, a koju će ona održati u Kotoru. Prvi put to javno pominjem i ovim putem pozivam novu Vladu da zajedno pripremimo tu sjednicu Vlade koja će se održati u Kotoru, a koja će u fokusu imati pitanje Boke. Takvo nešto do sada nije rađeno, a Boka je nepravedno zapostavljana, posebno imajući u vidu koji je njen značaj na polju kulturne baštine i kulture Crne Gore, te koji je njen ogroman značaj na polju ekonomije Crne Gore, kroz pomorstvo, privredu i turizam. Ako hoćete da imate državu koja će zdravo da funkcioniše, vi morate da ono što su motori razvoja te države, rasteretite od nepotrebnog balasta –mi ovdje ne govorimo da država uloži ne znam što u Boku, već da nas rastereti nepotrebnih birokratskih balasta koji nas spriječavaju da se normalno razvijamo. Kada se to uradi, svi će uspjeti da profitiraju jer Tivat, Kotor, Budva i Novi čak i u ovako lošoj ekonomskoj situaciji uspijivaju da se finansijski održe i prežive. Nama samo treba da se kočnice koje su bile stavljene na nas malo popuste, a onda će se već jako dobro vidjeti što može ovaj region. Neophodno je i stoga apelujem i molim Vladu Crne Gore da ima u vidu da je Crna Gora država sa najvećim brojem pomoraca po glavi stanovnika u svijetu, te da se status naših pomoraca mora hitno riješavati. To je najmanje 6 hiljada ljudi koji pune i lokalne i državni budžet, koji unose stotine miliona eura svježeg novca iz vani u našu ekonomiju, koji daju impuls privredi i to Vlada mora imati u vidu. Kada govorimo o pitanjima Boke, pomorci su svakako jedna od najvažnijih tema.
Nautički čarter, u kojem je Hrvatska najjača u Evropi, ove je godine imao pad prihoda od 65 posto, procjenjuju u Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima – čarter Hrvatske gospodarske komore (HGK). Naime, pad prihoda je ove koronasezone premašio pad broja dolazaka s obzirom na to da je većina bukinga odrađena u posljednji čas, a rezervacije su realizirane po znatno nižim cijenama od uobičajenih, tako da je financijski gubitak značajan. Gosti su iz dalekih destinacija gotovo u potpunosti izostali, s time da su čarter tvrtke ipak uspjele doći do nekih novih koji dosad nisu bili čarterski gosti.
Predsjednik Udruženja čartera HGK Paško Klisović pojasnio je kako se uspjeh nautike i brojke ostvarenja vežu za rezultat marina i megajahti, dok brojke za čarter segment govore nešto drugo. Sjeverni je Jadran radio nešto bolje od južnog dijela s obzirom na lakšu dostupnost autom, odnosno manju ovisnost o aviogostima. Pad na sjeveru je 40 do 50 posto, dok je na jugu preko 60 posto. No ukazuje na to kako je na južnom dijelu, pogotovo u splitskom bazenu, puno veća koncentracija flote, tako da taj osjetno veći pad pogađa puno više plovila, odnosno tvrtki. U Udruženju tako procjenjuju da je samo nakon 15. kolovoza zbog pooštravanja mjera prema Hrvatskoj izgubljeno oko 150 milona eura.
– Radi se o procjeni ukupne potrošnje čarter gostiju od 183 eura po danu po osobi, prema istraživanju TOMAS nautike iz 2017. što uključuje sve troškove, osim najma plovila, i trošak marina, potrošnje u restoranima i slično. A ove je godine do 30. rujna pad dolazaka i noćenja u čarteru prema podacima Ministarstva mora iznosio preko 50 posto što znači da smo ukupno, dakle svi u lancu čarter usluge, ove godine izgubili preko 300 milijuna eura, ukazao je Klisović.
Dalmacija – Hvar foto Hina
U Udruženju ukazuju kako treba olakšati i ubrzati realizaciju kredita za obrtna sredstva s obzirom na to da se sredstva čekaju predugo. Klisović je ukazao i na to kako banke i leasing kuće trebaju već sada planirati produljenje moratorija koji uglavnom istječu na proljeće 2021. te se treba riješiti pitanje smanjenja ili subvencije kamate na plasmane koji su u moratoriju jer se s obzirom na vrijednost plovila radi o ogromnim iznosima.
Čarteraši su apelirali na to da im se omogući koristiti potpore za očuvanje radnih mjesta jer će inače morati otpuštati zaposlenike.
– Najnovijom izmjenom kao osnovica za izračun pada prihoda, odnosno primitaka se umjesto mjesečnog izračuna uzima razdoblje od travnja do rujna, što u čarter poslovanju nije relevantno jer većina primitaka dođe izvan tog razdoblja, a glavni pad primitaka od preko 80 posto nam tek slijedi temeljem izostanka kroz jesensko i zimsko razdoblje.
Pojedine tvrtke u razdoblju od aprila do septembra imaju pad do 40 posto, dok od septembra nadalje imaju pad primitaka od 90 posto i ne mogu dobiti potpore za očuvanje radnih mjesta. Vjerujemo da će nam Ministarstvo rada izaći ususret, kao što je izašlo ugostiteljima koji mogu birati obračun mjesec za mjesec ili kumulativno, s obzirom na to da mehanizam postoji, kazao je Paško Klisović.
No, dodaje, još teža situacija tek slijedi. Naime, i u ovoj djelatnosti je akutni problem likvidnost za pripremu 2021. Što se tiče problema likvidnosti, Klisović je pojasnio kako je čarter posebno specifičan jer u normalnim okolnostima ima jako rani buking koji kreće već u rujnu za čarter uslugu iduće sezone, a iz čijeg se priljeva financiraju izuzetno visoki troškovi zimskog razdoblja i pripreme flote za sezonu.
Govoreći o tome što se uopće u ovom trenutku može očekivati od turističke 2021. Klisović je kazao kako je realno očekivati nešto bolje brojke od 2020., ali i dalje osjetno niže od 2019., i to pod uvjetom da se početkom godine krene s cijepljenjem.
– Ako do toga ne dođe, vjerojatno nas opet čeka nekakav lockdown kroz proljeće da se omogući kakav-takav promet u špici sezone. Ali to je onaj crni scenarij do kojeg, nadamo se, ipak neće doći, zaključio je Klisović.
Nakon objave kompanije Fajzer o novoj vakcini, sir Džon Bel, profesor medicine na Univerzitetu Oksford i član britanskog antikorona kriznog štaba, izrazio je uverenje da bi “život trebalo da se vrati u normalu do proljeća iduće godine”.
Bel slovi za jednog od najuglednijih britanskih medicinskih eksperata i njegove izjave i stavovi imaju specifičnu težinu ne samo u Velikoj Britaniji, već i mnogim drugim zemljama, navodi BBC.
Bel je izrazio oduševljenje objavom farmaceutske kompanije Fajzer da je efikasnost vakcine procijenjena na 90 odsto i dodao da će biti poteškoća oko distribucije nove vakcine, ali da te poteškoće nisu nepremostive.
U intervjuu za emisiju Najnovija vest na radiju 4 BBC, profesor Bel je najavio da bi do kraja godine i u prvim mjesecima iduće, u Velikoj Britaniji moglo biti “više od jedne vakcine” u opticaju.
Udruženje ugostitelja objavilo je da za njih od danas odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti “ne važe”, te su najavili da će od četvrtka otvoriti svoje objekte.
“Pošto mi kao udruženje ne postojimo za NKT, iako smo se kao ugostitelji dosljedno trudili da poštujemo sve predložene mjere, od danas za nas odluke NKT-a ne važe. Tim prije što nadležni državni organi i institucije ignorišu ili ne sankcionišu one koji u vjerskim objektima, na otvorenim prostorima i čak u kovid bolnicama ugrožavaju zdravlje građana. Zato smo donijeli donijeli odluku da na nivou čitave Crne Gore ignorišemo takozvane semafore i od četvrtka počinjemo normalno da radimo, u skladu sa ranijim preporukama za koje mislimo da su logične a to znači da ćemo raditi do 22:00h za stolom će moći da budu maksimalno 4 osobe i u bašti i unutra sa razmakom između stolova od 2 metra”, navodi se u saopštenju Udruženja ugostitelja.
Navode kako smatraju da je ovo jedini način da sačuvaju “kako našu privredu tako i egzistenciju naših porodica, poštujući principe solidarnisti i odgovornosti”.
U saopštenju se navodi da su saopštenje podržala udruženja iz Tivta, Ulcinja, Budve, Herceg Novog, Kotora, Berana, Podgorice, Plava, Pljevalja, Nikšića i Cetinja, te da svi potpisani stoje iza njega i da su spremni snose sve posljedice ovakve odluke.
Iz Udruženja navode da su na današnjem prijemu kod predsjednika Skupštine Alekse Bečića upoznali predsjednika parlamenta sa kompleksnom situacijom u kojoj se ugostitelji nalaze uslijed pandemije, te se saglasili da nadležni državni organi prilikom donošenja mjera za suzbijanje širenja koronavirusa treba da imaju u vidu i potrebu očuvanja privrede, a posebno najpogođenijih sektora poput ugostiteljstva.
Ljubuški – Blagoslovljena suncem, djevičanskom zemljom i obiljem podzemne vode, Hercegovina se probija na tržište maslinova ulja, osvaja medalje na natjecanjima i smješta BiH na kartu zemalja s “tekućim zlatom”.
“Kad sam počeo saditi masline, rekli su mi da sam lud”, pripovijeda 65-godišnji Dragan Mikulić, vlasnik maslinika koji se prostire na 50 hektara u Ljubuškom. Nakon nešto više od deset godina postao je jedan od vodećih maslinara na Balkanu.
Smješten između visokih planina na sjeveru i Jadranskog mora na jugu, maslinik mu ima 7000 stabala, poredanih u savršenim redovima.
“Pogledajte ovo sunce. Tako je cijelo vrijeme. A voda koja se spušta s onih planina prolazi ovuda na putu do mora”, pokazuje Mikulić. “Tlo je 30 posto pjeskovito, gdje stabla dišu, a 70 posto kamenito, bogato mineralima. Sve je ovdje”.
Ali početak nije bio lagan. Mikulić je upotrijebio “tone eksploziva” da bi izravnao teren za sadnju maslinika.
“Izabrali smo masline jer je to, kako mi to ovdje kažemo, stablo Bogova”, dodaje Mikulić čije je ulje zadnjih godina osvojilo 32 zlatne medalje na međunarodnim natjecanjima.
I drugi su krenuli njegovim stopama pa je 2019. u BiH službeno obrano 776 tona maslina, 27 posto više nego prethodne.
Industrija je još uvijek mala u usporedbi sa susjednom Hrvatskom, regionalnim liderom.
“Ali sa svojom darežljivom klimom, nezagađenim tlom i vodom Hercegovina ima nezamislive mogućnosti za razvoj maslinarstva”, tvrdi Miro Barbarić s Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.
Pristup podzemnim vodama omogućen je tek u posljednjih 15 godina zahvaljujući novim tehnikama bušenja. A to je ključ uzgoja maslina u regiji nekoć poznatoj uglavnom po uzgoju duhana.
Maslinama treba od 150 do 200 litara vode na dan, a kako u Hercegovini nema kiše, Mikulić je izbušio dvije bušotine u masliniku i instalirao sustav navodnjavanja.
Njegov susjed Jure Sušac, 66-godišnji vinogradar koji je sada i maslinar, do vode je izbušio bušotinu duboku 300 metara.
“Znam da masline vole mnogo vode. Sad je imam u obilju. Crpka nikada ne prestaje raditi”, kaže Sušac. I on je osvojio medalje za svoje ulje. Nada se da će ove godine proizvesti 500 litara.
“Na svakom natjecanju na koje sam se prijavio, osvojio sam zlato”, hvali se Sušac i dodaje: “Sad smo često ispred Hrvata”.
Područje Kotora se tokom posljednje dvije decenije nalazi pod velikim pritiskom prekomjerne urbanizacije, što ozbiljno ugrožava njegovu izuzetnu univerzalnu vrijednost, upozoravaju iz kotorske NVO „Expeditio”. Poručuju da nedopustive transformacije kulturnog pejzaža koje su se desile, devastacije i neadekvatna komercijalizacija kulturne baštine, gubitak izvorne namjene, kao i trenutno urušeni i nefunkcionalni sistem zaštite kulturne baštine i izuzetno loš sistem prostornog planiranja, ozbiljno urušavaju vrijednosti područja Kotora.
– Ukoliko se ove negativne prakse ubrzo ne promijene, status na Listi svjetske baštine Unesko biće ozbiljno doveden u pitanje. Jedan od razloga zabrinjavajućeg stanja područja Kotora i degradacije njegovih vrijednosti je činjenica da generalno u javnosti, a ni među donosiocima odluka, ne postoji svijest o tome šta ono sve obuhvata i koja je to izuzetna univerzalna vrijednost zbog koje se nalazi na Listi svjetske baštine. Najčešće se ne shvata da je cijeli kulturni pejzaž, koji obuhvata Kotorsko-risanski dio zaliva, područje Svjetske baštine, i da je ono što bi trebalo sačuvati upravo harmoničan odnos između bogate i raznovrsne graditeljske baštine i jedinstvenog prirodnog okruženja- naglašavaju iz NVO „Ekspedicio”.
Saopštavaju da je nedavno objavljena publikacija i mapa „Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora na Listi svjetske baštine Unesko” (autori Zorica Čubrović, Jasminka Grgurević, Ilija Lalošević, Aleksandra Kapetanović). Materijali su nastali sa ciljem da se predstave osnovne karakteristike, vrijednosti i značaj prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i doprinese očuvanju njegovog statusa na Unesko Listi svjetske baštine.
Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara usprotivio se u ponedjeljak zahtjevima za uvođenje policijskog sata s ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom dok je istodobno entitetski ministar zdravlja Vjekoslav Mandić otvoreno pozvao na stroge restrikcije, uključujući lockdown.
“Nema nikakve logike uvoditi policijski sat u ovom trenutku, pogotovo ako bi se uvodio u kasnim noćnim satima”, izjavio je Čampara komentirajući najave kako će entitetski krizni stožer u utorak uvesti nove mjere ograničenja ne bi li se zaustvio stalni dnevni rast broja zaraženih te umrlih.
U BiH su tijekom vikenda od posljedica zaraze koronavorusom umrle čak 73 osobe a od toga samo u Federaciji BiH njih 52.
Dnevni broj novozaraženih u proteklom tjednu varirao je između 1700 i iznad 1900 osoba. Iz kriznog stožera procurile su najave kako će nove mjere koje bi na snazi trebale biti od srijede značiti dodatna ograničenja broja ljudi koji se mogu okupljati u zatvorenim prostorima kao i na otvorenome ali i neka ograničenja kretanja.
To je potaknulo nagađanja kako će uslijediti i uvođenje policijskog sada no ministar Čampara tvrdi kako je to u postojećim okolnostima besmisleno i bespotrebno jer će samo naštetiti gospodarstvu.
Predložio je da se umjesto toga zabrane skupovi koje političke stranke organiziraju uoči lokalnih izbora zakazanih za 15. novembra. “Bolje bi bilo da su zabranili predizborne političke skupove još prije mjesec dana”, kazao je Čampara.
Za razliku od njega federalni ministra zdravstva Mandić inzistira na tome da su oštre mjere neizbježne uključujući tu i lockdown ukoliko se želi spriječiti slom zdravstvenog sustava jer je očevidno da se stanovništvo ne pridržava mjera koje su do sada propisane.
Sugerirao je kako bi bilo najbolje na razini Federacije proglasiti stanje prirodne nesreće a nakon toga bi županije imale ovlasti uvoditi zabranu kretanja čime bi se smanjila i mogućnost cirkulacije virusa.
“Ne možemo mi (liječnici) ući u noćni klub ili restoran gdje gostuje neka zvijezda i tisuću ljudi se zabavlja. I uz to svatovi, sve fešte. Narodu preča zabava od zdravlja”, kazao je Mandić za televiziju N1 dodajući kako će za sve biti kasno dođe li se do brojke od pet tisuća zaraženih dnevno.
JU Muzeji i galerije Budve i njena direktorica mr Lucija Đurašković je pozvana da kao počasni gost izvrši stručnu selekciju dva umjetnika iz Crne Gore koja će se predstaviti na VII Međunarodnom Bijenalu vizuelnih umetnosti u Čačku, na kome će se od 14. novembra do 20. decembra 2020. godine predstaviti umjetnici iz čak 30 zemalja.
Višeznačnost ovogodišnjeg tematskog okvira, koji nosi naziv „Razgraničenja“, posmatranog u korelaciji sa opštim nazivom projekta – izložbe „ Biblioteka- otvorena knjiga Balkana“, predlaže se kulturni dijalog kao osnova, aili i most, u procesu prevazilaženja konfesionalnih i nacionalnih razlika, i uspostavljenih geopolitičkih granica. Koncept izložbe kao kulturni dijalog, sa programom koji podstiče uzajamno razumijevanje i poštovanje, kao metoda za potiranje razlika i suprotnosti nastalih u prošlosti, svrstava ovu bijenalnu manifestaciju u red relevantnih kulturnih događaja na prostoru bivše Jugoslavije.
Prema stručnoj selekciji mr Lucije Đurašković, selektovani umjetnici za Crnu Goru su akademski slikari prof. Nataša Đurović i Zoran Petrušić, koji će se predstaviti sa po dva umjetnička rada.
Nataša Đurović je rođena u Doboju, BiH 1963. godine. Diplomirala na Kulturološkom fakultetu na Cetinju 1986. godine. Stipendista je francuske Vlade na specijalizaciji u Parizu 1989/90 . 1992. godine je magistrirala likovnu tehnologiju na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani. Redovni je profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju i član ULUCG. Realizuje umjetničke ideje u različitim medijima: crtežu, slici, fotografiji, ambijentalnoj i zidnoj instalaciji, performansu. Izlagala je na prestižnim kolektivnim izložbama u Francuskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Švedskoj, Austriji, Italiji, Hrvatskoj, Kanadi, SAD i Makedoniji. Samostalno je izlagala u Crnoj Gori, Srbiji, Italiji i San Marinu. Dobitnik je više nagrada za umjetnički rad, među kojima 2003.g. Nagrada Hercegnovskog zimskog likovnog salona , 2012.g. Nagrada za crtež Crnogorskog likovnog salona “13.novembar” i 2017.g. Grand Prix Crnogorskog likovnog salona “13.novembar.
Na VII Međunarodnom Bijenalu vizuelnih umetnosti u Čačku će se predstaviti sa dva rada : „ Trajanje- nestajanje- trajanje“, kombinovana tehnika na platnu, 2016. god. i „Trajanje- nestajanje- trajanje “ 2, kombinovana tehnika na platnu, 2016. godina.
Zoran Petrušić je rođen 1966. godine u Podgorici. Završio FLU na Cetinju 1993, Odsjek slikarstvo u klasi prof. Dragana Karadžića. Dobitnik je više značajnih nagrada u zemlji i inostranstvu od kojih se izdvajaju: Podgorički likovni salon (1998), Crnogorski likovni salon (2004), ,,13 Novembar“ (2009), ,,Kotorski vizuelni umjetnici“ (2014), nagrada Karavađo – Art Expo Rome (2017), Specijalna nagrada u Rimu (2017) i nagrada Art Expo Venezia (2018). Imao je veći broj samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu ( Njujork, Mantova, Rim, Barselona, Venecija, Lisabon, Zagreb, Pula…).
Na VII Međunarodnom Bijenalu vizuelnih umetnosti u Čačku će se predstaviti sa dva rada : „ Kunst macht frei“, ulje na platnu, 2008. god. i „ Say “, ulje na platnu, 2015. godina.
Struktura uspostavljene platforme na balkanskom bijenalu, predstavlja svojevrsno polje istraživanja, potiranja granica, izlaganja različitih vizuelnih retorika i transfera ideja, jasno manifestujući težnje inicijatora ovih umjetničkih susreta, ka razvijanju fluidnog dijaloga između ne balkanskih naroda, kao i prezentaciju balkana oslobođenog od negativnih premisa. Realizacija ove izložbe je planirana u periodu od 14.novembra do 20. decembra. 2020. godine, gdje njen tematski okvir „ Razgraničenja“, još eksplicitnije izražava nastojanje da se afirmiše ova vrsta dijaloga, kao strategija djelovanja na putu obnavljanja narušenih veza.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša saopštio je, danas na konferenciji za medije, da je u Crnoj Gori hospitalizovano 319 pacijenata od kojih je 17 životno ugroženo. On je naglasio da je nivo lokalne transmisije izuzetno visok, i da Crna Gora ide ka scenariju kada zdravstvene ustanove više neće moći svakom da ukažu pomoć. Istakao je da zbog velikog broja oboljelih može biti ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Mugoša je reko da je situacija komplikovana i teška, jer je nivo lokalne transmisije veoma, veoma visok.
“To zahtjeva poštovanje svih mjera. Prije svega osnovne tri mjere, maske, distanca i higijena, a zatim i svih ostalih mjera. Ovo što se dešavalo za vikend, ponašanje koje nije u skladu sa preporukama, naredbama, daleko je i od onog što bi trebalo da bude ponašanje svih koji brinu o sebi i svima onima koje vole,” naveo je Mugoša.
Te mjere koje su uvedene, moraju se poštovati, s razlogom su uvedene, naveo je Mugoša.
Situacija u zdravstvenim ustanovama sve teža
“Nemojmo da testiramo zdravstveni sistem, ljudi su umorni, rade mjesecima bez prekida”, naveo je.
Podsjetio je da se u kovid ambulantama radi besomučno, ne stiže se, te da je veliki pritisak.
“Idemo ka onom scenariju kada više neće moći svakom da se ukaže pomoć, i zato apelujem na poštovanje mjera,” istakao je Mugoša.
On je istakao da je Crna Gora sve bliža mogućnosti da pooštri mjere.
“Mjere mogu biti još restriktivnije. Nije nama koji predlažemo lako, kao ni onima koji ih donose jer znamo da mogu biti restriktivne. Ako vidimo da će zdravstveno osoblje da posustane zbog preopterećenja, nažalost nećemo imati drugi izbor. Zato molim da se svi pogledamo u oči, da se pogledamo i u ogledalo i da kažemo mi ovo hoćemo i želimo da riješimo, kao i da smo odlučni u tome i da onda krenemo da poštujemo mjere”, kaže Mugoša.
O međugradskom saobraćaju
Komentarišući veliki broj građana koji je za vikend išao u druge gradove, Mugoša kaže da ne mora sve da se zabrani, ali da se podrazumijeva i da treba da budemo pošteni prema sebi i prema drugima.
“Ljudi iz Podgorice treba da se drže pravila i da ne dovode u opasnost ljude u drugim opštinama. Nesporno je jedna od boljih strana Crnogoraca gostoljubivost, ali sada nije vrijeme za to,” naveo je Mugoša.
Odraz nivoa lokalne transmisije je odraz prethodnog ponašanja.
“Toliko je puta ponovljeno da treba primjenjivati mjere. Mi smo na visokom nivou transmisije virusa u populaciji kada može za nekoliko dana da se ugrozi funkcionisanje zdravstvenog sistema,” rekao je on.
Škole najsigurnije mjesto za boravak
“Razgovarali smo sa predstavnicima škola, Unicefom. Mi i dalje ostajemo pri stavu da je škola najsigurnije mjesto. Sa tog aspekta bi djeca mogla da idu u školu i mi razmišljamo da to predložimo za 15 dana i da vidimo koliko će to uticati na promjenu epidemiološke situacije. Predlog je da škole budu ukidane samo ako se uvedi potpuni “lokdaun” za cijelu državu, odnosno da bolnice budu skroz ispunjene”, kazao je Mugoša.
Građani, kaže on, i dalje ne poštuju mjere NKT-a.
“Gledao sam juče i prekjuče scene iz crkvenih objekata i vidio sam tamo mnogo mladih i djece. Zbog ove situacije, gdje u porodicama imamo različite dobi. Igrališta su juče bila prepuna, a postoji mogućnost da djeca infekciju prenesu na nekog starijeg. Ako ne budemo poštovali mjere i mi, kao i oni koji treba da ih sprovode i kontrolišu, strah me da ćemo imati veoma lošu situaciju”, poručio je Mugoša.
