Cijeli radni vijek proveo na jednom mjestu: Palagruža je najlipša i najteža lanterna

4
Palagruža
Palagruža

Nikolom Žuvelom, dugogodišnjim lanternistom s Palagruže, za “Slobodnu” smo razgovarali prije punih osam godina. Novinarima se rijetko pruži prilika posjetiti najudaljeniju hrvatsku lanternu, a meni se, eto, posrećilo čak nekoliko puta.

Susret sa svjetioničarem dogovorili smo ispod palagruškog klifa koji je oplakivalo nemirno, duboko more. Iznad se “diže” vrh Palagruže, a na visini od 96 metara nalazi svjetioničareva kamena kuća. More se baš bilo neugodno uzvaljalo, stomak je htio na usta iskočiti, pa smo razgovor vodili u neobičnim okolnostima. Mi, reporteri, u čučećem položaju na provi “Plovputova” glisera, a lanternist Žuvela u kaiću. Na nogama.

Zbog tih šesnaest minuta ćakule, taman koliko je bilo potrebno da transportna žičara dva puta prođe gore-dolje i ponese prtljagu turista koji su tu došli na ljetovanje, da otegli plinsku bocu i nešto hrane, gliserom smo do Palagruže “skakali” punih šest sati. Ali vrijedilo je, jer do Palagruže se stiže ciljano. Ploveći do nje se ne skreće do drugog otoka ili otočića, ne zalazi u neku lipu valu na koju putem naletiš. To je spektakularan izlet sam po sebi. Užitak je bilo čuti Žuvelinu palagrušku storiju o njegovim desetljećima života na svjetionicima.

– Tad mi je falilo još nekoliko godina do penzije. I znan da sam reka da kad u nju odem, da se više neću vratit na Palagružu. A oću li, a ko zna? Možda i ja oden na koji izlet? Sad me tamo na lanterni naslidija sin. On je tu odradija već dvadeset godina života. Na Palagruži je i prohoda i progovorija. Misec dana je tu, misec doma. Prije je bija tri miseca na lanterni, a jedan doma. Drukčije je to sad, lakše. U ono prvo vrime, kad nije bilo žičare, sve si stvari mora teglit na leđima do gore. Imaš se tu šta i napatiti po toj strmini. A bio je tu i Mercedes – govori Žuvela.

UZBRDO PO ZVIZDANU

palagruža

Vozilo? Ma kakvi, legendarni palagruški tovar. Uginuo je prije koju godinu. Imao je nadimak Ćoro. Lanternisti, i oni koji su ga upoznali, kažu da je bio nevjerojatna beštija, obično magare, a pametan ka čovik.

Ćoro nije dobro vidio, ali bez obzira na to ne bi mu promaknuo ni jedan brod koji bi se dočepao pučinskog otoka. Dočim bi ga nanjušio bježao je na drugu bandu, jer je znao da ga čekaju stotine metara serpentina do vrha. Teglenje. Nema ga više, kaže Žuvela, prisjećajući se bagaja koje mu je tovario. Pa uzbrdo po zvizdanu.

U svom dugom stažu Žuvela je dvije godine proveo i na Pločici, za vrijeme Domovinskog rata nešto i na kopnu, gdje ga je čekala obitelj. Ali čim se malo smirilo, vratio se na svoj otok. Što ga je to toliko vuklo na lanternu koju se drži jednom od naših najsurovijih svjetionika? Okrenutu vitrušinama i neverama; visoku, strmu?

– Ne može svatko radit na lanterni. Moraš ovo volit. Ali da se opet rodin, ponovo bi ovo izabra. Bija lanternist. Palagruža je posebna, i ja bi reka baš – najteža. Puno je posla. Tu je i meteorološka stanica, pa ti radni dan počinje u 3.30 ujutro. I daleko je. Tri sata gliserom od Korčule, pet od Splita. Kad te zaboli onda čekaš ili helikopter, ili gliser. Ili ti doktor preko telefona kaže šta da radiš. Ženu mi je jednom bilo opasno pogodilo, uzela je antibiotik za jaku prehladu, a dogodilo se i da je bila na njega alergična. A vani nevera, helikopter ne može doć, gliseru triba tri ure vamo, tri ure tamo. Dok smo ga čekali, “natapali” smo je ogromnim količinama čaja. Uf; to je bilo grubo. I to je Palagruža – veli Žuvela.

Kaže nam da na njoj, bez obzira na sve, nađe ljudi. Ljeti posebno. Nahrupe kupači na žalo. Stvore šušur. Jedrilice okupiraju valu, gužve bi bilo toliko da bi Žuvela jedva dočekao mir desetog mjeseca.

Na pučini, u osami punoj mira, lanternist bi se zaželio još većeg spokoja. To su svjetioničari. Dok ljudi danas robuju vijestima, društvenim mrežama, brzom signalu i internetu, plaču i kukaju jer ne mogu u kafić, cvile što ne mogu u provod, lanterna živi paralelnim životom. Za nekoga je to smak svijeta, za lanternista – cijeli univerzum.

LUDE JUŽINE

– Nekad je bilo baš drugačije, na Palagruži je znalo bit i po devetero dice. Tri obitelji su ovde živile. Kad san se prvi put na nju iskrca, izgledala mi je ka neki planet iz svemira. Ali odma san se prilagodija. Kad san bija na njoj, na oni moj dom na kopnu ne bi ni mislija. Tu mi je bila i obitelj, žena Marija, ćer, posli mi je tu doša i sin. Moja Mare je, kad su krenili u školu, išla na kraj s njima, a ja san osta. I onda se vraćala kako bi mogla. Ljudi bi me uvik pitali je li mi dosadno na lanterni. Ma di će mi bit dosadno, posla san ima priko glave: mjerenja, slanja podataka, svjetioničarski posal. Radiš cili dan. Ide se i u ribe. Pa u kapare, prije ih je bilo puno više, skupljali bi ih i za prijatelje. Ima i pelina, divljeg luka, lovora, sljeza za čaj – govori Nikola.

Ima i suludih južina koje samo što ti ne razbiju brodić. Nevera koje u trenu odnesu pola te posebne palagruške plaže. Huka stijenja koje pucaju, pa padaju svom silinom s visine. Nekad je bilo i koza, danas koja kokoš, ima i sokolova koji ih napadaju. Vidi se i morskih pasa, ali onih koji nisu toliko opasni. Teških, grubih vremena je bilo, ali i najljepših životnih prizora buđenja i umiranja dana.

– Čovik se navikne na sve. Na to se više posli niti ne obazireš. Sve ti postane normalno. Živiš svoj radni dan. Iako taj posal stvarno nije za sve ljude. Triba to izdržat, ne može to baš svako. U neka vrimena prije nije bilo glisera, do Palagruže se vozilo drvenim brodovima. Nikad doć, danima je trajalo za obavit smjenu. Cili radni vijek na lanterni. Je, najvjerojatnije bi da se opet rodin isto odabra – kaže Nikola Žuvela koji danas živi na svojoj Korčuli, sadi masline, uživa.

/Tanja Šimundić Bendić/

Udruzi Stonski školjkari iz EU fondova odobrena sredstva za projekt izrade monografije

0
Ston

Udruzi Stonski školjkari odobrena su sredstva Europskog fond za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 249.610,00 kuna za projekt pod nazivom “Školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života” u okviru FLAG natječaja za dodjelu potpore projektima u okviru Mjere 3.1. “Potpora razvoju male turističke infrastrukture i usluga povezanih s ribarstvom i akvakulturom” FLAG-a Južni Jadran.

U okviru projekta izradit će se popularno-znanstvena dvojezična monografija na temu školjkarstva u Malostonskom zaljevu kao lokaliteta neprocjenjivog prirodnog bogatstva, bogate kulturne baštine i specifičnog načina življenja. Rad će iz različitih pristupa i na sveobuhvatan način obraditi temu školjkarstva te će predstavljati temelj za valorizaciju prirodno-kulturne baštine, stvaranje dodanih vrijednosti i vodilju u održivom razvoju i zaštiti okoliša.

Tim je povodom održan inicijalni sastanak s autorima monografije na kojem je predsjednica udruge Marija Radić potpisala ugovore o autorskim djelima čime su započele prve aktivnosti na projektu. Autori koji će sudjelovati u izradi monografije su dr. sc. Mirna Batistić, doc. dr. sc. Irena Ipšić, Josip Žuvela prof., dr. sc. Jakša Bolotin, prof. dr. sc. Nenad Jasprica, dr. sc. Valter Kožul i Vedran Kunica mag. ing. maricult. Kao baštinici tradicije, ljudi sa sjećanjima i iskustvom, u proces izrade monografije kao kazivači bit će uključeni i sami školjkari, a pružat će i potporu u znanstveno-stručnom radu te prikupljanju foto i drugog materijala.

Kamenice – Ston

Monografija će biti namijenjena cjelokupnom stanovništvu šireg područja kako bi se podrobnije upoznali s tisućljetnom tradicijom uzgoja školjaka, dok će malostonskim školjkarima predstavljati dobrodošao alat za popularizaciju djelatnosti i bolju turističku promociju jer je kao dvojezično (hrvatsko-englesko) izdanje, namijenjena i posjetiteljima. Osim u tiskanom izdanju, monografija će biti dostupna i u digitalnom obliku na internetskoj stranici, također predviđenoj projektom.

U kreiranju lokalne strategije i realizaciji projektnih ideja s ciljem unaprijeđena i očuvanja ove tradicionalne djelatnosti udruga Stonski školjkari njeguje izvrsnu suradnju s FLAG-om Južni Jadran te Ministarstvom poljoprivrede. Udruga je nedavno okončala projekt zaštite Malostonske kamenice oznakom izvornosti na EU razini te planira niz novih projektnih aktivnosti. Zajedničkim radom od 2006. godine školjkari su napravili niz pomaka i promjena koje za cilj imaju očuvanje ove stoljetne tradicije.

Italija razmatra nove mjere za blagdane, Irska za januar

0
Italija / Rim/ foto EPA

Italija razmišlja o strožim ograničenjima za božićne i novogodišnje blagdane zbog opasnosti povećanja broja zaraženih u siječnju, dok Irska već sad za januar najavljuje mogućnost uvođenja nekih mjera.

Nakon što su ublažena neka ograničenja u Italiji, gomile kupaca u nedjelju su pohrlile u mnoga gradska središta, a Italija je izvijestila o 484 smrtna slučaja povezana s koronavirusom. U subotu je Italija po broju umrlih nadmašila Britaniju kao europsku zemlju s najvećim brojem smrtnih slučajeva.

Vlada bi mogla odlučiti uvesti pravila zatvaranja tzv. “crvene zone” od 24. prosinca do najmanje 2. siječnja, produljujući noćni policijski sat, zabranjujući sva kretanja koja nisu nužna i zatvarajući trgovine, barove i restorane vikendom i praznicima, osim trgovina s osnovnim potrepštinama, izvijestili su talijanski mediji. Odluka bi mogla biti donesena u ponedjeljak nakon sastanka premijera Giuseppea Contea, ministara i znanstvenog odbora koji savjetuje vladu od početka izvanredne situacije s koronavirusom.

“Gužve su neopravdane, iracionalne, neodgovorne”, rekao je ministar za regionalna pitanja Francesco Boccia za talijanski dnevnik La Repubblica.

Irska će možda trebati ponovno uvesti neka ograničenja zbog covida-19 u janauaru, rekao je u ponedjeljak premijer Michael Martin, nakon što su zdravstveni dužnosnici upozorili da bi broj zaraženih mogao opet rasti nakon ponovnog otvaranja većeg dijela gospodarstva u zadnja dva tjedna. Irska trenutno ima najnižu stopu zaraze covidom-19 u Europskoj uniji, nakon što je već u listopadu privremeno zatvorila trgovine, barove i restorane.

Ljudi će od petka moći ponovno putovati cijelom zemljom, a okupljanje manjeg broja ljudi u kućanstvima dopušteno je do 6. siječnja.

“U siječnju bi moglo biti daljnjih ograničenja”, rekao je Martin za nacionalnu mrežu RTE dodajući da ograničenja ukinuta ovaj mjesec nisu bila tako stroga kao početno zatvaranje.

Rekao je da će se vlada opsežno savjetovati prije donošenja bilo kakvih odluka.

Borba protiv nelegalnog ribolova: Od avgusta 2019. izdato 65 prekršajnih naloga

0
Zaplijenjene-mreže

Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja rade samo četiri inspektora za morsko ribarstvo, ali je od avgusta prošle do novembra ove godine izvršeno 780 kontrola, izdato 65 prekršajnih naloga i pokrenuto 15 prekršajnih prijava.

Vlada je uočila probleme sa kojima se ovaj resor suočava, posebno zbog problema izlova ribe upotrebom eksploziva, pa je u junu 2017. godine formirala Radnu grupu za borbu protiv svih vrsta nelegalnog ribolova.

Kontrola

Kako su Pobjedi kazali iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, članovi radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova, koju čine predstavnici nadležnih institucija i civilnog sektora, konstatovali su da je u proteklom periodu zaživio široki front u borbi protiv raznih vidova nedozvoljenog ribolova, te da su postignuti značajni rezultati.

– U protekle tri godine sproveden je veliki broj akcija na moru i na kopnu. Kao rezultat pojačanih i zajedničkih aktivnosti značajan broj osoba procesuiran je, i to posebno u slučajevima nelegalne upotrebe mreža, dinamita, agregata, noćnog ronjenja lampama. Takođe, slučajevi upotrebe dinamita u značajnoj mjeri su prorijeđeni – tvrde iz ovog resora.

Posebno značajnim pomakom ocijenjen je podatak da su u toku 2020. godine dva lica osuđena na petomjesečne zatvorske kazne zbog nezakonitog ulova ribe.

– Ocjenjujući da se, nažalost, svijest ribokradica jedino može promijeniti na restriktivan način, predstavnici Radne grupe su izrazili nadu da će tužilaštvo i sudovi i u narednom periodu nastaviti da rješavaju procesuirane slučajeve i najoštrije kažnjavaju sve devastatore našeg mora, jezera i rijeka – kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.

Oprema

Radi jačanja kapaciteta inspekcije za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sprovelo je proceduru i nabavilo savremeno opremljeno plovilo za kontrolu aktivnosti na moru, a koje će u značajnoj mjeri pomoći suzbijanju nelegalnih aktivnosti.

– Nabavka ovog broda, vrijednog oko 600 hiljada eura, realizovana je kroz MIDAS 2 projekat koji Vlada Crne Gore realizuje sa Svjetskom bankom. Takođe, u Agrobudžetu za 2020. godinu kreirana je i nova mjera podrške upravljanju sistemom monitoringa i kontrole u ribarstvu – poručuju iz Ministarstva.

Kako navode Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja sistematizovana su četiri inspektora za morsko ribarstvo.

– U cilju unapređivanja administrativnih kapaciteta, za inspektore se oraganizuju i razne vrste obuka i studijskih posjeta kako bi pratili dobre prakse kontrole i nadzora u zemljama regiona kao i sa radom inspekcijskih službi u drugim zemaljama EU – tvrde iz MPRR.

Sektor ribarstva 

U protekle četiri godine Vlada je napravila značajan iskorak na planu unapređenja sektora ribarstva, počev od usaglašavanja sa EU politikom u ovoj oblasti, do jačanja administrativnih, laboratorijskih i inspekcijskih kapaciteta.

Navode da je Direktorat za ribarstvo opravdao postojanje, jer je potvrdio da je važna pretpostavka za rješavanje problema, ostvarenje vizije razvoja crnogorskog ribarstva, uz prilagođavanje ciljevima Zajedničke ribarske politike EU.

– Kroz IPA projekat „Jačanje kontrole i upravljanja ribarstvom“ nabavljeni su i ugrađeni uređaji za automatsku identifikaciju plovila (AIS), na svim ribolovnim plovnim objektima čija dužina prelazi 10 metara – kažu iz Ministarstva poljoprivrede.

U novembru 2018. godine u Ministarstvu poljoprivrede uspostavljen je Ribarski monitoring centar, čime su značajno unaprijeđeni monitoring, nadzor i kontrola ribolovnih aktivnosti na moru i u slatkovodnom ribarstvu.

– Adaptacija prostora je urađena uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Norveške, a dijelom i iz sredstava Ministarstva. Kraljevina Norveška je u prethodnom periodu podržala realizaciju još jednog značajnog projekta u Opštini Ulcinj – „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema“, kroz koji je angažovano i obučeno jedno lice za kontrolu ribolovnih aktivnosti – kazali su iz ovog resora.

Nabavljena je, kako dodaju i neophodna oprema za kontinuiran monitoring, razvijen i uspostavljen informacioni sistem za monitoring ribolovnih aktivnosti u morskom i obalnom području te opštine.

Pronadjeni-dinamit

Samo četiri inspektora obavljaju kontrolu 

Direktorat za ribarstvo nadležan je za sve poslove koji su vezani za sektor morskog i slatkovodnog ribarstva u Crnoj Gori.

– U okviru ovog Direktorata je Direkcija za monitoring i inspekciju, koja trenutno zapošljava tri inspektora za morsko ribarstvo. Takođe, ovlašćenje za obavljanje kontrola u morskom ribarstvu ima i jedan inspektor za poljoprivredu.

Jačanje inspekcijskih službi važno za napredak u EU

Ministarstvo je, kako tvrde, planiralo da nastavi jačanje kapaciteta za kontrolu, što je i preporuka i naših evropskih partnera.

– I u posljednjem Izvještaju EK o napretku Crne Gore, osim potvrde postignutog napretka u Poglavlju 13 (Ribarstvo), ističe se potreba nastavka jačanja inspekcije i kontrole, kao administrativnih kapaciteta, kapaciteta u oblasti prikupljanja podataka, naučnih savjeta, kako bi se postigla puna spremnost za primjenu Zajedničke ribarske politike EU – kažu iz Ministarsva poljoprivrede.

Radna grupa protiv krivolova 

Radnu grupu čine predstavnici svih relevantnih subjekata vezanih za sektor ribarstva i kontrolu: Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave pomorske sigurnosti, Nacionalnih parkova, Instituta za biologiju mora, Prirodno matematičkog fakulteta, Agencije za zaštitu životne sredine, Višeg državnog tužilaštva, Vrhovnog suda, Lučke kapetanije, savezi za sportski ribolov i na moru i na slatkim vodama, JP za upravljanje morskim dobrom, NVO i grupe građana ,,STOP krivolovu“. Radna grupa svoje aktivnosti preduzima u skladu sa Akcionim planom u kojem su definisane mjere, aktivnosti, nosioci aktivnosti i rok realizacije navedenih mjera.

/N. Kovačević/

Uručena IT oprema hercegnovskim školama koja će olakšati pristup online nastavi

0
Zelenika, Herceg Novi

Aktivnost uručivanja donacije školama u sklopu IPA prekograničnog projekta BiH – CG “YOUth drive” završena je 11. decembra, kada su tri škole u opštini Herceg Novi, JU OŠ “Orijenski bataljon”, JU OŠ “Ilija Kisić ” i JU Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić ” dobili je vrijednu IT opremu koja će olakšati pristup online nastavi učenicima ovih institucija, saopšteno je iz NVO Naša akcija.

Opremu osigurava Europska unija u okviru projekta koji doprinosi podizanju svijesti mladih o pravilnom odlaganju otpada i zaštiti životne sredine.  Predhodnih nedelja urucene su donacije školama u opštini Tivat i Kotor.

Projekt „Y O U t h d r i v e“ koji financira EU doprinijet će pravilnom odlaganju otpada. U saradnji sa školama, projekt će se prvenstveno odnositi na svijest mladih ljudi koji bi svojim znanjem i akcijama u budućnosti trebali utjicati i djelovati na podizanju svijesti javnosti o zaštiti životne sredine. Projekt će također stvoriti osnovu za poboljšanje postojećeg zakonodavstva u ovom područiju.

Projekt „YOUTH DRIVE – Program za podizanje svijesti o pravilnom upravljanju otpadom i osnaživanje zakonodavaca za djelovanje“ sprovodi se u okviru IPA programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, financiranog od Europske unije sa više od 232.000 EUR. Projektni partneri su nevladine organizacije, Udruženje za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega, Bosna i Hercegovina kao nositelj projekta, i NVO Naša akcija, nevladina organizacija iz Kotora.

Realizacija projekta planirana je za period od 15.11.2019. do 15.05.2021., dok je ukupna vrijednost projekta 279.200 EUR.

Boka Kotorska – broj aktivnih slučajeva, oporavljeni i preminuli

0
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me

Donosimo pregled oboljelih, oporavljenih i preminulih uzrokovano  od početka juna u Boki Kotorskoj po opštinama.

Kotoru je trenutno inficirano koronavirusom 574 osoba, oporavljenih je 653, preminulih 19.

Tivtu su inficirane 64 osobe, oporavljenih je 723, preminulo je 11 osoba.

Herceg Novom je inficirana  401 osoba, oporavljenih je 890, preminula je 21 osoba.

U Crnoj Gori ukupno je inficirano 10.351, oporavljenih je 30.178 preminulo je 573 osoba.

Vrijeme – pretežno sunčano, do 16 stepeni

0
Risan foto Boka News

Nakon kišovitog dosadašnjeg dijela decembra, narednih dana očekuje nas pretežno sunčano uz umjerenu buru, a dnevna temperatura bit će oko 16 °C.

Sudeći prema trenutnim prognozama za naredne sedmice – velike hladnoće neće biti ni u nastavku godine, a ni početkom sledeće, pri čemu je veća vjerovatnost za ponovno više kiše oko Božića navode meteorolozi.

Ponedjeljak:

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, lokalno uz malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru umjereno do pretežno oblačno i uglavnom suvo.

Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, umjeren i jak, na udare i veoma jak, krajem dana u slabljenju.

Jutarnja temperatura vazduha -3 do 8, najviša dnevna -1 do 16 stepeni.

Utorak:

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost a tokom dana duži sunčani intervali.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom prijepodneva, na krajnjem jugoistoku, umjeren do pojačan, sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha -7 do 6, najviša dnevna 6 do 18 stepeni.

Preminule četiri osobe, još 478 novooboljelih, H. Novi 20, Kotor 20, Tivat 12

0
corona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.416 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 478 novopozitivna.

Broj predstavlja sve slučajeve infekcije otkrivene korišćenjem PCR testova i brzih antigenskih testova koji su prijavljeni Institutu za javno zdravlje Crne Gore] slučaja infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 4 smrtna ishoda povezana sa virusom COVID19.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 147
Nikšić 95
Berane 59
Pljevlja 34
Cetinje 31
Herceg Novi 20
Kotor 20
Budva 17
Tivat 12
Bijelo Polje 10
Ulcinj 8
Bar 7
Plav 4
Šavnik 4
Tuzi 2
Danilovgrad 2
Petnjica 2
Mojkovac 1
Plužine 1
Kolašin 1
Andrijevica 1

 

Smrtni ishodi, kako navode iz IJZ, nastali su kod pacijenata iz Podgorice, Tivta, Nikšića i Kotora.

“Najstariji preminuli je imao 80 godine a najmlađi 63 godine (1957 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 573 a od početka godine 582”, kazali su iz IJZCG.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 573 a od početka godine 582.

Do 17 sati i 30 minuta prijavljen je oporavak kod 879 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 10351. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 41426”, navodi se u saopštenju IJZCG.

Dočekajmo Novu godinu u veselim bojama – „Tivat u prazničnom ruhu”

0
Tivat – foto Boka News

Turistička organizacija opštine Tivat u saradnji sa Lokalnim javnim servisom “Radio Tivat” ove godine organizuje akciju Dočekajmo Novu godinu u veselim bojama pod sloganom “Tivat u prazničnom ruhu”.

Riječ je o foto konkursu koji je otvoren od 4.12. a prijavljivanje fotografija trajaće do 16.12, kada će biti objavljene na Facebook stranici TO Tivat za online glasanje, koje će biti zatvoreno 21.12. u 20 sati.

Pozivamo sve zainteresovane sugradjane da fotografije svojih dekorisanih izloga, kafića/restorana, dvorišta/balkona šalju na adrese tivatravel@gmail.com i info@tivat.travel.
Budite kreativni i maštoviti i uljepšajte grad!

Počela najveća i najsloženija distribucija cjepiva u povijesti SAD-a

0
SAD distribucija cjepiva /Foto EPA

Radnici u Pfizerovoj tvornici u Michiganu otpremili su rano ujutros prve pošiljke svog cjepiva protiv Covida-19 čime je počela najveća i najsloženija distribucija cjepiva u povijesti Sjedinjenih Država.

Televizijske snimke iz Pfizerove tvornice u Kalamazoou prikazuju radnike koji izvlače kutije s cjepivom iz zamrzivača i postavljaju ih u velike plave hladnjake prije nego što će kutije biti označene naljepnicama.

Snažnim pljeskom radnici su popratili prijenos prvih kutija do kamiona kojima će se cjepivo krenuti, uz strogu pratnju šerifskih služba, put konačnih odredišta.

– Mjesecima smo s nadležnim službama pripremali strategiju za učinkovitu logistiku distribucije cjepiva i sada je vrijeme da plan provedemo – rekao je Wes Wheeler, predsjednik zdravstvenog odjela UPS-a, velike dostavne kompanije.

Pfizerove ledene pošiljke sadrže do 4875 doza koje će se kamionima prevoziti iz Kalamazooa do zrakoplova. Radnici će tovariti cjepivo – koja mora biti skladišteno na subarktičkoj temperaturi – u zrakoplove kojima će se prevoziti do središnjih skladišta dostavnih tvrtki kao što su spomenuti UPS (United Parcel Service) ili FedEx u gradovima Louisville, Kentucky i Memphis. Iz tih središnjih skladišta cjepiva će se distribuirati u 145 američkih mjesta koja će primiti prve doze.

Vozači UPS-a i FedEx-a trebali bi prve “pošiljke” sa cjepivima predati zdravstvenim službama u ponedjeljak. Zdravstveni djelatnici i štićenici doma za starije i nemoćne među prvima će biti cijepljeni u SAD-u.

Pfizerovo cjepivo najzahtjevnije je među svim cjepivima razvijenima za borbu protiv pandemije koronavirusa, jer zahtjeva najstrože mjere za isporuku i skladištenje pri temperaturi od minus 70 stupnjeva Celzijevih.

Za UPS i FedEx dostava cjepiva je prioritet, pa su tako predvidjeli prostore u zrakoplovima i kamionima u ovo predbožićno vrijeme kada je povećan promet za dostavu robe kupljenje online.

Obje tvrtke ovlaštene su za prijevoz osjetljivih medicinskih proizvoda i teško mogu pogriješiti.