U Herceg Novom je ove sedmice boravilo 797 turista, 62 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista 794 je stranih, a domaćih troje.
U domaćinstvima boravi 770 gostiju, a u hotelima 27.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.
Morska trava (Posidonia oceanica), u narodu poznata kao murava, ugrožena je u našem moru na nekoliko načina, najviše u priobalnom dijelu gdje se izlivaju neprečišćene otpadne vode – kazala je naučna saradnica u kotorskom Institutu za biologiju mora, dr Vesna Mačić.
Prema njenim riječima, radi se o izuzetno korisnoj i za morski podvodni sistem neophodnoj biljci koja po metru kvadratnom proizvodi više kiseonika od prašuma Amazonije.
Stanište
Posidonija je jedna od najpoznatijih morskih trava u Sredozemnom moru. Ona stvara velike podvodne livade koje predstavljaju zaštićeno stanište prema EU Direktivi o staništima i mnogim nacionalnim zakonima zemalja Mediterana.
Ova endemska biljka Sredozemlja trpi razne pritiske prouzrokovane infrastrukturnim radovima na obali, sidrenjem brodova, kočarenjem, ali i nelegalnim ribolovom, prvenstveno dinamitom.
– Njena je ogromna uloga kao primarnog producenta, graditelja staništa, čuva obalu od erozije i pruža utočište za ribe jer u njenim livadama odrastaju neke juvenilne forme gdje se skrivaju od predatora – kazala je Mačić.
Kako je precizirala, nevladina organizacija Grin home, je u okviru projekta ,,Podrška lokalnim zajednicama u promociji i zaštiti budućeg zaštićenog područja u moru – Katič“ tokom ljeta sprovela monitoring posidonije u tom dijelu mora.
– Rezulatiti nijesu najbolji jer ukazuju na povlačenje livada u najdubljim djelovima gdje je livada i najosjetljivija – kazala je Mačić.
Ona naglašava da su najugroženija mjesta u blizini većih naselja, dok je u područjima ispred neizgrađene obale, posidonija, uglavnom, u dobrom stanju.
– Problem je što se teško obnavlja. Njeni rizomi rastu veoma sporo tj. oko jedan do dva centimetra za godinu, tako da su potrebne decenije za obnovu naselja od samo nekoliko metara. Osim toga naselja posidonije koja su oštećena postaju podložnija daljoj degradaciji. Na primjer, kada se zbog sidrenja isčupa dio biljke i prave se rupe u livadi, daljim radom talasa i erozijom podloge ove rupe se mogu povećati i izazvati veće degradacije livade – kazala je Mačić.
Uništenje
Osim fizičkog uništenja, kao što je čupanjem sidrima jahti ili zatrpavanjem zbog nasipanja obale, prema riječima Mačić, na livade posidonije najviše utiče smanjenje prozirnosti morske vode i izlivanje otpadnih voda.
– Ovo dovodi do prenamnožavanja planktona i zamućenja vode što otežava prodiranje svjetlosti do listova posidonije. Takođe, planktonski organizmi su kratkoživeći pa padaju na morsko dno, tj. na listove posidonije i tu dodatno smanjuju prodiranje sunčeve svjetlosti do organela u listu koje vrše fotosintezu – kazala je Mačić.
Raspadanje organske materije, kako navodi, troši i veće količine kiseonika koji tako u pridnenim slojevima može biti u deficitu.
– Kako je proces fotosinteze smanjen (zbog manje svjetlosti) onda se okolina manje obogaćuje kiseonikom koji se oslobađa u procesu fotosinteze. To povećava disbalans kiseonika u pridnenim slojevima, a time i remeti normalan opstanak svih drugih organizama – pojašnjava Mačić.
Na vrijeme
Ona naglašava da smanjenje gustine naselja posidonije ukazuje na negativne posljedice.
– Trebalo bi što prije raditi na otklanjanju tih uzroka jer je kasnije upitno koliko se stanje može popraviti. Zbog sporog rasta posidonije jednom uništene livade se praktično mogu samo djelimično obnoviti u životnom vijeku čovjeka – kazala je Mačić.
Posljedice su, dodaje ona, manja produkcija primarne organske materije i manje pružanje usluga ekosistemu.
– Važno je napomenuti da usluge ekosistema nijesu samo važne za npr. ekonomski važne vrste riba i drugih morskih organizama već i za čovjeka. Livade posidonije svojim isprepletanim rizomima učvršćuju morsko dno i obalu čuvaju od erozije, a takođe skladište značajne količine ugljen dioksida koji je jedan od faktora važnih za klimatske promjene.
– Prema tome, livade posidonije treba čuvati jer imaju nebrojeno mnogo funkcija – poručila je Mačić.
Stanje u zalivu
Kako je istakla Mačić zamućenost mora koja se i preko Google earth mogla pratiti od Kumbora do Meljina predstavlja opasnost po opstanak posidonije.
– Zbog smanjenja prozirnosti vode, ta trava ne može da vrši fotosintezu, pa je tako osuđena na izumiranje – tvrdi Mačić.
/Nada Kovačević/
Najveći izvori zagađenja vazduha u regionu su mali kućni uređaji, velika industrijska postrojenja i transport, saopšteno je na regionalnoj konferenciji „Balkanski vazduh između dvije vatre“, koju je organizovala RES Fondacija, prenosi portal klima101.
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Džejkob je istakla da je, prema dostupnim podacima, vazduh u regionu Zapadnog Balkana trenutno najzagađeniji vazduh u Evropi.
Vazduh u regionu je zagađen tokom cijele godine, ali dokazi za veliku zagađenost su najvidljiviji tokom zimskih mjeseci kada počne sezona grijanja, i kada stanovništvo, zahvaljujući aplikacijama koje prikazuju rezultate dobijene sa mernih jedinica, postaje svjesno zagađenja.
Istraživanje Svjetske banke koje je sprovedeno u Srbiji pokazuje da emisije sumpor-dioksida moraju da se smanje čak tri puta kako bi bili u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)
Gornja granica zagađenja PM2,5 česticama, poslije koje postoje posljedice po zdravlje, iznosi 10 mikrograma po metru kubnom, pokazuju podaci SZO. U Srbiji trenutno granična vrijednost za PM2,5 čestice iznosi 25 µg/m3-, izvještava klima101.
Europljani se više zanimaju i spremni su za putovanja u inozemstvo u idućih 12 mjeseci, posebno Nijemci, pri čemu od odredišta najviše traže visoke sigurnosne standarde i pozitivne epidemiološke slike, no i dalje se suočavaju s ograničenjima putovanja čije se ukidanje, kao i porast putovanja, očekuje s dostupnošću cjepiva.
Zaključci su to iz studije svjetske turističke burze ITB Berlin i istraživačko-konzultantske tvrtke IPK International o utjecajima pandemije covida-19 na turizam, potražnju i trendove, s naglaskom na Njemačkoj kao najvećem europskom emitivnom tržištu.
S dostupnošću cjepiva, Europljani kao turisti, ali i turistička i industrija putovanja očekuju postupno ukidanje ograničenja putovanja, koja bi tada, kako je pokazalo istraživanje, počela brzo i naširoko rasti.
Namjere Nijemaca da putuju u inozemstvo u sljedećih 12 mjeseci su se povećale za šest posto u odnosu na provedeno prvo istraživanje u lipnju ove godine, čime je to tržište znatno iznad europskog i svjetskog prosjeka, odnosno sve je više onih koji su voljni putovati u inozemstvo.
Osim Nijemaca, iznadprosječni interes za putovanja u inozemstvo u idućih 12 mjeseci pokazali su i Švicarci, Nizozemci i Austrijanci, a i dalje su im, kao i tijekom ljeta, u fokusu više odredišta unutar Europe, među kojima primjerice Nijemci najviše preferiraju Španjolsku, a zatim Italiju i Austriju.
Studija pokazuje i da su odredišta unutar Europe uspjela zadržati ili čak i proširiti svoj potencijal zadnja četiri mjeseca, poput primjerice Italije, za razliku od odredišta izvan Europe za koje je zanimanje kod europskih turista i dalje znatno ispod prosjeka i nije se baš popravilo.
Razlog tome istraživači vide u raznim ograničenjima kao što su propisi o ulasku i izlasku za zemlje, iako neki smatraju da je to pridonijelo poboljšanju sigurnosne slike destinacije i njezine turističke ponude zadnjih mjeseci, pa su s te strane i manje rizične od zaraze koronom, kao i ponuda u destinaciji, od prijevoza i smještaja, do vrsta aktivnosti.
Osim toga, Nijemci, kao i ukupno Europljani iskazuju nešto pozitivniji stav prema zračnom putovanju nego su ga imali u lipnju, iako ih je još većina nesigurna oko rizičnosti takvog putovanja, a za razliku od njih ‘strah od letenja’ zbog korone nešto je veći među Amerikancima, a i više među Azijcima.
Studija ITB-a i IPK istražila je i kako su Nijemci, kao najbrojniji europski turisti, putovali u inozemstvo proteklog ljeta, uz zaključak da su unatoč koroni bili vrlo zadovoljni svojim iskustvom putovanja, te da ih je otprilike trećina otputovala u inozemstvo tijekom ljetnih mjeseci (od lipnja do kolovoza), što ih svrstava iznad europskog prosjeka koji je 22 posto, ali i svjetskog koji je 19 posto.
Oko 60 posto Nijemaca putovalo je pritom u susjednu zemlju, a za 63 posto automobil je bio najpopularniji način prijevoza, dok se za zrakoplove odlučilo njih 25 posto, a za željeznicu 12 posto.
Njih 66 posto ocijenilo je da su im iskustva putovanja u inozemstvo u vrijeme korone bolja nego su očekivali, dok ih je 27 posto reklo da je bilo očekivano, a samo sedam posto nije bilo zadovoljnije.
Slično su iznosili i europski putnici u inozemstvo općenito, da im je bilo bolje nego su u pandemiji očekivali, a nešto manje zadovoljni bili su Azijci i Amerikanci, međutim većini putnika u inozemstvo posljednjih mjeseci pandemije zajedničko je to što im jeftinije putovanje u takvim okolnostima nije opcija.
“To dijelom znači i da pandemija nije imala i nema negativnog utjecaja, barem do sada, na putne proračune onih koji žele putovati i putuju u inozemstvo”, zaključuju iz IPK-a.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije potpisala je sporazum o partnerstvu u provedbi projekta Očuvanje plemenite periske (𝘗𝘪𝘯𝘯𝘢 𝘯𝘰𝘣𝘪𝘭𝘪𝘴) u južnom dijelu Jadranskog mora. Projekt je dio nacionalnog programa očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru. Aktivnosti očuvanja plemenite periske u Republici Hrvatskoj koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a provode ih javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima te znanstveno-stručna zajednica. Sufinanciranje aktivnosti za razdoblje od 2020. do 2022. godine osigurano je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Budući da je sve manji broj živih jedinki u moru, ključno je za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se mogle dalje razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“ te ih zaštititi od mogućeg antropogenog djelovanja. Osim zaštite preživjelih odraslih jedinki, mjera koja se provodi diljem Mediterana je postavljanje kolektora ličinki periski te fizička zaštita prikupljenih jedinki bilo od antropogenog djelovanja, bilo od prirodnih predatora, čime se povećava stopa preživljavanja ličinki. Dio tih ličinki moguće je i premjestiti u akvarije te pokušati potaknuti razmnožavanje ex situ. Kako bi se osigurao spas periske, nužno je podizanje stručnih i tehničkih kapaciteta.
Aktivnosti koje će Javna ustanova provoditi u svrhu očuvanja plemenite periske jesu postavljanje kolektora u Malostonskom zaljevu te transport sakupljenih juvenilnih jedinki u Akvarij u Puli, izlazak na lokacije potencijalnih nalazišta živih jedinki prema dojavama sugrađana te edukacije o važnosti i značaju ove endemske vrste u morskim sustavima.
Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš Sredozemnog mora koji može narasti do 120 cm. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19).
Proteklih nekoliko dana NVO Naša akcija nastavlja realizaciju aktivnosti u sklopu IPA prekogranicnog projekta “YOUth drive – Program za jačanje svijesti o pravilnom upravljanju otpadom i osnaživanje donosilaca odluka za preduzimanje akcija.”
Opština Kotor i NVO Naša akcija potpisali su ugovor o saradnji i sada ce zajedno sa opstinama Tivat i Herceg Novi raditi na jačanju svijesti o upravljanju otpadom i uključivanje mladih.
Voditeljica projekta Patricia Pobrić imala je priliku da prezentuje aktivnosti u sklopu pojekta, kao i benefite koje donosi partnerstvo lokalne uprave i nevladinog sektora, koje u ovom slucaju ukljucuje i donacije kontejenera i kanti za komunalna preduzeca, organizovanje edukativnih aktivnosti za mlade, kao i analiza stanja voda i divljih deponija.
Nadalje u opstini Tivat, urucene su donacije IT opreme direktorima osnovnih skola ” Branko Brinic” i “Drago Milovic” koje ce olaksati pristup online nastavi ucenicima ovih institucija.
Projekt „YOUTH DRIVE – Program za podizanje svijesti o pravilnom upravljanju otpadom i osnazivanje zakonodavaca za djelovanje“ sprovodi se u okviru IPA programa prekogranicne saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, financiranog od Europske unije sa vise od 232.000 EUR. Projektni partneri su nevladine organizacije, Udruzenje za razvoj, okolis i kulturu EKO ZH iz Sirokog Brijega, Bosna i Hercegovina kao nositelj projekta, i NVO Nasa akcija.
Vlada Crne Gore donijela je u petak odluku o prestanku mandata Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).
Ministar zdravlja i predsjednik NKT-a kazao je da je to vladino tijelo u proteklih devet mjeseci uspjelo da se bori sa epidemijom koronavirusa pravovremenim epidemiološkim mjerama i odgovornim i pristupom.
“Nacionalno koordinaciono tijelo je uspjelo u najvećoj mjeri da sačuva živote i zdravlje građana, njihovu bezbjednost i javni red i mir. Da održi i osnaži zdravstveni sistem, organizuje besplatan povratak naših građana iz inostranstva i odlazak stranaca iz Crne Gore. Obezbijedili smo i distribuirali dodatnu neophodnu medicinsku opremu, organizovali novčane i robne donacije, koordinirali budžetsku pomoć građanima i privredi u prevazilaženju posljedica pandemije te pravovremeno i neselektivno informisali domaću i inostranu javnost o svim aspektima pandemije novog koronavirusa u našoj zemlji”, kazao je Hrapović.
Na sjednici je ocijenjeno da je zdravstveni sistem Crne Gore sve vrijeme pandemije pokazivao sposobnost, održivost i visoki nivo profesionalnosti zdravstvenih radnika. Kako se navodi, pomoć privredi i građanima za prevazilaženje posljedica pandemije premašila je 50 miliona eura.
“U Crnu Goru su se aktivnostima nadležnih operativnih štabova vratile hiljade naših građana, uz istovremeno organizovani odlazak stotina stranaca iz naše zemlje. Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti obezbijedilo je 280 respiratora koji su dostupni. Popunjenost bolničkih kapaciteta u ovom trenutku je ispod 60 posto”, navodi se.
Kako se ističe, tokom pandemije na račun NKT-a uplaćeno je 8.153.890 eura i 75.971 dolara donacija, a potrošeno je 3.069.269 eura. Pojašnjava se da je preostalih 5.084.620 eura i 75.971 dolara namijenjeno za izgradnju Klinike za infektivne bolesti u Podgorici.
Crna Gora je petak, nakon trodnevne rasprave u parlamentu, dobila novu vladu koju predvodi premijer Zdravko Krivokapić, čovjek blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
“Zaklinjem se da ću dužnost vršiti po Ustavu i zakonu, čestito, odgovorno i savjesno. Tako mi Bog pomogao”, rekao je Krivokapić, polažući zakletvu pred crnogorskim zastupnicima, od kojih je 41 podržao njegovu vladu koja je potvrđena tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora na kojima je nakon 30 godina s vlasti u oporbu poslana Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.
Da je pred Krivokapićevom vladom teško razdoblje pokazala je diskusija u parlamentu u kojoj je žestoke kritike trpio i od svojih političkih istomišljenika i od protivnika.
Na kraju su ipak svi zastupnici nove vladajuće većine podržali novu vladu, iako je više od polovine njih kritiziralo njen program i sastav, nerijetko omalovažavajući Zdravka Krivokapića, dok su njegov govor nazivali „seminarskim radom“.
U kritici su prednjačili zastupnici prosrpske Demokratske fronte (DF), čiju je koalicijsku listu predvodio upravo premijer Krivokapić, ali koji je odmah nakon početka pregovora o formiranju nove izvršne vlasti poručio da u njegovu vladu ne mogu čelnici DF-a.
Zastupnici oporbene Demokratske partije socijalista ustvrdili su tijekom rasprave da je jedini cilj nove vlade „posrbljavanje Crne Gore“, dok su Krivokapiću spočitavali što je za vrijeme izborne kampanje ljubio ruke svećenicima SPC-a.
Sam Krivokapić svoju vladu nazvao je stručnom i čvrsto je ostao na početnoj poziciji da u njoj neće biti političara na ministarskim mjestima.
Od političara u vladu je ušao jedino Dritan Abazović, čelnik Ujedinjene reformske akcije, koji je jedini potpredsjednik vlade zadužen za sektor sigurnosti i vanjsku politiku, te je po zakonu koordinator obavještajnih službi.
Upravo to mjesto prema upozorenju veleposlanstava NATO partnera, nije moglo pripasti nekom iz prosrpskog bloka.
Abazović je u raspravi u parlamentu rekao da su pred novom vladom dva velika izazova – teška situacija s epidemijom koronavirusa u Crnoj Gori i teška financijska situacija koju su naslijedili od prethodne vlasti.
Također najavio je da će nova vlada u skupštinsku proceduru među prvima poslati zakon o porijeklu imovine dok, kako je rekao, zakon o lustraciji još uvijek nije spreman, ali se na njemu radi.
Mjesto ministrice obrane dobila je Olivera Injac, što je također bio pritisak zapadnih veleposlanstava koja su tražila osobu odanu europskom i euroatlanskom putu Crne Gore.
Ministricu Injac su zastupnici DF-a tokom diskusije u parlamentu optuživali da je bliska Đukanovićevom DPS-u.
Zdravko Krivokapić je u svrhu racionalizacije ministarstva obrazovanja, znanosti, sporta i kulture objedinio u jedan resor i uz tu za crnogorsku javnost spornu odluku, na čelo tog novog ministarstva stavio osporavanu profesoricu na Filozofskom fakultetu Vesnu Bratić, koja negira crnogorsku nacionalnost, a svojim stavovima na društvenim mrežama podijelila je javnost.
Također, osporavano je rješenje za ministra vanjskih poslova za koje je predložen Đorđe Radulović koji svega devet godina radi u u tom ministarstvu, a od diplomatskog iskustva ima jedino mjesto atašea u odjelu bilaterale, te je bio zamjenik crnogorskog veleposlanika u Rumunjskoj.
Krivokapić je kritiziran i zbog rješenja za ministra pravosuđa i manjinskih prava koje je dobio odvjetnik Vladimir Leposavić, koji je široj javnosti poznat kao pravni zastupnik SPC-a u Crnoj Gori i član pravnog tima SPC-a koji je u prethodnom razdoblju radio na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor povodom 29 godina od dana kada su JNA i crnogorski rezervisti najžešće bombardovali (granatirali) Dubrovnik javnosti se obratila saopštenjem:
“Pamtimo taj 6. decembra 1991.godine i podsjećamo:
„Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila; poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Na dan 6.decemnbra od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra i znatno oštećeno staro jezgro grada. Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik osuđeni su pred Haškim tribunalom samo bivši general Jugoslovenske narodne armije (JNA), Pavle Strugar i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić. Politička odgovornost nije tražena od onih koji su naredili napad na Dubrovačko područje. Opšte je poznato da su na ovom ratištu vršene i masovne pljačke društvenih i civilnih objekata za koje niko nije odgovarao iz Crne Gore. Dubrovačko ratovanje je najmanje spominjan zločin u Crnoj Gori, nakon zvanične izjave g. Đukanovića da mu je žao i materjalne reparacije akcija po Konavlima.
Ćutanje nekadašnje vlasti o ovim zločinima i nezadovoljavanje pravde obezbjeđuju zaborav i nove nacionalne razdore.
Uvažavamo patnje žrtava i pamtimo zločine napravljene u naše ime. Očekujemo od nove Vlade da na listi prioriteta bude i otkrivanje istine o ovom zločinu i preuzimanje političke i društvene odgovornosti” – poručili su iz ANIME.
Preduzeće Aerodromi Crne Gore raspisalo je tender za izbor izvođača radova na generalnoj rekonstrukciji biznis salona na Aerodromu Tivat.
Biznis salon nalazi se u prizemlju upravne zgrade tivatskog aerodroma, a tenderom je predviđena potpuna obnova i rekonstrukcija ove prostorije i njenog sanitarnog čvora, ukupne površine nešto preko 50 kvadrata.
Izabrani izvođać imače rok od 60 dana od dana zaključenja ugovora da završi ovaj posao koji je procijenjene vrijednosti 24.710 eura bez PDV-a.
Ponude na ovaj tender ACG primaju se do 10.decembra.
© BokaNews, 2021
