Pirej – oštećeni brod minolovac – Photo by Sotiris DIMITROPOULOS/Eurokinissi/AFP
Ispred luke Pirej je portugalski kontejneraš Maersk Launceston udario u minolovca grčke mornarice HS Kallisto i doslovce ga prepolovio. Nekim čudom u sudaru nije bilo ni mrtvih ni teže ozlijeđenih, a krmeni dio minolovca je brzo potonuo. Kasnije je prednji dio ratnog broda otegljen do Pireja (na slici).
Razlozi kolizije nisu poznati, ali je uhapšen zapovjednik kontejnerskog broda.
HS Kallisto ima 27 članova posade, dug je 60 i širok 9,8 m. Izgrađen je u Velikoj Britaniji 1987. godine i služio je u Kraljevskoj mornarici kao HMS Berkeley. Grci su ga od Engleza kupili 2001. godine. Maersk Launceston je u Portugalu registrirani kontejneraš kapaciteta 4045 TEU. Dug je 266 i širok 38 metara.
Prva generacija cjepiva protiv covida-19 “vjerojatno će biti manjkava” i “vjerojatno neće biti učinkovita za sve ljude”, rekla je voditeljica britanske radne skupine za cjepiva Kate Bingham.
“Prva generacija cjepiva vjerojatno će biti manjkava i trebali bismo biti spremni na to da ona neće spriječiti zarazu, već će prije djelovati tako da smanje simptome, pa čak i u tome možda neće biti učinkovita za sve ljudi ili ne dugotrajno”, napisala je u medicinskom časopisu The Lancet.
Radna skupna za cjepivo priznaje da “bi mnoga, a možda i sva cjepiva, mogla biti neuspješna”, napisala je.
Čelnici izbornih lista Demokrata, koalicije „Za budućnost Kotora“ (ZBK) i Građanskog pokreta URA iz Kotora, potpisali su juče Principe zajedničkog djelovanja i Koalicioni sporazum o zajedničkom vršenju lokalne vlasti u tom gradu.
Po tim dokumentima Demokrate, ZBS i URA će formirati novu lokalnu upravu Kotora jer te tri grupacije raspolažu sa natpolovičnom većinom od ukupno 17 odbornika u lokalnom parlamentu koga čine 33 odbornika.
Demokrate su na lokalnim izborima održanim 30.avgusta odvojile devet, koalicija ZBS 7, a URA jedan mandat. Pored njih u novom parlamentu Kotora koji je 20.oktobra održao konstitutivnu sjednicu i verifikovao mandate novoizabranih odbornika je i 12 predstavnika DPS-a, te po jedan odbornik SDP, SD i Socijalista Crne Gore.
Pregovori triju listi koje će formirati lokalnu vlast u Kotoru u protekla skoro dva mjeseca su povremeno zapadali u krizu, ali je na kraju ipak nađen kompromis koji je zadovoljio interese svih. Stoga će već danas na nastavku konstitutivne sjednice SO, nosilac izborne iste koalicije ZBS, advokat Dejan Vukšić glasovima novoformirane većine, biti izabran za predsjednika Skupštine Opštine Kotor, a već u petak na prvoj redovnoj sjednici nove SO, za novog-starog gradonačelnika Kotora biće izabran nosilac izborne liste Demokrata, Vladimir Jokić.
On se na to mjesto vraća nakon godinu i četiri mjeseca jer su ga 8.jula prošle godine na sjednici sa mjesta predsjednika Opštine smijenili odbornici DPS, SD, HGI i LP kojima se u tome pridružila i odbornica SDP, Bruna Lončarević.
U Principima zajedničkog djelovanja triju grupacija koje će činiti novu kotorsku vlast, a u koje smo imali uvid, navedeno je ukupno 13 stavki u kojima se Demokrate ZBK i URA, pored ostaloga. obavezuju da će njihova zajendička uprava imati “nultu toleranciju na korupciju ili političko ucjenjivanje na način obavezujuće primjene zakona i potpunu transparetnost”, da će iskorijeniti nepotiozam i klijentelizam u radu opštinksih organa, te da će se “prijem kadrova na mjesta starješina organa uprava i druga rukovodna mjesta (sekretari sekretarijata, načelnici, izvršni direktori, šefovi i dr.) u organima lokalne uprave i privrednim društvima i institucijama čiji je osnivač i većinski vlasnik opština, vršiti u skladu sa zakonom, pri čemu će najvažniji uslov za prijem kandidata biti tražena stručna sprema, iskustvo i reference iz određene oblasti za radno mjesto za koje je raspisan konkurs.”
Iz dosadašnje tačku sporenja u principu 5. koji se tiče izbora kadrova na političke funkcije (predsjednik Opštine, predsjednik SO, potpredsjednici Opštine i mjesta u UO lokalnih preduzeća i ustanova) izbačena je kontroverzna odredba da ti ljudi moraju imati najmanje 10 godina staža u struci za koju su stekli diplomu. Sada u tom principu piše da će se izbor kadrova na političke funkcije “izvršiti u skladu sa demokratskim principima i izbornim rezultatom, ali i uz odgovornost predlagača pri delegiranju kandidata koji pored profesionalnog ugleda posjeduju neophodna znanja i stručnost i po mogućnosti uz poštovanje rodne ravnopravnosti.”
Druga najbitnija dosadašnja tačka sporenja između Demokrata i URA – pitanje daljeg razvoja Luke Kotor, u principima je riješena time što je precizorano da će nova kotorska lokalna vlast “pokrenuti proces utvrđivanja načina daljeg razvoja Luke Kotor uslijed nastale ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, kao i globalnog zaustavljanja kruzing industrije, te potrebe stvaranja preduslova za modifikovani privredni razvoj grada.” U tom smislu, predviđeno je sprovođenje stručne i široke javne rasprave “kako bi se utvrdili pravci budućeg razvoja Luke Kotor AD, uz maksimalno uvažavanje mišljenja struke i zainteresovanih subjekata”, kao i krajnja mjera – sprovođenje lokalnog konsultativnog referendum na kome bi sami Kotorani dali konačnu riječ o daljem razvoju najvećeg privrednog potencijala njihovog grada.
URA koja se zalaže za ukidanje mogunosti dolazaka velikih kruzera u luku podno zidina Starog grada i njenu pretvaranje u marinu za jahte, dobila je od svih partnera ustupak u obliku, u principima navedene odredbe da “za vrijeme trajanja ovog procesa (javne rasprave i eventualnog lokalnog referenduma – prim.aut.), kao i zbog gore definisanih novonastalih okolnosti, Luka Kotor AD neće sprovoditi investicione infrastrukturne projekte predviđene 12-godišnjim Planom razvoja Luke Kotor (izgradnju pilona, priveznih bova i drugih infrastrukturnih zahvata na obali i podmorju).”
Sa druge strane određeno je da “menadžment Luke Kotor AD i rukovodstvo Opštine Kotor neće mijenjati način rada Luke Kotor AD do kraja ovog procesa u kojem će se utvrditi dalji pravci razvoja Luke Kotor AD”, te da će se sve ovo sprovesti na način da ta opštinska firma u međuvremenu zadrži od Vlade dobijenu prvenstvenu koncesiju za privredno krišenje trgovačke luke Kotor na period od 12 godina”, odnosno da ta koncesija bude produžena “na što je moguće duži period”, kao i da se u razgovorima sa Vladom, raditi “na oslobađanju plaćanja preuzetih obaveza Luke Kotor po osnovu koncesione naknade usled novonastalih okolnosti”.
Prema nezvaničnim saznanjima, za predsjednicu Borda direktora Luke Kotor AD trebala bi da bude imenovana nositeljka izborne liste i čelnica kotorske URA Ljiljana Popović- Moškov, dok bi funkcija izvršnog direktora te firme trebalo da pripadne kadru koalicije ZBK.
Više od 200 hiljada tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine, objavio je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.
Novo izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“, temeljeno na terenskim studijama i korištenju metodologije otiska plastičnog materijala u moru, procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera.
Čak 94 posto plastike završi u moru kao posljedica lošeg upravljanja otpadom, te se taloži na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno čestica manjih od pet milimetara.
IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 miliona tona plastike.
„Plastično onečišćenje može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosistemima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti u plastični otpad ili ga progutati i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad ispušta u okoliš kemijske tvari koje mogu biti štetne za ekosisteme i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru poput Mediterana”, izjavila je direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa Minna Epps.
Hrvatski ‘doprinos’ pola kilograma po stanovniku
Najviše plastike u apsolutnim iznosima u more baca Egipat, oko 74 hiljade tona godišnje, zatim Italija 34 tisuće tona i Turska 24 tisuće tona godišnje, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i brojnog stanovništva koje živi u priobalju.
Međutim, po glavi stanovnika, najviše otpada baca Crna Gora, osam kilograma godišnje po stanovniku, zatim Albanija, Bosna i Hercegovina te sjeverna Makedonija, svaka po tri kilograma.
Svoj obol onečišćenju daje i Hrvatska s pola kilograma po osobi godišnje, čime dijeli 17. i 18. mjesto sa Slovenijom, vidi se u izvješću.
Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.
Polovicu toga čine čestice prašine od guma, trećinu tekstil, oko 12 posto sitne plastične kuglice iz kozmetike, te oko dva posto plastične pelete.
Među pet mjesta koja najviše pojedinačno bace mikroplastike, tri su s područja zapadnog Balkana. Montaza kod Aleksandrije baci godišnje u Mediteran 1912 tona mikroplastike, Rim 1809 tona, Podgorica 1662, Tirana 1123 i Skopje 1029 tona, stoji u izvješću.
Bolje gospodariti otpadom
Prema prosječnom scenariju, IUCN predviđa da bi mediteranske zemlje do 2040. godine mogle bacati u more do 500 tisuća tona plastike godišnje.
“Vlade, privatni sektor, istraživačke institucije, industrije i potrošači moraju surađivati na redizajniranju i usvajanju održivih obrazaca potrošnje i poboljšanja gospodarenja otpadom kako bi zatvorili plastičnu slavinu”, izjavio je direktor IUCN-ova centar za mediteransku suradnju Antonio Troya.
Najveći potencijal za smanjenje bacanja plastike IUCN vidi u poboljšanju gospodarenja otpadom.
Ako bi se upravljanje otpadom poboljšalo prema najboljim praksama za samo prvih sto gradova na popisu stvaranja plastičnog smeća, svake godine bi se u Sredozemno more bacilo 50 tisuća tona plastike manje.
Isto toliko bi mogla doprinijeti zabrana upotrebe plastičnih vrećica na području Mediterana, ističe se u izvještaju.
U godini u kojoj se koncept slobode svakodnevno redefiniše, i koju je obilježila planetarna kriza sa još uvijek nejasnim epilogom, grad Herceg Novi je u rukama čvrsto držao kormilo svoje sudbine, kaže se u saopštenju Novske liste, povodom 28. Dana oslobođenja Herceg Novog.
“Period između dva Dana grada imao je svoju svijetlu i svoju tamnu stranu, svoju dobru i lošu stranu, jin i jang – suprotstavljene sile spojene u neraskidivu cjelinu. Novljani su u godinu za nama ušli sa puno optimizma na krilima ekonomskog preporoda, turističke promocije i domaćinskog upravljanja opštinom. Ipak, ono što ih je sačekalo bili su mnogi izazovi, mnogo bitaka koje su morali dobiti, mnogo teških momenata nakon kojih je pobjeda morala biti samo slađa.
Sloboda, koju svake godine slavimo na današnji dan, najprije je bila ugrožena sramnim donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je predstavljao veliki atak i na ovaj grad i na njegove žitelje. Zajedno sa svojim narodom i sa ostalim bratskim opštinama, Herceg Novi je ustao u odbranu svetinja! Bila je to borba koja je u Novljanima probudila skrivenu snagu, onu koju su decenijama pokušali da zatru vlastodršci iz Podgorice, i na krilima koje je na kraju i stavljena tačka na tridesetogodišnju oligarhiju. Naše želje da i ostatak Crne Gore počne da diše slobodarski vazduh obistinile su se nedavno, a Herceg Novi je i u toj borbi bio svetionik i zvijezda vodilja koja je ne samo utrla put demokratskoj izbornoj pobjedi već i konačnom i potpunom oslobođenju cijele Boke Kotorske
Ta ista, novopronađena, snaga pomaže Herceg Novom i Novljanima da i kroz pandemiju korona virusa prođe kao jedan od najboljih i najmanje pogođenih gradova. Građani Novog odabrali su da budu odgovorni ali i da pomažu jedni drugima i zajedno doprinesu odličnoj zdravstvenoj slici. Istom snagom ćemo prebroditi i ekonomske posljedice zatvaranja državnih granica kojim je podgorička politička kvazielita na izdisaju, u posljednjem činu svoje tragične drame, uspjela jednim potezom da uništi i turističku sezonu i da Crnu Goru postavi na vrh crne liste zemalja sa najvećim brojem zaraženih korona virusom.
Što je veće iskušenje i što je teža borba Novljani iz nje izlaze kao veći pobjednici. Na sramni zakon odgovorili smo litijama. Izbore smo odlučili potezom olovke. Pandemiji smo odgovorili volonterskim radom. Ekonomskoj krizi velikim kapitalnim projektom u centru grada. Zatvorenim granicama suprotstavili smo se najoriginalnijom promotivnom kampanjom do sada. Kulturno smo se uzdizali čak i kad su nam to branili. Gdje ima volje, ima i načina.
Čuvajući slobodu, čuvamo i sebe i svoj grad. Po mnogima najgora godina naših života donijela je, ipak, toliko toga dobrog i naučila nas veliku lekciju da zajedno imamo snage da se suprotstavimo bilo kome i bilo čemu. Srećan praznik, Grade! Slavi! Pobijedio si!” – kaže se u saopštenju.
U nastavku suđenja optuženima u slučaju “Jadran” juče je u Višem sudu u Podgorici u svojstvu svjedoka saslušan komadant školskog broda Zoran Ivanovski.
On je naveo da je vojna policija 19. aprila prošle godine, po naređenju Generalštaba VCG, u šest sati ujutro ušla na brod i pronašla 56 kilograma kokaina. Kako je naveo Ivanovski, za drogu je saznao upravo nakon ulaska vojne policije na brod.
“Pola sata ili sat nakon početka pregleda broda pronađena je droga koja je bila spakovana u dva crna ranca. O pronalasku droge me je obavjestio Petar Mišković koji je bio na čelu tima vojne policije”, kazao je juče pred sudom svjedok Ivanovski.
Optužnicom SDT-a obuhvaćen je Duško Radenović, koji se tereti da je u aprilu prošle godine kao podoficir Vojske Crne Gore na školski brod “Jadran” unio 56 kilograma kokaina.
Osim njega, pred specijalnim vijećem za učestvovanje u švercu kilograma kokaina čistoće od preko 80 odsto na školskom brodu “Jadran”, terete se i Vojin Stupar i Radomir Osmajić.
U odsustvu se sudi Dejanu Rovčaninu i Vladimiru Račiću, i oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije i za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Status svjedoka saradnika dobio je stariji vodnik Miloš Kulić.
Ivanovski je u svom svjedočkom iskazu naveo da je podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, u čijoj spavaoni su pronađeni droga i oružje, stalni član posade broda “Jadran” i da je pokrivao poziciju kormilara.
“Radenović je od mog dolaska na brod bio u čuvarskoj službi, ali je ubrzo uzeo slobodne dane, potom odmor da bi onda otišao na bolovanje. Radenović je bio odsutan sigurno tri ili četiri mjeseca, ali je dvadeset dana prije planiranog krstarenja prema Turskoj preko nadređenog komandira javio da se na njega može računati kao člana posade. Da bi brod funkcionisao neophodno je 80 ljudi dok stalna posada “Jadrana” broji tek 30 ljudi. Mornarici sam dostavio pozicije koje treba da se popune radi krstarenja. Imao sam dva kormilara, od kojih je jedan bio Radenović kao stalni član posade, a treći mi je bio potreban radi pokrivanja sve tri smjene tokom krstarenja”, naveo je Ivanovski.
Kako je dodao, Kulić nije bio stalni član posade broda, ali je angažovan za krstarenje prema Turskoj na poziciji brodarca.
“Kulić se 16. aprila javio na brod po naređenju komande, a prije toga je obavljao dužnosti na patrolnom brodu. Ne znam kada je saznao da će krstariti Jadranom prema Istanbulu, ali znam da se pomenutog dana javio na dužnost”, kazao je Ivanovski.
Podsjetimo, crnogorska policija je na brodu “Jadran” 19. aprila prošle godine zaplijenila skrivenu drogu i spriječila dalje krijumčarenje.
Prema stavu Specijalnog tužilaštva, dokazi ukazuju da su Rovčanin i Račić tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Stupar, Radenović, Osmajić i Kulić.
Maloljetni ukrajinski turista izgubio je ruku, a egipatski turistički vodič nogu, u rijetkom napadu ajkula kod egipatskog odmarališta Šarm El Šeik na Crvenom moru.
Napad se dogodio u nedjelju kada su dvoje turista, majka i sin, i njihov turistički vodič, ronili na dah u nacionalnom morskom parku Ras Mohamed, navodi se u saopštenju Ministarstva životne sredine, prenosi AP.
Povrijeđeni su prebačeni u obližnju bolnicu, a inicijalna istraga pokazala je da je ljude napala okeanska bjeloperka duga dva metra, saopštilo je Ministarstvo.
Ministarstvo nije objavilo detalje o povredama, ali u izjavi ukrajinske Državne agencije za razvoj turizma navodi se da je 12. godišnji dečak u ponedjeljak bio na intenzivnoj njezi i da ljekari operacijom nijesu uspjeli da mu sačuvaju ruku.
Egipatski zdravstveni zvaničnik rekao je da je porodični vodič izgubio nogu, a majka je zadobila lakše povrede.
Zvaničnici su zatvorili područje nacionalnog parka Ras Mohamed u kojem se dogodio napad.
Prezentacija mogućih lokacija za postavljanje spomenika Mirku Komnenoviću u Herceg Novom, biće održana u četvrtak 29. oktobra u Dvorani Park u sa početkom u 18 sati.
Prezentacija će biti prilika da se zainteresovana javnost informiše o mogućnostima i do sada sprovedenim procedurama, a govoriće autor idejnih rješenja za 6 lokacija, arhitekta Srđan Marlović.
Podsjećamo da će spomenik poznatom hercegnovskom gradonačelniku Mirku Komnenoviću (1870-1941) biti rađen na osnovu idejnog rješenja akademskog vajara Zorana Ivanovića iz Srbije, čiji je djelo izabrano na konkursu među sedam radova koji su pristigli sredinom prošle godine.
Odluku je donio stručni žiri koji je radio u sastavu: arhitekte Srđan Marlović i Snežana Šunić Kolarić, akademski vajari Viktor Popović i Vukašin Milović, i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo. Spomenik će izraditi i postaviti Opština Herceg Novi.
Iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje pozivaju sve zainteresovane građane da dođu, informišu se, daju svoje mišljenje ili sugestije.
U Njemačkoj se u utorak, zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom, razvila rasprava o mogućem lockdownu za pojedine javne sektore, a gospodarske udruge istodobno upozoravaju na pogubni utjecaj novog gašenja javnog života na pojedine branše poput ugostiteljsko-hotelijerske.
“Ne smije se dogoditi da od novog lockdowna ponovno najviše trpe ugostitelji i hotelijeri”, priopćila je u utorak Njemačka udruge ugostitelja i hotelijera (Dehoga).
Dehoga je time reagirala na napise u medijima po kojima kancelarka Angele Merkel zagovara uvođenje djelomičnog lockdowna, koji bi uključivao i ponovno zatvaranje kafića, barova i restorana.
“Hoteli i ugostiteljski objekti nisu relevantni za širenje pandemije”, priopćila je Dehoga pozivajući se na podatke središnjeg epidemiološkog instituta Robert Koch.
Njemačka kancelarka i premijeri saveznih pokrajina sastaju se u srijedu, dva dana prije planiranog, kako bi raspravili o novim mjerama u borbi protiv širenja pandemije.
“Svaki dan je važan”, rekao je glasnogovornik vlade Steffen Seibert. Pomicanje termina sastanka je obrazloženo novim rekordnim brojkama novozaraženih, koji se od prošlog tjedna kreću na oko 11 tisuća novih slučajeva dnevno.
Ministar gospodarstva Peter Altmeier procjenjuje da bi broj novozaraženih do kraja tjedna mogao dosegnuti 20.000 slučajeva dnevno.
“Njemačka se suočava s eksponencijalnim rastom”, rekao je Altmeier na rubu njemačko-francuskog gospodarskog kongresa u Berlinu.
Merkel smatra da treba pooštriti mjere, pokrajine protiv
Njemačka kancelarka Angela Merkel je upozorila da bi Njemačka mogla dospjeti u situaciju koja je “izuzetno teška”.
“Mi poznajemo virus bolje nego na proljeće i znamo kako se zaštititi. No rastuće brojke pokazuju da ne primjenjujemo ono što o virusu znamo i to bi nas opet moglo dovesti u situaciju koja je izuzetno teška”, rekla je Merkel.
Dnevnik Bild javlja kako će Angela Merkel od premijera saveznih pokrajina zatražiti uvođenje zabrane rada ugostiteljskih objekata i javnih okupljanja. Škole i vrtići bi i dalje bili otvoreni, osim u regijama s ekstremnim porastom broja novozaraženih.
Mediji govore o tome kako se kancelarski ured već dulje vrijeme zalaže za pooštrenje mjera, ali nailazi na otpor saveznih pokrajina koje traže regionalni pristup.
Vicekancelar Olaf Scholz izrazio je zabrinutost zbog porasta broja zaraženih te je podržao Merkel u njezinim zahtjevima za pooštrenjem mjera.
“Sada su potrebni brzi i odlučni koraci kako bi prekinuli ovaj novi val zaraza”, rekao je Scholz za Njemačku novinsku agenciju (Dpa). Ona je objasnio da bi mjere trebale vrijediti na području cijele zemlje i biti vremenski ograničene.
“U našim je rukama hoćemo li se iz ovog izvući”, zaključio je Scholz.
Stručnjak za zdravstvo vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Karl Lauterbach se založio za potpuni lockdown s vremenskim ograničenjem od dva tjedna kako bi se prekinuo porast broja novozaraženih, u čemu su ga podržali neki vodeći članovi koalicijskog partnera Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Turistička organizacija Herceg Novi je, u četvrtak i petak, 22. i 23. oktobra u okviru projekta „Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural”, u tradicionalnom ambijentu sela Kameno organizovala radionicu na temu ruralnog turizma.
Predavač na dvodnevnoj radionici bio je Robert Baćac, stručnjak iz oblasti izrade i (uspješne) implementacije strategije ruralnog turizma Istre, kao i izvrsni poznavalac različitih segmenata potencijala našeg zaleđa, Željko Starčević.
Prvi dan radionice nosio je naziv “Ruralni turizam – od anonimnosti do atraktivnosti”. U Herceg-Novom, prepoznat je veliki potencijal za razvoj ovog oblika turizma, posebno zbog Zaleđa koje još uvijek, u velikoj mjeri ima očuvanu ambijentalnu arhitekturu i prirodu, poljoprivrednu proizvodnju i lijep pejzaž, što ruralni predio našeg grada čini i vizuelno atraktivnim. Nezaobilazna je i tradicija, gastronomija, običaji, folklor, legende, a sve to uz dobre domaćine kao nosioce ponude može činiti resurse ruralnog turizma Herceg-Novog. Na kraju prvog dana radionice, urađen je terenski obilazak atrakcija i potencijalnih turističkih resursa sela Kameno a prikazana je tradicionalna trpeza novskog zaledja kao jednog segmenta ponude ove vrste turizma.
Drugog dana radionice pod nazivom “Kreiranje turističkog proizvoda ruralnog turizma”, obrađena je tema izrade atraktivnih turističkih paketa ruralnog turizma sa aspekta izazivanja sinergijskog i multiplikativnog efekta na lokalnu zajednicu. Prisutni su upoznati sa primjerima dobre prakse iz mediteranskih gradova sličnih našem.
Radionicu je ispratilo 30 učesnika.
Robert Baćac
Projekat „Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural” realizuje se u okviru 2. poziva Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Projekat je službeno počeo 1. oktobra 2019. godine, a implementacija će trajati 18 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000,00 eura, od čega Evropska unija finansira 400.000,00 eura. Partneri na projektu su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, Grad Široki Brijeg, Grad Ljubuški, Općina Posušje, Općina Grude i Turistička organizacija Herceg Novi.
Evropska unija finansira ovaj projekat s ciljem jačanja i diverszifikacije kvalitete turističke ponude, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom, u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ovaj projekat rezultiraće stvaranjem novog brenda pod nazivom „CYCLING RURAL” koji će se uključiti u turističku ponudu obje zemlje i Jadranskog zaleđa.
Ruralni turizam
U Herceg Novom je cilj da se kroz biciklističku trasu “Slano i slatko” koja vodi od mora do najveće vodene površine na Orjenu-Orjenske lokve, poveže atraktivna morska obala i Stari grad sa Zaleđem i na taj način integriše cjelokupna kulturna i prirodna baština u priznati turistički proizvod. Lokalni putevi, koji su i biciklističke trase, prolaze kroz mjesta i područja u zaleđu koja nisu prepoznata ili dovoljno vidljiva pa će se kroz cikloturizam uvezati cjelokupna ponuda ruralnog turizma grada. Na trasi “Slano i slatko” planirana je izgradnja 4 vidikovca-odmorišta za bicikliste. Projekat će uvesti standard kvalitete kao što je „Bike Friendly Concept„ te će se na taj način dodati vrijednost turističkoj ponudi u cijeloj regiji što će direktno dovesti do povećanja aktivnosti u ruralnim područjima Herceg Novog i Županije Zapadnohercegovačke, odnosno do diverzifikacije turističke ponude u obje regije.
