Nepoznati počinilac li počinioci sinoć su pod okriljem noći, oštetili veliki reklamni bilord sa likom mitropolita crnogorskog prmorskog Amfolohija u Tivtu.
Bilbord koji se nalazi uz Jadransku magistralu u blizini Aerodroma Tivat je posut crvenom bojom i to preko Amfilohijeve fotografije.
Vjernici iz Tivta i Boke ovaj su bilbord sa likom mitroopolita i porukom „Krst nositi nama je suđeno – Boka je uz svoga vladiku“, u znak podrške Amfilohiju, par dana nakon što je on 6.oktobra hospitalizovan u KBC-u, jer mu je dijagnostifikovan koronavirus.
Amfihohije se prema izvještajima ljekara inače, uspješno oporavlja od upale pluća izazvane koronom, a na posljedjem testu je bio negativan na prisustvo tog virusa.
“Ribanje pod ukres” je priča o specifičnom načinu ribanja, u kome je narator ribar Bato Delać.
Brand New Tivat je u saradnji sa rediteljem Dušanom Vulekovićem kreirao kratke dokumentarne filmove čiji koncept se oslanja na ideju očuvanja autentičnih priča o Tivtu i tradicionalnih događaja od zaborava.
Teme koje su pretočene u dokumentarne filmove odabrao je kreativni tim na čelu sa Nevenom Staničićem, direktorom Centra za Kulturu Tivat.
“Fishing under the light”
Ribanje pod ukres
“Fishing under the light” is a story about the specific traditional method of fishing, narrated by fisherman Bato Delać. Brand New Tivat, in partnership with director Dušan Vulekovć, created short documentary clips based on the idea of preserving authentic stories about Tivat and keeping traditional events form oblivion. These themes turned into movies were chosen by our creative team lead by Neven Staničić, director of Cultural Center Tivat.
Od ponoći u Austriji su na snagu stupile nove, pooštrene mjere za suzbijanje širenja koronavirusa.
Uvedena su mnoga ograničenja po pitanju broja osoba na skupovima, kao i proširenje obaveze nošenja zaštitnih maski.
Tako u uredbi Ministarstva zdravlja stoji da prilikom ulaska u javni prostor na zatvorenom, a tako i podzemne prolaze, mora da se nosi maska.
Isto važi i za skupove i manifestacije, bilo da su na zatvorenom ili na otvorenom, i to i za vrijeme događaja na sjedećem mjestu.
Uredba još ističe da prilikom ulaska na javna mjesta na otvorenom mora biti držana distanca prema osobama koje ne žive u istom domaćinstvu, od najmanje jednog metra.
Prilikom ulaska u javne zatvorene prostore uz to obavezno je nošenje maske.
U avionima, kao i javnom prevozu u izuzetnim slučajevima distanca od jednog metra može biti prekršena, ali je tu obavezna maska.
Uredbom je uvedena obaveza nošenja maski i u stanicama metroa, željezničkim stanicama, tramvajskim stanicama, na aerodromima.
Ko se prilikom kontrole bude pozvao na zdravstvene razloge zbog kojih ne može da nosi masku moraće da ima potvrdu ljekara koji ima licencu za rad u Austriji.
U restoranima ograničen je maksimalan broj ljudi za jednim stolom na šest osoba u zatvorenom i 12 osoba na otvorenom.
Ukoliko ugostiteljski objekat ima na raspolaganju više od 50 sjedećih mjesta od 1. novembra moraće da ima koncept prevencije, a moraće da ima i “kovid odgovorno lice”.
Uz to jelo i piće, uz izuzetak imbisa, pijaca, moći će da se konzumira samo sjedeći.
Novina je i da, nakon kraja radnog vremena, alkoholna pića neće smjeti da se konzumiraju u okruženju od 50 metara od ugostiteljskog objekta, a to važi i za benzinske pumpe i imbise.
Što se tiče manifestacija i sportskih utakmica uredbom je značajno smanjen broj ljudi.
Tako najviše šest osoba uz šestoro maloljetne djece može da prati neki skup u zatvorenom bez sjedećih mjesta, a na otvorenom 12 osoba i šestoro maloljetne djece.
Na skupovima gdje postoje sjedeća mjesta u zatvorenom dozvoljen je maksimalan broj od 1.000 ljudi, a na otvorenom do 1.500.
Takođe uredbom su regulisane i probe, nastupi horova i muzičkih orkestara – kod amatera ubuduće će moći u zatvorenom da nastupa zajedno samo šest osoba, a na otvorenom 12, dok je kod profesionalnih muzičara obavezujući koncept prevencije, a ako broj učesnika prevazilazi u zatvorenom prostoru 50 i na otvorenom 100 ljudi, neophodno je i “kovid odgovorno lice”.
Uredbom su određene i zaštitne mjere za staračke domove, u kojima važi obaveza nošenja maski za sve posjetioce i zaposlene.
Takođe ti domovi moraju izraditi koncept prevencije sa ciljem minimiziranja rizika od zaraze, a u tom konceptu će se navesti i pravila posjete.
U novoj uredbi nalazi se i zabrana nošenja vizira, koja stupa na snagu 7. novembra, čime se omogućava dvonedjeljni prelazni period.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 36 novozaraženih koronavirusom, izvijestio je u nedjelju Županijski stožer civilne zaštite.
Riječ je o 16 osoba iz Dubrovnika, od kojih 13 ima utvrđenu epidemiološku vezu, 8 osoba iz Župe dubrovačke (tri osobe imaju utvrđenu epidemiološku vezu), pet osoba iz Smokvice (za sve utvrđena epidemiološka veza), tri osobe iz Konavala, dvije osobe iz Vela Luke te jedna osoba iz Dubrovačkog primorja i jedna muškarac koji nema prebivalište na području županije.
Izliječeno je 20 osoba – deset iz Dubrovnika, osam iz Metkovića te po jedna iz Konavala i Ploča.
U Općoj bolnici Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus.
U posljednja 24 sata obrađeno je 164 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 18 095 uzoraka.
U samoizolaciji su 774 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 89 slučajeva kršenja samoizolacije.
Županijski stožer CZ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Vodni objekti i sistemi iz razdoblja austrougarske vlasti nad Bokom-foto Željko Starčević
1 od 9
Bunari na Unijerini
Kotobiljski izvor, uređen 1884. godine
Cistjerna u podnožju Dvrsnika ostaci sistema za ispumpavanje vode
Kamenski vodovod, Donja Lećevina
Sistem podzemno povezanih bunara na Unijerini
Poklopac šahta proizveden u Majnhajmu i isporučen za kamenski vodovod. Firma postoji i dan-danas i bavi se izradom vodovodnih sistema
Velika cistjerna ispod Dvrsnika
Velika cistjerna u podnožju Dvrsnika
Velika cistjerna na Dvrsniku
Vodni objekti i sistemi iz razdoblja austrougarske vlasti nad Bokom Kotorskom, prvi su, ali i jedini veliki zahvati usmjereni na rješavanje velike oskudice u pitkoj vodi u kraškom zaleđu.
Rađeni su prvenstveno iz vojno-strategijskih razloga, a zahvaljujući njihovom kvalitetu, dobar dio se zadržao u funkciji sve do današnjih dana.
Posebno značajnih kapaciteta su cistjerene građene uz veliki vojni logor na Crkvicama, tako da je nakon II sv. rata čak postojao plan da se ove vode povežu cjevovodom do Risna i koriste tokom sušne sezone kad lokalni izvori presahnu ili počnu “odisati slanotinom”.
Dobar dio ovih objekata je devastiran, posebno su na meti bili svi metalni dijelovi – šahtovi, cijevi, ograde, pa čak i armaturno željezo.
Zbog toga za posjetioce (i ljude i životinje) postoji latentna opasnost od upada kroz neobezbijeđene i često slabo vidljive otvore.
Tokom posljednjeg kočarenja Bokokotorskim zalivom, u naučno istraživačke svrhe, konstatovano je da je, kao i već dugi niz godina, najbrojnija riba arbun/rombun.
Kako je za Radio Kotor kazala viša naučna saradnica kotorskog Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Ana Pešić, iz Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo, monitoring se obavlja već petnaestak godina u junu, sa ciljem praćenja promjena u ribljoj populaciji, unutar zaliva i na otvorenom moru.
“I ove godine u zalivu smo zabilježili rombune većih dimenzija, zato što se često ne izlovljavaju”, rekla je Pešić.
Dodalaje da se količina ribe u moru ne smanjuje, ali da je zabrinjavajuća količina otpada koju svake godine uočavaju prilikom eksperimentalnog uzorkovanja povlačnom mrežom.
Otpad iz mora – foto IBM
“I pored svih akcija koje preduzimaju naše kolege, mnoga opštinska preduzeća i ustanove, ali i onih koje organizuju brojne nevladine organizacije, količina smeća se iz godine u godinu povećava. Još uvijek, nažalost, nailazimo, na automobilske gume, bijelu tehniku, neupotrebljive mreže i plastični otpad”, rekla je Pešić za Radio Kotor.
Predstava „Mala crna haljina“, koju izvode Vjera Mujović i Rada Đuričin, biti reprizirana u ponedeljak 26. oktobra u 20 časova u Dvorani Park – Herceg-Novi.
Besplatne ulaznice možete preuzeti od sutra (25. oktobra) na blagajni Dvorane Park u terminu od 18:00 do 20:00 časova i u ponedeljak od 9:00 do 12:00 i 18:00 do 20:00 časova.
Broj ulaznica, kao i za prvu predstavu, zbog poštovanja mjera NKT, je ograničen!
Korona virus-region-srbija-mapa – foto telegraf rs.
Zdravstvene vlasti u Srbiji u subotu su prijavile tri smrtna slučaja oboljelih od covida 19 te još 757 novozaraženih tokom posljednja 24 sata, što je novi rekord po broju inficiranih na dnevnoj razini nakon što su od petka u 15 sati testirana 6.882 uzorka.
Na bolničko liječenje u posljednja 24 sata primljeno je još 135 pacijenata, a ukupno ih je 616, od kojih su 23 na respiratorima.
Od početka epidemije 6. marta testirano je 1.278.277 uzoraka, evidentirane su ukupno 38.872 oboljele osobe, a službeno je registrirano 789 smrtnih slučajeva.
Više od polovice novozaraženih od početka sedmice je u Beogradu, a 85 posto oboljelih je u dobi do 60 godina.
Stopa smrtnosti u odnosu na ukupan broj zaraženih je 2,03 posto.
Tri osobe smatraju se nestalima nakon eksplozije na ruskom tankeru u području Kerčkih vrata na putu za luku Rostov na Donu, objavila je u subotu Ruska savezna agencija za pomorski promet.
Tanker Azi Aslanov nije prevozio naftu, a eksploziju su vjerojatno izazvala zaostala isparavanja, objavile su Ruska savezna agencija i Riječni prijevoz.
U toku je operacija spašavanja, objavilo je ministarstvo za izvanredna stanja.
Tri su plovila poslana u pomoć, dodalo je ministarstvo.
Na tankeru je bilo 13 ljudi, od kojih je šest spašeno, a za trima se traga.
Četiri osobe ostale su na brodu, dodaje ministarstvo.
